U prometnoj nesreći teško ozlijeđen 56-godišnjak

U četvrtak, 31. ožujka, oko 17 sati, na lokalnoj cesti između mjesta Komarovci i Doljanovci, 56-godišnji vozač koji je prije stjecanja prava na upravljanje i bez zaštitne kacige upravljao mopedom marke „Tomos“, nije se kretao sredinom obilježene pješačke trake te je s mopedom sišao s kolnika na bankinu prilikom čega je izgubio nadzor te pao na kolnik. U prometnoj nesreći 56-godišnjak je teško ozlijeđen i protiv njega slijedi prekršajni nalog.

Tijekom jučerašnjeg dana dogodio se i jedan bijeg s mjesta prometne nesreće u Požegi u Osječkoj ulici.

Teška krađa provaljivanjem

U razdoblju od 28. prosinca 2015. do 31. ožujka 2016. godine, u mjestu Orljavac, nepoznati počinitelj (ili više njih) je provalio u dvorišnu zgradu u vlasništvu 74-godišnjakinje prilikom čega je otuđio radni alat. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

Narušavala javni red i mir

U četvrtak, 31. ožujka, oko 15.15 sati, u Požegi, u Ulici Matije Gupca, u čekaonici Doma zdravlja, 35-godišnjakinja je vikala i galamila te raznim pogrdnim riječima vrijeđala 34-godišnjakinju zbog čega protiv nje slijedi optužni prijedlog.

Omalovažavao policijsku službenicu

U četvrtak, 31. ožujka, oko 20.40 sati, u Požegi, u Ulici dr. Filipa Potrebice, 34-godišnjak je prilikom procesuiranja prekršaja omalovažavao i vrijeđao policijsku službenicu. Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja on je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi optužni prijedlog.

Tekst: Alen Protić Foto: Vladimir Protić

PRVOM LOPATOM POČELI RADOVI NA IZGRADNJI NOVOG FILTARSKOG POSTROJENJA KUTJEVO -

KUTJEVO – Prvom lopatom kojom su zemljane radove na izgradnji novog filterskog postrojenja u Kutjevu započeli kutjevački gradonačelnik Josip Budimir i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, otpočeli su radovi na projektu vrijednom 2,36 milijuna kuna. Nositelj projekta „Izgradnja i opremanje filterskog postrojenja Kutjevo“je tvrtka Tekija d.o.o. Požega koji je na natječaju prihvatilo Ministarstvo poljoprivrede a financira ga iz sredstava Europske unije.Projekt se u cijelosti financira bespovratnim sredstvima, od toga EU sredstva 2 milijuna kuna, Hrvatske vode su izdvojile 118 tisuća kuna, a tvrtka Tekija d.o.o. 236 tisuća kuna, dok je Grad Kutjevo osigurao zemljište za izgradnju.

- Ovim će se postrojenjem upravljati i nadzirati iz centralne službe u Požegi. To je modernije i kvalitetnije što je primjereno današnjem trenutku i potrebama. Ovo filtarsko postrojenje rješava veće količine pitke vode iz izvorišta Kutjevačka rika i osigurava postojećim potrošačima veću sigurnost i pouzdanost ali ne apsolutnu jer znamo svi skupa da u pojedinim trenutcima kad se Kutjevačka rika zamuti, filtarsko postrojenje prestaje sa radom. Količinama nove vode osiguravamo opskrbu i novim naseljima koja nemaju dovoljne količine vode, a dio vode dobiva i općina Čaglin što je i za to područje određena pouzdanost – rekao je direktor tvrtke Tekija d.o.o., Ante Kolić koji je naglasio kako izvođač radova treba potrebite radove izvesti i dovršiti unutar 150 dana te da se nada u srpnju mjesecu otvorenju novog filtarskog postrojenja nakon čega stanovnici Kutjeva ne bi trebali u određenim trenutcima imati problema sa nedostatkom vode.

Kapacitet vode u novom filtarskom postrojenju je maksimalno 20 litara vode u sekundi što je duplo veća protočnost od postojećeg postrojenja koje je sada u upotrebi. - Otvaramo radove na novom filtarskom postrojenju u Kutjevu. Prijašnje, još uvijek aktualno, postrojenje je staro preko 30 godina koje je dotrajalo i dolazilo je do zamućenja i dotoka vode. Iz tog se razloga pokazala potreba za izgradnjom novog postrojenja. Sretan sam što mogu svojim sugrađanima mogu omogućiti bolji dotok pitke i čiste vode te jaču distribuciju. Ovaj projekt je primjer da mi kao gradonačelnici i načelnici na čelu sa županom radimo na dobrobit naših građana pružajući im one osnovne uvjete za život. Zahvaljujem se svima koji su sudjelovali u realizaciji ovog projekta, Ministarstvu poljoprivrede, Hrvatskim vodama i Tekiji, a mi kao grad Kutjevo osigurali smo zemljište za izgradnju postrojenja. Nadam se da će ovakvih i sličnih investicija biti više na području grada Kutjeva – istakao je gradonačelnik Kutjeva Josip Budimir.

Filtarsko postrojenje na prostoru grada Kutjeva je kapitalna investicija što je na neki način pomoć za pokretanje gospodarstva. - Ovo je početak velikih projekata u našoj županiji kao i svih onih aglomeracija koje se nastavljaju, a ovim projektom dajemo odgovor da lokalna i regionalna samouprava vodi brigu o zdravlju i svemu drugome za svoje stanovnike. Ovdje je prepoznato da su kapaciteti sve manji te da se i ovom investicijom u ovom dijelu treba u potpunu funkciju staviti i gospodarstvo. Obveza nam je da osiguramo kvalitetnu vodu – rekao je požeško-slavonski župan Alojz Tomašević.

Uz izvođače radova tvrtke iz Zagreba i podizvođače koji su s područja naše županije, početku radova nazočili su načelnici općinana, Kaptola, Jakšića i Čaglina, Mile Pavičić, Ivica Kovačević i Dalibor Bardač te predsjednica Gradskog vijeća Josipa Miličević.

Tekst/foto: Vladimir Protić

REAKCIJA PROTJERANIH STANOVNIKA HRTKOVACA KOJI SU DOSELILI U KULU -

POŽEGA / KULA - Oslobađajuća presuda za Vojislava Šešelja koju je donio Sud u Hagu u prvi moment je s nevjericom primljena na području Požeštine, a kasnije u razgovoru s ljudima ta nevjerica prerasta u ljutnju i osuđivanje.

- Ja sam razočaran i rezigniran ovom odlukom suda jer sam osobno vjerovao da je pravda. Dokazano je da je ovaj sud politički, a ovim oslobađanjem Šešelja svi oni koji su dali svoje živote za uspostavu moderne i europske države su kažnjeni. Ispada da su agresori nagrađeni, žao mi jer su upravo njegove jedinice tzv. „beli orlovi“ napravili čuda u našoj Slavoniji. Pobili i mlade i stare, nisu poznavali ženevske konvencije nego silu i prljavštinu. Žao mi je što sud kaže da nisu dokazane njegove namjere, koje su poznate, rascijepiti državu, vodio je agresiju na ove prostore, bio je zaljubljenik u četnički pokret i još uvijek je. radio je ruglo od haškog suda i za to je nagrađen – istakao je požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, umirovljeni general HV, dragovoljac i branitelj Domovinskog rata, koji je župan i naselju Kula, koje su naselili protjerani Srijemci, ponajviše iz sela Hrtkovaca. – Prije 25 godina ovi ljudi su ovdje u Kuli pronašli svoje mjesto u našoj županiji, protjerani iz Hrtkovaca i ostalih hrvatskih sela sigurno su očekivali pravdu jer ih je protjerala šaka bandita koju je predvodio Šešelj, protjerali ih iz njihovih domova, imovina im je oteta, a sada na žalost tog zločinca su nagradili. Oni danas sigurno imaju tugu u oku.

- Pratili smo mi suđenje u Hagu i kada su ga pitali za Hrtkovce, rekao je da se ne sjeća tih krajeva. A mi smo svi svjedočili kada je napravljena velika bina u selu za njegov govor, zatvorena cijela cesta, kada su dolazili, a mi smo poslije morali otići. Istjerani smo, morali smo doći ovdje, gdje nisam baš primljen kao čovjek. Drugačiji je dijalekt i još nas izvan našeg sela ljudi čudno gledaju kada progovorimo. Mi smo rođeni tamo i tako smo naučili – kaže Josip Bogović iz Hrtkovaca koji dodaje da zapravo nema što više ni komentirati, zanima ga samo da u miru živi i da mu daju da se uz svoju malu mirovinu bavi poljoprivredom, no i to mu nedaju.

- Što da kažemo, to tako u svijetu ide. Mi smo istjerani ali smo sve oprostili, ali oni nama još neće da oproste. Naša stradanja za njih nisu ništa a zbog jednog njihovog stradalog dižu glas do neba. U mom sokaku živjeli su Hrvati i Mađari, a oni su se vozali u kamionima i izvikivali nama da smo ustaše - ističe Josip Došen iz Platićeva u Srijemu, susjedno selo od Hrtkovaca koji isto gleda naprijed, a u prošlost više ne želi. Unazad nekoliko godina u Kuli je pred svakom kućom bio štand s prodajom povrća i voća koje smo proizvodili, a danas ih više ne vidite, prazni su, jer nam nedaju da radimo. Traže od nas svašta, od potvrda do kojekakvih ispita, nema poticaja, nedaju nam zaštitna sredstva, sve je preskupo a zapravo se boje da se ne obogatimo.

- Mi smo to sve već zaboravili, svoju tragediju i gledamo dalje. No ovdje na državnom nivou još raspravljaju o ustašama i partizanima, a to je bilo još 50 godina prije. I tamo sam se bavio poljoprivredom, a i ovdje to radim, proizvodim povrće. Samo neka nam u tome pomognu – rekao je Stipan Jurčević iseljen iz Hrtkovaca, kojeg smo zatekli na traktoru sa sinom, a krenuli su u sadnju krumpira. Lijep je i sunčan dan, a to što je Šešelj oslobođen njima u njihovom poslu neće ni pomoći ni odmoći.

Da je Šešelj oslobođen saznao je tek od nas Antun Barić, doseljen iz Hrtkovaca, koji je upravo pripremao traktor u svom dvorištu za odlazak u polje. Bilo je oko 14 sati, a polje ne traži politiku nego rad. – Odgovarati je morao sigurno, a nisam mislio da će ga osloboditi. Svaka im čast i takvom sudu, možda onda nisu ni to radili što su nama napravili. Prošli smo kalvariju, moje je sada već prošlo, a neka samo ovim mladima bude mir i dobro.

Tekst/foto: Vladimir Protić

PROMETNA NESREĆA U DOLJANOVCIMA -

DOLJANOVCI – Na cesti Komarovci – Doljanovci, nekoliko stotina metara prije ulaza u naselje Doljanovci oko 17 sati stradao je 56-godišnji vozač mopeda iz Podgorja. On je vozeći moped Tomos izgubio kontrolu nad mopedom, uhvatio bankinu, te pao na kolnik. Prilikom pada se ozlijedio, te ga je vozilo Hitne medicinske pomoći prevezlo u Opću županijsku bolnicu Požega. Nakon uviđaja i obavijesti PU Požeško-slavonske čiji su djelatnici obavljali očevid saznati ćemo da li je vozač bio pod utjecajem alkohola i koje težine ozljeda je zadobio.

Dodano u 19,19 sati: Kako je izvjestila glasnogovornica PU požeško-slavonske, vozač mopeda zadobio je teške tjelesne ozljede.

Tekst/foto: Vladimir Protić

EDUKACIJSKE RADIONICE IZ CIKLUSA „PREHRANA I VAŠE ZDRAVLJE – ZDRAVE PREHRAMBENE NAVIKE“ -

POŽEGA – Novim predavanjem o mahunarkama i njihovom utjecaju u našoj prehrani nastavljen je ciklus besplatnih edukacija i radionica na temu zdrave prehrane i nutricionističkih savjeta kroz projekt „Prehrana i vaše zdravlje – Zdrave prehrambene navike koje organizira tvrtka Grbić iz Požege. Nakon niza članaka u našem listu koji su popularizirali edukaciju formirana je Facebook grupa koja okuplja sve više članova koji su zainteresirani za zdravu prehranu, a žele se educirati u svom domu, ali i sudjelovati u zajedničkim akcijama. Prva od akcija koja je najavljena od ovog tjedna je „Burza presadnica i sjemenja“ koja će na oglasnoj tabli u prezentacijskoj dvorani tvrtke Grbić, ali i na Facebook starnici omogućiti svima koji imaju viška presadnica i raznog sjemenja za sadnju da ponude na razmjenu i prodaju. Svi koji imaju potrebu za presadnicama i sjemenjem povrća mogu stupiti u kontakt i osigurati si potrebno za svoj povrtnjak. Radi se prvenstveno o domaćim i starim sortama uzgojenim u ekološkom uzgoju, koji se preporuča i dalje. Već na ovoj radionici razmjenjivane su presadnice graha, graška i ljupčaca ( Levisticum officinale ) prirodnog začina koji zamjenjuje poznate industrijske dodatke jelima. Intenzivne je arome, između peršina i celera, upotpunjuje miris svojim eteričnim uljima.

- Naše radionice su besplatne iz razloga što želimo da ljudi promijene svoje navike da dobiju potrebu da se jave i da ovo bude nekakav sabirni centar i izvor informacija koje kruže i međusobno se razmjenjuju. Netko zna jedno, netko drugo, a ovo bi trebao biti support jednoj zajedničkoj razmjeni. Pokrećemo veliku kampanju presadnica i raznih vrsta sjemenja u razmjeni i prodaji, a svatko može staviti besplatno svoj oglas tipa „prodajem domaću rajčicu“, imam naklijalu pšenicu, mijenjam višak eko povrća“ itd. – istakla je Nives Lovrić, direktorica tvrtke Grbić koja je zajedno s još nekoliko istomišljenika i nutricionistom Andreom Drkulec pokrenula cijelu priču edukacija i zdrave prehrane, koja podrazumijeva i zdravu i eko proizvodnju namirnica i povrća. Kako je u zadnje vrijeme sve više primjetan problem glutena u prehrani za sve više osoba, iz tvrtke Grbić kažu da imaju brašno mljeveno na kamenu od pira ili prapšenice, koje ima vrlo malo glutena, a da su zasijali za ovu godinu 14 ha pira.

Tema ovotjedne radionice bile su Mahunarke, sve cjenjenije i vrlo značajne u prehrani, nazvano najpovrće, a ova 2016. godina je odlukom FAO proglašena Međunarodnom godinom mahunarki. - Mahunarke ili popularno nazvane „mesom za siromašne“ jer se odlikuju dosta nižom cijenom u lancu prehrane, prije svega su potrebna i zdrava prehrana. Mahunarke su pune ugljikohidrata, škroba i celuloze, najbolji izvor netopivih i topivih vlakna. I jedni i drugi povoljno djeluju na organizam, s time da topiva vlakna dobro balansiraju masnoće u krvi, loše kolesterole, posebno trigliceride, usporavaju razgradnju ugljikohidrata, šećera i njihovu apsorpciju u crijevima, povoljno djeluju na sniženje razine glukoze u crijevima a netopiva vlakna ubrzavaju peristaltiku crijeva i na taj ubrzavaju izlučivanje štetnih stvari iz organizma i djeluju preventivno protiv raka debelog crijeva. Vrijednost mahunarki je u bjelančevinama, zastupljenost gotovo svih aminokiselina koje treba ljudski organizam, a u kombinaciji sa žitaricama daje potpuni sastav bjelančevina koji nam je potreban za održavanje organizma. Mahunarke sadrže magnezij, željezo, fosfor, cink, selen, B i E vitamin – kaže prof. Andrea Drkulec, nutricionista koja dodaje da se u novije vrijeme sve više koriste klice od mahunarki u prehrani, što je poželjno jer sadržavaju još veće količine vitamina E, A i C. Koriste se najviše klice soje i ostalih mahunarki.

U mahunarke spadaju mahune (zelene i žute), grah (mahunar i zrnaš), grašak, soja, bob, leća, slanutak i kikiriki. Većina dolazi iz Amerike ali se odlično prilagodila uzgoju u cijelom svijetu i danas se svugdje uzgajaju, a razvile su se i neke nove vrste mahunarki. Sada se kod nas pojavila i vigna, kao nova vrsta dugačke mahunarke.

- Neke vrste mahunarki jedu se kao cijele mahune, usplođe, a kod nekih samo zrno. Kod boba jedu se mahune, kasnije kao zno, ali i list. Mogu se pripremati kao varivo, salate, kao prilog uz mesna jela i gljive, rade se i razna zapečena jela, jer podnose sve termičke oblike pripreme i dobro se ponašaju. Kod ljudi su zbog toga prihvaćene ali i zbog roga što imaju neutralan miris i okus, pa ne opterećuju previše sa svojim aromama. Dio mahunarki su uljarice, kao soja i kikiriki, jer u svom sastavu imaju i do 48% ulja izuzetne kvalitete nezasićenih masnih kiselina. Ove vrste mahunarki imaju i veću kalorijsku vrijednost, pa se mora i o tome voditi računa, no ulja su puna vitamina i minerala koji blagotvorno djeluju na naš organizam – kaže Drkulec, koja preporučuje da se jedu u svakodnevnoj prehrani povrće svih boja, pa tako i zelenih, žutih i zrnastih mahunarki. Svaka vrsta ima svoje prednosti, zelene mahunarke imaju više klorofila i zbog toga su lakše probavljive, jer nemaju puno netopljivih celuloznih vlakana pa neopterećuju probavu. Lakše su za one koji pate od nadutosti i stoga trebaju više konzumirati zelene mahunarke. Sušenjem grahu se ne umanjuje kemijska vrijednost, te ga je vrlo lako sačuvati za konzumaciju, a sve zelene mahunarke odlično podnose brzo zamrzavanje i zadržavaju sav kemijski sastav. Dobro podnose i konzerviranje i u već termički obrađenom stanju. Tako se mogu konzumirati i izvan sezone, čitavu godinu, što ih čini dostupnijima u prehrani ljudi.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Mahunarke se odlikuju niskom energetskom vrijednosti, pa pola šalice mahunarki prosječno sadrži 150 kcal ( osim uljarica), ali zato od 5 do 10 grama proteina, samo 1 gram masti i preko 5 grama vlakana.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Bob ima najveći udjel bjelančevina, obiluje lecitinom, vitaminima B skupine, željezom i fosforom, može se pržiti i mljeti te kao takav služi za surogat kavi. Slanutak je najbolji izvor željeza, a nakon kuhanja sadrži dvostruko više željeza nego jednaka količina mesa. Obiluje kalcijem a zbog optimalne iskoristivosti bjelančevina dobro ga je jesti sa žitaricama. To se odnosi i na grah, pa je uz grah idealno jesti i tjesteninu. Leća ugljikohidrate u krv ispušta vrlo polako, pa je korisna u prehrani osoba s šećernom bolesti. Leća je lakše probavljiva, a naklijavanjem leće povećavamo količine vitamina B skupine te C vitamina. Grašak je bogat klorofilom i kao takav lakše probavljiv a ima u sebi više licitina.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Tekst/foto: Vladimir Protić

POSTAVLJENA IZLOŽBA RUČNIH RADOVA PLETERNIČANKE MARICE ARAMBAŠIĆ -

PLETERNICA – Oduvijek je u svojoj ruci imala iglu i konac i radila ručne radove, pa i cijeli radni vijek dok je radila kao prodavačica, radila je kreativno, vezla, radila goblene za koje je sama crtala predloške, a kasnije se okušala i u slikanju, posebno boca i čaša sa bojama za staklo. Svoju prvu izložbu pleterničanka Marica Arambašić imala je 2000. godine. Dugo smo čekali na novu izložbu, ali je zato sada sa svojim radovima ispunila Hrvatsku knjižnicu i čitaonicu Pleternica u potpunosti, ne samo s radovima nego i sa brojnim posjetiteljima. Iako u Pleternici nisu rijetka kulturna događanja, ona u Knjižnici i čitaonici zahvaljujući neumornom i entuzijastičnom ravnatelju Franji Novaku koji potpisuje scenarij i režiju, ta događanja budu u potpunosti popunjena i sadržajem i publikom, te se o njima još dugo priča.

- Uvijek sam radila noću, posebno dok sam radila kao prodavačica i to još dvokratno, a kada sam otišla u mirovinu i ostala bez muža, ta navika mi je ostala, tako da i danas dosta radim noću. Na ovoj izložbi sam izložila iz svoga cjelokupnog rada ponešto, od ručnih radova, goblena Wilerovih, goblena koje sam sama crtala i birala boje, oslikane čaše i boce i druge predmete. Svako svoje slobodno vrijeme ja radim, tražim ideje i to prenosim na platno i staklo – kaže Marica i dodaje da ovaj njen stvaralački život nije baš jeftin, jer puno ulaže u materijale, konce nabavlja od svakuda, po Europi, a i boje za staklo su dosta skupe, jer dolaze iz Francuske, a nabavlja ih raznim kanalima, jer najbližu takvu prodavaonicu ima odnedavno u Slav. Brodu. Prije se snalazila svakako da dođe do boja.

- Najčešći motivi su mi cvjetni motivi, to najviše volim, cvijeće, a sada sam u duhu Uskrsa oslikala i neke zečeve i uskrsne motive. Dugotrajno je raditi jedan goblen, a evo baš sam vodila i dnevnik o tome, pa mi je za „Posljednju večeru“ trebalo 552 sata. Treba dosta strpljenja, no ja sebi zadam domaću zadaću i dok to ne napravim ne idem spavati. To me ujedno i najviše opušta, kada oko sebe imam puno konaca, boja – ističe Marica koja kaže da je zadovoljna i reakcijom oduševljenih sugrađana. I ovaj dobar odziv na njenu izložbu i doslovno puna knjižnica za nju je još jedan poticaj za dalji rad, a ona i tako to radi iz užitka i ljubavi.

Otvaranje izložbe koje je odradio dogradonačelnik Domagoj Katić, pratio je i bogat kulturno-umjetnički program, pa je nastupio Zbor umirovljenika Pleternice „Zauvijek mladi“ s nekoliko pjesama, učenici pleterničkog odjela Glazbene škole izveli su nekoliko skladbi na instrumentima, Jasna Kajtar recitirala je pjesmu „Žena“, a Ema Letić nekoliko pjesama. O radu Marice Arambašić govorili su Doroteja Valenta i Dragutin Bajt, a sve su na kraju začinili mladi tamburaši TS Sanjari s kojima su složno zapjevali i svi posjetitelji.

Tekst/foto: Vladimir Protić

23. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA GRADA POŽEGA -

POŽEGA – Jedna čisto tehnička sjednica koja je sazvana zbog donošenja Odluke o Izmjeni i dopuni proračuna grada Požega, kojom se proračun povećava za 35 milijuna kuna, nakon odobrenja Vlade RH o kreditnom zaduženju grada Požega. Da bi se kredit mogao realizirati i krenuti s investicijama mora prethodno biti ugrađen u proračun, a tome je svemu prethodilo donošenje odluke krajem prošle godine, izrada projekata investicije, pa čak i već završena dva natječaja na kojima su izabrani najbolji ponuditelji radova. Po planskim i sada stvarno ponuđenim cijenama za izvođenje radova došlo je do uštede od 1,4 milijuna kuna i ta sredstva su se trebala unutar proračuna prenamijeniti za neke druge stavke, „čista kozmetička promjena“ nazvao ju je u svom obrazloženju zamjenik gradonačelnika Marijan Pilon, koji je proračun i pojašnjavao. I upravo tu čisto tehničku sjednicu koja je cijeli slijed niza odluka i radnji i koja je trebala završiti u mirnom tonu do krajnjih granica usijanja doveo je vijećnik Zdravko Ronko vrlo oštrim napadom i optužbama na račun trenutne gradske vlasti i gradonačelnika Vedrana Neferovića.

Iako rijetko dolazi na sjednice Gradskog vijeća, mogli bi nabrojati na prste koliko puta se vijećnik Ronko pojavio na sjednicama, svaki njegov dolazak uvijek bude pravi show na sjednici. I ovaj dolazak prije početka sjednice novinari su ocijenili kao problematičnim očekujući ponovno jedan solistički nastup koji podiže temperaturu na sjednici. I samo tri pitanja vijećnika koji su tražili pismene odgovore od gradonačelnika išli su za time da će ovo biti vrlo brza sjednica koja je na dnevnom redu imala samo 7 točaka. No otvaranje rasprave na 2. točki Prijedlog Izmjena i dopuna Proračuna grada Požega donijelo je burnu raspravu od punih sat vremena.

Ronko je ovaj Proračun za 2016. nazvao predizbornim i nerealan. - Vaša predizborna obećanja 2013. godine parala su uši, a kad ste preuzeli vlast u tri godine niste napravili ništa. U panici ste pribjegli neučinkovitim investicijama, koje će Grad u duže vrijeme zaviti u crno, dovesti do zagušenja proračuna i pitanje redovnog funkcioniranja – rekao je Ronko, a u pitanje stavio čak i regularnost provođenja natječaja za koje očekuje djelovanje onih koji to trebaju kontrolirati. Iako je naglasio da nije protiv gradnje objekata koji se grade, misli da se to ne bi trebalo raditi iz gradskog proračuna, pogotovo ne iz kreditnog zaduženja, nego iz sredstava Europske unije, fondova i sredstava nekoliko ministarstava koja bi mogla pripomoći u rješavanju bazena, trga, dječjeg vrtića i dr. Naveo je neke od primjera u kojima je on dok je bio gradonačelnik odradio investicije koje nisu niti jednu kunu koštale gradski proračun.

Gradonačelnik Neferović nestrpljiv da da odgovor upozorio je predsjednika Vijeća Ninu Smolčića da prekine taj monolog, jer po njemu Ronko već deset minuta izlaže same laži.         - Čovjek deset minuta govori laži. Prvo Grad je s ovim kreditnim zaduženjem zadužen 7%, a vi ste 2003. i 2006. godine dizali kredit od 25 milijuna kuna i niste napravili ni Priorljavsku ulicu, niste napravili ni tržnice, potrošili ste 700 tisuća kuna za projekt zatvorenih bazena i vaše javno-privatno partnerstvo i projekt zatvorenih bazena. Ne znam jeli to bilo s Radikovićem ili s nekim drugim, kao i za tržnicu, podzemnu garažu na Trgu sv. Trojstva, vaše partnere koji su bježali iz ove dvorane kad su se pojavili novinari. To je bio presjek jednog dijela vašeg rada, kao i strani ulagači iz Paname. To su bili vaši uspjesi, a sve što je u našoj proračunskoj godini planirano uraditi, bit će još više urađeno – rekao je gradonačelnik Neferović, koji Ronku spočitava da se on u europske projekte i tako ne razumije jer nije proveo niti jedan iz predpristupnih fondova dok je bio gradonačelnik. Projekt za bazene vrijednosti 50-tak milijuna kuna koji je napravljen u prijašnjem sazivu Neferović je nazvao potpuno nerealnim, jer će građanima Požege za višestruko manje novca osigurati kupanje na bazenima.

- Kada se raspišu natječaji, grad Požega na svaki natječaj prijavljuje nekoliko projekata, od ruralnog razvoja do Ministarstva poduzetništva, do natječaja Ministarstva znanosti, suradnje s Fondom za zaštitu okoliša, jer je grad Požega ima pripremljene projekte i prihvatljiv je za sve natječaje – istakao je Neferović odgovarajući na primjedbu Ronka da su im pred prošle izbore bila puna usta EU fondova i sredstava, a da su do sada toga vrlo malo doveli mu Požegu. Cjelovit odgovor je dao dr. sc. Marko Šostar, pročelnik Ureda za EU fondove, koji je istakao da grad Požega ime desetke projekata spremnih i sa građevinskim dozvolama, ali da se za investicije kao što su bazen, trg, dječji vrtić, sportska dvorana nisu raspisivali do sada natječaji. Stoga su te investicije pokrenute iz kredita jer se o njima godinama priča, a nisu do sada realizirani. Na sve što je do sada raspisano grad Požega se javljao, te ukupno iz EU na 6 projekata povukao do 10 milijuna kuna, te još deset milijuna kuna iz ostalih vanjskih izvora financiranja. Očekujući uskoro otvaranje natječaja, grad Požega će ući u još veći investicijski ciklus s odobrenjem novih projekata.

U diskusiju se uključilo još nekoliko vijećnika, a Odluka o rebalansu na kraju je donesena s 12 glasova za, 7 protiv i jednim suzdržanim. Ostale odluke o Izmjenama i dopunama programa javnih potreba u kulturi, predškolskom odgoju i obrazovanju, sportu, socijalnoj skrbi, mjerilima i načinu rasporeda sredstava komunalne naknade, izgradnje objekta i uređaja komunalne infrastrukture donesene su s 13 glasova „za“, jer je nezavisni vijećnik Miro Rašić kasnije glasao „za“ i sedam SDP-ovih protiv.

Tekst/foto: Vladimir Protić

Dragovoljno predali eksplozivna sredstva, oružje i streljivo

U srijedu, 30. ožujka, na području grada Požege, osoba koja je zatražila da ostane anonimna, predala je policijskim službenicima minobacačku minu i streljivo.

Istoga dana, na području Pakraca, osoba koja je zatražila da ostane anonimna predala je dvije puške te veću količinu streljiva. Oružje i eksplozivna sredstva su izuzeta i pohranjena u prostorije policije do uništenja.

Napominjemo da je još uvijek u tijeku akcija „Manje oružja – manje tragedija“ za sigurniju budućnost bez oružja te da građani bez sankcija mogu predati oružje i eksplozivna sredstva ukoliko ih nedozvoljeno posjeduju i na taj način će učinit svoj do sigurnijim, a možda će time i spasiti nečiji život. Bitno je da građani sami ne donose oružje i eksplozivna sredstva, već da želju za dragovoljnom predajom prijave na broj 192 te sačekaju dolazak osposobljenih policijskih službenika, koji će na dogovoreno mjesto doći u civilnoj odjeći i vozilom bez policijskih obilježja.

Tekst: Alen Protić Foto: ilustrativna fotografija

SVIJETLI PRIMJER DANAS SVE SIROMAŠNIJE GOVEDARSKE I MLJEKARSKE PROIZVODNJE -

CEROVAC – Današnjem vremenu vrlo teške situacije u stočarstvu, kada smo svjedoci svakodnevnog zatvaranja farmi pronaći svijetli primjer je teško. No da ima i onih koji ne odustaju nego šire posao pronašli smo kod obitelji Milana Majetića iz Cerovca, pokraj Jakšića, koja, mnogi možda u to neće povjerovati, gradi novu farmu za tov junadi vrijednu preko milijun kuna u kojoj će moći biti 100 grla. Dok neki farmeri gase svoje farme, prodaju klaonicama i ono zadnje grlo koje je bilo u njihovoj farmi, slobodno se može reći da je Milan Majetić hrabar kada se upustio u takav biznis. Obitelj Majetić trenutno na svom gospodarstvu ima 60 muznih krava i 70 junica u tovu. Svu hranu koja je potrebna za ishranu sami proizvode čime su zaokružili proizvodnu cjelinu.

- U staroj staji koju imamo prostor je veoma skučen pa nam je zbog toga teško raditi. Posao je jako veliki, a da u današnjem vremenu radimo neke stvari ručno to se ne isplati i oduzima puno vremena. Odlučili smo se na ovu investiciju koja će dok se sve izgradi u konačnici biti preko milijun kuna. Ovim se poslom dugo bavimo. Govedarstvom i mljekarstvom se počeo baviti moj otac koji sam posao ja nastavio, a u sve se uz moju suprugu uključio i moj sin. Pokušavamo s generacije na generaciju prenositi ono znanje u proizvodnji koje smo teško stjecali – rekao je Milan Majetić.

Što se tiče proizvodnje mlijeka plasman mu je osiguran kojeg redovito predaje Vindiji. Prije je do zatvaranja mljekare Zvečevo, 1993. godine, mlijeko njima predavao i nakon toga je počeo raditi sa Vindijom kojoj je ostao vjeran kao otkupljivaču. Za junad koju utovi također ima sigurnog i dugogodišnjeg otkupljivača, jednog mesara iz susjedne Brodsko-posavske županije. Koliko može biti, sa cijenom za junad je zadovoljan, ali cijena mlijeka je ispod svih razina.

- Cijenom mlijeka nikako ne mogu biti zadovoljan, za litru dobijemo od 2,30 do 2,50 kuna, pa zar to nije žalosno. A što da sad radim, ne mogu od tog posla samo tako lako odustati. Ako ovakvo stanje u mljekarstvu ostane ja ću bit primoran prodat muzne krave i neću se više bavit ovim poslom. Ostat ću samo na tovu junadi od kojeg se donekle može živjeti. Cijena junadi koja je bila 15-ak godina bila je 14 do 15 kuna, a ta je cijena ista i sada, a zamislite koliko je sve drugo što nam je potrebno za tov poskupilo. Tov junadi u odnosu na muzne krave je malo jednostavniji pa ako budem primoran ostat ću kako sam već i rekao baviti se samo tovom, a proizvodnjom mlijeka koju prenosimo s generacije na generaciju prema sadašnjim prilikama morat ću se prestati baviti – naglašava Milan.

Dnevna proizvodnja mlijeka kod Majetića je preko 800 litara, a oko 700 litara svaki dan predaje otkupljivaču dok preostali dio koristi za teliće. Isplate za mlijeko kasne, ali ne toliko da se ne može izdržati. Kasni se po mjesec do dva dana sa isplatama što je u konačnici još i dobro kako je nekad bilo.

- Apeliram sada i na ovu novu Vladu RH da pomognu nama stočarima jer nećemo moći dugo izdržati ovako, posebno u proizvodnji mlijeka. Sadašnja situacija je ne održiva. Moram naglasiti da imamo izuzetno dobru podršku od našeg načelnika općine Ivice Kovačevića koji se stvarno zauzima i pomaže nam na sve načine koliko god može. Oslobođeni smo plaćanja komunalne naknade što je značajan iznos kojeg možemo usmjeriti na nešto drugo i time poboljšati i povećati proizvodnju. Svaka kuna nam je bitna, a to sve jako dobro prepoznaje naš načelnik Kovačević - kaže Majetić.

Pozitivan je primjer lokalne zajednice, općine Jakšić na čelu s načelnikom Ivicom Kovačevićem koji je u svom radnom vijeku radio u realnom sektoru tako da mu je jako dobro poznata problematika u poljoprivrednoj proizvodnji, stočarstvu i govedarstvu. Tko god se želi baviti i nekom drugom proizvodnjom može ostvariti i dobiti određene benefite i pomoć općine.

- Svi gospodarski objekti koji se grade na području općine Jakšić kod izdavanja građevinske dozvole oslobođeni su plaćanja komunalnog doprinosa u cijelosti dok za proizvodne pogone, bilo koje, ne naplaćujemo komunalnu naknadu. Svi poljoprivredni ili bilo koji drugi proizvođač komunalnu naknadu plaća samo za svoj stambeni prostor. To je jedan od značajnih poticaja čime želimo pomoći našim gospodarstvenicima i poljoprivrednicima. Do sada smo i sufinancirali osiguranje usjeva sa 20 posto. Oni koji su imali osigurane usjeve na kraju su se godine javljali na raspisani natječaj te smo po završetku provedbe natječaja isplaćivali taj postotak od ukupne premije kolika je bila osiguravajuća polica. To se godišnje kretalo 30 i više tisuća kuna. Nama je bio cilj da kroz sufinanciranje osiguranja pomognemo uz onu pomoć države potaknemo sve poljoprivrednike na osiguranje kako usjeva tako i svih nasada kako bi se ublažile eventualne posljedice i rizik u proizvodnji uslijed određenih nepogoda – istakao je načelnik Kovačević koji je naglasi kako se jako mali broj poljoprivrednika odluči na osiguranja zbog visokog iznosa premija.

Ove godine planira se donijeti neka od mjera za stočare jer stočari malo pomalo jednostavno nestaju i zatvaraju svoje farme, ne samo na području općine Jakšić već i u Požeštini, a i šire. - Imamo određenu slobodu, što se tiče EU direktiva, da osmislimo pomoć, samo moramo razmotriti kako tu mjeru pomoći nazvati. Moramo pomoći proizvođačima junećeg i svinjskog mesa i proizvođačima mlijeka. Izravna potpora ne smije biti, ali može biti na neki drugi način. O svemu tome smo razgovarali i sve to razmatrali na sjednicama udruge općina. Svi smo svjesni da stočarima općenito moramo pomoći jer oni moraju preživjeti ova za njih „šokantna“ vremena. Sadašnje cijene mlijeka su u tolikoj mjeri nerealne jer za litru mlijeka bi proizvođač trebao dobiti minimalno 3 kune - zaključio je načelnik Kovačević.

Tekst: Vladimir Protić Foto: pozega.eu

IZLOŽBA FOTOGRAFIJE U MINI GALERIJI UDRUGE GFR FILM-VIDEO U POŽEGI -

POŽEGA - Proteklog tjedna u prostorijama GFR Film-Video otvorena je izložba fotografija pod nazivom “Mi mladi”. Izloženi su radovi četrnaest učenika Gimnazije, Tehničke i Obrtničke škole. Izbor fotografija je zanimljiv i viđenje su autora svakodnevnice njihovog srednjoškolskog uzrasta. Iz gotovo svih radova zrači optimizam, što je dobro u moru svakodnevnih sivih informacija naše društvene zbilje.

- Izložbu su napravili članovi sekcije mladih naše udruge i tema je „Mi mladi“ u najrazličitijim aktivnostima, od onih ozbiljnih, škole i sportova sve do izlazaka, tuluma, mora itd. Uglavnom sve što zanima mlade. Najbitnije u tome je da oni uživaju kad fotografiraju te da pokažu svojim prijateljima, znalcima što mogu te na taj način privuku još mladih. Fotografija je također i dio filma i mi ovdje u udruzi imamo i ekipu koja snima filmove. Fotografija je dio filma i drago nam je da su ovdje autori iz Gimnazije, Tehničke i Obrtničke škole u Požegi. Oni su svestrani i nadam se da će to još više proširiti - rekao je Željko Balog predsjednik udruge GFR Film-Video.

Ovom prigodom su predstavljene web stranice Udruge na kojima se može naći brojne informacije iz djelovanja i rada, o Reviji jednominutnog filma, radionicama, tečajevima i drugom. Ovom izložbom obilježava se 43. godišnjica postojanja i rada požeške Udruge GFR Film-Video i 70. obljetnica djelovanja Hrvatske zajednice tehničke kulture.

Tekst/foto: Vanja Protić