EDUKACIJSKE RADIONICE IZ CIKLUSA „PREHRANA I VAŠE ZDRAVLJE – ZDRAVE PREHRAMBENE NAVIKE“ -

POŽEGA – Novim predavanjem o mahunarkama i njihovom utjecaju u našoj prehrani nastavljen je ciklus besplatnih edukacija i radionica na temu zdrave prehrane i nutricionističkih savjeta kroz projekt „Prehrana i vaše zdravlje – Zdrave prehrambene navike koje organizira tvrtka Grbić iz Požege. Nakon niza članaka u našem listu koji su popularizirali edukaciju formirana je Facebook grupa koja okuplja sve više članova koji su zainteresirani za zdravu prehranu, a žele se educirati u svom domu, ali i sudjelovati u zajedničkim akcijama. Prva od akcija koja je najavljena od ovog tjedna je „Burza presadnica i sjemenja“ koja će na oglasnoj tabli u prezentacijskoj dvorani tvrtke Grbić, ali i na Facebook starnici omogućiti svima koji imaju viška presadnica i raznog sjemenja za sadnju da ponude na razmjenu i prodaju. Svi koji imaju potrebu za presadnicama i sjemenjem povrća mogu stupiti u kontakt i osigurati si potrebno za svoj povrtnjak. Radi se prvenstveno o domaćim i starim sortama uzgojenim u ekološkom uzgoju, koji se preporuča i dalje. Već na ovoj radionici razmjenjivane su presadnice graha, graška i ljupčaca ( Levisticum officinale ) prirodnog začina koji zamjenjuje poznate industrijske dodatke jelima. Intenzivne je arome, između peršina i celera, upotpunjuje miris svojim eteričnim uljima.

- Naše radionice su besplatne iz razloga što želimo da ljudi promijene svoje navike da dobiju potrebu da se jave i da ovo bude nekakav sabirni centar i izvor informacija koje kruže i međusobno se razmjenjuju. Netko zna jedno, netko drugo, a ovo bi trebao biti support jednoj zajedničkoj razmjeni. Pokrećemo veliku kampanju presadnica i raznih vrsta sjemenja u razmjeni i prodaji, a svatko može staviti besplatno svoj oglas tipa „prodajem domaću rajčicu“, imam naklijalu pšenicu, mijenjam višak eko povrća“ itd. – istakla je Nives Lovrić, direktorica tvrtke Grbić koja je zajedno s još nekoliko istomišljenika i nutricionistom Andreom Drkulec pokrenula cijelu priču edukacija i zdrave prehrane, koja podrazumijeva i zdravu i eko proizvodnju namirnica i povrća. Kako je u zadnje vrijeme sve više primjetan problem glutena u prehrani za sve više osoba, iz tvrtke Grbić kažu da imaju brašno mljeveno na kamenu od pira ili prapšenice, koje ima vrlo malo glutena, a da su zasijali za ovu godinu 14 ha pira.

Tema ovotjedne radionice bile su Mahunarke, sve cjenjenije i vrlo značajne u prehrani, nazvano najpovrće, a ova 2016. godina je odlukom FAO proglašena Međunarodnom godinom mahunarki. - Mahunarke ili popularno nazvane „mesom za siromašne“ jer se odlikuju dosta nižom cijenom u lancu prehrane, prije svega su potrebna i zdrava prehrana. Mahunarke su pune ugljikohidrata, škroba i celuloze, najbolji izvor netopivih i topivih vlakna. I jedni i drugi povoljno djeluju na organizam, s time da topiva vlakna dobro balansiraju masnoće u krvi, loše kolesterole, posebno trigliceride, usporavaju razgradnju ugljikohidrata, šećera i njihovu apsorpciju u crijevima, povoljno djeluju na sniženje razine glukoze u crijevima a netopiva vlakna ubrzavaju peristaltiku crijeva i na taj ubrzavaju izlučivanje štetnih stvari iz organizma i djeluju preventivno protiv raka debelog crijeva. Vrijednost mahunarki je u bjelančevinama, zastupljenost gotovo svih aminokiselina koje treba ljudski organizam, a u kombinaciji sa žitaricama daje potpuni sastav bjelančevina koji nam je potreban za održavanje organizma. Mahunarke sadrže magnezij, željezo, fosfor, cink, selen, B i E vitamin – kaže prof. Andrea Drkulec, nutricionista koja dodaje da se u novije vrijeme sve više koriste klice od mahunarki u prehrani, što je poželjno jer sadržavaju još veće količine vitamina E, A i C. Koriste se najviše klice soje i ostalih mahunarki.

U mahunarke spadaju mahune (zelene i žute), grah (mahunar i zrnaš), grašak, soja, bob, leća, slanutak i kikiriki. Većina dolazi iz Amerike ali se odlično prilagodila uzgoju u cijelom svijetu i danas se svugdje uzgajaju, a razvile su se i neke nove vrste mahunarki. Sada se kod nas pojavila i vigna, kao nova vrsta dugačke mahunarke.

- Neke vrste mahunarki jedu se kao cijele mahune, usplođe, a kod nekih samo zrno. Kod boba jedu se mahune, kasnije kao zno, ali i list. Mogu se pripremati kao varivo, salate, kao prilog uz mesna jela i gljive, rade se i razna zapečena jela, jer podnose sve termičke oblike pripreme i dobro se ponašaju. Kod ljudi su zbog toga prihvaćene ali i zbog roga što imaju neutralan miris i okus, pa ne opterećuju previše sa svojim aromama. Dio mahunarki su uljarice, kao soja i kikiriki, jer u svom sastavu imaju i do 48% ulja izuzetne kvalitete nezasićenih masnih kiselina. Ove vrste mahunarki imaju i veću kalorijsku vrijednost, pa se mora i o tome voditi računa, no ulja su puna vitamina i minerala koji blagotvorno djeluju na naš organizam – kaže Drkulec, koja preporučuje da se jedu u svakodnevnoj prehrani povrće svih boja, pa tako i zelenih, žutih i zrnastih mahunarki. Svaka vrsta ima svoje prednosti, zelene mahunarke imaju više klorofila i zbog toga su lakše probavljive, jer nemaju puno netopljivih celuloznih vlakana pa neopterećuju probavu. Lakše su za one koji pate od nadutosti i stoga trebaju više konzumirati zelene mahunarke. Sušenjem grahu se ne umanjuje kemijska vrijednost, te ga je vrlo lako sačuvati za konzumaciju, a sve zelene mahunarke odlično podnose brzo zamrzavanje i zadržavaju sav kemijski sastav. Dobro podnose i konzerviranje i u već termički obrađenom stanju. Tako se mogu konzumirati i izvan sezone, čitavu godinu, što ih čini dostupnijima u prehrani ljudi.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Mahunarke se odlikuju niskom energetskom vrijednosti, pa pola šalice mahunarki prosječno sadrži 150 kcal ( osim uljarica), ali zato od 5 do 10 grama proteina, samo 1 gram masti i preko 5 grama vlakana.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Bob ima najveći udjel bjelančevina, obiluje lecitinom, vitaminima B skupine, željezom i fosforom, može se pržiti i mljeti te kao takav služi za surogat kavi. Slanutak je najbolji izvor željeza, a nakon kuhanja sadrži dvostruko više željeza nego jednaka količina mesa. Obiluje kalcijem a zbog optimalne iskoristivosti bjelančevina dobro ga je jesti sa žitaricama. To se odnosi i na grah, pa je uz grah idealno jesti i tjesteninu. Leća ugljikohidrate u krv ispušta vrlo polako, pa je korisna u prehrani osoba s šećernom bolesti. Leća je lakše probavljiva, a naklijavanjem leće povećavamo količine vitamina B skupine te C vitamina. Grašak je bogat klorofilom i kao takav lakše probavljiv a ima u sebi više licitina.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Tekst/foto: Vladimir Protić