UZ OBILJEŽAVANJE SVJETSKOG DANA SOCIJALNE PRAVDE  -

NOVO PRAVO U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI – ZAJAMČENA MINIMALNA NAKNADA, RAD ZA OPĆE DOBRO
 
Prošlog tjedna obilježili smo Svjetski dan socijalne pravde a za socijalnu skrb u našoj županiji brine se Centar za socijalnu skrb Požega. Ravnateljica, socijalna radnica Martina Vlašić iznijela nam je na koji sve način Centar brine o socijalnoj skrbi u našoj županiji, te koliki je to obim, korisnika i novčanih sredstava. - Osnivanjem Ministarstva socijalne politike i mladih uslijedila je potreba za strukturiranjem socijalne skrbi na novim temeljima. Krenulo se u modernizaciju sustava uvođenjem informatičkog programa socskrb aplikacija. Sada su svi centri za socijalnu skrb umreženi i to je sustav koji se stalno nadograđuje.
Što to zapravo znači? Podaci o svim korisnicima socijalnih naknada, a sada već i usluga se nalaze u jednoj bazi podataka, koja se može pratiti i na osnovu koje se mogu planirati i slijediti trendovi razvoja socijalne skrbi kod nas, a i u europskim zemljama.  Osim toga aplikacija nam omogućuje transparentan sustav raspodjele naknada i racionalizaciju troškova – korisnici koji se jednom unesu putem OIB-a u sustav u CZSS Požega se vide jednako u bilo kojem centru u državi i onemogućava se zloupotreba prava. CZSS Požega je sada umrežen sa Poreznom upravom i FINA-om gdje su vidljivi podaci o imovini, otvorenim računima korisnika i oročenim štednjama, te s Policijskom upravom – gdje su vidljivi podaci o prebivalištu i vlasništvu vozila – pojašnjava Martina Vlašić, te navodi da je i u našoj županiji otkriveno zloupotrebljavanje sustava socijalne skrbi.
 - U CZSS Požega je utvrđeno 60 slučajeva gdje su korisnici neosnovano primali naknade na koje nisu imali pravo, a istovremeno su se pojavili i novi korisnici. Smisao je pomoći onima kojima je to najpotrebnije i za njih osigurati sredstva. Novim Zakonom o socijalnoj skrbi uvedena je zajamčena minimalna naknada koja je obuhvatila dosadašnje korisnike pomoći za uzdržavanje, prava na opskrbninu u nadležnosti Ministarstva branitelja te prava na novčanu naknadu za nezaposlene Ministarstva rada i mirovinskog sustava. To je pravo koje država zakonski jamči svakom državljaninu (ili stanovniku) koji sebi i svojoj obitelji iz objektivnih razloga ne može priskrbiti prihode u visini koje određuje Vlada RH, a cilj je spriječiti socijalnu isključenost.

Koliko je sada takvih zahtjeva po novom Zakonu? - U CZSS Požega u siječnju ove godine je zaprimljeno 126 zahtjeva za ZMN, dosadašnjih korisnika prava na  opskrbninu, kojih je bilo ukupno 238 (prema podacima Ureda državne uprave), a od kojih je 81 priznatih prava, 21 odbijenih, 15 obustavljenih, a nekolicina ih je u tijeku. Osim zahtjeva za ZMN – značajan priljev je zahtjeva za jednokratnu pomoć – korisnika koji nemaju pravo na ZMN, a u situaciji su da im je potrebna jednokratna pomoć za prevladavanje određene teškoće. Dakle više od 100 korisnika nisu niti podnosili zahtjev. Isto tako neki od korisnika dosadašnjih opskrbnina – osobe starije životne dobi su podnijeli zahtjev za neko od drugih prava iz socijalne skrbi – doplatak za pomoć i njegu ili osobnu invalidninu.  Na taj način ZMN je pravo koje je dostupno onima koji su najugroženiji članovi našeg društva. Samcima je tako naknada povećana sa 600 na 800 kn mjesečno, kao i samohranim roditeljima koji sada imaju pravo na 800 kn mjesečno. Prema podacima CZSS Požega imamo 739 radno sposobnih korisnika, od čega 394 žene i 354 muškaraca. Ideja je radno sposobnim osobama omogućiti da se osjećaju korisno, da nisu izolirani, da steknu određeno iskustvo rada, te da pomognu sebi i zajednici, a mogu sudjelovati najmanje 30 i najviše 90 sati mjesečno – kaže Martina Vlašić.
-----------------------------------------
Prošle godine CZSS Požega je ukupno imao 2.200 korisnika novčanih prava i usluga. Korisnika socijalne pomoći ukupno 756, od toga samaca 316, a obitelji 440. Prošle godine je isplaćeno 9.072 socijalne naknade u ukupnom iznosu od 7,87 milijuna kn u novcu, 72 naknade u naravi, bonovi za obitelji alkoholičara i ovisnika u ukupnom iznosu od 64 tisuće kn, te 624 jednokratne pomoći u iznosu od 471 tisuće kn i za 159 korisnika jednokratnih pomoći u naravi vrijednosti 62 tisuće kn.
Po strukturi primatelja socijalnih pomoći: pomoć za uzdržavanje radno nesposobnih samaca 159, pomoć za radno nesposobne u obitelji 157, umirovljenici korisnici socijalne pomoći (mala mirovina, dobivaju do visine soc. pomoći)  52, nezaposleni ali radno sposobni ( žene 394, muški 345) ukupno 739, obitelji s troje i više djece 135, zaposlenih 6, poljodjelaca 3. Po strukturi obrazovanja korisnici bez škole 133, nezavršena OŠ 152, NSS 233, SSS 205, VŠS 12, VSS 4.
Doplatke za pomoć i njegu prima 768 osoba, osobne invalidnine 343 osobe, pomoć i njegu u kući 5 osoba. Naknada za osobe s tjelesnim i mentalnim oštećenjem do zaposlenja prima 93 osobe.
---------------------------------------------

Kako ide s posvojenjima djeca? - Napravljen je registar posvojitelja čime smo omogućili objedinjavanje podataka na jednom mjestu što uvelike pomaže stručnim radnicima u pretraživanju potencijalnih posvojitelja na razini RH, a u najboljem interesu djeteta. CZSS se susreće s nedostatkom udomiteljskih obitelji, tako je trenutno samo 14 obitelji od kojih 3 udomljuju djecu a 11 odrasle osobe – kaže Martina Vlašić te dodaje da je - Zamisao  Ministarstva na kraju ove godine izdvojiti dio novčanih naknada iz centara za socijalnu skrb u Jedinstveni novčani centar kako bi se centri rasteretili i osigurali stručni radnici za rad s obiteljima. Na razini našeg centra – to će značiti dostupnost 3 radnika za rad na terenu. Interes je koristiti postojeće resurse, kontinuirano povećavati profesionalnost, kompetentnost i strukturiranost u organizaciji rada. Centar će i dalje razvijati i širiti mrežu socijalnih usluga, unaprjeđivati pristup socijalnim uslugama koje će se provoditi na razini lokalne zajednice i biti usmjerene na osobe u socijalnoj potrebi. Donedavno smo bili ustanova koja nije imala prilagođen pristup osobama s invaliditetom i teško pokretnim osobama – sada je i takva prepreka uklonjena.

GOSPODARSKA KRIZA JE OSTAVILA TRAG NA OBRTNIŠTVU  -

POŽEGA – Gospodarska kriza koja je 2008. godine zahvatila cijeli svijet, pa onda i Hrvatsku zatekla nas je sa 1.150 prijavljenih obrtničkih radnji na području Požeško-slavonske županije. Prvo su se na udaru našli građevinski obrtnici, pa obrtničke radnje koje su se bavile trgovinom na veliko i malo, prijevozničkim uslugama, a tek onda proizvodni obrti, ali i obrtnici kojim su se bavili ugostiteljstvom.
 - Mi svaki mjesec radimo izvješće, koliko se obrtnika odjavilo ili prestalo s radom, a koliko je novih podnijelo prijavu o početku poslovanja. Sa 31. siječnja ove godine imali smo 937 aktivnih obrta. Samo u prošloj godini broj obrtnika je manji za 49, jer smo na početku 2013. godine imali još 986 aktivnih obrta – rekao je  Zvonko Martinović, tajnik Obrtničke komore Požeško-slavonske županije.
Veliki broj obrtnika koji još radi smanjivao je broj zaposlenih, tako da se u obrtništvu svakodnevno smanjuje broj zaposlenih radnika. Obrtnici se svakodnevno suočavaju s nelikvidnošću, nemogućnosti da uredno naplaćuju svoj rad, veliki broj obrtnika je u blokadi ili otežano posluju. Smanjile su se i investicije, i ovaj dio privrede, za koji su uvijek svi isticali kako je najžilaviji dio gospodarstva, polagano ali sigurno gubi ovu dionicu. Mnogi od njih neće dočekati oporavak gospodarstva, a oni koji unatoč svemu opstanu teško će doći do novih tehnologija, unapređenja proizvodnje bez velikih poticaja.
Sve tužniju sliku pokazuje i sve više praznih lokala i poslovnih prostora, pa i u najatraktivnijem sjedištu grada Požege, od Trga sv. Trojstva, kroz pješačku zonu do kraja ulice Stjepana Radića.