
Vanja
Stalna briga o konkurentnosti proizvodnje duhana
ZNANSTVENO STRUČNI SKUP U HRAVTSKIM DUHANIMA -
Navodnjavanjem ostvareni prinosi na pjeskovitim tlima od 4.219 kg po hektaru,a navodnjavanjem 1.017 ha na pjeskovitim tlima proizvelo bi se 82 posto više i 1,5 milijuna kg duhana * Uporabom drvne biomase u sušnicama za duhan umjesto skupih fosilnih goriva kod sušenja 24.000 kg duhana ostvarila bi se ušteda od 72.720 kuna * Znanstveno i stručno istraživanje utvrdilo kako je kratkoročno i dugoročno teško pronaći adekvatnu zamjenu proizvodnji duhana.
U Hrvatskim duhanima prošlog tjedna održan je znanstveno stručni skup na kojem su razmotreni rezultati hrvatske agronomske znanosti i struke u primarnoj proizvodnji duhana na temelju višegodišnjih iskustava u stvaranju vlastitih sorata duhana te dvogodišnjih i trogodišnjih iskustava u navodnjavanju proizvodnje duhana i uporabi biomase kao najjeftinijeg energenta u sušnicama za duhan. Znanstvena i stručna priopćenja o tome imali su znanstvenici sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta prof. dr. Vinko Kozumplik, prof. dr. Stjepan Husnjak i prof. dr. Mario Njavro, vanjski suradnik mr. Slavko Kostić te agronomski stručnjaci Hrvatskih duhana i tehnološki stručnjaci za preradu duhana iz TDR – a.
Hrvatska agronomska znanost i struka o duhanu u funkciji je daljnjeg razvoja primarne proizvodnje duhana kako bi se stvorili visoki i stabilni prinosi kako postojećih tako i novih sorata duhana, koje će na navodnjavanim proizvodnim površinama imati prinos iznad 4.000 kg po hektaru. U lanjskim pokusima navodnjavanjem kap na kap ostvaren je prosječni prinos od 4.219 kg duhana po hektaru, odnosno 200 grama suhog lista po jednoj stabljici u sklopu od 22.000 biljaka po hektaru. Takva proizvodnja donosi dohodak po hektaru od 71.976 kuna,a u klasičnoj proizvodnji suhoga ratarenja na pjeskovitim tlima dohodak je 37.000 kuna po hektaru. Sada se navodnjava tek 1,3 posto od ukupnih 4.578 hektara proizvodnih površina pod duhanom, ako bi se navodnjavalo svih 1.017 hektara na pjeskovitim tlima u Podravini proizvelo bi se 82 posto duhana više ili 1,5 milijuna kg više nego u 2012. godini. Odnosno na tim proizvodnim površinama ostvarila bi se veća vrijednost proizvodnje za 29,6 milijuna kuna nego u suhome ratarenju,a otkupna cijena bila bi veća za 7 posto ili 1,09 kuna.
DRVNOM BIOMASOM DO SMANJENJA TROŠKOVA SUŠENJA DUHANA
S obzirom da su dosadašnji troškovi sušenja duhana u sušnicama sa skupim energentom plinom ozbiljno narušili dohodovnost proizvodnje duhana posljednjih nekoliko godina sve veće je zanimanje proizvođača za uporabu drvne biomase u sušnicama za duhan, jer je trošak sušenja duhana na plin veći do pet puta. Naime, trošak sušenja jednog kilograma duhana na ogrjevno drvo iznosi 0,65 kuna, a na plin 3,60 kuna. Na godišnjoj razini trošak sušenja 24.000 kg duhana u tri sušnice na plin iznosi 88.320 kuna,a na drvo 15.600 kuna s pozitivnom razlikom u korist drva od 72.720 kuna. Uz to, uz dobru izolaciju sušnica za duhan moguće je ostvariti i dodatne uštede u procesu sušenja duhana.
Na taj način hrvatskoj primarnoj proizvodnji duhana osigurava se profitabilnost i visok stupanj konkurentnosti ulaskom Hrvatske u EU, a znanstvena istraživanja o socio – ekonomskim aspektima proizvodnje duhana pokazala su kako je kratkoročno i dugoročno teško pronaći alternativu proizvodnji duhana s obzirom na njezinu tradiciju, gospodarski značaj i dohodovnost te proizvodnje u usporedbi s ostalim ratarskim kulturama.
- Ovakvi znanstveno stručni skupovi postali su dio tradicije Hrvatskih duhana i na njima se analiziraju znanstvena i stručna istraživanja iz prošle godine kao i ostvareni rezultati u primarnoj proizvodnji duhana. Na temelju tih rezultata znanost i struka daju nam smjernice za smanjenje troškova proizvodnje, povećanje prinosa i kvalitete duhana, što je bitno za naše kupce na svjetskom tržištu,a oni imaju svoje zahtjeve i moramo razvijati takvu kvalitetu duhana koje traži to tržište. Uz sve to moramo voditi i računa o isplativosti te proizvodnje za naše proizvođače kako bi se navodnjavanjem povećali prinosi,a uporabom drvne biomase umjesto skupih fosilnih goriva višestruko smanjili troškovi sušenja duhana. Hrvatska agronomska znanost i struka dala nam je odgovore na sva ta pitanja i stoga nema dvojbi o budućnosti proizvodnje duhana, istaknuo je dipl. ing. Mirko Boić, predsjednik Uprave Hrvatskih duhana.
Tekst i snimak: M. B.
Pakračani i Lipičani vodu će dobivati iz crpilišta Gaj
PONOVO ODGOĐENA GRADNJA AKUMULACIJE ŠUMETLICA -
PAKRAC - Akumulacija Šumetlica najvjerojatnije se neće početi graditi ni ove godine. Potvrdio je to gradonačelnik Pakraca Davor Huška. - Takve su nažalost, najnovije informacije koje sam dobio u Hrvatskim vodama. Poznato je da kompletna investicija košta oko 150 milijuna kuna i u Hrvatskim vodama nastoje dio novca dobiti iz EU fondova. Zbog toga će se s raspisivanjem natječaja čekati 1. srpnja i ulazak Hrvatske u EU. Obzirom da će natječaj biti međunarodni sve će trajati 75 dana a kada se izabere izvođač već će biti kasna jesen, tako da je teško očekivati kako će netko početi raditi na takvom zahvatu u studenom – rekao je gradonačelnik Huška.
Podsjetimo, akumulacija Šumetlica omogućit će redovito i kvalitetno snabdijevanje vodom pakračko-lipičkog područja kao i navodnjavanje velikih poljoprivrednih površina no, uglavnom zbog nedostatka novca, nakon manjih početnih radova njena je gradnja stajala deset godina. Kako bi ljudi i strojevi ponovo mogli na gradilište posljednjih nekoliko godina napravljena je izmjena dokumentacije, riješeni su imovinsko-pravni odnosi te je razminiran dio prostora. U to je utrošeno pet milijuna kuna. Prošle godine probijala se nova trasa kojom će biti zaobiđena akumulacija a ove godine će se graditi još 4 kilometra obilazne ceste do Šumetlice jer će sadašnja biti potopljena. Cesta će koštati oko 1,5 milijuna kuna. Akumulacija Šumetlica će se graditi tri godine i stanovništvo će iz nje vodu početi dobivati vjerojatno tek 2017.godine.
Iako do završetka Šumetlice treba čekati nekoliko godina, Pakračani i Lipičani više ne bi trebali svakog ljeta trpjeti redukciju vode. - Vjerujem da će tijekom ljeta u vodoopskrbni sustav biti uključeno crpilište Gaj. Natječaj za uređenje je objavljen a predviđeno je da radovi završe u srpnju – dodao je gradonačelnik Huška. Vodocrpilište Gaj koštat će 15 milijuna kuna od čega će Hrvatske vode osigurati 90 posto a ostatak gradovi Pakrac i Lipik. (vm)
Za Praulje predsjednik Danijel Božić
HDSSB OSNIVA SVOJE OGRANKE U MO GRADA POŽEGE -
POŽEGA – Hrvatski demokratski sabor Slavonije i Baranje u sklopu svojih stranačkih aktivnosti, priprema za lokalne izbore i svojim stalnim rastom i priljevom članova odlučio se u gradu Požegi organizirati i na nivoima Mjesnih odbora. Pred prepunom dvoranom u Ulici bana Josipa Jelačića održana je Izborna skupština za ogranak HDSSB-a za Mjesni odbor Praulje. Za predsjednika ogranka jednoglasno je izabran Danijel Božić, za dopredsjednika Dražen Pavičić, tajnicu Marijana Grizelj. U izvršni odbor su ušli Zvonimir Pavković, Kruno Janjić, Slavko Božić, Martina Kezić, Zlatko Balen, Petar Kudrić, Ilija Bacanović, Filip Karačić, Robert Kustura, Marko Štimac i Nikola Radoša.
Okupljenima na izbornoj skupštini obratili su se čelnici GO Požega, čelnici mladih i predsjednik ŽO HDSSB-a i saborski zastupnik Dražen Đurović. – HDSSB je regionalna stranka, niti ekstremno lijeva niti ekstremno desna, a nije niti zamjena za HDZ ili SDP, niti za bilo koju stranku. U nekim stavovima mi smo desniji, ali u nekim socijalnim stavovima i ljeviji od ljevice. Nešto što je normalno za Zagreb možda još nije normalno za našu sredinu. Kod nas se još uvijek za roditelje kaže da su otac i majka, a ne roditelj 1 i 2, ili dva oca ili dvije majke. Mi nismo išli na prosvjed u Vukovaru jer bi to bilo politiziranje. Jer oni koji su digli ruku za ustavni zakon sada politiziraju, a mi ne želimo biti dio toga. Kad je donošen statut grada Vukovara upravo su vijećnici HDZ-a i HSP-a Ruže Tomašić bili za izmjenu statuta koja je donijela ovu ćirilicu. E to je nevjerojatno jer su čak neki vijećnici SDSS-a bili protiv uvođenja ćirilice – kaže Dražen Đurović, koji ističe da sve više ljudi prepoznaje HDSSB i njihove stavove i program, a da je tako govore uvijek pune dvorane na njihovim skupštinama i zborovima. Oštro je napao „Linićev zakon“ o uvođenju poreza na nekretnine, jer će on samo osiromašiti obične građane, opustošiti još više ova već uništena sela, jer će ljudi zbog nemogućnosti plaćanja tog poreza prodavati svoje nekretnine u bescjenje, svoju djedovinu koju danas održavaju morat će prodati zbog ovog novog poreza.
Đurović je najavio promjene u svim lokalnim sredinama, od županije, grada Požege do ostalih gradova i općina koje će donijeti upravo HDSSB, u kojima će odgovornost za upravljanje upravo na izborima dobiti HDSSB.
Izborna skupština GO HSS-a Kutjevo
HRVATSKA SELJAČKA STRANKA GRADSKA ORGANIZACIJA KUTJEVO -
LUKAČ - Gradska organizacija HSS-a Kutjevo u Lukaču je održala izbornu skupštinu. Gosti na skupštini su bili predsjednik Županijske organizacije HSS-a Požeško-slavonske županije i zamjenik župana za gospodarstvo Željko Jakopović i predsjednik Gradske organizacije HSS-a Požega Predrag Livak. U svom obraćanju okupljenima Jakopović osvrnuo se na povijest HSS-a kao jedne od najstarijih i najuspješnijih političkih stranaka na ovome području te je naglasio kako je bilo uspona i padova, ali je HSS uvijek preživio i ostao značajna i vjerodostojna politička opcija. HSS ima snage i volje za realizaciju svog programa temeljenog na slobodi, pravici i čovječnosti. Jakopović je upoznao je prisutne članove da je stav središnjice HSS-a da lokalne organizacije samostalno odlučuju o načinu izlaska na lokalne izbore što znači da imaju slobodu, ali i odgovornost za rezultate.
Za predsjednika Gradske organizacije HSS-a Kutjevo izabran je Ivica Perak, diplomirani agronom, tajnik je postao Marko Ašenbrener dok je za blagajnika izabran Stjepan Pavić. U svom obraćanju skupštini Ivica Perak je rekao kako Gradska organizacija HSS-a Kutjevo ima potencijal da zajedno s članovima i simpatizerima HSS-a te koalicijskim partnerima osvoji mjesto gradonačelnika grada Kutjeva. Ispred HSS-a kandidat za gradonačelnika grada Kutjeva biti će Ivica Perak koji je naglasio kako će se kao gradonačelnik Kutjeva zalagati za rješavanje gorućih problema sela, otvaranje novih radnih mjesta čime će se zaustaviti odlazak mladih i školovanih ljudi u inozemstvo. (p.l.)
Stipendiraju jednog učenika u školovanju
UČENICI CESARIĆEVE ŠKOLE POMAŽU DJECI U AFRICI -
POŽEGA – Učenici OŠ Dobriše Cesarića od prošle godine uključili su se u pomaganju djeci iz Afrike koja žive u teškim uvjetima, pomažu im u školovanju, nabavci odjeće i osiguranju jednog toplog obroka tijekom godine, koji je najčešće toj djeci jedini obrok toga dana.
- Za vrijeme korizme prošle godine upoznajući se sa radom misionara gledali smo film „Put dobrote“ o našim misionarima koji donose život afričkoj djeci. Vidjeli smo koje slabe mogućnosti za školovanje imaju ta djeca pa smo došli na ideju da za početak pokušamo bar jedno dijete godišnje stipendirati. To je iznos oko 100 eura i taj iznos djeca sakupljaju dobrovoljnim prilozima u skladu sa svojim mogućnostima. Ovdje je bitno da oni imaju svijest da nekome pomažu jednom djetetu. Svake godine mi skupljamo u našu kasicu, a onda preko Đurđice Lucić to pošaljemo tamo gdje treba. Prošle godine stipendirali smo jednog učenika, a ove godine to nastavljamo - rekao je Mario Nikolić, vjeroučitelj OŠ Dobriše Cesarića. U školu su pozvali i Đurđicu Lucić koja im je ispričala nešto o svojim boravcima u Africi, pokazala na video projekciji svoje fotografije o životu djece.
Đurđica Lucić je prvi puta 2011. godine otišla u Benin, jednu malu afričku državu, gdje je boravila u misiji časnih sestara. – Već prvi puta kad sam išla nosila sam sredstva za kumstva ili pomoć za školovanje za djecu i razne druge potrebe. Jako je puno tamo djece koja su potrebita, od papuča, jastuka, školskog pribora. Djeca iz ove škole već školuju jednog dječaka, a sada će mu produžiti pomoć za dalje školovanje. Ako se skupi više od 100 eura dogovorit ćemo se što dalje učiniti. Ja sam tamo volonter Marijinih obroka, znači za 75 kuna dijete godinu dana jede. Djeca tamo uglavnom nemaju osiguran obrok i za ovaj iznos oni dobivaju jedan obrok u školi. Za cijelu stipendiju dobivaju dvije uniforme za školu, obuću i pločicu za pisanje u školi koja uglavnom ima samo slamnati ili limeni krov i zidove od slame i blata – rekla je Đurđica, a na pitanje gdje onda drže tablete i dlanovnike samo se nasmijala – Oni nemaju ništa u školi od sredstava, samo jednu ploču, a djeca pišu na pločice i nakon toga brišu pa ponovno. I ja sam prvi puta kad sam išla u Benin ponijela puno olovki a onda shvatila kad sam im dijelila da zapravo nemaju s njome gdje pisati. Rijetki imaju torbu i knjige, a samo neki bilježnice.
Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta
UČENICI I UČITELJI KANIŽLIĆEVE ŠKOLE PREZENTIRALI PROJEKT -
POŽEGA – Povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta kojega obilježavamo 27. siječnja, na dan kada su 1945. godine vojnici sovjetske Crvene armije oslobodili koncentracioni logor Auschwitz, učenici i učitelji Osnovne škole Antuna Kanižlića iz Požege dva tjedna su u školi provodili projekt na tu temu. Učenici su na svojim redovnim satima nastave iz hrvatskog jezika, povijesti, vjeronauka, informatike, engleskog jezika i na grupi mladih knjižničara obrađivali temu holokausta. Vjeroučitelji su se na satovima vjeronauka bavili vjerskim slobodama, diskriminacijom, judaizmom. Na nastavi engleskoga jezika interpretirale su se pjesme, gledali ulomci igranih filmova s tematikom holokausta, stvarali videozapisi. Na nastavi povijesti održana su predavanja o holokaustu. Poruke mira i obrada fotografija aktivnosti su provedene na nastavi informatike. Mladi knjižničari upoznali su se s pojmom „pravednik među narodima“. Na satovima hrvatskoga jezika učenici su se upoznali s „Dnevnikom Ane Frank“ te filmovima „Lea i Darija“, „Dječak u prugastoj pidžami“ koji govore o životu i sudbinama Židova u Drugom svjetskom ratu.
Rezultate projekta prezentirali 30. siječnja u školskoj knjižnici, na svojim hodnicima, razredima gdje su postavili prigodne panoe, izložbe i svoje poglede na holokaust s porukom „Moramo posijati sjeme bolje budućnosti u tlo gorke prošlosti“. Na prezentaciji su imali i ugledne goste, filmskog režisera Jakova Sedlara, autora nekoliko filmova na temu židovskog naroda i povijesnih trenutaka njihovog stradanja, koji je učenicima pričao o svojim iskustvima s temom holokausta. Učeničkoj knjižnici darovao je nekoliko DVD-a sa svojim filmovima.
Gost je bila i primabalerina Almira Osmanović te požeški gradonačelnik Zdravko Ronko. On je učenicima ispričao priču o sudbini Ivice Hasa, dvogodišnjeg dječaka, Židova koji je uspio preživjeti strahote rata u jednoj požeškoj obitelji, dok su mu roditelji i obitelj stradali u Jasenovcu. Požežani Mandica i Emanuel Taborsky za to djelo kasnije su primili povelju Pravednika među narodima. Učenicima je pročitano pismo Ivice Hasa koji danas živi u Izraelu i zahvaljuje gradu Požegi na uređenju i brizi za židovsko groblje.
Veliki i mali pjevački zbor otpjevali su Jeruzalem i Havenu Shalom Aleheim.
Vina Enjingi u internet prodaji
SAMO KLIK MIŠA I VRHUNSKA VINA DOLAZE U VAŠ DOM -
HRNJEVAC – Novi način prodaje svojih vrhunskih vina poznati vinar Ivo Enjngi prezentirao je u svojoj vinariji. Samo klikom miša možete odabrati vina koja želite i ona dolaze dostavom u koju se uključila Hrvatska pošta u vaš dom.
– Ovo je jedan novi posao koji kreće iz kuće Enjingi. Sve je krenulo od jedne posjete vinara iz Njemačke i trgovaca vinima gdje sam saznao da se najbolja vina ne piju u restoranima i hotelima nego kod kuće. A to sve se naručuje preko interneta s dostavom na kućnu adresu. Tako sam ja odlučio da uđem u to. Već ranije naš gradonačelnik Kutjeva je organizirao dostavu vina Kutjevačkih vinara putem Hrvatske pošte prema ugostiteljima, restoranima i hotelima – predstavio je Ivo Enjingi novi način distribucije. Za sada se na taj način mogu naručiti samo Enjingi vina i to oko dvadesetak vrsta. Najmanja količina koja se može naručiti preko interneta je karton od 12 butelja vina, a narudžba može sadržavati razne vrste vina pa i 12 različitih butelja. Najbolje u svemu je što kupac plaća cijenu iz internet kataloga a dostava je potpuno besplatna.
- Ovo je kruna nastavka suradnje Hrvatske pošte i kutjevačkog vinogorja, Turističke zajednice i grada Kutjeva koji su s nama ušli u ovaj projekt. Hrvatska pošta je omogućila distribuciju vina svih kutjevačkih vinara, malih i velikih, što je rezultiralo s dostavom oko 200 paleta vina u devet mjeseci koliko traje ovaj projekt. Vinarstvo Enjingi je prvo prepoznalo kvalitetu i mogućnosti Hrvatske pošte pa je napravljen korak dalje te omogućeno da pored poslovnih korisnika i samim građanima vršimo distribuciju vina. Sa svojom logističkom mrežom HP najduže za dva dana nakon vaše narudžbe putem interneta dostavlja vino na vaš prag. Tako smo omogućili našim vinarima da svoja vina prodaju direktno. Ulaskom u EU mi ćemo ovaj sistem prodaje ponuditi i na europsko tržište – rekao je Robert Ostrun, voditelj ključnih kupaca Hrvatske pošte, koji dodaje da poučen ovim dobrim rezultatima dostave kutjevačkih vina ovaj projekt predlažu i vinarima pleterničkog i pakračkog kraja, a razmišljaju o dostavi i ostalih prehrambenih proizvoda pa i Slavonske košarice koja okuplja mnogo proizvođača.
- Potrošači dobrih vina će doći na svoje jer će vrhunska vina dobivati po cijenama u podrumu kod nas vinara, a ne plaćati cijene uvećane za nekoliko puta što se dešava u restoranima – dodao je Enjingi.
Zahvaljujem na inicijativi i prijedlogu od Hrvatske pošte da grad Kutjevo bude pilot projekt sa dostavom vina. To smo objeručke prihvatili jer na taj način donosimo uštede našim vinarima, jer je dostava i transport skup. Dostava je brza, jeftina i štedi vrijeme vinarima. Vinari kontaktiraju našu Turističku zajednicu i prijavljuju koje količine imaju za dostavu i na koju adresu. Hrvatska pošta sve preuzima u roku dva sata i dostavlja npr. za 250 kuna do Splita, što je značajno jeftinije od svih drugih načina dostave – rekao je gradonačelnik Kutjeva Ivica Nikolić.
Novi kolegij „Zdravlje u zajednici“
MEDICINSKI FAKULTET IZ ZAGREBA PROVODIT ĆE TERENSKU NASTAVU U NAŠOJ ŽUPANIJI -
POŽEGA – Na području Požeško-slavonske županije već sedamnaest godina oko 250 studenata Medicinskog fakulteta u Zagrebu provodi terensku nastavu a po novom prijedlogu koji je županija prihvatila cijeli program će se provoditi unutar novog kolegija, a naša županija bi bila jedina županija na čijem području bi se provodila terenska nastava za studente. Novi kolegij „Zdravlje u zajednici“ predstavila je voditeljica predmeta „Zdravlje u zajednici“, prof. dr. sc. Vesna Jureša, prodekanica za nove studijske programe na Medicinskom fakultetu u Zagrebu koja ističe - Ovdje smo izvrsno primljeni i ovdje su zdravstvene ustanove izvrsno organizirane i međusobno umrežene, rekla bih idealan model. Ideja je da se ide korak dalje, odnosno da studenti doprinesu unapređenju zdravlja populacije u ovoj županiji. I to na način da županija definira prioritete zdravstvenih poteškoća svoje populacije, a da studenti budu ti koji će s ostalim zdravstvenim djelatnicima sudjelovati u izvršenju dijela programa, odnosno u prevenciji.
Predstavljanju novog kolegija koji ima za cilj studentima završne šeste godine medicinskog studija osigurati kvalitetnu terensku nastavu te da tu nastavu upotpune s iskustvima i sadržajima u županijskim zdravstvenim ustanovama te da za vrijeme nastave studenti provode istraživanja na terenu, zdravstveno-odgojne i zdravstveno ekološke programe, prisustvovali su prof. dr. sc. Sven Seiwerth, prodekan za nastavu Medicinskog fakulteta i prof. dr. sc. Jadranka Božikov, ravnateljica Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ iz Zagreba.
Potporu novom kolegiju dao je i župan Marijan Aladrović svojom odlukom, jer to znači samo proširenje dosadašnje suradnje, koju bi sigurno svaka sredina poželjela. Uz njega goste su primili zamjenik župana za društvene djelatnosti Ferdinand Troha i prof. dr. sc. Željko Glavić, ravnatelj Opće županijske bolnice Požega.
Revija maski u Grabriku
NAJAVLJENE 18. POŽEŠKE MAŠKARE -
POŽEGA – Dani veljače su dani za maškare, a maškare su ludi dani. Jedan od takvih ludih dana najavljen je za 10. veljače od 14 sati, kada kreću 18. Maškare u gradu Požegi. Najavio je to predsjednik Turističke zajednice grada Zdravko Ronko na tiskovnoj konferenciji. – Evo 18. po redu, punoljetne maškare su pred nama, na kojima očekujemo dvadesetak grupa koje bi učestvovale, u povorci od gradske kuće do Grabrika. U Sportskoj dvorani Grabrik bila bi revija koju će prikazati te grupe, bez odabira maski, bez nagrada. Mislim da ćemo na najbolji mogući način onda to i odraditi, da nema ni prigovora, ni primjedbi, ni zavisti, nego jednostavno jedna revija. Očekujemo oko 2.000 gledatelja, i pozivam naše građana da nam se pridruže taj dan – pozvao je Ronko na opuštanjem i veselje koje će nam uljepšati ovo tmurno vrijeme.
Organizator Turistička zajednica grada Požege najavljuje ceremonijal „preuzimanja vlasti“ s šaljivim prikazom i preuzimanjem ključa od grada u posjed maškara, tj. najviše ih zanima preuzimanje ključa od gradske blagajne. Nakon toga, najavio je Bruno Horvat, direktor Turističkog ureda maškarana kolona će preko Trga sv. Trojstva i ulicom A. Kanižlića krenuti u Sportsku dvoranu Grabrik. Uz reviju priređenog programa u kojem učestvuju dječji vrtići Radost, sv. Leopold Mandić, Šareni svijet i Dječji vrtići Požega, Plesna radionica Ilijane Lončar i Plesni studio Marine Mihelčić, Karate klub Požega, Požeške mažoretkinje, Twirling klub i Plesni klub Boa. Za sve posjetitelje bit će ponuđena prigodna prodaja krafni i ugostiteljska ponuda požeških ugostitelja. U dane maškara TZ je dogovorila s Ugostiteljskim cehom i prigodno uređenje ugostiteljskih objekata te organizaciju sadržaja prilagođenih maškarama.
Glavni adut za razvoj turizma
SOVSKO JEZERO ZAŠTIĆENI PRIRODNI KRAJOLIK -
ČAGLIN - Sovsko jezero, kao zaštićeni prirodni krajolik na nadmorskoj visini od 310 jedinstveno je u Hrvatskoj. To je ujedno i najzanimljivija destinacija za razvoj turizma u općini Čaglin.
Svjesni su toga i tamošnji stanovnici kao i članovi Udruge za zaštitu Sovskog jezera kojima općina svake godine nastoji osigurati do 50 tisuća kuna za uređenje Sovskog jezera i njegova okoliša.
- Potencijali Sovskog jezera u onom turističkom smislu nisu iskorišteni. Unatrag nekoliko godina zahvaljujući Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim područjima Požeško-slavonske županije puno je toga učinjeno. Uređene su poučne staze, postavljeni panoi ali i sagrađen vidikovac s kojega se za lijepog vremena može vidjeti i vrh đakovačke katedrale. Sovsko jezero uglavnom pohode izletnici, planinari i ljubitelji prirode iz Brodsko-posavske te Požeško-slavonske županije. Zna se tu okupiti i njih nekoliko stotina ali samo u vrijeme pojedinih praznika kao što je 1. svibanj i slično - ističe načelnik općine Ivan Đurina navodeći kako je pravi pomak za razvoj turizma učinjen lani s uređenjem prenoćišta u samom općinskom središtu.
Da Sovsko jezero uistinu ima potencijala potvrđuje izletnik, Dimitrije Stojković koji rado pohodi jezero. - Tu je uistinu prekrasno i šteta je što nema više onih koji tu dolaze. Mislim da treba poraditi na razvijanju turizma ali onom ciljanom koji će biti usmjeren na određenu populaciju, bilo da je riječ o planinarima ili lovcima. Po meni krajolik je prekrasan i sadržaja ima dovoljno. Ne treba ga dalje modernizirati ni uređivati. Sadržaja za istinske ljubitelje prirode ima dosta. Nije dobro da tu dolaze oni koji će tu boraviti nekoliko sati i ostaviti hrpu smeća iza sebe - kaže Stojković dodajući kako je u svakom slučaju Sovsko jezero ogroman potencijal za razvoj turizma te bi njegove sadržaje trebalo samo kvalitetnije promovirati kako bi ga posjetitelji i ljubitelji prirode u većem broju pohodili.
V.Re.