Prikazujem sadržaj po oznakama: Hrnjevac

PROMOCIJA BAROKNIH VEČERI NAJAVLJENA U HRNJEVCU, (petak), 30. LIPNJA U 19 SATI U VINSKOM PODRUMU -

HRNJEVAC – Naš najpoznatiji vinar Ivo Enjingi s ponosom najavljuje da će njegov vinski podrum ponovno biti i hram kulture, jer će se upravo u vinskom podrumu na Hrnjevcu održati promocija 47. Varaždinskih baroknih večeri s bogatim glazbenim programom. Stoga Ivo Enjingi poziva sve ljubitelje barokne glazbe na promociju koja će se održati u petak, 30 lipnja, od 19 sati, da dođu uživati u opojnim okusima vinske kapljice i zvucima barokne glazbe. Kako je zemlja partner baroknih večeri, na koncert u Hrnjevcu barokne večeri dolaze direktno s promocije u Pečuhu.

Na programu će biti: Allessandro Grandi O quam pulchra es, Barbara Strozzi L'amanto segretto, Balassi Bálint O svojoj vječnoj i neuništivoj ljubavi (Az ö szerelmének örök és maradandó voltáról), Giulio Caccini Amor ch'attendi, Alessandro Piccinini Chiaconna in partite variate, Anon Polonica (Cajoni Codex, oko 1670.), Giorgio Mainerio Ungarescha, Nikola VII Zrinski Fantasia Poetica (odlomak) (Az vadász elnyugszik), Tradicionalna Mađarska Akkor szép az erdő mikor zöld (Lijepa je šuma kad je zelena), Tradicionalna Hrvatska Međimurski čardaš, Pjesme Balassi Bálinta i Nikole Zrinskog u prepjevu Envera Čolakovića.

Nastupaju: Sofija Cingula, mezzosopran - Voditeljica je Odsjeka za Solo pjevanje Muzičke akademije u Puli. Koncertni i operni nastupi mezzosopranistice Sofije Cingula obuhvaćaju širok i raznolik repertoar – od rane glazbe sve do modernih praizvedbi suvremenih autora koji joj nerijetko i posvećuju svoje skladbe, Zoran Kelava, narator - samostalni umjetnik, dramski glumac, pjesnik, satiričar, neumorni renesansni duh, Pantagruel i negromant hrvatskog glumišta, Andrija Maronić, cimbal – najpoznatiji hrvatski cimbulaš, zaslužan što je Povjerenstvo za nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture (2012.) odlučilo da umijeće izrade i sviranja cimbala u Podravini, Međimurju i Hrvatskom zagorju ima svojstvo nematerijalnoga kulturnoga dobra Hrvatske, Igor Paro, teorba, barokna gitara- multiinstrumentalist čiji ogromni koncertni repertoar obuhvaća glazbu za čitav niz historijskih trzalačkih glazbala od renesanse i baroka do klasike i romantizma 19. stoljeća: renesansne lutnje od 6 do 10 parova žica, vihuelu de mano, teorbu, baroknu gitaru, citern i baroknu mandolinu, kao i romantične gitare s 6 i 8 žica. Jedan je od rijetkih lutnjista u Hrvatskoj sa znanjem i iskustvom realizacije šifriranog basa (basso continuo).

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

Sav razvoj uporno koči naša birokracija

 HRNJEVAC / VENJE – Najpoznatiji kontinentalni i najviše nagrađivani vinar Ivo Enjingi koji je i prije desetak godina osvajao Dekantera u Londonu i najprestižnije nagrade za svoje vino u Parizu spreman je i dalje ulagati i razvijati se, ali u tome ga uvijek i uporno koči naša hrvatska birokracija. Čudi se Enjingi što stranci s investicijama uopće više dolaze, jer gotovo redovito nakon dvije tri godine obijanja šaltera i institucija odlaze. – Ja sam ovdje na padinama Papuka sam sa svojom mehanizacijom uredio sve parcele na kojima sam poslije zasadio vinograde. Negdje sam skidao i po deset do petnaest metara zemlje i do na drugom mjestu nasipao da dobijem uredne vinograde s padom po kojemu može ići mehanizacija. Ovdje gdje je ogromna stijena vulkanskog podrijetla uklonio sam tisuće kubika kamena da dobijem pogodnu površinu i sav taj kamen besplatno sam razvezao po svim lokalnim putovima. Na svojoj zemlji imam i vodotok na kojem sam htio napraviti sa svojom mehanizacijom branu i napuniti prirodnu udolinu rezervnom vodom koju bih koristio za navodnjavanje i napajanje stoke u sušnom periodu. Znači nisam od nikoga ništa tražio, samo da mi dozvole da to napravim, ali iz Hrvatskih voda mi nisu dozvolili, nego da će to oni napraviti po svom projektu. Dvije godine već rade na tome, potrošili novce i sada nemaju više za dalje, a ja niti ove godine nemam vode – kaže Enjingi koji se sprema za podizanje novih nasada, još 15 ha vinograda u ekološkom uzgoju. Inače svih 55 ha koje Enjingi obrađuje su u ekološkom uzgoju, bez upotrebe umjetnih gnojiva i kemijskih zaštitnih sredstava. No zapravo ne vjeruje sam sebi da opet ide u investicije, jer je već na sebi iskusio brojne prepreke birokracije.
- Ne jednom, nego sto puta sam rekao, ovdje samo lud investitor može doći u ovakve škare razno-razne birokracije. Takvo sitničarenje, takvo uništavanje nisam do sada doživljavao. Čak sam morao popuniti virman i platiti 0,01 kn Poreznoj upravi da dobijem potvrdu da nisam dužnik. Na drugoj stavci sam imao pretplatu ali nisu to htjeli prebiti. Nas će zamalo više pisati izvješća nego što će nas raditi u vinogradu. Nekada za područje bivše općine Požega radilo je 38 službenika, a u mjesnim uredima samo voditelj i matičar, a danas u općinama, gradovima i županiji trostruko više službenika. No borim se, stvaram nove vrijednosti, nove vinograde, jer očekujem da će možda Europa urazumiti tu našu birokraciju, no iskreno ću vam reći, žalim što sam u to išao, jer nije to vrijedno truda i rada za ovu birokraciju koja nas gazi i uništava – kaže Enjingi, koji je unatoč tome još uvijek vedar i odličan domaćin svim namjernicima i gostima koji dođu kušati njegova kvalitetna vina.
- Nekada sam u ovoj državi imao s kime i razgovarati, to je bio dr. Franjo Tuđman koji me je pitao kako napraviti ustroj Zavoda za kvalitetu vina, koji smo stvorili i devet godina sam bio tamo bez ijedne kune naknade. Ustrojili smo i prvi vinogradarski katastar po mojoj zamisli, koji su došli vidjeti i stručnjaci iz Europske unije. Sve smo predvidjeli od nadmorske visine vinograda, sastava tla, razmaka redova, razmaka panjeva, sorte i dobili pohvale jer u Europi nisu imali takav katastar. Na temelju toga su dobiveni već tada poticaji za izradu vinogradarskog katastra, mada smo imali mnogo protivnika, jer tada bi se utvrdilo koliko vinograda nemaju, a dobivaju poticaje, a koliko vina patvore jer ga nemaju. Markice na vinu su također moja ideja, stvorene da bi svaka boca imala svoj broj i znalo se odakle dolazi i tko je proizvođač, da bi se štitila kvalitetna vina. No danas imamo vina koja su jeftinija i od grožđa, ali imaju i markicu – kaže Enjingi, koji savjetuje da se sve pojednostavi, da se ostavi ljudima da se bave svojim poslom, a ne stalnim birokratskim zahtjevima zagorčavati im život.
Zašto je stala gradnja, zašto investicije, pa zato što nitko ne može dočekati da dobije sve potrebne dozvole. Zašto su ljudi krenuli u gradnju bez potrebnih dozvola, pa nisu ih mogli dočekati, ali ni financirati, jer tu su silni nameti, razmišlja Enjingi koji je na lokaciji Venje u vinogradu primio i požeško-slavonskog župana Alojza Tomaševića koji se ponudio za pomoć u rješavanju tih problema. – Želimo strateške investicije, no poanta je u tome da je to samo deklarativna želja, jer u Vladi RH nisu niti jedan korak napravili, niti jednu uredbu ukinuli da bi strateška investicija dobila na ubrzanju. Mi kao lokalna samouprava moramo poštovati zakon i tražili smo kako pomoći investitoru koji želi uložiti milijun, deset ili stotinu milijuna kuna, a zainteresiranih imamo i za takve velike investicije. Mi imamo javne rasprave koje traju mjesecima, propisano donošenje raznih odluka koje se čekaju mjesecima, tako da u roku jedne i pol godine nemate šanse da dobijete dozvolu. Investitor u Lipiku želi graditi novu tvornicu flat stakla u kojoj bi se zaposlilo 800 ljudi, na Skupštini županije smo donijeli odluku, a već godinu i pol rješavamo samo pitanje zemlje za novu tvornicu. Tražili smo od Ministarstava da nam olakšaju taj postupak, mi smo u županiji odredili referenta koji prati tu investiciju, svi djelatnici pa i ja kao župan potpuno smo na raspolaganju investitoru, no i dalje postoje zakoni i uredbe koje ja ne mogu preskočiti – kaže župan Tomašević, koji se slaže s Enjingijem da je upravo taj birokratski odnos ostavio građevinske tvrtke bez posla jer investicija više nema. Županija se potpuno odredila prema razvoju gospodarstva i na tome će i dalje inzistirati.
- Hrvatska država je centralistička, sve u Zagreb se odnosi, nagomilalo se toliko birokracije i država ništa ne čini da smanji troškove birokracije. Gleda se samo gdje će se otimati, izmišljaju se razno razni nameti i na taj način odbijaju investitore a ubijaju svoje privrednike koji još posluju – zaključuje Enjingi.

ZAVRŠILE BERBE GRAŠEVINE U POŽEŠTINI - 

KUTJEVO – Godina u vinogradu bila je teška. Lozu nisu štedjeli ni kasni mrazeve, ni olujni vjetrovi, a na kraju ni suša. Ipak, otporna je kraljica požeško slavonskih vinogorja i ovoga puta izdržala iako je dala manje uroda. Proizvođače u Kutjevačkom vinogorju to ove godine nije nimalo zabrinulo jer su sladori i kiseline u tako sjajnom omjeru, da će vina biti prvorazredne kakvoće i bukea.

Potvrđuje to i Ivan Enjingi nakon berbe graševine u svojim ekološkim vinogradima Venja i Hrnjevca. - Grožđe je jedro i zdravo, a sladori vrlo visoki. Godina se poklopila uistinu jako dobro. Visoki su i sladori i kiseline koje su 7, 8 pa čak i 9 u bobama. Sve će to nakon sazrijevanja u bačvama dati zasigurno vino odlične kakvoće - kaže Enjingi.

No, prinos je manji, na mladim trsovima i za trećinu, ističu u Kaptolačkom vinogorju.

- Kakvoća je odlična, što više izvrsna. Malo smo nezadovoljni količinom grožđa, osobito u mladim nasadima vinove loze. Stari nasadi su daleko prinosniji, ali sve u svemu, urod je sigurno manji za 30 posto - kaže nam Ferdinand Novak, predsjednik tamošnje vinogradarske udruge.

Zadnje grožđe je u presu stavio i Slavko Perić iz Velike, koje svoje vinograde ima na lokaciji Šage, nedaleko od Velike. – Bijelo grožđe podbacilo je do 20 posto, a crno do 40 posto, no i jedno i drugo je iznimne kvalitete. Kako već godinama težimo samo vrhunskim kvalitetima vina, to će biti dobro. Količine više nisu tako bitne jer nešto vina je ostalo i od prošle godine, važno je da podignemo kvalitet vina – istakao je Perić.

Zbog ekstremnih vrućina i suše berbe su krenule znatno ranije, mnogi su graševinu obrali prije gotovo mjesec dana. Odlučio se na to i pleternički vinogradar i vinar Marinko Markota. - Berba je ove godine započela znatno ranije, graševinu smo također ranije brali jer smo pomno pratili sladore i kiseline i željeli smo dobiti njihov pravi sklad, karakterističan za tu sortu. Beremo sada još nešto crnih sorata, uglavnom cabernet souvignon i sorte treće dekade – kaže Markota.

I dok su lani zbog viška uroda, grožđe prodavali u bescjenje, ove godine proizvođači grožđa imaju razloga za zadovoljstvo. Najveći ovdašnji otkupljivač, Kutjevo d.d., uz sve je ugovorene količine otkupio i one dodatne, 30 posto više od planiranog. I to po dobroj cijeni.

„Prosječna cijena za kunu i 50 lipa veća je nego lani, saznajemo od Damira Špoljarića, direktora 'Vinogradarstva' Kutjeva d.d. Na njezinu visinu je naravno utjecala količina sladora u grožđu pa je ona prosječna cijena dosegnula 4,30 lipa za kilogram. Plaća i država obećanu potporu od 60 lipa pa će barem vinogradarima ova godina ići na ruku.

Zbog manjeg uroda svi su na neki način profitirali, kaže nam Antun Adžić dopredsjednik Udruge Kutjevačkih vinogradara i vinara, ističući kako je sve grožđe na vrijeme 'spremljeno' u podrume iz kojih kupci mogu očekivati samo najbolje. (SN)

KRUNA VINOGRADARENJA KUTJEVA D.D. JE LEDENA BERBA  -

HRNJEVAC – Dugo su pravu zimu iščekivali i u Kutjevu d.d., a dočekali su je tek krajem siječnja, da mogu upriličiti i obaviti krunu svoga vinogradarenja, ledenu berbu. Za to su morali čekati tri dana niskih temperatura od najmanje -7, koji su dočekali 01. veljače i krenuli sa ledenom berbom na lokalitetu Hrnjevac, gdje su za tu potrebu ostavili 3 ha vrhunskog traminca. – Tradicionalno Kutjevo d.d. ostavlja dio površina za ledenu berbu a ovih dana tek imamo uvjete za ledenu berbu. Očekujemo jako visoke rezultate, sladora od čak 170 eksla, što će dati ledeno vino iznimne kvalitete. Ovakve uvjete nismo dugo godina imali jer nam se grožđe očuvalo i u izvrsnom je stanju. Fantastično izgleda u ovim uvjetima, čak bolje nego što smo očekivali. Sa ovih 3 ha očekujemo proizvodnju oko 1200 litara ledenog vina, čime ćemo biti oduševljeni. Vino iz ove ledene berbe u prodaji se može naći za najranije tri godine, jer ima poseban tretman i jako dugo traje fermentacija – istakao je Damir Špoljarić, član Uprave Kutjeva d.d. za vinogradarsku i vinarsku proizvodnju.
Kutjevo ima tu privilegiju da može imati puno kasnih berbi, izbornih berbi, berbi prosušenih bobica i kao krunu ledenu berbu, što svakako mora zahvaliti odličnim položajima svojih vinograda i dugoj tradiciji vinogradarenja i podrumarenja.

– Velik udio tih vina Kutjevo d.d. ima u svojoj ponudi i plasira ih na hrvatsko i strana tržišta. Ledeno vino ima i primjerene cijene za tu kvalitetu, a samo za usporedbu moram reći da je nedavno na aukciji vina jedno naše arhivsko vino postiglo cijenu od 2.000 € za jednu butelju iz 1947. godine – pohvalio se Špoljarić, dodajući da se svakodnevno grožđe do danas čuvalo, kako od čvoraka, tako i od drugih napasti koje su se htjeli osladiti. U zaštiti osim ljudi upotrebljavaju i plinske topove za strašenje ptica.


- Vinogradarska godina 2011. je bila izvrsna po kvaliteti i prinosima. Problema smo imali jedino s hiperprodukcijom proizvođača grožđa koji nisu imali ugovorenu proizvodnju s Kutjevom d.d. Posebno nam je dara ledena berba, no ne samo ove predikatne berbe, nego i berbe za vrhunska vina, zato što mi s posebnom pažnjom odabiremo mikrolokaciju. To su najbolji vinogradarski položaji u kutjevačkom vinogorju za kojega mi s ponosom kažemo da je najbolje vinogorje u hrvatskoj, po broju sunčanih sati i nadmorskoj visini. Vino koje se ovdje može dobito, posebno ovo ledeno vino, vino je zaista vrijedno pažnje svakog potrošača. To su uglavnom pravi vinski šmekeri, koji znaju što je dobro vino, u pravilu ne pitaju za cijenu. Zbog toga mi ovom vinu posvećujemo pažnju, no ne samo predikatnim vinima, nego se prema svakom vinu ponašamo kao prema svome djetetu, njegujući ga cijelu godinu. To nije trgovačka roba koju vi samo s trgovačkim maržama samo prodate, nego je to proizvod kojemu posvećujemo pažnju i kod serviranja, a potičemo kulturu stola i kulturu pijenja vina – istakla je Natalija Mataić, predsjednica Uprave Kutjeva d.d. na lokalitetu Hrnjevac gdje se obavljala ledena berba vrhunskog traminca.