ŠTITNJAK – U srijedu, 30.siječnja u 6,22 sati Županijski centar 112 zaprimio je dojavu o požaru na kući u naselju Štitnjak. Gorio je tavanski prostor obiteljske kuće. Na intervenciju su došle ekipe vatrogasci JVP grada Požege, policije i HEP-a. Požar je vrlo brzo ugašen, a slijedi očevid koji provodi policija.

Do požara je došlo uslijed zapaljenja dimnjaka ili gorivih drvenih greda i drvenog stropa koji se nalazi uz dimnjak. Brza intervencija vatrogasaca spriječila je veću materijalnu štetu.

NASTAVLJENO RAZMINIRANJE NA PODRUČJU ŽUPANIJE  -

PAKRAC - Prošle je godine u Požeško-slavonskoj županiji razminirano, ili je na temelju dobivenih podataka isključeno s liste sumnjivih površina, nešto više od 9 četvornih kilometara. Minski sumnjivim smatra se još 44 četvorna kilometra i to uglavnom na pakračkom području a tek pokoji sumnjiv kilometar nalazi se u lipičkom kraju te u općinama Velika i Brestovac. - Imamo odličnu suradnju s Hrvatskim centrom za razminiranje koji je uvijek prihvaćao naše prijedloge prioriteta pri razminiranju pa smo tako prošle godine uspjeli 'očistiti' park šumu Kalvarija u blizini grada kamo rado odlaze izletnici i prostor gdje ove godine treba početi gradnja vodozahvata Šumetlica. U neposrednoj blizini naselja više nema sumnjivih površina a razminirane su i sve važnije poljoprivredne površine. Kao prioritet u ovoj godini mi smo HCK predložili nastavak razminiranja prostora uz cestu od Pakraca prema Požegi – kazao je gradonačelnik Pakraca Davor Huška.

Povoljne vremenske prilike omogućile su da se razminiranje ovog prioritetnog prostora nastavi već u siječnju tako da su ovih dana na terenu strojevi i sedamdesetak pirotehničara iz četiri tvrtke. Tijekom 50 radnih dana razminirat bi se trebalo nešto više od pola četvornog kilometra. - Programom za 2013.godinu u Požeško-slavonskoj županiji će se ove godine razminirati oko 2 četvorna kilometra od čega će najveći dio potrebnog novca, za 1,7 kilometara, biti osigurano iz državnog proračuna. Razminiranje preostalih površina, a riječ je o šumama, platit će Hrvatske šume – kazao je Mladen Crnković predstojnik Hrvatskog centra za razminiranje.

I proteklih godina razminiranje se uglavnom plaćalo sredstvima državnog proračuna a tek manje površine razminiravane su kroz donacije. Tako je primjerice prošle godine japanska vlada dala milijun kuna za razminiranje prostora kraj sela Subocka na lipičkom području. - Nastojimo što više informacija o području koje je doista minirano dobiti od lokalnog srpskog stanovništva, pa sam i na nedavnoj tribini u Pakracu, kada je gost bio predsjednik Josipović, pozvao sve koji nešto znaju da nam kažu. Odličnu suradnju smo do sada imali s mještanima Gornje Šumetlice – dodao je gradonačelnik Huška. (v.m.)

OTUĐIO SUHOMESNATE PROIZVODE

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 18-godišnjakom i 27-godišnjakom te su utvrdili da je 27-godišnjak krajem prosinca 2012. godine u Antunovcu (općina Velika) provalio u dvorišnu ostavu iz koje je otuđio nekoliko desetaka kilograma suhomesnatih proizvoda. Nadalje, utvrđeno je da je 18-godišnjak znao tko je počinitelj te je otuđene predmete sakrio. Dio suhomesnatih proizvoda je pronađen i vraćen kućepazitelju. Protiv 27-godišnjaka slijedi posebno izvješće kao nadopuna kaznene prijave zbog kaznenog djela „Teška krađa“ iz članka 217 st. 1 Kaznenog zakona, a protiv 18-godišnjaka slijedi kaznena prijava zbog kaznenog djela „Prikrivanje“ iz članka 244 st. 1 Kaznenog zakona.

UDARIO U STRAŽNJI KRAJ „MAZDE“

U srijedu, 16. siječnja 2013. godine oko 21 sat u Požegi, na raskrižju ulica Franje Cirakija i Stjepana Radića, zbog ne držanja potrebnog razmaka, 24-godišnjak je teretnim automobilom „VW Transporter“, požeških registracijskih oznaka, udario u stražnju stranu osobnog automobila „Mazda“, našičkih registracijskih oznaka, kojega je 37-godišnji vozač zaustavio zbog spuštenih polubranika. Protiv 24-godišnjaka slijedi optužni prijedlog zbog upravljanja teretnim automobilom prije stjecanja prava na upravljanje i ne držanja potrebnog razmaka.

UDARIO U „KIU“ I POBJEGAO

U petak, 18. siječnja 2013. godine oko 7.30 sati u Pakracu, ulici Braće Radića, 28-godišnji vozač je prilikom nepropisnog uključivanja u promet vožnjom unazad s parkirališnog mjesta osobnim automobilom „VW Golf“, požeških registracijskih oznaka, udario u bočnu stranu osobnog automobila „Kia Sephia“, daruvarskih registracijskih oznaka, kojim je upravljao 61-godišnjak nakon čega je napustio mjesto događaja. U prometnoj nesreći 61-godišnjak je lakše ozlijeđen. 28-godišnji vozač je ubrzo pronađen te mu je alkotestiranjem utvrđena prisutnost alkohola u organizmu u koncentraciji 1,70 g/kg. Kako je prijetila opasnost da će nastaviti s vožnjom zadržan je u prostorijama policije do otrežnjenja i protiv njega slijedi optužni prijedlog.

USMRTILO STABLO BORA OD 20 M

U petak, 18. siječnja 2013. godine oko 11.25 sati dovršenim očevidom i obavljenom obdukcijom nad mrtvim tijelom 45-godišnjaka utvrđeno da je svojim osobnim automobilom na nerazvrstanoj cesti između mjesta Stojčinovac i Dobra Voda naišao na povinute grane drveća te je izašao iz automobila kako bi ih maknuo i omogućio si prolazak. U tom trenutku na njega je palo stablo bora duljine veće od 20 metara i na mjestu ga usmrtilo.  O svemu slijedi posebno izviješće Županijskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu.

PET NARUŠAVANJA JAVNOG REDA I MIRA

U subotu, 19. siječnja 2013. godine oko 14.45 sati u Požegi, u jednom trgovačkom centru 42-godišnjakinja je vikala i galamila na djelatnice, a po dolasku policijskih službenika započela ih je vrijeđati i omalovažavati. Ona je uhićena i zadržana u prostorijama policije.

Istovremeno u Požegi, u ulici Svetog Florijana, verbalno i tjelesno su se sukobili dvojica muškaraca starih 19 godina.

Istoga dana oko 22.45 sati u Kutjevu, na Trgu graševine, 29-godišnjak pod utjecajem alkohola (2,30 g/kg) glasno je izgovarao razne psovke. Kako je prijetila opasnost od nastavka činjenja prekršaja zadržan je u prostorijama policije do otrežnjenja.

U nedjelju, 20. siječnja 2013. godine oko 2.20 sati u Pakracu, u Bolničkoj ulici, u ugostiteljskom objektu 20-godišnjak pod utjecajem alkohola (2,37 g/kg) i 21-godišnjak pod utjecajem alkohola (0,14 g/kg) međusobno su se naguravali i pritom razbili dvije čaše. Nakon prekršajne obrade 21-godišnjak je pušten, a zbog opasnosti od nastavka činjenja prekršaja 20-godišnjak zadržan u prostorijama policije.

POD ALKOHOLOM SLETIO U PUTNI KANAL

U ponedjeljak, 21. siječnja 2013. godine oko 3.30 sati na ŽC-4115 u blizini mjesta Alaginci 43-godišnji vozač osobnog automobila marke „VW Golf“, požeških registracijskih oznaka, prije stjecanja prava na upravljanje uslijed nepropisnog kretanja sletio je s kolnika u putni kanal i udario u betonski propust. 43-godišnji počinitelj, kojemu je utvrđena prisutnost alkohola u organizmu u koncentraciji od 1,17 g/kg, u ovoj prometnoj nesreći lakše je ozlijeđen i protiv njega slijedi optužni prijedlog.

PROPUCAO SI RUKU

U srijedu, 20. siječnja 2013. godine oko 12.10 sati u Pleternici u produžetku ulice Ljudevita Gaja u predjelu zvanom „Selište“ 49-godišnjak pod utjecajem alkohola teško je ozlijedio ruku pucajući iz svoje puške ručne izrade koju je nepovlasno posjedovao. Protiv njega slijedi optužni prijedlog zbog prekršaja iz „Zakona o oružju“.

NEPRILAGOĐENOM BRZINOM SLETIO S KOLNIKA

U utorak, 22. siječnja 2013. godine oko 40 minuta nakon ponoći na D-51 između mjesta Gradište i Bektež 21-godišnji vozač osobnog automobila marke „Fiat Bravo“, požeških registracijskih oznaka, uslijed neprilagođene brzine stanju i uvjetima na kolniku izgubio je nadzor nad vozilom i sletio s kolnika. Protiv 21-godišnjaka, koji je u ovoj prometnoj nesreći lakše ozlijeđen, slijedi obavezni prekršajni nalog.

PRONAĐENI POČINITELJI PROMETNIH NEZGODA

Policijski službenici pronašli su dva počinitelja prometnih nesreća koji su napustili mjesto događaja, a da nisu ostavili podatke o sebi i vozilo kojim su upravljali. Utvrđeno je da je 20-godišnjak iz Požege u nedjelju 20. siječnja ove godine oko 21.50 sati u Požegi u ulici Orljavskoj osobnim automobilom „Opel Kadet“ oštetio prometni znak, te da je 27-godišnjak iz Mihaljevaca 19./20. siječnja sletio s kolnika na poljoprivredno zemljište osobnim automobilom „Ford Escort“ i tamo ga zaključao i ostavio. Protiv obojice slijedi optužni prijedlozi.  

POŽEGA – Pred nama je ovog vikenda 26. i 27. siječnja 7. Zimska produkcija plesne radionice Ilijane Lončar u kojoj će sudjelovati 150 plesača predškolske, školske i srednjoškolske od 3 do 18 godina. Požeška publika će u dvorani gradskog kazališta moći vidjeti 27 koreografija na temu „Plešimo hrvatsko“. – U četiri izvedbe otplesat ćemo 27 novih koreografija koje smo stvarali u proteklih pet mjeseci a na glazbu poznatih hrvatskih autora. Na to me je ponukala akcija Kupujmo hrvatsko koja se provodi kroz cijelu Hrvatsku. Mislila sam zašto i mi ne bismo plesali hrvatsko. Bit će glazbe za djecu koje izvode poznati hrvatski dječji zborovi, zatim tradicionalne, jazz i klasične glazbe od kojih jednu izvodi Maksim Mrvica, te popularne skladbe koje potpisuju Elemental, Dino Dvornik, Nina Badrić, Marko Tolja, Gibonni,TBF, zatim skladbi Arsena Dedića, na arije iz opere Ivana pl. Zajca i ostalih recentnih domaćih glazbenika – pojasnila je svoju zamisao Ilijana Lončar, kojoj je u osmišljavanju koreografija pomogla mlada plesna pedagoginja Marta Krešić.

U realizaciji glazbene podloge za plesne koreografije pomogao joj je vrsni glazbenik Zvjezdan Marjanović Zveki, a za kostimografiju je bila zadužena Marina Milaković, koja već niz godina izrađuje svu kostimografiju za plesnu radionicu. S ovim koreografijama Plesma radionica Ilijana Lončar već slijedeći mjesec gostuje u Slav. Brodu u više navrata, u Zagrebu na plesnim danima i Šibeniku na dječjem festivalu.

Ilijana Lončar je medijima predstavila i nove prostorije koje koristi Plesna radionica i novo uređenu veliku dvoranu za plesnu obuku koju koriste u prostorijama CDS Požeške doline u Dubrovačkoj ulici.

IZBORNA SKUPŠTINA HDSSB ZA GRAD KUTJEVO – PREDLOŽENA I KANDIDATKINJA ZA GRADONAČELNICU  -

KUTJEVO – HDSSB je snaga koja će sigurno odlučivati o vlasti u gradu Kutjevu, pokazala je to izborna Skupština koja je održana u prepunoj kino dvorani pred oko 300 članova Hrvatskog demokratskog sabora Slavonije i Baranje. Bez kalkulacija HDSSB je na ovom skupu istakao i svog kandidata za gradonačelnika, mladu i obrazovanu ženu, perspektivnog kandidata, kandidata koji će raditi za dobrobit grada Kutjeva, Josipu Miličević.

- Mi smo tražili osobu koja se neće okretati kako puše vjetar, koja se neće okretati kad netko upućuje čvrge, koja se neće prodavati za sitniš. Kutjevo koje je legendarno u našoj Hrvatskoj prepoznalo je program HDSSB-a. Najbolje rezultate do sada smo postigli upravo u Kutjevu, zahvaljujući ljudima koji vode ovu stranku. HDSSB je donio odluku i buduća gradonačelnica Kutjeva bit će Josipa Miličević. Kao i uvijek u HDSSB-u Josipa tu ne dolazi sama, ona je dio tima i mi kao tim funkcioniramo svi zajedno. tako ćemo i nastaviti raditi. I ona zna kada dobijemo izvore, a u to ne dvojim, dobit ćemo prvu slavonsku gradonačelnicu, kvalitetnu i čestitu, poštenu i posebnu osobu, a svi zajedno ćemo joj pomoći da pokušamo napraviti u Kutjevu najbolje što se bude moglo – istakao je saborski zastupnik dr. Dražen Đurović, predsjednik ŽO HDSSB Požeško-slavonske županije.

Skupština je jednoglasno izabrala za predsjednicu kutjevačke podružnice u narednom mandatu Josipu Miličević, za njene zamjenike izabrani su Ivan Galić i Mato Ramić, a za tajnika Ivica Ribičić. U Izvršni odbor izabrani su Josip Galić, Ivan Nekić, Antun Vračić, Franjo Josipović, Stanislav Jugović, Zvonko Petir, Damir Žganec, Branko Galić, Ivan Petko, Željko Sarajlić, Zdravko Romanek, Ivan Farkaš, Alen Mozer, Pavo Majstorović, Mario Knajs, Ivana Ketović i Mato Hruška.

Zahvaljujući se na povjerenju Josipa Miličević je istakla – Mladi nam odlaze nakon školovanja u druge krajeve, napuštajući svoja ognjišta, sela polako propadaju i nestaju. Cilj HDSSB je vratiti Slavoniji dostojanstvo. U Kutjevu je ta stranka prepoznata kao stranka koja pruža šansu mladim ljudima. Mi želimo promijeniti i praksu da je u politici malo žena i ja pozivam sve žene da su uključe u rad HDSSB-a, stranke koja im daje šansu. Da su stanovnici Kutjeva prepoznali program i politiku HDSSB-a govore prošli parlamentarni izbori i izbori za vijeća Mjesnih odbora gdje smo odnijeli uvjerljivu pobjedu gdje god smo imali svoju listu, a to govori i ovako veliki vaš odaziv. Ključ oporavka grada Kutjeva je u rukama vas, poljoprivrednika, ratara, vinogradara, malih poduzetnika i ja kao buduća gradonačelnica obećavam da ću sve svoje vrijeme upraviti prema tome da otvorimo nova radna mjesta, sačuvamo dosadašnja, da svima pomognem da što bolje i kvalitetnije žive – rekla je Josipa podržana burnim pljeskom svih nazočnih članova i simpatizera HDSSB-a.

Za predsjednika mladeži HDSSB za grad Kutjevo izabran je Pavo Majstorović, za dopredsjednike Ivana Ketović i Ivan Đerek, a za tajnika Hrvoje Đuričić.

- U ovih dvadeset godina naši ljudi su se naslušali svakakvih obećanja, uglavnom lažnih obećanja, no smatramo da svakog poštenog čovjeka možeš jednom prevariti, a drugi put samo budalu. Mi nećemo biti te budale. Naš slogan „Za svoje“ puno govori o nama i našoj stranci. Mi ne nudimo nikakav „plan 21“, kojega se onda nitko ne drži, nego rade samo ono što nije bilo u tom planu. Zašto, pa da su rekli da će poskupjeti struju, plin, grijanje, gorivo, podići poreze na hranu, poreze na lijekove, poreze na sve, nitko lud ne bi za njih glasao. Za to su nam to zatajili iako su to prije izbora i planirali. Zato birajte stranku koja neće u Saboru trgovati, za stranku koju se neće moći kupiti, za stranku za koju nema pregovora ispod stola. Mi ćemo se znati izboriti za Slavoniju – rekao je saborski zastupnik Ivan Drmić, tajnik središnjice HDSSB-a.

ODRŽANA KOORDINACIJA ŽUPANA SLAVONIJE  -

POŽEGA – Požeško-slavonski župan Marijan Aladrović bio je domaćin svojim kolegama županima, Danijelu Marušiću iz Brodsko-posavske županije, Boži Galiću iz Vukovarsko-srijemske županije i Zdravku Dijakoviću, zamjeniku župana Virovitičko-podravske županije na koordinaciji župana Slavonije. Teško stanje u poljoprivredi bila je jedna od tema sastanka, a razgovaralo se i o novom zakonu o javnim ustanovama i sanaciji bolnica te korištenju sredstava Europskih fondova.

- Županije će podržati osnivanje klastera proizvođača mlijeka obzirom na velike probleme, a kako bi oni što spremnije dočekali ulazak u EU. Mi ćemo to osnivanje podržati organizacijski i financijski. Od nas se traži da financijski pomognemo jer su proizvođači mlijeka u teškoj situaciji. Iako su proračuni doneseni ta sredstva se moraju pronaći u okviru proračuna. Obzirom da je Vlada RH uputila u Sabor prijedlog Zakona o poljoprivrednog zemljišta, mi smo imali primjedbe na taj zakon. Tražimo da i dalje ostane da županije kao i do sada participiraju 25% u tim sredstvima, obzirom na programe koje županije financiraju u tom području, od izmjera zemljišta do projekata navodnjavanja. Smatramo i da kriteriji po kojima netko može dobiti državno poljoprivredno zemljište nisu dobri, jer raspodjela da 60 bodova nosi program nije dobra. Tu su u nepovoljnijem položaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Nitko ne spominje kao uvjet za dobivanje zemljišta grla stoke, a znamo da nema grla bez hektara – istakao je župan Marijan Aladrović, koji ističe da primjedbe upućuju na Sabor, i obraćaju se svim saborskim zastupnicima s područja Slavonije i Baranje.

Župan Danijel Marušić je pojasnio da su definirali niz problema koji su vezani za sanaciju zdravstvenih ustanova. – Nisu doneseni podzakonski provedbeni akti, na koji način se planira provesti ta sanacija, a nije niti definiran dug u zdravstvenim ustanovama. Pet naših bolnica je u 2012. pozitivno poslovalo pa ih prema tome ne bi ni trebalo sanirati, a ako se misli na akumulirani dug iz proteklih razdoblja, onda se mora znati da bi HZZO morao platiti sve fakture. Otvorena su pitanja rokova na koje se moraju očitovati da li treba ili ne treba sanacija. Rok od trideset dana je neprihvatljiv jer još nemamo podatke pošto je godina tek završila. Ne znamo iz kojih sredstava će se napraviti sanacija i niz je drugih pitanja.

Na svakoj koordinaciji župana raspravlja se o pitanjima korištenja sredstava iz Europskih fondova. Sada kad su ustrojene nove dvije statističke regije nema strateških dokumenata s nivoa RH, a svi do sada su planirani kao Panonska Hrvatska. – Ako se to snažnije ne poveže i uspostavi bolja suradnja s ministarstvima bojimo se da se neće iskoristiti sredstva. Mi čekamo dokumente, ne primjenjuje se još ni Zakon o regionalnom razvoju koji postoji, a ako se on mijenja treba brzo djelovati. Slavonske regionalne agencije rade zajedno i pokazale su da dobro rade dok je bilo suradnje s ministarstvima, imaju rezultate i korištenje sredstva EU je bilo pojačano. Treba više suradnje i više zajedništva – istakao je Božo Galić, koji se boji da nećemo imati dovoljno novca niti za učešće u projektima.

Slavonija je oduvijek bila ta koja je hranila, današnje mogućnosti su daleko veće nego što se koristi, a nova zakonska rješenja idu na štetu agrara i Slavonije. - Oduzimanje tih 25% sredstava županijama rezultirat će da mi ne možemo više sufinancirati kreditne linije, sufinancirati kamate, sufinancirati proizvodnju mlijeka, navodnjavanje. Mi pokušavamo sugerirati Vladi da ta odluka nije dobra. Odluka da se OPG gotovo izbaci iz plana korištenja državnog poljoprivrednog zemljišta vraća na neku staru politiku, a zemljište se oduzima malim proizvođačima. Ta mala gospodarstva neće izdržati ulazak u EU – istakao je Zdravko Dijaković.

UDRUGA VINOGRADARA, VINARA I VOĆARA OPĆINE KAPTOL  -

KAPTOL – U početku nam je namjera bila da se okupimo zajedno svi vinogradari tjedan prije Vincelova, a da poslije svatko slavi u svom vinogradu. To je brzo preraslo u veliku i jedinstvenu proslavu Vincelova gdje se okuplja nekoliko stotina vinogradara i njihovih gosti. Danas na šestoj proslavi Vincelova očekujemo i šestotinjak gosti uz jezero Bistra i pripremljeni zabavni program – rekao je Ferdinand Novak, predsjednik Udruge vinogradara, vinara i voćara općine Kaptol, kojoj su u goste došli vinogradari iz Mađarske, ali i vinogradari iz udruga Staro Petrovo Selo, Našice, Feričanci, Orahovica i Kutjevo s kojima Kaptolčani dobro surađuju.

- Započnimo ovaj lijepi spomen obred moleći iskreno Gospodina za blagoslov. Vinogradi, polja, njive od boga dani nama darovani da u njima radimo, ali i budemo božji suradnici, da imamo i neke koristi od toga. Ali naglasit ćemo danas najveću korist zajedništvo i radost koju kako i u Bibliji piše donosi vino. Ne radi alkohola i pijenja nego radi zajedništva ljudi – istakao je prije blagoslova vinograda i svih okupljenih prečasni Josip Klarić, župnik kaptolački. Blagoslov je održan u vinogradu Damira Golića, a domaćini su uz njega bili Damir Brižić i Dalibor Mikić.

- Ja obrađujem 3 ha vinograda, a najstariji je sedam godina, ostali su mlađi. U mojoj obitelji u tri generacije su imali vinograde, a ja malo više od njih. Posljednjih deset godina intenzivnije, a najviše sam naučio od djeda i Pepe Musila. Prošla godina je bila dobra, nešto malo mraza u proljeće i kasnije suše, ali ja nisam imao puno manji prinos. Graševinu predajem kao kooperant Kutjeva d.d., ma crno sortu zweigelt sam prerađujem. Imam i markicu i stavljam do 2.000 litara na tržište zweigelta. U budućnosti planiram razviti svoju vinariju – rekao je Golić koji očekuje od ove godine dobar urod pošto je njegov vinograd prvi blagoslovljen.

Nakon blagoslova, orezivanja i zalijevanja trsa starim vinom, članovi KUD-a Tkanica iz Alilovaca izveli su nekoliko prigodnih napjeva. Nastavak obilježavanja Vincelova odvijao se uz jezero Bistra, gdje su na štandovima izložena vina kaptolačkih vinara na degustaciju, a na vincelovskoj vatri se pripremao vincelovski ražanj. Sve goste zabavljali su tamburaši domaćeg TS Castrum na pozornici.

- Danas kaptolačka udruga broji 184 članova, od kojih je 70-tak vinogradara a ukupno svi članovi obrađuju oko 500 ha vinograda i voćnjaka. Uglavnom grožđe predaju u Kutjevo d.d., a desetak njih ozbiljno se posvetilo i preradi grožđa i proizvodnji vina u vlastitim vinarijama. Očekujem da će ova godina biti dobra, jer prošle godine Kutjevo d.d. nam je otkupilo sve viškove grožđa. Nije ostalo grožđa kao pretprošle godine kada su bili veliki urodi. Na kraju je bila dobra i u početku nešto niža cijena i redovite isplate. Očekujem dobru suradnju udruge i ove godine sa Kutjevom d.d. u otkupu grožđa – dodao je Ferda Novak.

NAJAVLJEN KOŠARKAŠKI SPEKTAKL  -

POŽEGA – Povodom obilježavanja Dana grada Požege, 19. ožujka u Sportskoj dvorani Grabrik održat će se košarkaški spektakl i revijalno natjecanje u košarci „All stars“, najavio je to požeški gradonačelnik Zdravko Ronko na tiskovnoj konferenciji. Uz pokroviteljstvo i sponzorstvo grada Požege u ovoj priredbi sudjelovat će požeški košarkaški klubovi, muški i ženski, koje vodi trener Vlado Englman i Hrvatski košarkaški savez čije sudjelovanje je najavio stručni tajnik Boris Jakimenko.

Nastupit će 24 košarkaša iz domaće hrvatske lige i regionalne ABA lige koji će odigrati utakmicu kao dvije ekipe. U revijalnom dijelu bit će organizirano natjecanje u slobodnim bacanjima u kojem će sudjelovati i domaći igrači i igračice, nastupit će „cheerleaders“ grupa navijačica s pomponima, akrobatska košarkaška skupina „Žabci“ iz Slovenije, te domaće plesne skupine Ilijane Lončar i Marine Mihelčlić. Cijeli spektakl bit će sniman za televizijsko prikazivanje.

Gradonačelnik Ronko je pozvao građane da se svakako pridruže ovom košarkaškom spektaklu, da punom dvoranom pokažemo da volimo košarku. Da je Požega grad koji je to pokazao i prije istakao je Boris Jakimenko, jer iz Požege je naša reprezentacija često odlazila na natjecanja, a u nastavnom centru u Velikoj više puta su boravili na pripremama.

NOVO RASKRIŽJE U VIDOVCIMA BEZ PJEŠAČKOG PRIJELAZA  -

POŽEGA - Na izlazu iz Požege, a na ulazu u Vidovce, na najvećem raskrižju u tom mjestu završeno je postavljanje semafora na križanju s gradskom obilaznicom. Iako semafori još nisu pušteni u rad ogorčeni mještani ne mogu vjerovati da nije postavljen niti jedan, od dva moguća pješačka prijelaza preko državne ceste koja prolazi tim požeškim prigradskim naseljem. Nova regulacija je otežala i izlazak na cestu za nekoliko obližnjih kuća.

Danijel Rađenović kojima ima dvoje osnovnoškolaca strahuje za njihovu sigurnost i život. - Da imamo nogostup ne bio veliki problem što nemamo pješačkog prijelaza. Djeca su prisiljena prelaziti na drugu stranu gdje nogostup postoji. Oni sami nikako ne mogu prelaziti ovakvu cestu koja je dosta frekventna. Uvijek netko mora biti kod kuće i prevesti ih. Kada su najveće gužve, odnosno kada ljudi dolaze i odlaze s posla cestu je nemoguće preći. Ja tada neću uopće moći s automobilom izići iz svoga dvorišta jer je moj izlaz odmah do semafora – kaže Rađenović.

Za svoju djeci boji se i Marina Kraljak koja ima troje osnovnoškolaca. – Svaki dan ih moram otpratiti i dočekati, pogotovo ove mlađe – kaže Marina koja zbog novog raskrižja ima problema i s uzlaskom na cestu.

Njezin susjed Stjepan Radoš dodaje da stalno mora činiti prekršaje. - Ako idem iz grada ne mogu skrenuti u svoje dvorište jer je puna linija te se moram voziti još nekih 500 metara i onda se na cesti okrenuti što je opet prekršaj i vratiti se do svoje kuće. Osim toga digli su nam cestu te mi još skratili ulaz što su dodatni problemi. Molili smo ih da nam naprave kružni tok, ali ništa od toga. Projekt je netko pravio u svom uredu, a nije sagledao stvarnu situaciju - poručuje Radoš.

Ivan Soldo još je u većem problemu jer sa svojim automobilom direktno ulazi u raskrižje. - Uopće ne znam kako ću se uključivati u promet jer je ne vidim signalizaciju ni s jednog semafora – kaže Soldo te upozorava kako cestom prođe dnevno 300 šlepera što je dodatni problem.

Nenad Čer, voditelj slavonskobrodske ispostave Hrvatskih cesta koja je investitor postavljanja semafora i uređenja raskrižja kaže da su se radovi izvodili po građevinskoj dozvoli. - Iako su se u postupku izdavanja dozvole mogli davati prijedlozi, to nitko nije učinio. Koliko ja znam još sve nije završeno. Razmišljalo se i o kružnom toku ali on ovdje ne može stati jer se ovdje odvija i teški teretni promet za što treba velika površina. Međutim, uvijek je sve moguće riješiti, ne treba robovati nekim papirima – kazao je Čer.

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST ODBOR ZA BRANITELJE HRVATSKE DEMOKRATSKE ZAJEDNICE POŽEGA  -

Svjedoci smo ponovnog napada na Vukovar - ćirilicom. Pošto ga je srpski agresor razorio i osvojio, pobio velik broj branitelja i civila te jedan dio otjerao u logore,Vukovar je, iako je pao pobijedio. Zaustavio je silu zla koja je htjela porobiti Hrvatsku, a Vukovar je nakon pobjede Hrvatske vraćen mirnim putem.
Što se sada događa - žele uvesti ćirilicu u Vukovar koja nikada tamo nije bila i reći da je to srpski grad, osvojiti Vukovar ćirilicom kada su izgubili rat sa hrvatskom. Naš ministar Arsen Bauk još izjavljuje da će prirediti slavlje, vjerojatno slavlje koje su priređivali četnici kad su ušli u grad Vukovar i postavili ćirilične natpise.

Što će učiniti Vukovarci koji su iskrvarili za grad Vukovar. Dok se ugrožavaju nacionalni interesi mi se bavimo registrom branitelja i zabavljamo se sami sobom, a nitko se ne bavi i dalje agresivnom politikom Srba u hrvatskoj koji se nisu pomirili sa tim da nisu uspjeli stvoriti veliku Srbiju. Ako ćirilica prođe u Vukovaru tražit će ju i u drugim mjestima u Hrvatskoj što jer nedopustivo.
Što će sada učiniti ministar branitelja Predrag Matić koji je iz Vukovara, hoće se i dalje hvaliti objavom registra branitelja, a trebao je objaviti registar agresora. Umjesto da se bavi zaštitom istine o domovinskom ratu, ministar branitelja obilazi četničke spomenike i vrijeđa najsvetije u Hrvatskoj, katoličku crkvu bez koje ne bi bilo hrvatske države. Umjesto da se bave zaštitom nacionalnih interesa i gospodarskom situacijom „naša“ vlast“  pravi zakone za gej grupe koji teroriziraju većinu, a dolaze i pred katedralu izazivati. Što će ih spriječiti da sutra uđu u katedralu i narušavaju svetost mise. Vlada nište ne čini i dozvoljava da se hrvatska porobljava ćirilicom i da se gazi sve što je sveto i vrijedno u Hrvatskoj.

Po našem mišljenju umjesto 30 posto,dvojezični natpisi mogu se uvesti samo tamo gdje  ima preko 70 posto neke nacionalne manjine uz suglasnost Hrvata (referendum) koji žive na tom području, jer sva sela i gradovi u Hrvatskoj su hrvatski gradovi i sela u kojima žive Hrvati i druge nacionalne manjine. Za razliku od ostalih nacionalnih manjina, srpska nacionalna manjina nije lojalna hrvatskoj državi te je postavljanje ćiriličnih natpisa sigurnosno pitanje. Oni koji su napravili takav zakon moraju ga i promijeniti jer očito nisu mislili na posljedice već samo na svoju saborsku fotelju. I  što dalje reći nego E, moj narode !