Prikazujem sadržaj po oznakama: holokaust

UČENICI I UČITELJI KANIŽLIĆEVE ŠKOLE PREZENTIRALI PROJEKT  -

POŽEGA – Povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta kojega obilježavamo 27. siječnja, na dan kada su 1945. godine vojnici sovjetske Crvene armije oslobodili koncentracioni logor Auschwitz, učenici i učitelji Osnovne škole Antuna Kanižlića iz Požege dva tjedna su u školi provodili projekt na tu temu. Učenici su na svojim redovnim satima nastave iz hrvatskog jezika, povijesti, vjeronauka, informatike, engleskog jezika i na grupi mladih knjižničara obrađivali temu holokausta. Vjeroučitelji su se na satovima vjeronauka bavili vjerskim slobodama, diskriminacijom, judaizmom. Na nastavi engleskoga jezika interpretirale su se pjesme, gledali ulomci igranih filmova s tematikom holokausta, stvarali videozapisi. Na nastavi povijesti održana su predavanja o holokaustu. Poruke mira i obrada fotografija aktivnosti su provedene na nastavi informatike. Mladi knjižničari upoznali su se s pojmom „pravednik među narodima“. Na satovima hrvatskoga jezika učenici su se upoznali s „Dnevnikom Ane Frank“ te filmovima „Lea i Darija“, „Dječak u prugastoj pidžami“ koji govore o životu i sudbinama Židova u Drugom svjetskom ratu.

Rezultate projekta prezentirali 30. siječnja u školskoj knjižnici, na svojim hodnicima, razredima gdje su postavili prigodne panoe, izložbe i svoje poglede na holokaust s porukom „Moramo posijati sjeme bolje budućnosti u tlo gorke prošlosti“. Na prezentaciji su imali i ugledne goste, filmskog režisera Jakova Sedlara, autora nekoliko filmova na temu židovskog naroda i povijesnih trenutaka njihovog stradanja, koji je učenicima pričao o svojim iskustvima s temom holokausta. Učeničkoj knjižnici darovao je nekoliko DVD-a sa svojim filmovima.

Gost je bila i primabalerina Almira Osmanović te požeški gradonačelnik Zdravko Ronko. On je učenicima ispričao priču o sudbini Ivice Hasa, dvogodišnjeg dječaka, Židova koji je uspio preživjeti strahote rata u jednoj požeškoj obitelji, dok su mu roditelji i obitelj stradali u Jasenovcu. Požežani Mandica i Emanuel Taborsky za to djelo kasnije su primili povelju Pravednika među narodima. Učenicima je pročitano pismo Ivice Hasa koji danas živi u Izraelu i zahvaljuje gradu Požegi na uređenju i brizi za židovsko groblje.

Veliki i mali pjevački zbor otpjevali su Jeruzalem i Havenu Shalom Aleheim.

MEĐUNARODNI DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE HOLOKAUSTA  -

POŽEGA – Povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta kratku komemoraciju organizirali su članovi Udruge antifašističkih boraca i antifašista Požega na Židovskom groblju u Požegi. Predsjednica požeških antifašista Kata Holjevac podsjetila je na ukupno stradanje u koncentracijskim logorima u kojima je stradalo gotovo 6 milijuna Židova za koje je odgovoran fašistički režim koji je vladao u nekoliko europskih zemalja. U komemoraciji je sudjelovao i požeški gradonačelnik Zdravko Ronko koji je istakao da danas nema manje vrijednih, da se ne razlikujemo i ne smijemo razlikovati po rasi, vjeri, boji kože, spolu ili spolnoj orijentaciji. Upravo to razlikovanje uzrokuje mržnju među osobama i narodima, a to dovodi do zločina. Na taj način se upravo odnosilo prema Židovima, smatralo se da su drugačiji, pa i na prostoru naše Požeštine, a rezultat je da danas nemamo više niti jednog živućeg pripadnika židovske nacije.

- Tome se moramo suprotstaviti, bilo da je riječ o drugačijoj vjeri, naciji, boji kože ili pak spolnoj orijentaciji. Skinuti nekoga pred stotinama ljudi, svesti ga na broj, znači oduzeti mu identitet, oduzeti čast, ponos i, ako je sposoban za rad, iskoristiti ga, a potom poslati u peć. To je taj zločin, zločin holokausta. 1. svibnja 1941. godine u Požegi je spaljena sinagoga, nekad ih je na ovim prostorima bilo tri, a židovsko groblje je devastirano. Zna se tko je sve to napravio, ali ne treba zaboraviti niti da je 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća političko-upravljačka vrhuška u ovom našem gradu dozvolila da se ovo groblje i dalje devastira. Poznato je da je u tom vremenu ovo bilo čak pretvoreno u smetlište. I tek u novoj hrvatskoj državi, 2005. godine, kada smo pristupili Međunarodnoj radnoj skupini za obrazovanje, istraživanje i sjećanje na holokaust, tek tada smo u ovom gradu pristupili uređenju židovskog groblja i obilježavanju mjesta gdje je bila sinagoga – rekao je gradonačelnik Ronko te podsjetio da smo 2007.godine prvi puta obilježili Međunarodni dan borbe protiv holokausta izvan Zagreba baš na ovom groblju u prisutnosti Predsjednika Republike i oružanih snaga RH.

Članovi antifašista i gradonačelnik Ronko položili su vijenac na središnjem platou židovskog groblja i zapalili svijeću.

UDRUGA ANTIFAŠISTA POŽEGE POLOŽILA VIJENAC NA ŽIDOVSKO GROBLJE  -

POŽEGA – Udruga antifašističkih boraca i antifašista Požega polaganjem vijenca i komemoracijom za žrtve fašizma na Židovskom groblju u Požegi obilježila je Međunarodni dan holokausta. Na minutu šutnje okupljene antifašiste pozvala je predsjednica udruge Kata Holjevac.

Sjećanje na holokaust obilježava se 27. siječnja, kada je 1945. godine Crvena armija oslobodila Auschwitz – Osvjencin u Poljskoj. U tamošnjem logoru umrlo je 1,1 milijun Židova, a tek 7.000 njih je dočekalo slobodu oslobođenjem logora. Ukupno je u koncentracijskim logorima za vrijeme fašizma ubijeno 6 milijuna Židova. Riječ holokaust grčkog je porijekla i znači žrtva vatre – ognja.

Stradanja Židova u Požegi

Odmah nakon proglašenja NDH počele su represije prema Židovskoj zajednici pri čemu su Židovi označavani, degradirani i pljačkani. - Požeške ustaše najprije su demolirali židovsko groblje, njemački vojnici i pripadnici Kulturbunda trgovine, a 1.svibnja 1941. Godine požešku Sinagogu. Zabranjen je rad Židovskom gospojinskom dobrotvornom društvu, te Židovskom društvu Chvre Kadisa. Oduzimani su im novci, zlatnici, dukati i drugi vrijedni predmeti – istakao je na komemoraciji član Saveza antifašističkih boraca i antifašista, Borivoje Zarić.

Tako je primjerice 20. svibnja na temelju usmene zapovjedi, zapovjednika ustaša Požege Kreše Kišpatića, izvršena kod Josipa Rozenberga iz Kutjeva, te mu oduzet nađeni novac, zlatnina i nakit, a on sam priveden u Ustaški stan u Požegi.

Spašen samo jedan dječak

Na poticaj Ustaškog logora u Požegi, Židovi su podvrgavani prisilnom radu, muškarci radeći na isušivanju rukavca Orljave u Babinom Viru, a žene perući prozore na željezničkim vagonima. Već u jesen 1941. godine ustaše su Židove iselili iz užeg područja grada. Dozvolili su im privremeno naseljavanje na Ciglani i ubožnici Varelovac, kao i bližoj okolici, ali ne zadugo. Krajem prosinca 1941. Godine ustaše su pohapsile svih 60 požeških obitelji Židova i poslali ih u logore smrti. Tada je spašen samo jedan dvogodišnji dječak, Ivica Haas, kojega su sakrili Mandica i Emanuel Taborsky. On je preživio cijeli rat i danas živi u Izraelu.

- U Požeškoj kotlini evidentirano je 112 poginulih Židova, ali je taj broj po svemu sudeći znatno veći, istakao je na komemoraciji Zarić, no i sama činjenica da je u samoj Požegi od potvrđeno 138 poginulih žrtava fašističkog terora 101 Židov dovoljno govori o odnosu prema Židovima u NDH i njihovim stradanjima. U Pleternici je stradalo šest  Židova, u Brestovcu troje, a Ljeskovici dvoje.

O osebujnom životu židovske zajednice u Požeškoj kotlini i stradanjima pisao je Alen Budaj u knjizi Valis Judaea. Alen Budaj u svom istraživačkom radu pronašao je i živog zapovjednika požeškog ustaškog logora Milivoja Ašnera u Daruvaru. Uspio je uteći u Austriju, a austrijske vlasti nisu ga željele izručiti zbog godina i zdravstvenog stanja. Umro je prošle godine u Austriji.