OBRTNIČKA ŠKOLA NA OBRTNIČKOM SAJMU  -

POŽEGA - Učenice Obrtničke škole koje se školuju za zanimanje krojačice na Obrtničkom sajmu izložile su dio svojih radova. Našlo se tu i unikatnih jastučića za pribadače ali i torbica, novčanika, te drugih ukrasnih i uporabnih sitnica bez kojih ne može niti jedno kućanstvo.

Izloženi radovi prema riječima Katice Ošust, koja predaje praktičnu nastavu nisu samo strojni već je dobar dio ukrasa ručno rađen.

- Prezentiramo našu tekstilnu radionicu i proizvode koji su u njoj nastali. Riječ je o učeničkim radovima koji su nastali od ideje do realizacije gotovih proizvode. Tu možemo vidjeti i koliko su oni vrijedni i kreativni. Nastojimo njegovati tradiciju ovoga kraja te koristimo ovdašnje motive. Ostalo je stvar kreativnosti samih djevojaka. One starije već samostalno šiju odjela po mjeri tako da vide kako nastaje odjevni predmet za primjerice kuhare i konobare od ideje do samoga kraja. Unatrag nekoliko godina mi stvarno nemamo problema s upisom u prve razrede budući da su sva mjesta za zanimanje krojača popunjena već u prvom upisnom krugu i to nas raduje. Naše su radionice suvremeno opremljene te i to zasigurno pridonosi toj činjenici - rekla je Ošust dodajući kako je zahvaljujući potpori iz EU fondova suvremeno opremljena učionica za konstrukciju pripremu i dizajniranje tako da učenici mogu ići u korak sa svime.

Uz krojače tu su i odjevni te modni tehničari. - Svi oni koji završe za krojače mogu dalje nastaviti s obrazovanjem s polaganjem razlike ispita. Ovakvi sajmovi i slične priredbe vjerujem da pridonose popularizaciji obrtničkih zanimanja. Ja sam prvo htjela ići za odjevnog tehničara no nisam upala pa sam eto upisala krojačku struku i mogu reći da mi se to vrlo sviđa. Ima tu uradaka koje sam i sama radila od šeširića za igle do kuhinjskih krpa. Eto savladali smo i umijeće šivanja suknji i hlača po mjeri. Sebe ne vidim samo kao krojačicu. Svoje ću znanje nastojati iskoristiti i za druge složenije kreacije - rekla nam je učenica Viktorija Ulafić.

Modna revija učeničkih modela i frizura

Na pozornici u Dvorani Grabrik u petak poslije podne održana je i modna revija modela koje su kreirali sami učenici, manekeni su također bili učenici, a za frizure su bili zaduženi požeški obrtnici frizeri. Već poslije podne u Frizerskim salonima Estetic u Orljavskoj ulici i Sanja i Vlasta u Primorskoj ulici zatekli smo užurbane pripreme i uređivanje modela za nastup. Na fotografijama možemo vidjeti zaista odlične kreacije samih učenike, te maštovite frizure.

OCJENJIVANJE MEDA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE  -

POŽEGA - Županijsko ocjenjivanje meda ove je godine privuklo 14 pčelara koji su na ocjenjivane donijeli 19 uzoraka. Od toga njih sedam je osvojilo zlatne medalje. Deset je uzoraka osvojilo srebrne, a dva brončane medalje.

Najboljim je proglašen med bagrema Ivana Pavlešića. Drugo je mjesto pripalo Marijanu Krpanu iz Požege, a treće mjesto Danku Egneru iz Kutjeva.

Na ocjenjivanju je pristiglo najviše uzoraka meda od bagrema koji je zahvaljujući dobroj godini imao i solidne prinose. - Na području Županije ima stotinjak pčelara i žao mi je što se na ocjenjivanje prijavio mali broj. Za pčelare godina je bila dobra te vjerujem da će dio njih svoje uzorke dati na ocjenjivanja koja se organiziraju u drugim sredinama - rekao je predsjednik pčelarske udruge "Zlatna dolina" Davorin Krakar dodajući kako su uz uzorke bagrema ocijenjeni i uzorci meda drugih vrsta te da je ova godine donijela i jednu specifičnost budući da je zamedio hrast kitnjak, što je omogućilo i ocjenjivanje dva uzorka ovoga meda od kojih je jedan osvojio zlato.

Uz njih ocjenjivao se i med hrasta sladuna, kestena, cvjetni i drugi čiji su uzorci bili predani u laboratorij Agronomskog fakulteta u Zagrebu. - Pčelarim cijeli svoj život jer sam tu ljubav prema pčelama i košnicama naslijedio od oca. Spojio sam zapravo ugodno s korisnim i sada su mi jedini problem godine „kojih sam naslagao jako puno“ pa više nema snage za ovaj posao. Imam stotinjak košnica i sada ih planiram smanjiti, ova je godina bila dobra a vjerujem da bi bila još bolja da sam mogao pčele seliti i dalje. Na žalost u obitelji nitko neće nastaviti tradiciju pčelarenja jer imam sina kojim živi u Rijeci. Pčelarenje je krasan posao i ja ga volim - kaže Pavlešić dodajući kako je ove godine bio zadovoljan i s cijenom meda.

Za Marijana Krpana iz Požege pčelarenje nije hobi već posao s punim radnim vremenom jer od toga živi njegova obitelj. - Pčelarenjem se bavim desetak godina i ima 90-ak košnica. Volim taj posao. Nije uvijek lako ali što je tu je. Srebrnu medalju sam dobio za bagremov med i svako takvo priznanje mi je drago. Inače taj med uz livadski svi traže i vole. Od pčelarenja tko voli taj posao može se živjeti. Prije sam imao obrt ali to nekako nije išlo pa sam zatvorio. S pčelarenjem sam puno zadovoljniji. Uspijem sav med prodati. Cijena je od 23 do 25 kuna po kilogramu. Na svu sreću ova je godina bila dobra. Bilo je bagrema a tako i meda. Ja sam zadovoljan - zaključuje naš sugovornik dodajući kako mu je optimalno 90 košnica za raditi te nema namjere povećavati njihov broj. Svoje pčele Krpan seli uglavnom po Požeškom kraju a odlazi i do Dvora na Uni te Našica.

Ove godine u kategoriji najljepše uređenih štandova Obrtničkog sajma je i jedan „medarski štand“ osvojio treću nagradu. To je lijepo uređen štand s mnoštvom proizvoda od meda Pčelarske udruge „Zlatna dolina“ na kojemu su svoje proizvode izložili članovi udruge.

IZUMIRANJE SELA NA PODRUČJU OPĆINE VELIKA  -

NJEŽIĆI - Od 24 naselja koliko ih ima općina Velika, područje od posebne državne skrbi u Požeško-slavonskoj županije, gotovo ih polovica izumire. Najkritičnije je u selu Nježićima. U tom podpapučkom zaseoku danas, živi tek jedna stanovnica.

Kada je prije gotovo pola stoljeća došla živjeti u Nježiće, danas 76-godišnja baka Danica Radivojević nije ni slutila da će tu ostati cijeli život, a kamo li da će "postati" posljednja čuvarica uspomena na ovaj zaselak pod Papukom.

- Gdje bi išla. Tu sam naučila i do god budem mogla tu ću i ostati. Nije me strah iako priznajem da noću baš i nije ugodno. Upalim TV i gledam. Ako se probudim idem nešto raditi ili štrikam i tako dočekam jutro. A po danu uvijek posla imam. Tu mi je vrt i perad pa se oko njih dosta bavim. Na svu sreću redovito me obilazi Stanko Raguž i žene iz Velike. Raduje me svaki njihov dolazak, ne mogu vam reći koliko - kaže Danica dodajući kako se vrlo česta prisjeća vremena kada je selo imalo ljudi.

- Nježići nikada nisu bili veliko selo. Bilo nas je 30-40 i svaka je obitelj imala nekoliko djece. Bilo je veselo i nekako živo. Danas sam tu sama. Tek ponekad imam priliku razgovarati s pojedincima koji su tu živjeli ili pak svraćali.Tako mi je nedavno u goste došao kum iz Perenaca pa smo se zajedno prisjetili dogodovština dok smo još bili djeca i dok smo još povrh sela čuvali krave koje su se "pobole" preko jednom. I danas se smijemo kada se toga sjetimo. Nedostaju mi ti razgovori. Svi su negdje odselili ili su od starosti i bolesti pomrli. Ovo je selo ipak bilo lijepo. Lijepo je tu i danas, posebice ljeti - s nostalgijom se prisjeća baka Danica koja je i sama narušenog zdravlja.

Unatoč pozivima obitelji, baka Danica ne želi otići iz sela iako od civilizacijskih blagodati Nježići danas imaju samo električnu energiju. Voda je bila najveći problem jer je do nje kroz šumu morala pješačiti kilometar i pol. Zahvaljujući djelatnicima Pomoći u kući taj je problem djelomično riješen.

- U blizini kuće bake Danice bio je bunar kojega smo uredili, očistili i pokrili. Kako je do bunara morala ići okolo, ove smo godine prokrčili dio šume i uredili put tako da joj je bunar sada puno bliži i više ne mora do njega puno pješačiti. Uz put smo joj i drva napravili za zimu. Želja nam je da ako ikako budemo mogli da tu dovedemo struju i nabavimo hidrofor što bi joj umnogome olakšalo svakodnevicu jer baka Danica ima problema s nogama i teško hoda - doznajemo od Stanka Raguža voditelja programa "Pomoć u kući" Općine Velika.

Iako u općini Velika vjeruju kako će uz pomoć dobrih ljudi pomoći baki Danici na žalost u općini Velika, ističe Raguž mnogo je osoba treće životne dobi u sličnoj situaciji.

- U našem kraju ima dosta sela, čak 19 koja su po meni kritična. Razlog tomu je što se tu živi kao u 19. stoljeću i što ljudi nemaju nemaju javni prijevoz. Ljudi su prepušteni sami sebi. U selu Vrhovcima primjerice žive četiri osobe, u Smoljanovcima njih troje, a u Ozdakovcima također jedna osoba. Zapravo najkritičnija su ta podpapučka sela. Zahvaljujući ovom programu "Pomoć u kući" kojim su obuhvaćena sva naselja općine velika i 200-ak korisnika dio njih na neki će način ipak dostojno proživjeti svoju starost. Mi ih vozimo liječniku, u bolnicu ako treba, kupujemo lijekove i namirnice i često ih obilazimo. Kada im god zatreba mogu nas nazvati na mobitel i mi dolazimo pa ako treba i u pola noći. Nikada nam to nije bilo teško niti sporno - kaže Stanko.

Iako izumiruća podpapučka sela djelatnici Pomoći u kući ne mogu oživjeti, zahvaljujući njima stanovnici tih sela ipak dostojanstveno žive svjesni da su upravo oni ujedno i posljednji čuvari uspomena na svoja sela koja izumiru.

ZAVRŠAVA SE UREĐENJE NOVE ULICE I PARKIRALIŠTA  -

ISPRED NOVE GLAZBENE ŠKOLE 15 PARKIRALIŠNIH MJESTA

POŽEGA – Jedna od najstarijih požeških ulica, Babukićeva dobiva ovih dana novo ruho, a uskoro će se promet odvijati jednosmjerno u pravcu istok – zapad.

- Danas je pri kraju asfaltiranje Babukićeve ulice u dužini od 125 metara. Izvršena je cijela rekonstrukcija vodovoda, kanalizacije, elektroinstalacije, a kroz par dana postavljena i nova javna rasvjeta. Ulica dobiva 14 parkirališnih mjesta i jedno mjesto za invalide, a ova ulica će po mišljenu struke biti jednosmjerna od ulice Kamenita vrata. Ovu ulicu smo riješili u sklopu izgradnje nove Glazbene škole i kompletan ovaj prostor dobiva novi izgled. Vrijednost radova iznosi 760 tisuća kuna – istakao je požeški gradonačelnik Vedran Neferović, koji je obišao radove u završnom dijelu polaganja finog sloja asfalta.

Ulica je rekonstruirana i prilagođena novoj funkciji buduće Glazbene škole koja je u završnoj fazi gradnje i počinje unutarnje opremanje. Nova izgled i fasada same zgrade uklapa se u tradiciju grada Požege. – Očekuje se isporuka materijala za oblaganje stubišta, što će biti ugrađeno u slijedećem tjednu. Sada očekujemo da se Ministarstvo regionalnog razvoja izjasni da li će nastaviti pratiti gradnju koju smo do sada završili u odnosu 70:30 posto kao što je bilo u osnovnom ugovoru – kaže Neferović, jer dodatni radovi su poskupjeli osnovnu cijenu gradnje pa je došlo do probijanja dobivene cijene na javnom natječaju za gotovo četiri milijuna kuna. U konačnici očekuje se cijena od 14 milijuna kuna. Nakon završetka radova slijedi tehnički prijem i opremanje škole. Od Ministarstva prosvjete dobivenih 900 tisuća kuna koristilo se za opremanje tonskih studija i nabavku računalne opreme, a za potrebne instrumente i opremu koncertne dvorane tražit će se dodatna sredstva. Određena sredstva priskrbit će i sam grad Požega.

SAJAM I HUMANITARNA AKCIJA  -

POŽEGA - Lovački savez Požeško-slavonske županije u suradnji s Obrtničkom komorom Požeško-slavonske županije organizirao je natjecanje u kuhanju lovačkog čobanca, od čije je prodaje sav prihod namijenjen Udruzi roditelja djece s posebnim potrebama Mi Požega.

Na žalost za razliku od prijašnjih natjecanje je ove godine okupilo tek šest lovačkih udruga sa svojim članovima, među kojima su bili Goran Mudrinić iz Migalovaca i Veselko Fržuljević iz Imrijevaca inače članovi LD "Fazan" iz Ruševa.

- Već godinama sudjelujemo u ovoj akciji. Zapravo uopće nam nije važno samo natjecanje već činjenica da ovim činom pomažemo djeci s posebnim potrebama. Inače se rado odazivamo i svim ostalim humanitarnim akcijama, koje su namijenjene onima kojima je pomoć uistinu potrebna - rekao je Mudrinić.

Lovci Ruševa, dodao je Fržuljević uvijek su aktivni. - Društvo okuplja 45 članova i dosta smo aktivni i složni. Izgradili smo svoj lovački dom kod Migalovaca i većim ga dijelom uredili. Preostaje još da uredimo potkrovlje no to ćemo raditi idućih godina. Lovište je veliko oko 4,5 tisuća hektara, a uz fazana, zeca i srnu imamo i divljih svinja. Zbog našeg lovišta dolaze nam Talijani ali i drugi gosti, prijatelji ovog lovišta s kojima više godina surađujemo - kaže Veselko Fržuljević.

Marko Bašić iz LD“Sokol“ iz Bučja na kuhanju čobanca zastupao je svoje društvo.

- Svake smo godinu tu pa smo se akciji odazvali i ove godine. Navikli smo da dajemo onima koji su u potrebi i to mi je najveća motivacija. Mi smo inače po površini lovišta koje zauzima 6,6 tisuća hektara, dosta veliko društvo. No na žalost nemamo baš puno mladih članova i to je ono što će nam biti prioritet u radu za iduće razdoblje. Sada nam ima 30-ak i uglavnom smo svi malo stariji. Članovi našeg društva su mještani Bučja, Drenovca i Zagrađa. U lovištima imamo dosta divljači ali i one krupne kao jelena. Imamo i jedan gater za obuku pasa goniča za divlje svinje u Drenovcu, dok nam je lovački dom u Zagrađu, gdje održavamo naše sastanke i sve druge manifestacije - kaže Bašić.

Novac prikupljen od prodaje lovačkog čobanca Udruga roditelja djece s posebnim potrebama kako smo doznali od stručne suradnice Snježane Marić iskoristi će za kupnju materijala kojega djece koriste na svojim kreativnim radionicama.

Na natjecanju su sudjelovali Lovačko društvo Jelen Požega, LD Fazan iz Ruševa, LD Sokol iz Bučja, LD Vidra iz Čaglina, LD Košuta iz Pakraca te LD Sokolovac iz Požege. Lovačkim društvima zahvalnice za sudjelovanju i prigodne poklone uručio je na kraju požeški gradonačelnik Vedran Neferović.

NINO SMOLČIĆ MISLI DA JE VRIJEME ZA OSTAVKU DIANE TOMIĆ ŠAIN -

 - Odgovorno tvrdim da je sada vidljivo kako vijećnica Tomić-Šajn, ne samo da ne zna Poslovnik o radu Gradskog vijeća, nego niti Statut Grada Požege. Nakon što je navedena održala tri tiskovne konferencije i na svakoj pokazala da nije našla za shodnim niti pročitati dostavljene materijale, ne pozna Statut, niti Poslovnik o radu Gradskog vijeća smatram moralnim da podnese ostavku i da svoje mjesto ustupi nekom tko poznaje proceduru i tko će u Vijeću predlagati. Od vijećnice sam pogrešno optužen da sam tražio ukidanje poreza na tvrtku, da sam nebrojeno puta tražio ukidanje naknade predsjedniku Gradskog vijeća i po novom da sam predložio donošenje jedne odluke koju niti sam pisao, niti predložio – kaže Nino Smolčić, predsjednik Vijeća grada Požege, i pita se zašto nije čitala prijedloge, jer prijedloge o plaći ne podnosi predsjednik Vijeća i nezna zašto njega poziva na odgovornost.

 - Pozivam vijećnicu da pročita što kaže članak 61. Statuta Grada Požege i da ili preda mandat nekom ozbiljnijem ili neka počne razumijevati i čitati materijale.

Smolčić je novinarima dao i primjerak prijedloga odluke iz kojega se vidi, kako kaže Smolčić, da vijećnica Šain ne zna o čemu priča.

14. OBRTNIČKI I PODUZETNIČKI SAJAM POŽEGA 2013.  -

POŽEGA – Obrtnici su danas sigurno u najtežoj situaciji do sada, ali upravo i organiziranjem ovog sajma pokazuju da izdržavaju. Da li treba sajam u ovim ekonomski teškim vremenima, da treba, rekao je Stipo Barukčić, predsjednik Obrtničke komore Požeško-slavonske županije na svečanosti otvaranja 14. Obrtničkog i poduzetničkog sajma Požega 2013. S njime su se složili i ostali govornici na otvaranja sajma, potpredsjednik HOK-a Dragutin Grabrović, koji je izrazio i sumnju da će novi Zakon o obrtništvu tu krizu još produbiti. Požeški gradonačelnik Vedran Neferović istakao je da grad cijeni upravo doprinos obrtnika koji privređuju i otvaraju nova radna mjesta, a najoštriji je bio požeški župan Alojz Tomašević, koji se zapitao da li je Požega i dalje u Hrvatskoj, aludirajući pri tome na nedolazak niti jednog ministra, pa čak niti njihovih zamjenika iz nekoliko ministarstava koja brinu o gospodarstvu, malom poduzetništvu i obrtništvu. Uz komoru i Udruženja obrtnika grada Požega, Pakrac i Lipik, te HGK Požeško-slavonske županije organizaciju sajma pomogli su Požeško-slavonska županija, grad Požega, Ministarstvo poduzetništva i obrta i Hrvatska obrtnička komora. Pokrovitelji su bili i ostali gradovi i općine naše županije a medijski pokrovitelj je bio i tjednik Kronika.

Organiziran kao trodnevna manifestacija u Sportskoj dvorani Grabrik i ulici Antuna Kanižlića, ovogodišnji sajam je i okupio preko 150 izlagača, te dva iz inozemstva, Slovenije i Makedonije. Uz sajam odvijale su se i popratne priredbe, pa je tako promoviran projekt „Drvo je prvo“ i akcija „Vrijedne ruke“, prezentacija obrtničkih zanimanja srednjih strukovnih škola i akcija djece iz dječjih vrtića „Hoću biti majstor“. Nagrađeni su i najuređeniji štandovi, a kao najljepši proglašen je štand Poljoprivrednog gospodarstva Kristić Katice koja je na svom štandu izložila lavandu i brojne proizvode od lavande koje sama izrađuje, od uzgoja do krajnjih proizvoda. Drugo mjesto osvojila je Ljubica Dujmić i njen obrt „Narodni vez“ koja je izložila ručno tkana platna, stolnjake, nadstolnjake, posteljno rublje i odjevne predmete te dijelove nošnji, a treće mjesto štand Pčelarske zadruge „Zlatna dolina“ na kojoj je svoje proizvode od meda izložila obitelj Targuš.

U predvorju dvorane svoj štand je postavila i Zajednica kulturnih udruga Požeško-slavonske županije koja je postavila Obrtlik i malu likovnu koloniju na kojoj su stvarali umjetnici Maja Del Vechio, Dragutin Bajt, Maja Jeličić Meter, Josip Svitok i Ljubica Josipović, a sve ih je organizirala Ana Pirović.

Na vanjskom dijelu sajma ispred dvorane lovci iz lovačkih društava kuhali su lovački čobanac u humanitarne svrhe, a u Kanižlićevoj ulici bili su izloženi dostavni i osobni automobili. Tvrtka Auto Radić izložila je nekoliko gospodarskih vozila, od najmanjeg Citroen Nema do većih kombi vozila koji su uglavnom nužni obrtnicima za dobro i uspješno poslovanje.

Na svom štandu ali i na glavnoj pozornici mogli smo vidjeti noviteet u svijetu rasvjeet, koje prezentira Svjetlosni centar, kojega od nedavno predstavlja Igor Hruškar iz Požege kao novi poduzetnik. Tako smo vidjeli rasvjetu za koncerte, vjenčanja, prezentacije ali i razna party događanja.

Jedan od novih poduzetnika je i Lim montaža iz Buka, koja ima i svoju prodavaonicu u Požegi, koju vodi obitelj Cavrić, a izložila je brojne proizvode od lima i limenu galanteriju, te prezentirala krovne pokrove od lima.

Na štandu zlatoveza Anite Tomašević iz Zagrađa mogli smo vidjeti baku i unuku koje izrađuju ručne radove u tehnici zlatoveza, a najviše ukrase za mlade djevojke i snaše koji se mogu kombinirati uz narodnu nošnju, ali i uz večernju toaletu za izlaske. Anita izrađuje i narodne nošnje ili pojedine dijelove nošnje, te suvenire i ukrase u tehnici zlatoveza. Posebno nas je impresionirala njena baka koja je u pauzi odmah dohvatila Kroniku, koju čita bez naočala.

Brojne ukrase i rukotvorine vidjeli smo i na štandu UIR Paukova mreža, koja okuplja umjetnički nadarene, uglavnom žene, te izrađuju brojne ukrase i modne dodatke.

Već nekoliko godina na sajmu nastupa i Klimen Talev iz Ohrida u Makedoniji s vrlo cijenjenim ohridskim biserima i brojnim varijantama nakita koji sadržava bisere.

HUMANITARNA AKCIJA UDRUGE PAUKOVA MREŽA RUKOTVORINE  -

POŽEGA - Udruga Paukova mreža rukotvorine tijekom cijelog mjeseca listopada izlaže svoje radove u Malom salonu Gradskog muzeja Požega. Na kupoprodajnoj izložbi izloženi su unikatni pleteni i heklani ručni radovi, poput majica, nakita, stolnjaka i drugih uporabnih predmeta.

U sklopu izložbe bit će organizirana i humanitarna akcija pod nazivom: „Nešto donesi - nešto ponesi“, povodom Svjetskog dana zaštite životinja, 4. listopada kada će se po cijeni od samo 10 kn prodavati razne knjige, nakit, odjeća, obuća i ostale stvari koje su građani donesli u Udrugu, a s ciljem prikupljanja sredstava za Azil Sirius koji se brine o napuštenim životinjama Požeštine.

Gordana Malbašić iz udruge Paukova mreža rukotvorine je dugogodišnja volonterka u Azilu i uvijek uz izlaganje svojih radova nastoji organizirati i prikupljanje pomoći za Sirius. Situacija u Azilu je i dalje teška. Psi se sporo udomljavanju, nove pse se ne može primiti jer je Azil popunjen a nalazi se i na privatnom posjedu, nedostaje hrane jer se psi hrane isključivo iz donacija, nedostaje novaca za medicinske usluge koje su psima potrebne, nedostaje boksova za pse, slame za zimu, nedostaje volontera. Uvjeti u Azilu po zimi su izuzetno teški jer nema vode, nema struje. Prioritet volontera je i dalje udomljavanje pasa a svi zainteresirani mogu pse obići svakodnevno u vremenu od 11,00-13,00 sati ili u neko drugo doba uz prethodnu najavu na broj 097/732-7856. Nenajavljenim dolascima, kada tamo nisu volonteri, psi se uznemiruju te slijede pritužbe pojedinih građana. „Bilo bi lijepo od Vas da se upletete u „Paukovu mrežu“ i date svoj doprinos“ – riječi su Gordane Malbašić koja poziva sve ljude dobre volje da postanu volonteri pa makar i na sat-dva tjedno.

U sklopu izložbe rukotvorina, do kraja mjeseca listopada, održat će se i četiri radionice: kaširanje papira, salvetna tehnika, izrada slika i čestitki od slame te izrada raznih uporabnih predmeta za slijedeću planiranu akciju na kojoj će se promovirati rad udruge Sirius.

PUČKO OTVORENO UČILIŠTE OBRIS I PČELARSKA UDRUGA PČELAR -

IZLOŽBA U SKLOPU 7. TJEDNA CJELOŽIVOTNOG UČENJA

POŽEGA – U sklopu manifestacije 7. tjedan cjeloživotnog učenja Pučko otvoreno učilište Obris i Pčelarska udruga Pčelar iz Požege postavili su izložbu „Tradicija pčelarenja u našem kraju u prostoru Gradskog muzeja Požega. Izložba se održava pod pokroviteljstvom predsjednika RH dr. sc. Ive Josipovića u organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.

Ovdje smo prikazali tradiciju našeg pčelarstva u ovom kraju, gdje smo htjeli naglasiti da pčele imaju jako veliku funkciju u čovječanstvu. Pčele oprašuju preko 85% biljaka, od voća do povrća koje čovjek koristi u svojoj prehrani. Kada ne bi bilo pčela vrlo malo hrane bi ostalo na planeti. „Ako izumru pčele, čovječanstvu preostaju još četiri godine“ rekao je još Albert Einstein. Kad bi svi posjetitelji ove izložbe to shvatili mi bi kao organizatori bili presretni – rekao je tajnik udruge Pčelar Aleksandar Bojčić, na otvorenju izložbe gdje je bilo i nekoliko razreda školaraca. Na izložbi su postavljene prve košnice koje su ljudi pravili od priručnih sredstava, drveta, šiblja i blata, razvoj pčelarstva kroz povijest, pa do današnjih modernih košnica i strojeva za vađenje meda iz pčelinjih saća.

Udruga Pčelar osnovana je 2010. godine i ima oko tridesetak članova, od malih pa do onih koji imaju stotinjak košnica. Svi proizvode med, a ove godine po izjavi tajnika dobra je godina za med. Ove godine nije bilo mrazeva koji unište voćke i cvijet, pa je bilo dosta meda.

 Cijeli ovaj tjedan traje obilježavanje cjeloživotnog učenja, a naše učilište je već treću godinu koordinator za Osječko-baranjsku i Požeško-slavonsku županiju. Uz javne ustanove i brojne udruge krenuli smo na obilježavanje i podizanje pažnje javnosti da je danas vrijeme kada svi uče, cijeli dan i cijeli život. Zbog razvoja tehnologije koji moramo pratiti koliko možemo, a i dinamika radnih mjesta traži stalno obrazovanje, pa i onog neformalnog obrazovanja da bi mogli živjeti kao građani – rekla je Jadranka Krmpotić, ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Obris.

ZAVRŠENA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA NA LOKALITETU IVANDOL  -

Lokalitet kod Ivandola povezuje se s obitelji prvog poznatog vladara srednjovjekovne bosanske države, bosanskog bana Borića, koja je imala istaknutu ulogu već od 12.stoljeća. Značajne su posjede imali i u Slavoniji. Postoji mogućnost i da je lokalitet vezan uz Odolu, unuka bana Borića. To bi trebao utvrditi nastavak radova.

IVANDOL - Na lokalitetu nedaleko do Ivandola završeni su probni arheološko konzervatorski radovi. Naime još 1999. godine Gradski muzej Požega pod vodstvom arheologinje Dubravke Sokač Štimac proveo je prva arheološka istraživanja i tada su utvrđeni ostaci obodnog zida. Uz to bilo je otkriveno i nekoliko kosturnih ukopa. Već tada se znalo da se radi o značajnom crkvenom objektu. Ta su istraživanja ponovno pokrenuta, tako da je ove godine nastavljena druga etapa tih konzervatorsko arheoloških istraživanja.

- Uspjeli smo utvrditi ostatke sakralnog objekta koji po svojim stilskim značajkama, načinu gradnje, tlocrtu ali i obradi građevinskog materijala pripada razdoblju romanike, toga slavonskog slabo znanog srednjovjekovnog razdoblja. Uz ostatke ovog značajnog sakralnog objekta koji je kao jedna cjelina, možemo reći da je tu još jedna zanimljivost a to je da su uz njegove zidove pronađeni kosturni ukopi, uglavnom djece i to dvojni, trojni, bez grobnih priloga. Nešto se sigurno dogodilo, neka epidemija ili slično, a o tome ćemo sa sigurnošću moći govoriti tek nakon provedenih analiza. One će nam omogućiti da utvrdimo koja je starost djece ali i o čemu se radi jer se čini da su skoro identične starosti. Jako je puno djece ukopano oko tog zida. Ovakvi ukopi djece nisu karakteristični ni za ovaj prostor niti šire - istaknula je voditeljica arheoloških istraživanja Marija Mihaljević navodeći kako je pronađeno dosta arhitektonske plastike te keramičkog posuđa koje datira iz 13 stoljeća. Pronađeno je i nešto novca iz kraja 15. i početkom 16. stoljeća, zatim dosta željeznih strelica koje pripadaju istom vremenu i što sve zapravo govori da je crkva u neko vrijeme služila i u obrambene svrhe.

- Značajno je spomenuti i da imamo brončani prsten, apliku i drugo. Riječ je o zanimljivim i rijetkim nalazima. Unutar objekta pronađene su i stepenice koje sugeriraju potrebu nastavka istraživanja. Sada po završetku radova zaštitit ćemo preventivno zidove kako bi otkrivene kamene strukture prezimile, jer vjerujemo da ovako značajan nalaz sakralnog objekta koji je jedinstven po svojim stilskim značajkama i rijedak u ovom dijelu, zaslužuje nastavak radova i u konačnici samu prezentaciju nalazišta, koje se i te kako može uklopiti u kulturno-turističku ponudu ovoga kraja i cijele Slavonije - zaključila je naša Marija Mihaljević.

Da je sakralni objekt po svoj prilici kapelica, pripadala onodobnoj imućnijoj obitelji potvrdio nam je i pročelnik Konzervatorskog odjela u Požegi Žarko Španiček.

- O pravom značaju lokaliteta još je prerano govoriti budući da su istraživanja tek počela. Pretpostavljali smo da se radi o značajnom objektu i da bi nalazi mogli biti zanimljivi i to su ova probna istraživanja potvrdila. Ono što možemo reći je da treba nastaviti istraživanja i dovršiti ih u što skorijem roku za dvije-tri godine te ići nakon toga na konzervaciju i prezentaciju nalaza koji po svojoj vrijednosti to zaslužuju a što se već sada vidi. Već sada se vidi da se mreža arheoloških lokaliteta na području Požeško-slavonske županije progušćuje i da imamo sve više, sve značajnijih srednjovjekovnih arheoloških lokaliteta na ovom prostoru, a što svjedoči o razvijenosti i važnosti prostora u to doba, koji je usudio bih se reći u to vrijeme imalo i veću i značajniju ulogo nego li danas - rekao je Španiček dodajući kako se lokalitet kod Ivandola povezuje s obitelji bana Borića koja istaknutu ulogu ima već od 12. stoljeća.

- Moguće je i da je ovo vezano uz Odolu, unuka bana Borića, međutim to treba još istražiti i provjeriti. Oni su bili vladari Bosne i ban Borić je bio na dvoru ugarskoga kralja, a imao je značajne posjede i veliku ulogu i na području Slavonije - rekao je Španiček.

Istraživanja će tako po svoj prilici biti nastavljena i u iduće dvije godine te bi nakon nalaza benediktinske opatije Rudina, upravo ovo nalazište moglo biti najvažnije u ovom dijelu Slavonije.