SDP NAJAVIO KAZNENE PRIJAVE PROTIV ŽUPANIJE ZBOG PREKORAČENJA PLAĆA -

POŽEGA – Vijećnici županijske Skupštine iz redova SDP-a na tiskovnoj konferenciji najavili su podnošenje kaznene prijave protiv županijskog čelništva jer je po nalazu revizije masa za isplaćene plaće 30% proračuna, a dozvoljeno je do 20%. Posebno kada je dobivala pomoć od države, ističe Vicko Njavro. – Sada se ponovno traži pomoć od Vlade RH, i mi to podržavamo ali iskazujemo bojazan da ćemo ostati uskraćeni i sada i ubuduće jer nismo dobro radili. I ranije su se ta sredstva koristila za plaće uposlenika, jer je za plaće potrošeno 50% više od dozvoljenog. Podnijeli smo prijavu za 2011. godinu a isto slijedi i za 2012. godinu.

Izražavamo bojazan, kaže Domagoj Soukup, predsjednik kluba vijećnika SDP-a, da ako se ovako nastavi država će s pravom obustaviti sve vrste pomoći, zbog toga tražimo hitan nadzor Ministarstva financija i Ministarstva uprave.

Vijećnici gradskog Vijeća grada Požege ispred SDP-a, Ivan Čolak i Dijana Tomić Šain postavljaju pitanje plaća gradskih čelnika, jer smatraju da se krivo primjenjuju koeficijenti na plaće za dogradonačelnika volontera. Čolak smatra da se nova vlast ne snalazi jer će se već i treća sjednica Vijeća baviti plaćama.

Vijećnica Šain smatra da bi plaća dogradonačelnika volontera morala biti samo polovina plaće dogradonačelnika profesionalca, jer tako izričito kaže zakon, a ne kako je sada primijenjeno, da zamjenik gradonačelnika volonter ima pravo na polovinu plaće svog kolege zamjenika. Zbog krive primjene propisa zamjenik volonter ima 17,5% veću plaću, pa se traži nadzor ministarstava i povrat neopravdano isplaćenih plaća. kako je i predsjednik vijeća Nino Smolčić namiren s dvije naknade Šainova misli da se smekšao, jer te odluke nekada kao vijećnik nije podupirao.

ZAVRŠENA AKCIJA „ZELENI KORAK“ 2013. -

TRENKOVO - Osnovna škola Vladimira Nazora iz Trenkova sudjelovala je u svibnju 2013. godine u akciji prikupljanja starog papira u sklopu „dm green city projecta 2013“. pod nazivom „Zeleni korak“.

Učenici 154 škole s područja Republike Hrvatske udružili su se u očuvanju okoliša sakupivši gotovo 600 tona starog papira, od čega su učenici OŠ Vladimir Nazor među boljima prema ukupnoj količini papira sakupljenog prema broju učenika škole i dobitnici su nagrade u vrijednosti od 35.000 kuna.

Akcija prikupljanja traje 15 dana i počinje 1. travnja, a nakon završetka akcije tvrtka Unija papir odvozi sav prikupljeni papir te ga ekološki zbrinjava.

Sustav bodovanja bio je proveden na način da se količina sakupljenog materijala po školi podijelila s brojem učenika iste škole, te je tako OŠ Vladimir Nazor sakupila 73 kilograma papira po učeniku. Ukupno su prikupili 20 tona starog papira i sa time se plasirali na drugo mjesto.

Nagradu ispred DM-a u vrijednosti od 35.000 kuna je uručila Snježana Katavić područna menadžerica.

- Izuzetno smo ponosni na ovu nagradu te zahvaljujemo svim učenicima, učiteljima i mještanima na uloženom naporu i pomoći te se nadamo se da će ova nagrada, koju smo svi zajedno zaslužili, biti poticaj da i dalje učimo i živimo u skladu s prirodom – rekao je Josip Prološčić ravnatelj OŠ Vladimir Nazor iz Trenkova te dodao da će dobiveni novac potrošiti na razna pomagala za nastavu, kupnju pribora,  te uređenju školskih učionica i kabineta.

Akciju Zeleni korak podržali su i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Hrvatska gospodarska komora.

KIŠE 'RAZVUKLE' BERBE U KUTJEVAČKOM VINOGORJU -

Unatoč čestoj kiši proteklih dana, berbe grožđa dobrano su odmakle. Domaći su vinogradari i vinari 'do grla' - u graševini. Omjer sladora i kiselina u ovoj našoj gospodarski najvažnijoj sorti baš je onakav kakav treba biti, pa se s trsa skida nešto ranije.

 - Ovo je za dozrijevanje grožđa bila atipična godina. Imamo pet hektara, oko 30 tisuća trsova, u koje ulazimo radi berbe već treći put. Grožđe je zdravo, ali pomalo neujednačeno i to od onog prezrelog pa do još zelenog - kaže kutjevačka vinarica Zorica Tandara. Zato je važno odabrati pravi termin berbe koji je presudan za kakvoću sirovine, ali i tip vina koji se želi dobiti. Graševine nisu ni ove godine iznevjerile svoje proizvođače – sladori su visoki, a kiseline dobre. Njihov sklad i optimalan omjer ključ je kvalitete i sklada u vinu.

 - Obrali smo rane sorte u kojima su omjeri bili izvrsni i upravo počeli s berbom graševine. Ove prve skinute s trsa uistinu obećavaju. Kiseline se kreću oko 6,2 grama do 6,6 grama po kilogramu dok su sladori oko 90 do 95 oeksla. Kako će se berba protegnuti na još desetak dana, mogli bi biti i viši - ističe vetovački vinar i vinogradar Branko Jakobović te dodaje kako je grožđe za sada jedro i zdravo. Nastave li se kišni periodi ipak strahuju od nepoželjnog botritisa, koji bi mogao nanijeti velike štete ostatku uroda.

Prva berba u EU

No, još nešto muči proizvođače. Prva je ovo berba s europskim pravilima igre, a ona su vrlo temeljita. Do grla su i u papirologiji, i to onoj koju traži Europska unija. I to u važnoj domeni - kontrole vina i oznake izvornosti. Ipak, problema s postojećim zalihama vina, zatečenim ulaskom u Europsku uniju, neće biti. Upisuju se u novu podrumsku evidenciju i prodaju s postojećom zaštitom podrijetla. Evidentira se svaki kilogram grožđa, svaka litra mošta i vina, ali i kompletan repromaterijal koji se koristi u podrumu, podsjeća Tomislav Božičević, savjetnik za vinogradarstvo Poljoprivredno savjetodavne službe Požeško slavonske županije. Ističe kako je ta obveza uvedena još 2011. pa proizvođačima nije nepoznata.

Ove jeseni užurbano se pripreme reforma cijele domaće vinogradarsko vinarske branše i to s temeljnim dokumentima - Zakonom o vinu i kontroli proizvoda.

 - Nadamo se da će u Ministarstvu poljoprivrede pričekati dok berbu privedemo kraju kako bi ovako važne dokumente zajednički dogovorili. O njima će ovisiti kompletna zaštita podrijetla što je za nas presudno. Puno se toga promijenilo u označavanju na samoj etiketi ulaskom u Uniju, a o evidencijama u podrumu da i ne govorimo - naglašava kutjevački vinar Vlado Krauthaker te dodaje kako se o svemu tome u nas do sada nedovoljno vodilo računa. Zato je Zakon o zaštiti izvornosti, podsjeća, od prvorazredne važnosti za ruralni razvoj i u smislu kvalitete, označavanja i međusobne kontrole vina, ali i definiranja regionalnosti kao i cijele filozofije marketinga vina.

RUKOMET: 2. HRL sjever - 1. kolo

KOPRIVNICA – POŽEGA     29:25 (12:12)

KOPRIVNICA – SD Fran Galović. Gledatelja 200. Suci: Dragačajac (Novska) i Kostecki (Sisak).

KOPRIVNICA: Lorber 4, Zrakić, Juratović, Hunjak 4, Peričić, Karlović 3, Grgec 3, Ružić 6, Baniček 4, Cmarko, Pranjić 4, Peić, Grašić 1, Markovinović, Hmelina. Trener Nenad Smiljanec.

POŽEGA: Čosić, Smojvir, Šimić, Jurković 2, Raguž 2, Balenović 4, Blagojević 2, Nekić 4, Rajić, Franjić, Didić 10, Koppi, Štetić 1. Trener Dario Anić.

U prvoj utakmici novog prvenstva rukometaši Požege doživjeli su poraz u Koprivnici. Požega je puno bolje otvorila utakmicu od domaćina i imala je u jednom trenutku čak četiri pogotka prednosti (4:8), no to očito nije bilo dovoljno da se na odmor ode s aktivnijim rezultatom. Što se primicao kraj prvog poluvremena domaći rukometaši su smanjivali razliku i na odmor se otišlo neriješenim rezultastom 12:12. Početkom drugog poluvremena Koprivnica je došla u rezultatsku prednost od 2 pogotka i tu prednost nije ispuštala do kraja utaknmice, a slabi pokušaji Požege da nešto naprave nisu dali rezultata i bodovi su ostali u Koprivnici.

 - Mi smo bili bolji do otprilike 20. minute susreta. Nakon toga došlo je do egala u rezultatu, a u drugom poluvremenu pad u našoj igri možda je prouzrokovan s padom koncentracije i snage te s većim brojem nego što sam očekivao u tehničkim greškama, a poslije i nedostatkom snage i poraz je bio neminovan. U našoj ekipi  nešto bolje  su igrali Didić, Balenović i Raguž dok su ostali igrači igrali ispod očekivanog - zaključio je Dario Anić.

U subotu s početkom u 18 sati u dvorani Grabrik Požega igra protiv Borova.

Krivotvorenje isprava

Jučer oko 16.50 sati, na državnoj cesti D-53 između mjesta Čaglin i Migalovci, policijski službenici su zatekli 31-godišnjeg vozača koji je na teretni automobil marke „mercedes“ stavio nepripadajuće registarske oznake. Protiv 31-godišnjeg počinitelja slijedi kaznena prijava.

Teška krađa provaljivanjem

U vremenskom razdoblju od 27. do 30. rujna 2013. godine, u Lipiku, u Ulici Matije Gupca, u restoranu unutar tvornice, nepoznati počinitelj (ili više njih) je provalio u aparat za prodaju toplih napitaka koji je u vlasništvu tvrtke iz Zagreba i otuđio novac.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

Prometna nesreća s ozlijeđenom osobom

Jučer oko 7.35 sati, između mjesta Gaj i Poljana, 39-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom marke „fiat“, bjelovarskih registarskih oznaka, dolaskom u nepregledan zavoj ulijevo, uslijed neprilagođene brzine kretanja vozila i stanju i uvjetima na kolniku izgubio je nadzor nad vozilom i sletio u južni putni kanal nakon čega se vozilo ponovno vratilo na južnu prometnu traku gdje se i zaustavilo. U prometnoj nesreći lakše je ozlijeđena 33-godišnja putnica, a protiv 39-godišnjeg vozača slijedi obavezni prekršajni nalog.

Tijekom jučerašnjeg dana dogodila su se i dva bijega s mjesta prometne nesreće i to u Požegi u Osječkoj ulici te u mjestu Stražeman.

POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA UREDNO VRAĆA KREDITE  -

POŽEGA - Požeško-slavonska županija u prvih šest mjeseci ove godine za otplatu kredita utrošila je oko 2 i pol milijuna kuna, od čega je za kamate po kreditima plaćeno 900 tisuća kuna, a za otplatu glavnice kredita 1,6 milijuna kuna. Požeško-slavonska županija prema riječima župana Alojza Tomaševića uredno podmiruje svoje obveze.

- Od gotovo sto milijuna kuna predviđenih sredstava, računamo da će do kraja godine biti realizirano oko 87 milijuna kuna. Na žalost i dalje imamo tu razliku od 12-13 milijuna kuna koji nedostaju proračunu naše županije i upravo taj iznos mi tražimo od Vlade jer ako su prethodne vlade i u nekih drugim županijama mogle dati potpore i pomoći onda smatramo da i naša županija ima pravo tražiti pomoć u iznosu od tih 12 milijuna kuna kako bi popunili i pokrpali rupe u proračunu. Naš proračun ima jedno teško opterećenje iz prijašnjeg vremena i mi gotovo pet milijuna kuna plaćamo kreditnih obveza zbog ŽUC-a i svih onih problema iz prethodnih vremena. Kada bi od vlade možda kroz 4 godine dobili tih 12 milijuna kuna mi bi zapravo dobili taj novac kako za razvoj poljoprivrede tako i gospodarstva. Ako ne dobijemo traženu potporu prenijet ćemo taj dug u iduću godinu. U svakom slučaju Požeško-slavonska županija svoje kreditne obveze plaća na vrijeme jer ne želimo da se županija nađe u blokadi. S druge strane nemamo namjeru imati nikakva nova zaduženja bez obzira što smo nedavno dobili ponovno kreditni rejting da se možemo zadužiti - rekao je župan Tomašević dodajući kako je cilj županije što više racionalizirati troškove. Požeško-slavonska županija za otplatiti ima još 22 milijuna kuna.

Požeško-slavonska županija u prvih je šest mjeseci ostvarila prihod od 43 milijuna 700 tisuća kuna. U odnosu na isto razdoblje to je za 32 posto više novca u županijskom proračunu. Najveći su bili prihodi od poreza, odnosno poreza na dohodak koji je ujedno i najznačajniji izvorni prihod županije. Na povećanje toga prihoda koji u prvih šest mjeseci iznosi 8,8 milijuna kuna utjecala je bolja fiskalna disciplina, ali i smanjenje olakšica građanima što je pridonijelo smanjenju obveza povrata novca iz županijskog proračuna.

Školstvo, zdravstvo, socijalna skrb

Za decentralizirane funkcije školstva, zdravstva, socijalne skrbi ove će godine Požeško-slavonske županija iz državnog proračuna dobiti 44,7 milijuna kuna. Najveći dio toga iznosa 17,4 milijuna kuna predviđeno je za osnovno školstvo dok bi upola manje odnosno 8 milijuna i 400 tisuća kuna trebalo dobiti srednje školstvo. Za zdravstvene je ustanove osigurano 9,3 milijuna kuna dok bi domovi za starije i nemoćne ove godine iz decentraliziranih sredstava trebali dobiti sedam milijuna kuna. Centrima za socijalni rad i pomoć za ogrjev osigurano je 2 milijuna 400 tisuća kuna. Sredstva za decentralizirane funkcije usklađena su s odlukama Vlade o minimalnim financijskim standardima i smanjena su za 140 tisuća kuna.

Navodnjavanju manje novca

Požeško-slavonska županija za izgradnju i projektiranje sustava za navodnjavanje ove godine planira osigurati oko 6 milijuna kuna, što je za 2 milijuna kuna manje u odnosu na dosadašnji plan. Tako bi za izgradnju sustava Ramanovci-Bektež bilo osigurano 3,6 milijuna kuna, a za završetak i dogradnju sustava u Kaptolu oko 200 tisuća kuna.

U planu su još dva kapitalna projekta. Tako bi za početak projektiranja sustava za navodnjavanje u pakračko-lipičkom kraju trebalo osigurati 250 tisuća kuna dok bi za sustav Orljava-Londža trebalo osigurati oko dva milijuna kuna.

POLJOPRIVREDA ŠKOLA UZ POMOĆ EU FONDA UREDILA PLASTENIK  -

POŽEGA - „Hortikulturalna inkluzija – povezani s cvijećem“ projekt je kojega već godinu dana provodi Poljoprivredno-prehrambena škola Požega u sklopu kojeg su dobili plastenik veličine 400 kvadratnih metara za proizvodnju presadnica cvijeća, ukrasnog grmlja i drveća.

- Projekt je financiran u sklopu IPA komponente Razvoj ljudskih potencijala  - Program EU za Hrvatsku. Cilj projekta je popularizacija hortikulture kroz poboljšanje sposobnosti učenika koji se školuju za poljoprivredna zanimanja, kao i promicanje kulture prihvaćanja različitosti i jednakih mogućnosti za sve građane s obzirom da školu polaze i učenici s poteškoćama u razvoju koji se školuju za pomoćne cvjećare – istaknula je Jelena Ferdebar Hak, voditeljica projekta koji je stajao 121 tisuću eura. Iz EU fondova projekt je financiran s iznosom od 81 posto dok je ostatak iznosa osigurala Požeško-slavonska županija.

- Naši učenici sa zadovoljstvom rade u plasteniku i već su uzgojili cvijeće. Prije toga smo za njih, kao i njihove roditelje te nastavnike organizirali edukaciju te dva studijska putovanja. Učenici su išli u Ludbreg, a nastavnici u Njemačku i Nizozemsku - pojasnila je voditeljica Ferdebar Hak.

- U Ludbregu smo vidjeli velike staklenike i plastenike što je kod nas rijetkost te način na koji oni proizvode cvijeće – kazala je Josipa Orišković, učenica četvrtog razreda škole, kojoj je drago što konačno i oni imaju plastenike.

Među 40 učenika koji su bili uključeni u ovaj projekt je i Anamarija Orišković. – Javila sam se jer volim cvijeće, a dodatna znanja nikada nisu na odmet. Prošli smo jednogodišnji tečaj za uzgoj presadnica, učili smo kako zaštiti cvijeće od bolesti i štetnika, tehnologiju uzgoja cvijeća te se upoznali sa zakonitostima tržišta i marketinga kako bi znali cvijeće prodati. Tečaj se odvijao mimo nastave, subotom – objasnila je Anamarija Orišković.

Prof. Ana Kelam, voditeljica plastenika, koja je također bila uključena u projekt ističe da će im rad u plasteniku služiti za praktične vježbe, ali isto tako da će proizvedeno cvijeće i prodavati. - Nama jedan ovakav plastenik puno znači za praktičnu nastavu jer prije po zimi i za vrijeme kišnog vremena nismo je imali gdje obavljati. Sada će učenici teoriju moći ovdje primijeniti – objasnila je prof. Kelam.

Marija Grgić, ravnateljica škole dodaje da će se i dalje javljati na natječaje EU fondova te nadležnih ministarstava. - Pripremao projekt mesarski praktikum vrijedan 200 tisuća kuna s kojim ćemo se javiti na natječaj Ministarstva obrta, a preko EU fondova pokušat ćemo dobiti sredstva za agrokemijski laboratorij – istaknula je ravnateljica Grgić.

VELIKIM SLAVLJEM OBILJEŽILI STOTI ROĐENDAN ANE VRBAN  -

SVOJOJ NAJSTARIJOJ ČLANICI ČESTITALI IZ POŽEŠKOG HDZ-a

NOVI MIHALJEVCI - Puno radi i moli, te pij kozje mlijeko – jedinstven je recept za dugovječni život Ane Vrban koja se rodila 29. rujna 1913. na Velebitu, u zaseoku Dragnuša.

Baka Ana stoti rođendan proslavila je o okruženju obitelji, rodbine i prijatelja i bez štapa i bez naočala. – Vodili smo je kod okulista i on joj je stavljao različite dioptrije, ali tek kad joj je stavio obično staklo baka je rekla da dobro vidi – kaže Marko, njezin 71-godišnji sin s kojim baka živi od 1971. godine u Novim Mihaljevcima gdje su se doselili. U obitelji živi i snaha Marija te bakina unuka Željka sa svojom obitelji.

- Udala sam se 1940. godine za Matu, ali nakon tri godine braka u kojem nam se rodila kćer i sin muža su odveli partizani i nikada se više nije vratio. Već sam 70 godina udovica, morala sam raditi i muške i ženske poslove, a najteže mi je posao bila košnja u čemu sam bila bolja i od mnogih muških. Nije bilo lako ni kosu kovati i oštriti. Djecu sam othranila tkajući na tkalačkom stanu – priča baka koja je najveći dio života provela u teškom siromaštvu. Iako je nepismena, baku, pričaju njezina, obitelj nitko nije mogao prevariti.

Nikada nije nosila nikakvog nakita, ali zato je krunica uvijek u ruci. Moli se za sina i kćer, njihove obitelji, četvero unuka i sedam praunuka. – Baka je posebno bila vješta u namještanju polomljenih kostiju. Kada bi namjestila ruku od domaćeg platna i bjelanjka napravila je gips. Liječila je i druge bolesti, a i životinje. Kada je njen unuk Željko imao problema sa zglobom, dala mu je svoju dijagnozu, a to istu mu je poslije potvrdio i liječnik – priča unuka Željka, inače po struci medicinska sestra koja vjeruje da je u odabiru svoga zvanja presudio bakin gen.

Baka je s posebnim veseljem dočekala 1991. godinu i dolazak demokracije. –To joj je bilo posebno drago zbog toga što smo konačno mogli slobodno ići u crkvu. Kazala je: „Dico, nema više onoga da ne smijete ići u crkvu“ – objašnjava unuka Željka koja je cijeli svoj život odrasla uz baku, a s kojom je nastavila živjeti i nakon udaje.

Rođendan su joj došli čestiti i požeški čelnici HDZ- a, predsjednik Ante Šolić, zamjenik župana Ferdinand Troha, požeški gradonačelnik Vedran Neferović i njegovi zamjenici Mario Pilon i Darko Puljašić. Šolić je tom prilikom istakao da je baka Ana najstariji član HDZ-a u Hrvatskoj te da njezin život, ljubav prema domovini i vjera u Boga trebaju biti primjer ne samo njezinoj obitelji nego i ostalima.     

PONOVNO SEMINAR ZA AIKIDO U POŽEGI  -

POŽEGA - U svijetu borilačkih vještina gdje su vrhunski majstori uvijek muškarci svoje mjesto je pronašla i Mutsuko Minegishi koja je svojom predanošću, marljivošću postala prva žena u svijetu koja je postigla visoki rang 7 Dan u borilačkoj vještini Aikikai. S 37 godina prvi put je otišla na trening Aikida, dvije godine je marljivo trenirala i pohađala treninge 3 puta dnevno. Od tada je Aikido postao njezin život. Početkom 1998. godine, nakon 27 godina kontinuiranog vježbanja i dodjeljivanja 6. Dan majstorskog pojasa, odlučila je Aikido učiniti svojom životnom profesijom. Često putuje u razne zemlje kako bi prisustvovala seminarima, a često ih i ona sama vodi u zemljama poput Švedske, Singapura, Južnoafričke republike, Italije, Nizozemske, Engleske, Filipina, Hrvatske...

U veljači 2005. godine, osniva se Hrvatska aikikai federacija (HAF), a sensei Minegishi imenovana je glavnom instruktoricom. Od tada više puta godišnje boravi u Hrvatskoj i održava višednevne radionice i seminare.

Svoj ovogodišnji posjet Hrvatskoj započela je dvodnevnim seminarom u Požegi koji završava večeras (3. listopada) treningom u maloj dvorani u Grabriku u vremenu od 20,00-22,00h. Nakon Požege seminare će održati u Zagrebu i Cavtatu.

Sensei Minegishi često govori kako bi djeca trebala početi vježbati aikido s prvim koracima, jer ako ih se uvede u ugodnu atmosferu bez straha i natjecanja, odrastaju u tjelesnoj i mentalnoj ravnoteži te postaju dobri članovi grupe svojih vršnjaka.

U ponedjeljak, 30. rujna 2013. godine, tijekom dana, u mjestu Stražeman, policijski službenici su temeljem naloga Prekršajnog suda u Požegi izvršili pretragu obiteljske kuće u vlasništvu 52-godišnjaka prilikom čega su pronašli jednu lovačku pušku i manju količinu streljiva, a koje je neovlašteno posjedovao. Protiv 52-godišnjaka slijedi kaznena prijava.