UDRUGA NARODNOG ZDRAVLJA ANDRIJA ŠTAMPAR -

PLETERNICA – Sedmi puta za redom Udruga narodnog zdravlja Andrija Štampar organizirala je „Štamparove dane“ u suradnji s Hrvatskim društvom mladih liječnika i Panonskim institutom za narodno zdravlje uz pokroviteljstvo HAZU, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, Gradova Požega i Pleternica, općine Velika i Požeško-slavonske županije.

Ovaj trodnevni simpozij započeo je dvodnevnom radionicom prevencije međuvršnjačkog nasilja koja je provedene u najvećoj školi na području županije, OŠ fra Kaje Adžića Pleterničanina u Pleternici, u koju su bili uključeni učenici viših razreda.

Studenti završnih godina studija medicine su u naseljima Kuzmica, Srednje Selo, Viškovci i Blacko anketirali stanovništvo po pitanjima zdravlja, te stanovništvu mjerili rizične čimbenike, od glukoze, lipida i krvnog tlaka.

U Hrvatskoj knjižnici i čitaonici trećeg dana održan je Međunarodni simpozij s temom „Zdravi stilovi života“ na kojoj su izlagali priznati stručnjaci i znanstvenici. Glavna tema simpozija je promocija zdravlja koja je posebno važna u vremenu globalnih društvenih, ekonomskih i socijalnih kriza koje dodatno ugrožavaju psihofizičko stanje pojedinaca, obitelji i društva. Sve veća prevalencija šećerne bolesti i arterijske hipertenzije, ali i ostalih kroničnih bolesti uz starenje stanovništva posebno naglašavaju potrebu za promocijom zdravlja i zdravih stilova života.

-Trebamo raditi na razvijanju svijesti o važnosti zdravog života. Slobodan sam reći da je kod nas najveći problem slaba tjelesna aktivnost, nekretanje. Svi pomalo zaboravljamo kako je to zdravo živjeti iz kojeg razloga pokušavamo istaknuti važnost zdravog življenja i da trebamo raditi na prevenciji, a ne liječiti se. Kada se dođe do liječenja to je znak da su zdravi stilovi života odavno zanemareni. Fizičke su nam aktivnosti zamijenjene sjedilačkim aktivnostima kojom nikako ne možemo u tolikoj mjeri potrošiti unesenu količinu energije – istakao je dr. Ivan Vukoja, predsjednik Udruge narodnog zdravlja Andrija Štampar.

Što smo u stanju učiniti u prevenciji kroničnih bolesti i promociji zdravlja i zdravih stilova života te senzibilizaciji i podučavanju profesionalaca i sveopće javnosti čuli na simpoziju uz raspravu s eminentnim stručnjacima iz navedenog područja.

- Simpozij „Zdravi stilovi života“ koji predstavlja kombinaciju 7. Štamparovih dana Udruge narodnog zdravlja Andrija Štampar koja se bavi preventivno edukativnim aktivnostima u sklopu prevencije kardiovaskularnih rizika i prevencije raka maternice i drugih bolesti. Štamparevi dani su tro etapni projekt u sklopu kojeg smo ovih dana radili i na projektu „Budi cool, ne budi bully“ u svim razredima od petog do osmog u Osnovnoj školi u Pleternici gdje smo proveli edukacije kroz radionice sa 430 učenika. Rad sa djecom je za nas jedno veliko iskustvo koju smo educirali o verbalnom, psihičkom i fizičkom nasilju. Zaključak je da su djeca najviše izložena verbalnom i fizičkom nasilju što smo sve zajednički detektirali i na to stavili veliki akcent – rekao je Mario Mašić, dr. med., voditelj programa Simpozija i koordinator radionica o prevenciji međuvršnjačkog nasilja u Udruzi narodnog zdravlja.

- Danas ću govoriti o prevenciji moždanog udara koje će se predavanje uklopiti u temu o zdravom stilu življenja jer je dokazano znanstvenim istraživanjem da svatko od nas može puno učiniti za prevenciju i očuvanje zdravlja mozga. Tu je ključno nekoliko elemenata, jedno je hrana, redovita tjelesna aktivnost, nošenje sa stresom i vježbanje moždanih funkcija. Kada bi sve to čovjek unio u svoju svakodnevicu mnoge bi se bolesti mogle spriječiti. Iz toga je na nama stručnjacima da o tome nešto više kažemo kako bi se sve to ukorporiralo u vlastiti život. Mi smo ovdje u Slavoniji i ne trebamo bježati od one tradicionalne prehrane. U tome treba uživati ali takva hrana ne smije biti u svakodnevnom jelovniku, treba u tome biti balans i da u organizam unosimo sve namirnice o čemu treba voditi računa – istakla je Akademkinja Vida Demarin.

Dekan Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku prof. dr. sc. Drago Šubarić je izrazio zadovoljstvo što je baš njegov fakultet suorganizator simpozija u kojem jednu od glavnih tema zauzima hrana i zdravi stilovi života što je uska poveznica sa Prehrambeno-tehnološkim fakultetom. Posebno je istakao da se velika financijska sredstva koriste za lijekove, a jako je dobro poznato da se jako puno može prevenirati na zdravoj prehrani i liječiti se zdravom prehranom. U Hrvatskoj je iz godine u godinu porast potrošnje lijekova. Pet milijardi kuna godišnje dajemo za lijekove. Odgovorno tvrdimo da se značajan dio tih sredstava može uštedjeti pravilnom prehranom u čemu veliki doprinos može dati Prehrambeno-tehnološki fakultet.

- Naglasit ću ono što je vezano za aterosklerozu i koje su novosti u nastanku tog procesa, koji su ishodi te bolesti i rizični čimbenici koji doprinose takvim bolestima na krvnim žilama, a napravit ću i jedan osvrt na najčešće komplikacije koje su vezane za tu bolest. Da bi izbjegli takve bolesti potreban je zdrav stil života, tjelesna aktivnost, njegovanje mediteranskog načina ishrane, smanjivanje životinjskih masti što je problem našeg područja – istakao je dr. sc. Ivan Barišić, internist, kardiolog u Općoj županijskoj bolnici Požega.

Zaključak simpozija je da se samo zajedno, inter i multidisciplinarno, moramo okrenuti ideji zdravog življenja, možemo učiniti iskorak u zaustavljanju negativnih trendova, pobolijevanja i gubitka kvalitete života i povećanog mortaliteta uzrokovanog nezdravim stilovima života.

Tekst: Vladimir Protić

BOŽIĆNO OKUPLJANJE ČLANOVA UDRUGE GLUHIH I NAGLUHIH OSOBA -

POŽEGA – Dolazak Božića okupio je i sve članove Udruge gluhih i nagluhih osoba grada Požega i Požeško-slavonske županije na tradicionalno božićno okupljanje i druženje.

- Moram napomenuti da je ova godina za našu Udrugu i članove bila izuzetno teška, financijski neizvjesna, budući da Udruga nije imala osigurana sredstva za osnovni rad, kao i za režijske troškove. No unatoč svemu udruga bilježi niz aktivnosti, a provela je i dva projekta „Tumač hrvatskog znakovnog jezika gluhih – podrška u komunikaciji gluhim osobama“ kojega je financiralo Ministarstvo socijalne politike i mladih, te projekt „Asistent gluhim i nagluhim osobama“ kojega je financirao Hrvatski zavod za zapošljavanje. Uspjeli smo privesti 2015. godinu kraju samostalno, uz pomoć grada Požege i Požeško-slavonske županije, stoga se nadamo u slijedećoj 2016. godini također njihovoj pomoći – istakla je predsjednica udruge Jadranka Vukoja, koja je ovo sve rekla na znakovnom jeziku gluhih osoba.

Za najmlađe članove udruge, djecu oštećenog sluha, ovo je bio radostan trenutak, jer je došao i djed Božičnjak te im donio poklon paketiće. Udruga se zahvalila tvrtki „Elektro-team“ vlasnika Tomislava Čabraje iz Vidovaca, koja je osigurala poklon paketiće za djecu oštećenog sluha, što ova tvrtka već godinama omogućuje. Poklon paketiće u prigodi Božića udruga je osigurala i za odrasle članove.

UDRUŽENJE OBRTNIKA POŽEGA U PREDBOŽIĆNO VRIJEME -

POŽEGA – Dvadesetak godina požeško Udruženje obrtnika organizira tradicionalni susret i svečani ručak za umirovljene obrtnike u ovo predbožićno vrijeme. Tradicija je to po kojoj su gotovo jedinstveni u Hrvatskoj i ne zaboravljaju svoje kolege obrtnike koji su dio ili cijeli svoj radni vijek bili obrtnici, a kao takvi i otišli u mirovinu.

Na maloj svečanosti okupljene obrtnike umirovljenike u Obrtničkom domu pozdravili su kao domaćin Mile Golić, predsjednik Udruženja obrtnika Požega i Anto Bilobrk, predsjednik Obrtničke komore Požeško-slavonske županije. Uslijedilo je zajedničko fotografiranje i svečani ručak, te druženje. Kako više nisu u poslovanju, umirovljenici ističu da im je to jedini trenutak kada se ponovno vide, jer se neki nisu vidjeli godinama od kako su otišli u mirovinu, te pozdravili tu tradiciju koju održava požeško Udruženje obrtnika.

Tekst/foto: Vladimir Protić

ZANIMLJIVA IZLOŽBA BOŽIĆNIH JASLICA -

PAKRAC - U Gradskom muzeju Pakraca, 10. prosinca otvorena je izložba božićnih jaslica pod nazivom "Svjetlo Božića" u organizaciji Muzeja i Hrvatske udruge kreativnih amatera iz Zagreba.

Izloženo je četrdesetak jaslica raznih autora među kojima su najbrojnija djela predsjednice Hrvatske udruge kreativnih amatera iz Zagreba i članice Udruge prijatelja hrvatskih božićnih jaslica Verice Kovač. Uz lipičkog keramičara i likovnog umjetnika Matiju Grgurevića, jaslice su izložila djeca iz Dječjeg vrtića "Maslačak" i Osnovne škole braće Radića iz Pakraca. Umjetnički dio programa “odradili” su učenici Osnovne glazbene škole Pakrac, točnije Komorni tamburaški orkestar izvedbom prigodnih narodnih božićnih skladbi.

- Drago mi je da smo se okupili večeras u našem Muzeju prigodom obilježavanja dolaska Božića, Isusovog rođenja u našem gradu. Ove godine je to kod nas obilježeno cijelim nizom događanja pod nazivom Advent u Pakracu. Jedno od najljepših događanja, a očigledno i najposjećenijih je i ova izložba za koju vjerujem da ćemo narednih dana posjetiti u velikom broju. Pravo je zadovoljstvo biti ovdje u pakračkom Muzeju, gledati pakračke jaslice, slušati pakrački tamburaški orkestar i uživati u dolasku pakračkog Božića - istaknuo je gradonačelnik Grada Pakraca Davor Huška i zahvalio se svima koji su sudjelovali u pripremi ove prekrasne izložbe i ravnateljici Muzeja Jeleni Hihlik koja je organizirala ovu prvu izložbu božićnih jaslica u Pakracu. Posebno Verici Kovač koja je svojim stručnim savjetima i vlastitim radovima doprinijela da ova izložba dobije još širi karakter od lokalnog pakračkog te iskoristio priliku čestitati Božić i poželio svima mir i dobro, puno radosti i veselja.

- Prve jaslice napravio je sveti Franjo 1223. godine nedaleko od mjesta Assisi u Italiji i bile su to žive jaslice u kojima su ljudi bili odjenuti u nošnje njihovog vremena. Svi kršćanski narodi su prihvatili tu ideju i jaslicama dali svoj obol, svoje obilježje. Ali naravno da su prve jaslice bile su u Betlehemu, one Isusove, stvarne i žive. Dakle, jaslice su izraz vjere i zahvalnosti Bogu, ali ponajviše izraz naše vjere jer nam šalju važnu poruku kako se Isus rodio za svakoga od nas. Najstarije hrvatske jaslice čuvaju se u Košljunu na otoku Krku, a još su poznate dubrovačke te šibenske jaslice. Koliko su jaslice značajne, pokojni papa Ivan Pavao II je 1982. godine uveo običaj da se na Trgu svetog Petra u Rimu postavlja božićno drvo i prave jaslice. Jaslice su najeksponiraniji religiozni motiv - rekao je pakrački župnik Matija Juraković o značenju božićnih jaslica i službeno proglasio izložbu otvorenom te dodao kao Božić može biti u jaslicama, ali najvažnije je da je u našim srcima.

- Izložba u Rimu je ove godine 40. po redu te se nadam da će i pakračka doći barem do te brojke ako ne i dalje. Dakle, svake godine se organizira izložba u crkvi Santa Maria del Popolo pod nazivom "100 Presepi" ili 100 jaslica. Jaslice dolaze iz Tajvana, Kine i zemalja koje su povezane s kršćanstvom, iz zemalja cijelog svijeta te se rade iz svih mogućih materijala što je zadivljujuće jer budu prekrasne i na svoj način posebne. Drago mi je da sam pomogla u ovoj izložbi što me izuzetno veseli jer je Pakrac moj grad i u njemu sam odrasla te želim da Pakrac ide naprijed - rekla je Verica Kovač i zaželjela svima sve najbolje za nadolazeće blagdane.

Izložba božićnih jaslica će biti otvorena do 6. siječnja 2016. godine.

Tekst/foto: G. V.

11. BJELOVARSKI SALON FOTOGRAFIJE „ŠUMA OKOM ŠUMARA“ -

LIPIK - Izložba 11. Bjelovarskog salona fotografije „Šuma okom šumara“ otvorena je 9. prosinca u Multikulturalnom centru Lipik u okviru manifestacije „Miris Božića u Lipiku“, koju su pripremile Gradska knjižnica i čitaonica Lipik te Upravni odbor Hrvatskog šumarskog društva - ogranak Bjelovar pod pokroviteljstvom Grada Lipika.

Nositelji umjetničkog dijela izložbe bila su djeca vrtićkog uzrasta iz Dječjeg vrtića „Kockica“ Lipik. Vrtićarci su osim uvodnog plesa pingvina izveli još dvije točke. Vidilo se da su njihove tete Aleksandra Skalak i Aleksandra Haramija uložile veliki trud i dobro pripremile djecu. Za što su uz ravnateljicu vrtića Tatjanu Benković pohvaljeni sa strane svih govornika.

Na izložbi prisutnima su se prigodno obratili gradonačelnik Grada Lipika Vinko Kasana, ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice Lipik Jasna Molnar-Kukić, Lipičanka iz Upravnog odbora Hrvatskog šumarskog društva – ogranka Bjelovar Virna Krpan i direktor Hrvatskih šuma – Šumarije Lipik Slobodan Katunar, inače i lipički dogradonačelnik.

- Ne postoje dvije iste šume pa tako ne postoje ni dvije iste fotografije šumske ljepote. Zato šumari kroz fotografije bilježe sve ono lijepo, neobično, raznoliko i jedinstveno. Nadamo se kako će nas fotografije potaknuti da češće odemo do šume i u njoj uživamo bez obzira na godišnje doba jer je nepresušan izvor inspiracije - predstavila je putujuću izložbu fotografija koje je ove godine odabrao peteročlani žiri od domaćih i inozemnih šumara-fotografa, ravnateljica Jasna Molnar-Kukić uz posebnu zahvalu Upravnom odboru HŠD-ogranak Bjelovar što je osmu godinu zaredom omogućio postavljanje izložbe u Lipiku te Virni Krpan za pomoć u pripremi same izložbe.

Slobodan Katunar je istaknuo kako su 11. po redu izložbu, osmu otkako ima međunarodni karakter, posvetili obljetnici 250 godina organiziranog gospodarenja i upravljanja šumama u Hrvatskoj. - Upravo zbog popularizacije šumarske struke i upoznavanja ljudi sa šumarskom strukom krenuli smo s ovom izložbom kako bi educirali ljude kroz fotografije u kakvim šumama, prirodi i okolišu se radi ovdje uokolo nas. Tko gospodari tim šumama i pridonosi ovakvim fotografijama.

Fotografije su snimili šumari iz Hrvatske, Mađarske i Slovenije. - Šumari su u Lipiku prisutni dugi niz godina i ne samo ovom izložbom. Šumarstvo čini značajan segment u gospodarstvu našeg grada što sa zadovoljstvom prihvaćamo i cijenimo - rekao je gradonačelnik Vinko Kasan i zaželio predstavnicima Hrvatskih šuma kod nas da nastave s obnovljivim gospodarenjem šumama na našem području odnosno da ima manje sječa i više uzgoja kako bi prirast bio viši na obostranu radost i korist.

Tekst/foto: G. V.

NOVA KAZALIŠNA PREDSTAVA NA PAKRAČKOJ POZORNICI -

PAKRAC - Kazališna predstava „Posljedni dani mira“ izvedena je pred domaćom publikom na pozornici Hrvatskog doma „dr. Franjo Tuđman“ u Pakracu.

Prema tekstu Ivana Vidića predstavu o odnosu gazdarice i konobarice jednog lokala na morskoj obali režirala je Dora Ruždjak-Podolski, a posebnost ove izvedbe za razliku od konvencionalnih predstava na kakve smo navikli je što je publika sjedila raspoređena oko dvoje protagonista na pozornici.

Na idiličnom mjestu pokraj mora, sa zaleđem od gustog zelenila, nalazi se osamljena kuća s restoranom. Gazdarica (Dubravka Ostojić), žena srednjih godina, oglasila je da traži sezonsku radnicu, konobaricu. I na njen se oglas javila mlada djevojka (Nataša Kopeč). Gazdarica I konobarica su na prvi pogled zadovoljne jedna ddrugom. Dobro se slažu i sasvim su ugodno društvo.

U suštini se radi o odnosu kćeri i majke, o intimi, o tome koliko se jedno biće može približiti drugom.

Predstava «Posljednji dani mira» nastao je na narudžbu Umjetniče organizacije «Ruždijak i Perković», a perom jednog od najvećih hrvatskih pisaca srednje generacije Ivana Vidića. Projekt je financijski podržan od Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba.

Tekst/foto: G. V.

POŽEŠKA GRADSKA KNJIŽNICA UGOSTILA SPISATELJICU PREVODITELJICU I PJEVAČICU -

POŽEGA – Rijetko koji od gostiju napune Gradsku knjižnicu i čitaonicu u raznim književnim susretima, a jedna osoba ju je doslovno prepunila. Gošća književno-glazbene večeri bila je Mirela Priselac Remi, spisateljica, prevoditeljica i pjevačica grupe Elemental. Požežanima se predstavila s jednom vrstom svoje tihe poezije, koju piše posljednje tri godine, a koja je jako različita od one glasne poezije koju izvodi s grupom Elemental. Inspiracija u tome svakako joj je bila poezija Arsena Dedića. Nije joj to svakodnevica i rekla je da ima malu tremu prilikom čitanja jer sada je sama, nema grupe uz sebe, pa je povela klavijaturistu Elementala. Nije prvi puta u Požegi, jer je gostovala nekoliko puta u Bestu i na glazbenom festivalu DOF. Za Požežane je izvela i nekoliko skladbi koje se nalaze na budućem albumu.

Trenutno snimaju posljednje vokale za sedmi album koji treba izaći početkom godine. Ako se potrudiš takav će ti biti i ishod, kaže Remi koja misli da je nekim žanrovima možda lakše doći do slušatelja, no to ne znači da bi svi onda morali raditi takvu vrstu glazbe. Dobro plivaju i razni alternativci u glazbi. – Ako se baviš alternativom, moraš prihvatiti činjenicu da se baviš još nečim, što će ti osiguravati egzistenciju, a to će ti biti šlag na torti, i neka točka na i.

Kako je počela s glazbom, što joj ona znači Remi nam je vrlo jednostavno opisala – Uvijek je početak težak jer izabireš neki svoj put. Ja sam se u početku morala susretati sa nekim latentnim šovinizmom jer u hip hopu je više dečki, ali s druge strane kad gledaš i u drugim bendovima su uglavnom svirači muškarci a žene vokali. U nekim svojim formativnim godinama otkrila sam rap muziku i tu se za mene sve promijenilo, shvatila sam da kroz taj način izražavanja mogu napisati nešto iscrpno i detaljno što će uglazbljeno trajati tri i pol minute, a puno toga reći. Prijelomni trenutak je bio kada sam upoznala kolegu Shota iz Elementala, odmah smo kliknuli i počeli stvarati muziku. Kasnije je sve nekako krenulo, nismo o tome previše razmišljali. U životu nikada nisam iskoristila rečenicu da ja gradim svoju karijeru. Mi smo jednostavno radili muziku i evo došli smo do toga da snimamo sedmi album – kaže Remi koja dodaje da ne voli ništa ukalupljeno ali i da u svojim pjesmama rado afirmira žene i problem njihove ravnopravnosti. O tome su posebno progovorili u pjesmi koja kaže „Ovo nije svijet po mojoj mjeri“, dakle po mjeri žene.

- Mi smo na svakom svom albumu imali barem jednu afirmativnu pjesmu za žene, onako direktno. Postoji na svakom albumu puno njih koje su zaista afirmativne za ženu i bave se problematikom spolne ili rodne ravnopravnosti. U pjesmi „Po mojoj mjeri“ to je najviše izraženo. Moja želja i korijen odakle je ta pjesma nastala, i zašto je uopće tu, jer smatram da je pitanje spolne i rodne ravnopravnosti nešto čime se ne bavimo dosta i neke stvari možda uzimamo zdravo za gotovo. Ovo je ipak jedna patrijarhalna država u kojoj to treba biti ako ne goruća tema, onda svakako među top pet. Žene u većini slučajeva ako se i nađu u nekom slučaju nasilja, ne žele o tome priznati, jer su naučene da moraju biti fine, drage, krotke, moraju tuđe interese staviti ispred svojih interesa. Kad se i dogodi nasilje one ne žele reagirati jer ih društvo nije naučilo da mogu reagirati. To pitanje srama je dosta prisutno, a i pitanje je kako će društvo reagirati kada se žena oglasi o tom nasilju. Prvo će okriviti nju a tek onda napadača. Češće ćete čuti što si se obukla tako usko, ti si sigurno izazivala, što je u 99% situacija potpuno neistinito.

Kakav je doista položaj žena u Hrvatskoj danas?

- Mislim da je to stvar i problematika na kojoj se treba puno raditi. One su na nekom dobrom putu, ali postoji još puno posla za nas koji se aktivno ili pasivno deklariramo kao aktivisti. Što se mene tiče to je goruće pitanje, jer se borim kroz neko kritično djelovanje, kroz muzičke ili građanske udruge, ali i kroz rad s bandom. To nije dovoljno i uvijek misliš da možeš i trebao bi više. Tko zna što budućnost nosi i gdje bi se ja i osobno mogla više aktivirati. Uvijek krećem od sebe, što ja mogu svojim primjerom učiniti, jer razmišljam, ako ja mogu dati snagu i inspiraciju da i drugi djeluju. Svi smo mi male osobe i svojim djelovanjem i zajedničkim snagama možemo djelovati, a svi od nečega moramo krenuti.

Da li je Remi feministica ili samo aktivistica koja se zalaže za ženska prava?

- Ja sam emancipirana žena koja ne volim nikakve nazivnike, pa tu nomenklaturu feministice odbacujem. Moje djelovanje bi se moglo tako opisati, jer za mene je bolje da se ne deklariram u tom smjeru, jer još uvijek u našem društvu feminizam ima stigmu negativnog. Ne bi htjeli da se to protumači kao nekakva babuskara koja se tamo bori za nekakve gluposti, jer ja sebe deklariram kao emancipiranu ženu koju opsjedaju neke teme i na kojima želi raditi. Pred Hrvatskom je dugačak put i naša demokracija je mlada i još imamo jako puno za učiti i na političkoj i na društvenoj sceni.

Žene u politici, imaju li svoje mjesto ili su tamo više kao ukras?

- Nažalost je to takvo mišljenje, jer čini mi se da su žene u politici neka korektivna kvota, da bi se ispunio nekakav propis koji nameće društvo ili EU. Jer. „bilo bi u redu da u tom i tom odboru sjedi barem još jedna žena“ pa da se bude čisto korektan stavi žena silom prilika. Da li bi ona bila tamo zbog svojih sposobnosti, ja vjerujem da bi, i da bi tamo bile u većini. Društvo tako kakvo je propagira neke druge vrijednosti a na nama je da to promijenimo. Možda da u ovom momentu i iskoristimo tu priliku političke korektnosti, da u momentu stavimo svoju nogu između vrata i kažemo iskoristimo taj val političke korektnosti, a onda nas pustite da radimo ono što možemo, za što smo sposobne, za što smo educirane i u većini slučajeva pre educirane.

Žena, karijera ili obitelj?

- Mislim da to može oboje funkcionirati i zašto bi trebale birati. Zašto se stavlja uvijek neka pozicija žene u politici, žene karijeristice i žene obiteljski tipovi majke. Mislim da mi kao žene smo sposobne biti i jedno, drugo, treće i deseto. Poznate smo da savladavamo sve, pa neznam zašto bi morale biti tako jednodimenzionalne. Poručujem da budete pozitivni i da ono u što vjerujete radite sa srcem.

Tekst/foto: Vladimir Protić

19. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA GRADA POŽEGA -

POŽEGA – Vrlo miran aktualni sat s tek dva pitanja za gradonačelnika, no zato burna sjednica u nastavku, kada su na dnevnom redu od 15-tak točaka bila pitanja zaduživanja grada za 35 milijuna kuna dugoročnim kreditom i plan za ulaganja kreditnih sredstava, te usvajanje Proračuna za 2016. godinu.

Grad će se zadužiti kod HBOR banke na 15 godina, uz poček od 4 godine, a iz kredita bi se izgradila tri kapitalna objekta koja se već duže vrijeme spominju u ovom gradu. To je prije svega izgradnja novog Dječjeg vrtića vrijednosti 12 milijuna kuna, uređenje Gradskih bazena vrijednosti 8,7 milijuna kuna i uređenje Trga sv. Terezije vrijednosti 12,5 milijuna kuna. Kreditnim sredstvima uredili bi se nekoliko ulica u gradu i prigradskim naseljima.

Primjedba oporbe je bila da je to prevelik iznos za grad koji će opteretiti proračun, da se neće više imati sredstava za investicije, te da se to sve ne treba izgraditi u jednoj godini, nego da treba čekati povoljnije vrijeme. Da grad zapravo neće biti zadužen ništa više nego prije pojasnio je dogradonačelnik Mario Pilon - Mi smo ovih godina imali opterećen je od 3,7 milijuna za postojeća dva kredita (ukupne vrijednosti 20. milijuna kuna). Kredit dignut 2003. godine završava u prosincu ove godine. Kredit koji je dignut 2006. godine završava u prosincu 2019. godine. Zato smo išli na poček od 4 godine. Po projekcijama koje imamo opterećenje za sljedeću godinu iznosit će, zajedno s kreditom koji nam je ostao iz 2006. godine, 2,8 milijuna kuna. Kada se uzme prosjek od 15 godina to je 3,5 milijuna kuna koliko je i do sada plaćano.

Vrlo jednostavno je gradonačelnik Vedran Neferović odgovorio i na primjedbu oporbe da bi se za te investicije trebalo koristiti europske fondove. Naime za takve vrste investicija trenutno, ali i u dogledno vrijeme nema raspisanih natječaja, te grad Požega kreće u investicije vlastitim sredstvima, a ako se otvore natječaji EU ili hrvatskih ministarstava uvijek se može ići na natječaj i zatražiti sufinanciranje projekta. Odluka je na kraju usvojena uz 11 glasova za i protiv ili suzdržanu oporbu.

Jedan od većih proračuna se planira za 2016. godinu

Nakon usvajanja odluke o kreditnom zaduženju naravno da se i proračun povećava, osim s kreditom, tako i s projektima koje se planiraju provesti, a koji se financiraju iz drugih sredstava, no svakako prije moraju ući u proračun. Planirano je i povećanje redovnih prihoda proračuna na 89 milijuna kuna te pomoći iz državnog proračuna. Stoga je to sve i zbunilo oporbu koja je odmah planirani proračun od 121 milijuna kuna nazvala planom želja, te se odmah izjasnila da neće podržati proračun za 2016. godinu.

Proračun za 2016. godinu usvojen je s 12 glasova za, jer se u međuvremenu priključio sjednici bivši član HDSSB-a, a sadašnji nezavisni vijećnik Danijel Božić, koji je također podržao proračun. Kod proračuna je bitno da rashodovna strana bude pod kontrolom, jer jedino ona može ugroziti proračun, no čulo se u raspravi, uvijek je prihod proračuna željena situacija, koja se može ali i ne mora ostvariti, no mora se planirati, a kasnije se i rebalansom može korigirati. Rashodi za zaposlene planirani su u iznosu od 20 milijuna kuna, a obuhvaćaju bruto plaće i doprinose za zaposlene i ostale rashode za zaposlene Grada i proračunskih korisnika, javni rad te zaposlene kroz projekte EU (projekt Petica za dvoje – II. faza, projekt Menadžeri poslovnog razvoja, projekt Inkluzivni dizajn i projekt Multifunkcionalni centar za osobe s invaliditetom). Materijalni rashodi također su planirani veći nego u tekućoj godini radi uključivanja rashoda iz namjenskih i vlastitih prihoda osnovnih škola i materijalnog rashoda za energetsku uslugu te sada iznose nešto više od 28 milijuna kuna. Za 70 tisuća kuna su povećani i rashodi za subvencije radi planiranih većih poticaja u poljoprivredi te većih poticaja za zapošljavanje i razvoj poduzetništva.

U strukturi rashoda za nabavu nefinancijske imovine značajni su rashodi za dodatna ulaganja koji su veći za 43 milijuna kuna jer je za 2016. godinu planirano više projekata kroz Upravni odjel za komunalne djelatnosti i gospodarenje i EU ured – uređenje Trga sv. Terezije, rekonstrukcija gradskih bazena, rekonstrukcija Gradskog muzeja, uređenje Požeške kuće, izgradnja i dodatna ulaganja u prometnice i mostove, uređenje groblja, ulaganje u sportske objekte, potom ulaganja u Gradskoj knjižnici i čitaonici, Muzeju i Kazalištu, ulaganja u kapelice i društvene domove, obnova spomenika fra Luke Ibrišimovića itd.

Iako se stalno ističe da grad treba više raditi na zapošljavanju, dok u kontri ide odgovor da grad samo stvara uvjete za zapošljavanje, a ne otvara tvornice i gospodarske objekte, moralo se konstatirati da je grad kroz svoja tri projekta ipak zaposlio šezdeset i jednu osobu te tako smanjio pritisak nezaposlenih.

Ni kod ostalih točaka dnevnog reda, oporba nije dala podršku, te je bez njih usvojen Program javnih potreba u kulturi, predškolskom odgoju i obrazovanju, sportu, socijalnoj skrbi, turizmu, udruga i društva građana. Usvojena je i odluka o bratimljenju s gradom Crikvenicom. Jedan dugogodišnji problem koji je zaustavljao investicije na Gradskom muzeju, riješio je konačno sporazum o uređenju suvlasničkih odnosa.

RUKOMET MUŠKI: 2. HRL - 10. kolo

BROD – POŽEGA 20:28 (11:14)

SLAVONSKI BROD – Sportska dvorana Brod. Gledatelja 100. Suci Baić i Šulekić (oba Novska).

BROD: Krznarić, Sertić, Okružnik, Borevković, Janjić 6, Dragičević, Rašić 4, Šarić 1, Didić, Poznanović, Duvnjak 6, Šutalo 2, Vuković 1, Vukoje, Rajič, Tolić. Trener Antun Županić.

POŽEGA: Ćosić, Greganić 3, Balenović 2, Blagojević 1, Kiš 5, Tomičić 9, Bubalo, Grgurić 8, Šimić, Koppi. Trener Dario Anić.

Rukometaši Požege su po običaju u ovom prvenstvu na početku utakmice igrali vrlo slabo i bez ideje pa je domaćin lako došao do prednosti od 4 – 5 pogodaka razlike. Tek od sredine prvog dijela utakmice rukometaši Požege su ozbiljnije zaigrali i to se vrlo brzo odrazilo na rezultat. Nakon minus pet u prvih 15 minuta utakmice Požega je do kraja prvog poluvremena došla na plus 3 (11:14). U tom periodu istakao se ponovno odlični vratar Goran Bubalo, koji je odličnim obranama dovodio domaće rukometaše do očaja. Nakon vodstva Požege u drugom poluvremenu domaći igrači su se predali, a Požega nije imala slabog mjesta u sedmorki na parketu i to se iz napada u napad potvrđivalo pogodcima u mreži domaćeg vratara. No i kada bi došli u priliku da poentiraju najveća prepreka im je bio vratar Požege Goran Bubalo, koji je pružio jednu od najboljih igara za Požegu od kada igra u redovima Požege. Uz Bubala vrlo dobro su igrali Tomičić i Grgurić.

Tekst: Josip Neferović Foto: Arhivska slika

RAZGOVOR S POVODOM: dvije godine za redom NK Slavija jesenski prvak 3. HNL - istok -

Nakon završetka još jedne iznimno uspješne polusezone te kalendarske godine protkane povijesnim dosezima kluba porazgovarali smo s trenerom Daliborom Bognarom, tvorcem čudesnih uspjeha i rezultata kakvi se u novijoj povijesti kluba ne pamte.

Što je uzrok ovih odličnih rezultata?

- Ja stalno ponavljam da se samo mukotrpnim radom i dobro vođenim planom i programom može doći do napretka, a ujedno i dobrih rezultata. Imamo igrače koji su u najboljim godinama, željni su rada, ambiciozni su i s takvima nije problem raditi jer su po pitanju motivacije na vrlo visokoj razini. To potvrđuju njihovi redoviti dolasci na trening čak i nakon završetka prvenstvenih utakmica imali smo nekoliko treninga na kojima je nazočilo više od dvadeset igrača. Igrači su ipak svoje osobne ambicije podredili momčadi i klubu tako da je rezultat odraz toga. Naravno da je doprinos svih u klubu jako bitan, bez podrške uprave kluba ne bi bilo ovakvih rezultata.

Predviđao se pad u rezultatskom smislu jer su vas napustili dosta bitni igrači, a li je ovo iznenađenje i za vas osobno?

- Napustili su nas vrlo bitni igrači, starteri i nositelji igre koji su otišli u dobre nogometne sredine pa i veći rang natjecanja. Imali smo potpuno povjerenje u one koji su ih zamijenili tako da nismo pretjerano radili po pitanju dovođenja novih igrača u ljetnom prijelaznom roku, što se na kraju pokazalo potpuno opravdano jer su mladi u svakom slučaju zadovoljili i mene i upravu kluba, čak i više nego što smo se nadali. Plan je bio plasman u sredinu ljestvice s tendencijom prema gore, a ovoliko prema vrhu ipak nije bilo realno očekivati s obzirom na mladost i neiskustvo naših igrača. Pokušali smo kroz prvenstvene utakmice što je moguće više prikriti te nedostatke i u tome smo većinom uspijevali, jedino su nas potpuno razotkrili igrači BSK-a i Međimurja dok smo u ostalim utakmicama bili ili ravnopravni ili bolji takmaci. Osobno sam jako vjerovao u ove igrače, ali i mene su ipak iznenadili dozom ozbiljnosti i predanosti u stvaranju rezultata.

Kakav je plan za drugu prvenstvenu dionicu, pojačavate li se u borbi za prvo mjesto?

- Prvo mjesto nam doista nije imperativ, nije bilo niti prošle godine no kad nam se pružila prigoda bilo je šteta ne iskoristiti ju. I ove godine slično razmišljamo, pokušat ćemo što duže ostati na vrhu i biti uključeni u borbu za konačan trijumf što duže budemo mogli. Moja želja je prije svega afirmirati još pokojeg mladog igrača koji već u juniorima pokazuju izvanredne rezultate u ligaškom natjecanju i kupu gdje su se plasirali među osam najboljih u Hrvatskoj. Naravno da razgovora s pojedinim igračima ima, upravo zbog činjenice da je i zimski prijelazni rok od ove zime otvoren za slobodan prijelaz igrača amatera, a o prinovama i pojačanjima pričat ćemo kada za to dođe vrijeme. Imamo krasnu bodovnu zalihu za mirno proljeće, ali u svakoj utakmici ćemo pokušati osvajati bodove i kad ih na kraju zbrojimo vidjet ćemo za koje mjesto je dovoljno.

Imate li ponude od drugih klubova nakon ovakvih rezultata?

- Konkretnih ponuda nema, ali i da ih bude to bi moralo biti nešto što se ne može odbiti. Slavija u svakom smislu zadovoljava moje trenutne ambicije, klub je stabilan, primjer je vrhunski organiziranog kolektiva, vrlo korektno surađujemo, postižemo odlične rezultate i što je najvažnije doveli smo klub na poziciju iz koje se vidi i veći rang što pokazuje primjer naših igrača Tomislava Valentića i Ivana Antunovića koji su svojim zapaženim igrama pomogli Sesvetama da se i ove godine održe u samom vrhu 2. HNL. Ljudi prepoznaju naš rad i sigurno će biti još igrača zanimljivih klubovima iz većeg ranga. Prošle godine imali smo i najboljeg igrača po ocjenama Sportskih novosti Josipa Jakovljevića, ove polusezone Tomislav Žuljević je zauzeo drugo mjesto, mladi igrači iz juniorskog pogona su sve bolji i konkretniji tako da se ne bih začudio još nekom dobrom transferu.

Često spominjete juniore, kako komentirate njihove ovogodišnje uspjehe?

- Juniori su napravili nešto što će se teško ponoviti. Plasirali su se u četvrfinale juniorskog kupa, među osam najboljih momčadi u cijeloj Hrvatskoj. Nakon što su osvojili županijski kup, svladali su Mladost (Č) u pretkolu da bi u prvom kolu nakon 2:2 i jedanaesteraca prošli u drugo kolo gdje su također nakon 0:0 i boljeg izvođenja jedanaesteraca pobijedili i Sesvete, dva kluba koja se natječu u prvoj HNL juniora i tamo su u gornjem domu. S nestrpljenjem očekujemo ždrijeb gdje priželjkujemo ponovo jedan spektakl u Pleternici, a potencijalni protivnik je i izvanredna momčad Dinamo koja je činila okosnicu reprezentacije s natjecanja u Čileu, a to je i momčadi koja se plasirala u drugi dio Lige prvaka. Velika je to satisfakcija za sve trenere koji su do sada radili s tim dečkima, a i za svoj klub jer su ispisali jednu neponovljivu stranicu u klupskoj arhivi. U prvenstvu su na drugom mjestu iza Osijeka koji ima samo jedan poraz i to upravo od naših juniora. Doista su zaslužili da im damo prigodu da i u seniorskom nogometu iskažu svoj potencijal. Čuli smo od trenera lidera 3. HNL koji unatoč pauzi u prvenstvu već pomalo slaže plan i program priprema te dogovara pripremne utakmice i dokazuje da zaista živi za nogomet. Dodajmo da je trener juniorske momčadi Daliborov brat Damir i da je suradnja između njih dvojice fenomenalna tako da je dovođenje starijeg brata bila pun pogodak klupske uprave. Također u juniorima igraju Daliborovi sinovi Roberto i Dino stoga ne čudi angažman braće trenera i oko juniorske momčadi. Dalibor je ove jeseni prošao četvrtu godišnjicu kako je preuzeo klupu pleterničkog trećeligaša s kojim je u prvenstvenim ogledima došao do brojke od 128 utakmica. U njima je 32 puta bio poražen, 25 puta bilo je neodlučeno dok je 71 puta skupa sa svojom momčadi slavodobitno dočekao kraj utakmice. Zanimljivo da Dalibor kao trener zaslužan za još jedan nesvakidašnji rezultat i rekord. Naime Slavija nije izgubila domaću prvenstvenu utakmicu od 25. svibnja 2013. i tek će BSK iz Bijelog Brda u utakmici trećeg proljetnog kola imati prigodu prekinuti taj niz. Utakmica bi se po kalendaru natjecanja trebala igrati 12. ožujka što bi brojčano izraženo bilo 1023 dana bez poraza u Pleternici.

Razgovor vodio Petar Čuljak