
Vanja
Predstavljanje vodiča za udruge osoba s invaliditetom
SAVEZ DRUŠTAVA MULTIPLE SKLEROZE HRVATSKE -
POŽEGA - U organizaciji Saveza društava multiple skleroze Hrvatske u dvorani sv. Terezije Avilske održana je tribina na temu "Poticanje suradnje i volonterstva u organizacijama civilnog društva". Projekt “SOS za MS" je podrška i razvoj socijalnih usluga i inkluzivnog volonterstva, a svrha projekta je osnažiti i ojačati 7 županijskih temeljnih udruga, članica Saveza razvojem kompetencija zaposlenika i pružanje kvalitetnih socijalnih usluga u zajednici, jačanjem partnerstava na lokalnoj razini, razvoju volonterstva te razvoj inkluzivnog volonterstva. Ukupna vrijednost projekta je 522 tisuće kuna, a uz Vladu RH financiran je i sredstvima Europske unije.
Ovaj projekt je namijenjen za osobe oboljele od multiple skleroze koje se nalaze u sedam partnerskih organizacija te zaposlenicima i upravljačkim tijela u partnerskim organizacijama i osobama sa multiplo sklerozom na području cijele Hrvatske. Svakodnevnim radom sa korisnicima evidentirane su potrebe za psihosocijalnom podrškom, volonterskom podrškom, poboljšanjem općenite kvalitete života, ostvarivanje socijalnih prava i ovisnost o obitelji.
- Ovim projektom ćemo ojačati zaposlenike u udrugama, usmjeriti ih prema suradnjama sa stručnjacima kako bi svojim korisnicima omogućili dugoročnu, kvalitetnu podršku u svakodnevnom životu. Volontiranje kao oblik nesebičnog i humanog rada u ruralnim područjima još nije dobio svoj pravi oblik, a statistika Baze podataka SDMSH nam to i potvrđuje budući da sami korisnici nisu sigurni u vrijednosti i doprinose volonterskog rada što proizlazi iz činjenice da isti neće prihvatiti pomoć volontera - izjavila je koordinatorica programa i projekta Tanja Malbaša, mag. paed te dodaje kako je slab razvoj volonterstva, a posebno inkluzivnog koji proizlazi iz neadekvatne edukacije osoblja koje radi u udrugama kao i slabe vidljivosti udruga u zajednici. Ovaj projekt je baziran na potrebama oboljelih od MS-a i naglašavamo da one nisu dovoljno prepoznate zbog svojih specifičnosti. Projekt doprinosi razvoju inkluzivnog volontiranja, psihosocijalne podrške iz iskustva.
Tekst/foto: Vanja Protić
E-mail upućen tjedniku Kronika od čitatelja
ČITATELJI POSTAVLJAJU PITANJA -
Molim vas sljedećom prilikom pitajte gradonačelnika i vodstvo Tekije kad će u rekonstrukciju ulica Ante Starčevića. Gornji dio vodovodne mreže je izgrađen 70-tih godina, stare su cijevi i kad puknu radnici jedva pokrpaju jer pucaju dalje. Asfalt je uništen od kamiona, trava raste iz njega, pa bi više bilo uredu da se sve to sanira.
odgovor požeškog gradonačelnika Vedrana Neferovića
Zahvaljujemo se na upitu Vašega cijenjenog čitatelja.
Grad Požega vodi računa o ravnomjernom ulaganju u razvoj cijeloga gradskog područja pa smo tako upoznati i sa stanjem u ulici Ante Starčevića u Požegi. Svjesni smo problema s kojima se susreću stanovnici i temeljitu rekonstrukciju ove ulice planirano raditi u 2017. godini – stoji u odgovoru gradonačelnika Neferovića.
Blaga svjetlost zvijezda A. B. Šimića
PJESNIČKA VEČER U PROGRAMU MJESECA KNJIGE U GRADSKOJ KNJIŽNICI I ČITAONICI POŽEGA -
POŽEGA – Cijeli kolaž program priredili su kazališna družina SKAD, kreativci iz gimnazije KRUG i učenici Katoličke gimnazije u pretposljednjoj večeri u programu Mjeseca hrvatske knjige u čitaonici Gradske knjižnice Požega koji je u potpunosti napunio dvoranu. Tema je bila „Blaga svjetlost zvijezda“ koja se proteže kroz literarne radove, pjesmu i prozu Antuna Branka Šimića.
- Pjesničku večer s temom A. B. Šimić organizirali smo zbog toga što je uskoro 117. obljetnica njegovog rođenja. Tema ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige je svjetlost, a budući da Šimić dosta tematizira svjetlost u svojim pjesmama, pa smo smatrali da prigodno tematski spojimo te dvije stvari. Dobili smo tako jednu multimedijalnu pjesničku večer u kojoj imamo video projekcije iz expresionizma, slušamo recitiranje poezije, KRUG-ovci sve to slikaju, a SKAD-ovci to dramski interpretiraju – istakla je voditeljica projekta Dijana Klarić, mr. bibliotekarstva.
- Recitatorska družina učenika Katoličke gimnazije govorit će stihove A. B. Šimića iz zbirke Preobraženja i pjesama s temom svjetlosti. Učenici predstavljaju malo širi opus kroz koje se proteže svjetlost, nebeske visine Radujemo se toj suradnji s kulturnim institucijama u gradu – rekla je Marijana Čorluka, prof. hrvatskog jezika.
- KRUG kreativna grupa učenika Gimnazije za vrijeme recitiranja želi povezati taj expresionizam književnosti kroz likovnost. KRUG-ovci su u ovoj priči mali slikari koji za vrijeme predstave slikaju i rade svoju inspiraciju kroz taj expresionistički iskaz, a za to vrijeme je i ambientalna expresionistička glazba, kao i izložba slika Van Gogha koji je bio začetnik tog pravca gdje smo učinili tu zajedničku poveznicu – rekla je Vera Čuže Abramović, prof. likovne umjetnosti.
Gradsko kazalište Požega i Srednjoškolska kazališna družina SKAD je Šimićeva razmišljanja pretočila u dramski prikaz. Izabrali smo prozu i pjesmu Opomena – istakao je Dario Hak, voditelj kazališne družine.
Svaki posjetitelj je dobio u plavoj službenoj kuverti opomenu, za koju je tek nakon otvaranja kuverte shvatio da je tekst pjesme „Opomena“ Antuna Branka Šimića.
Tekst/foto: Vladimir Protić
Opomena
Čovječe pazi
da ne ideš malen
ispod zvijezda!
Pusti da cijelog tebe prođe
blaga svjetlost zvijezda!
Da ni za čim ne žališ
kad se budeš zadnjim pogledima
rastajao od zvijezda!
Na svom koncu
mjesto u prah
prijeđi sav u zvijezde!
Antun Branko Šimić
Tradicija Martinja u vinariji Markota
TRADICIJU KRŠTENJA MOŠTA RADO PRIHVAĆAJU I U PLETERNIČKOM VINOGORJU -
PLETERNICA – Obitelj Markota, koja je svakako zaslužna što se pleterničko vinogorje ponovno vratilo na vinske karte Hrvatske i na nekada poznato europsko tržište, uvela je ponovno u Pleternicu i obilježavanje vinogradarskih i vinskih blagdana i običaja. Revitalizirali su oni prije desetak godina 7 ha vinograda na starcu, ali prije četiri godine i 29 ha vinograda na nekada i u Beču poznatog lokaliteta klikun.
Vinska kuća Markota rado je prihvatila i običaje Martinja i tradiciju pučkog krštenja mošta.
- Sv. Martin se štuje od 4 st., a u mnogim državama je poštivan, u Francuskoj je zaštitnik države, mnoga mjesta u Hrvatskoj nose njegovo ime, a na Martinje mi obilježavamo blagdan mladog vina. Na taj blagdan mošt se pretvara u vino, a štuje se iz bog toga što prestaju radovi u vinogradima, sve do Vincelova. Tada se ljudi vesele u podrumima i kroz to vinsko događanje se druže. Vinu se toliki značaj daje zbog toga što je vino bogatstvo senzacija koje nudi našim osjetilima. Mlado vino će još evoluirati, doživjeti promjene, kao i čovjek stasa. Mlado vino je neobuzdani mladac, a kasnije kao i čovjek što više stari dobiva svoje dostojanstvo – istakao je Marinko Markota prije ceremonije krštenja mošta, također zadovoljan ovogodišnjom berbom grožđa i današnjim stanjem u podrumu gdje vino lagano dozrijeva. – Vino se kao proizvod mora poštovati i pije se samo, bez vode. Vino otvara dušu i čini ugodnijim trenutke života. Želimo tradiciju Martinja održati i dalje, jer želimo dokazati da s vinom živimo cijele godine.
Protekle godine vinska kuma je bila mlada pleternička gradonačelnica Antonija Jozić, koja je po toj dužnosti cijele godine morala obilaziti vinograde i vinske podrume i kontrolirati postupa li se sa vinom ispravno. – Nakon jedne godine iskustva, moram reći da mi je bilo zadovoljstvo biti kuma obitelji Markota, ali i prva vinska kuma u pleterničkom vinogorju. Možda sam malo prečesto išla po brdima i vinogradima, ali nemojte zaboraviti da grad Pleternica razvija projekt vinskih cesta, pa smo zbog toga obilazili vinograde. Nekada smo malo zašli i u vinograde, no sigurno smo izazvali i ove efekte dobre vinogradarske godine.
Nezaobilazan u svim martinjskim događajima svakako je jedini vinski kardinal u Hrvata, Vladimir Bauer, koji je vodio pučku ceremoniju krštenja mošta u čemu su mu pomagali vinski ministranti, ali i jedan pomoćni vinski biskup. Ovogodišnji vinski kum bio je Vladimir Drežnjak iz Požege, koji je po riječima vinskog kardinala Bauera, posebno nakon ispijanja velikog pehara punog mladog vina, pokazao kao rijetko viđeno, izuzetno žedna osoba.
Na kraju su svi zajedno zamolili sv. Martina, da im svojim blagoslovom omogući da uživaju u vinu, a da ne piju vodu.
Tekst/foto: Vladimir Protić
Postavljena Izložba povodom međunarodnog dana borbe protiv fašizma, antisemitizma i ksenofobije
UDRUGA ANTIFAŠISTIČKIH BORACA I ANTIFAŠISTA POŽEGA -
POŽEGA – Izložba koja je bila priređena povodom 70. obljetnice pobjede nad fašizmom u Gradskom kazalištu Požega na državni praznik Dan antifašističke borbe, te naprosto dan prije otkazana, postavljena je sada u prostorijama Udruge u Lermanovoj 4, u povodu Međunarodnog dana borbe protiv fašizma, antisemitizma i ksenofobije. Na izložbi su uz originalne fotografije, dokumente izložene i publikacije, te novije izdavaštvo s tematikom antifašističke borbe i obilježavanja važnijih datuma antifašista.
- Ovo je sada osvježena izložba iz ljeta koju smo željeli prezentirati kad je bio Dan antifašističke borbe. Ona nam je tada bila suspregnuta večer prije otvaranja. Htjeli smo prikazati patnju jednog naroda i kako kroz patnju put vodi do pobjede i slobode. Univerzalno gledano, jer ipak se to sve dogodilo prije 70 godina. Odbijamo svako podmetanje, ustaše i partizani. Nedvojbeno partizani i antifašisti su tad pobijedili, no mi ne živimo prošlost, živimo sadašnjost i time želimo pokazati da je ovo nešto što se dogodilo a život je okrenut prema budućnosti – istakao je autor izložbe Borivoj Zarić, koji je i svojom knjigom želio istaći da se nemilosrdno ruše antifašistički spomenici, koji su obilježavali tu borbu i konačnu pobjedu nad fašizmom. Iako su ih gotovo sve porušili gotovo 70% unazad 25 godina dio je obnovljen. – Rušili su ih misleći da su time zatrli ono što je bilo, ali činjenica ostaje, antifašizam je tada pobijedio i to ne može nitko promijeniti. Nažalost, nikada nećemo obnoviti jedinstveni spomenik Pobjedi revolucije Vojina Bakića u Kamensko koji je bio svojevremeno uvršten u knjigu europske kulturno-spomeničke baštine, no
sada ga nema.
O samoj izložbi govorila je Marija Radonić iz Povijesnog društva Požega, a izložbu je otvorio predsjednik Gradskog vijeća Grada Požege Nino Smolčić.
Tekst/foto: Vladimir Protić
Učenici oslikali kućice za ptice i vino Zweigelt
POŽEŠKO VELEUČILIŠTE PROMOVIRALO NOVU AMBALAŽU ZA VINO - LIMITED EDITION ZWEIGELT -
POŽEGA – Kada smo dobili poziv da povodom Martinja dođemo na požeško Veleučilište gdje će nam biti prezentirana nova ambalaža za ograničene količine vrhunskog vina Zweigelt, vrhunskog vina berbe 2014. nismo očekivali ono što je pred nas novinare postavljeno. Bilo je to stotinjak šarenih i oslikanih u živim bojama, kućica za ptice u kojima je butelja vrhunskog vina. Bravo, vrlo originalno, kreativno, a u projekt se uključuju i učenici osnovne škole.
- Danas ćemo predstaviti naš novi proizvod, a riječ je o ambalaži u kojoj će se prodavati vino Zweigelt iz 2014. godine. To je jedna limitirana serija od 100 kućica. Ideja za ovakav proizvod, kućice je nastala još u 2011. godini s kojim smo se predstavili kao malim studentskim projektom koji do danas nije u potpunosti zaživio. Došli smo i na vrlo dobru ideju koja je efektno realizirana, da učenici osnovne škole Dobriše Cesarića oslikaju kućice u kojima će se prodavati isključivo vino Zweigelt iz 2014. godine. Za sada je riječ o 100 kućica, a imamo oko 600 butelja takvog vina tako da sve zavisi kako će se prve količine prodati te da li ćemo nastavi dalje s time. Imamo još nekakvih ideja za Božićnu prigodu o čemu ćemo razgovarati drugom prilikom - rekao je dr. sc. Dinko Zima, dekan Veleučilišta u Požegi.
U prošlogodišnjem projektu „Pčelarski inkubator“, na Veleučilištu u Požegi obučavali su se pčelari, a iz projekta su Veleučilištu ostale i košnice pčela, ukupno 20 pa sada proizvode i med. Ukupno su ga proizveli 250 kg i sada je taj med promoviran i ponuđen na degustaciju.
- Nakon što je prošle godine uspješno završio projekt Veleučilištu je bila dužnost organizirati pčelinjake koji su trenutno smješteni u selu Gradski Vrhovcima pokraj Požege. Na toj lokaciji je nastao i ovaj med kojeg ove godine predstavljamo javnosti kao reklamni uzorak. Kao Veleučilište uvrstili smo kao djelatnost proizvodnju prehrambenih proizvoda, konkretno meda kojeg ćemo iduće godine predstaviti i tržištu koji će biti ponuđen i u našoj prodavaonici. Studenti u fazi proizvodnje meda još nisu bili uključeni a narednu godinu studenti će biti biti uključeni u proizvodnju meda kroz određene kolegije i vježbe na Poljoprivrednom odjelu. Za sada imamo med od medikovca i bagrema - dodao je dr. sc. Berislav Andrlić, prodekan za razvoj i zamjenik dekana.
Tekst/foto: Vladimir Protić
Srebrne iz Španjolske primio požeški gradonačelnik
POŽEGA IMA VICEPRVAKE U RIBOLOVU NA ŠARANE -
POŽEGA - Prošle godine svjetski prvaci, ove godine vrlo blizu, ali za koju ribu manje, zauzeli su drugo mjesto, osvojili srebro i postali viceprvaci u ribolovu na šarana. Dalibor Banaj i Hrvoje Jakopčević, članovi jakšičkog ribolovnog društva poznati su u svijetu ribolova svoj novi uspjeh postigli su na Svjetskom ribolovnom natjecanju u ulovu šarana u mjestu Caspe u Španjolskoj. Natjecanje traje 72 sata bez prekida, a lovili su šarane na velikoj rijeci Ebro koja ulazi u veliku akumulaciju. Povodom ovog ponovno velikog uspjeha primio ih je i čestitao požeški gradonačelnik Vedran Neferović, te zahvalio što uspješno promoviraju svoju državu i naš grad.
- Ova aktivnost koja je kod većine naših sugrađana hobi, ovdje se zaista radi o vrijednim dosezima koji se potvrđuju iz godine u godinu. Iza svakog takvog rezultata stoji puno upornosti i odricanja pa i financijskih sredstava, ovaj način i ovaj sport su manje dostupni, ali donosi rezultate na svjetskoj razini. Želim da vaši rezultati budu valorizirani kako od strane ostalih sportaša tako i od Požeškog sportskog saveza kada se govori o odabirima i nagradama, sigurno ih treba uzeti u obzir i ispraviti neke nepravde – rekao je gradonačelnik Neferović članovima hrvatske reprezentacije koji su zajedno s još dvije ekipe ostvarili ovaj uspjeh. Članovi reprezentacije su postali kao najbolje plasirane ekipe iz Hrvatske šaranske lige.
- Bilo je teško kao i svako svjetsko prvenstvo, veliki broj reprezentacija, veliki broj ekipa, nepoznata voda. Iako smo bili nekoliko dana na treningu teško je u tri dana naći način kako pecati, no uspjeli smo na kraju. Čak nam je i zlato bilo blizu, ali imali smo malo sportske nesreće, no dobro je i drugo mjesto – rekao je Hrvoje Jakopčević.
- Voda je potpuno različita od onih na koje smo navikli, to je akumulacija na rijeci, to su kvadratni kilometri vode ispred vas i riba se totalno drugačije ponaša nego kod nas na manjim vodama. Taktika i tehnika je bila presudna, a mislim da smo odabrali najbolje što smo mogli. Zlato nam je izbjeglo za nijansu, borili smo se s Englezima iz dana u dan, stalno se mijenjali, malo oni, malo mi, i na kraju je presudilo 600 grama i otišlo je zlato na njihovu stranu. Dugo se i nije znalo tko je prvi, no to je sport – rekao je Dalibor Banaj i najavio za slijedeću godinu bolju pripremu i napad na zlato. Moraju nabaviti i novi pribor jer su uništili dosta opreme i jedan štap.
Žrtvama su podigli spomenik za sjećanje i vječni trag budućim generacijama
SELO BUČJE U 2. SVJETSKOM RATU I NAKON NJEGA IZGUBILO JE 65 STANOVNIKA -
BUČJE – Na osobnu inicijativu požeško-slavonskog župana Alojza Tomaševića u Bučju, njegovom rodnom selu je podignut spomenik koji su zajedno izgradili grad Pleternica i Požeško-slavonska županija. Spomenik je podignut u spomen 65 stanovnika Bučja koji su u 2. Svjetskom ratu poginuli i pobijeni, neki na žalost još uvijek nisu našli svoje posljednje počivalište, pa im je ovo jedini spomen. Spomenik je otkriven uz malu svečanost nam kojoj se okupilo cijelo selo ali i oni koji su porijeklom iz Bučja.
- Povijest koja nije zapisana lako može izbljediti, a što je još gore s njom se može manipulirati. Mi smo svoju povijest danas zapisali koja će ostati kao vječni trag za sve buduće generacije koje dolaze. To je bila naša obaveza zbog čega sam sretan što smo ju izvršili. Simbolika ovog spomenika je velika jer smo generacijama stjecali ono što danas imamo, slobodu i neovisnu Republiku Hrvatsku. Svaka žrtva zaslužuje da joj se poklonimo jer nam je omogućila da danas hodamo po hrvatskom tlu, danas slavimo 70 godina od tragičnog događaja koja su zadesila naše mjesto – rekao je u pozdravnom govoru predsjednik Mjesnog odbora Bučje Josip Dukić.
Spomenik je postavljen odmah ispred župne crkve u Bučju, a na njemu su uklesana imena i prezimena, koja još uvijek pronalaze živuće prolaznike, njihove suvremenike i njihove potomke koje nisu imali sreću doživjeti. Upravo oni su podigli ovaj spomenik za sjećanje i trag budućim generacijama.
- Ono što se uistinu dogodili nikada ne može i ne smije biti izbrisano. Svjedoci smo da je ovdje prije 70 godina u Bučju ubijeno 65 ljudi i to je strašna tragedija koja je pogodila ovo mjesto, tragedija za cijelu župu Bučje. Danas 70 godina nakon toga odajemo im počast i ostavljamo znamen da su oni ovdje živjeli, išli u crkvu, imali obitelji, da su bili Hrvati i domoljubi koji su stradali od partizana – istakla je pleternička gradonačelnica Antonija Jozić.
- Prije 70 godina, tada u ovom velikom selu, velikog duha, vladao je plač i jauk. Naši su očevi i djedovi sanjali san o Hrvatskoj ali ga nisu i dosanjali i dočekali. Na žalost dogodilo se zlo, dogodilo se upravo ono zbog čega su oni kažnjeni i to samo zato što su voljeli svoju Hrvatsku. Taj san koji su oni sanjali mi smo dosanjali i nakon dugo desetljeća i njih upisujemo u povijest. Mi koji ćemo ostati i opstati na ovim prostorima a posebno naši mladi garancija su opstojnosti su hrvatske domovine. Hvala naši dragi didovi i očevi koji ste nama usadili ljubav za Domovinu, koju smo mi stvorili – rekao je župan Tomašević.
Mještanima se obratio i zastupnik u Hrvatskom saboru Franjo Lucić nakon čega su položeni vijenci i zapaljene svijeće, a spomenik je blagoslovio mjesni župnik vlč. Dragoslav Kozić.
Tekst/foto: Vladimir Protić
Dobru suradnju treba i dalje dogovarati
POSJET DELEGACIJE TIROLA VATROGASCIMA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -
Početkom mjeseca studenog, delegacija iz Tirola, koordinator njihove Vlade za donacije Peter Logar i bivši vatrogasni zapovjednik njihove pokrajine Klaus Erler bili su u obilasku Dobrovoljnih vatrogasnih društava Požeško-slavonske županije. Cilj posjete bio je da se utvrdi napredak Društava od prethodne posjete koja je bila početkom godine. Bilo je potrebno utvrditi kako su dosadašnje donacije vozila i opreme pomogle u radu vatrogasaca, kako dogovoriti daljnju suradnju, odnosno kako zajedničkim snagama unaprijediti vatrogastvo naše županije. Tako su obišli sva središnja Društva i dio manjih gdje su zajednički utvrdili želje i potrebe vatrogasaca te su s obzirom na svoje mogućnosti obećali daljnju suradnju u donaciji vozila za pojedina Društva. Cijela ova suradnja za cilj ima da se sva središnja vatrogasna društva i dio manjih opreme potrebnim vozilima ili da se zamjene ona stara i dotrajala kako bi bili još sposobniji i sigurniji u radu prilikom obavljanja vatrogasnih intervencija. Oni postavljaju uvjete za donirana vozila; da bude registrirano i osigurano, uredno i čisto te da je osigurano mjesto u vatrogasnom spremištu. Tako su DVD-a Lipik, Pakrac i Velika popunili vozni park koji im je prema njihovom mišljenju potreban, ujedno i definiran pravilnicima te su dogovoreni daljnji koraci kako bi se i preostali dio DVD opremio potrebnim vozilima. Nakon obilaska svih DVD-a bili su izuzetno zadovoljni sa urednošću vatrogasnih spremišta i opreme. Dvodnevni obilazak je završio u Velikoj gdje su vatrogasci DVD-a Velika imali pokaznu vatrogasnu vježbu relejne dobave vode na najvišu točku u naselju Velika.
Uz delegaciju iz Tirola u obilazak DVD-a išli su i naš koordinator Tomislav Stokić, predsjednik VZŽ Željko Petrović, županijski vatrogasni zapovjednik Josip Ugrin i njegov zamjenik Marko Ašenbrener.
Traženje novih količina vode za Požeštinu
VODOISTRAŽNI RADOVI NA LOKACIJI ALAGINCI - ALILOVCI - RAMANOVCI - TREŠTANOVCI -
S ciljem pronalaženja dodatnih količina vode za vodoopskrbu Požeštine, tvrtka Tekija d.o.o. i Hrvatske vode tijekom 2014. i 2015. godine provode opsežne vodoistražne radove na cijelom području Požeštine. Trenutno se istražni radovi provode na više lokacija i to na širem području Striježevice, Tisovca na podrucju Papuka i širem području između naselja Alaginci - Alilovci - Ramanovci - Treštanovci gdje je do sada završena geofizička istraživanja i izvedeno pet bušotina i gdje su pronađene zadovoljavajuće količine pitke vode.
- Na osnovu pet istražnih bušotina određene su dvije lokacije za zdence. Bit će to bušotina od 38 metara i prema sjeveru jedna od 35 metara. Nakon bušenja slijedi ugradnja konstrukcije zdenca, crpljenje i godinu dana praćenje kvalitete vode i izdašnosti za formiranje budućeg crpilišta koje bi snabdijevalo vodom cijelu Požeštinu – predstavio je radove Mile Beslić, Rukovoditelj Sektora razvojno-tehničkih poslova u Tekiji.
- Ovo su istražni radovi vrijedni 850 tisuća kuna, koji se ne tiču samo grada Požege, nego i općina Kaptol i Jakšić, budući da u blizini prolaze cjevovodi. U budućnosti ćemo ovdje dobiti jedno sigurno crpilište vode za stanovništvo. Znamo svi kolika je danas uloga vodoopskrbe i bitno je da Požeština u sušnim mjesecima ne ostaje bez vode. Radove financiraju Hrvatske vode i tvrtka Tekija u odnosu 80:20% - rekao je požeški gradonačelnik Vedran Neferović.
- Na ovaj način mi osiguravamo pouzdanost snabdijevanja potrošača s vodom na cijelom području. Znamo svi skupa da su postojeća crpilišta sklona pojedinoj vrsti zagađenja, akcidentima koji se mogu dogoditi, posebno crpilišta uz Orljavu, a na ovaj način mi onda znamo gdje možemo crpiti pitku vodu dovoljnih količina bez tih problema. Ovo su radovi koji se rade dugoročno za budućnost. Danas imamo dovoljne količine vode, a ovo radimo da i budućim pokoljenjima osiguramo pitku vodu – istakao je Ante Kolić, direktor Tekije.
Podršku ovim radovima dali su i načelnici općine Kaptol Mile Pavičić i općine Jakšić Ivica Kovačević.
- Unazad desetak godina područje općine Jakšić nije imalo riješeno vodoopskrbu i koristili su se bunari u domaćinstvima koji su zagađeni i fekalnim i vodama s poljoprivrednih površina. Zajedno s Tekijom izgrađena je vodoopskrbna mreža, u početku iz jednog smjera, a sada vodu dobivamo iz četiri smjera, što je za naše područje vrlo bitno i kao poljoprivredni kraj koristimo puno vode, a vode su na našem području gdje se koristi puno mineralnih gnojiva zagađene – kaže načelnik Kovačević.
Kaptol je prije u sušnim godinama imao problema s redovnom vodoopskrbom, no danas taj problem više nije aktualan. – Radosni smo što se rade i ovi vodo istražni radovi i što su se ovdje pokazale određene količine vode u ovom trokutu. Uz izgrađene vodoopskrbne mreže morate imati velike količine vode. naši viši dijelovi, Češljakovci, Golo Brdo imali su poteškoća s opskrbom vode, a zadnjih godina nemamo te probleme. Ovim nalazištima i ovim zdencima osigurat ćemo dovoljne količine i u budućnosti. Imamo još tri naselja koji nemaju vodoopskrbu nego svoje vodoopskrbne sustave izgrađene prije tridesetak i više godina koji će se morati priključiti na vodoopskrbni prsten – dodaje načelnik Pavičić.
Tekst/foto: Vladimir Protić