19. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA GRADA POŽEGA -

POŽEGA – Vrlo miran aktualni sat s tek dva pitanja za gradonačelnika, no zato burna sjednica u nastavku, kada su na dnevnom redu od 15-tak točaka bila pitanja zaduživanja grada za 35 milijuna kuna dugoročnim kreditom i plan za ulaganja kreditnih sredstava, te usvajanje Proračuna za 2016. godinu.

Grad će se zadužiti kod HBOR banke na 15 godina, uz poček od 4 godine, a iz kredita bi se izgradila tri kapitalna objekta koja se već duže vrijeme spominju u ovom gradu. To je prije svega izgradnja novog Dječjeg vrtića vrijednosti 12 milijuna kuna, uređenje Gradskih bazena vrijednosti 8,7 milijuna kuna i uređenje Trga sv. Terezije vrijednosti 12,5 milijuna kuna. Kreditnim sredstvima uredili bi se nekoliko ulica u gradu i prigradskim naseljima.

Primjedba oporbe je bila da je to prevelik iznos za grad koji će opteretiti proračun, da se neće više imati sredstava za investicije, te da se to sve ne treba izgraditi u jednoj godini, nego da treba čekati povoljnije vrijeme. Da grad zapravo neće biti zadužen ništa više nego prije pojasnio je dogradonačelnik Mario Pilon - Mi smo ovih godina imali opterećen je od 3,7 milijuna za postojeća dva kredita (ukupne vrijednosti 20. milijuna kuna). Kredit dignut 2003. godine završava u prosincu ove godine. Kredit koji je dignut 2006. godine završava u prosincu 2019. godine. Zato smo išli na poček od 4 godine. Po projekcijama koje imamo opterećenje za sljedeću godinu iznosit će, zajedno s kreditom koji nam je ostao iz 2006. godine, 2,8 milijuna kuna. Kada se uzme prosjek od 15 godina to je 3,5 milijuna kuna koliko je i do sada plaćano.

Vrlo jednostavno je gradonačelnik Vedran Neferović odgovorio i na primjedbu oporbe da bi se za te investicije trebalo koristiti europske fondove. Naime za takve vrste investicija trenutno, ali i u dogledno vrijeme nema raspisanih natječaja, te grad Požega kreće u investicije vlastitim sredstvima, a ako se otvore natječaji EU ili hrvatskih ministarstava uvijek se može ići na natječaj i zatražiti sufinanciranje projekta. Odluka je na kraju usvojena uz 11 glasova za i protiv ili suzdržanu oporbu.

Jedan od većih proračuna se planira za 2016. godinu

Nakon usvajanja odluke o kreditnom zaduženju naravno da se i proračun povećava, osim s kreditom, tako i s projektima koje se planiraju provesti, a koji se financiraju iz drugih sredstava, no svakako prije moraju ući u proračun. Planirano je i povećanje redovnih prihoda proračuna na 89 milijuna kuna te pomoći iz državnog proračuna. Stoga je to sve i zbunilo oporbu koja je odmah planirani proračun od 121 milijuna kuna nazvala planom želja, te se odmah izjasnila da neće podržati proračun za 2016. godinu.

Proračun za 2016. godinu usvojen je s 12 glasova za, jer se u međuvremenu priključio sjednici bivši član HDSSB-a, a sadašnji nezavisni vijećnik Danijel Božić, koji je također podržao proračun. Kod proračuna je bitno da rashodovna strana bude pod kontrolom, jer jedino ona može ugroziti proračun, no čulo se u raspravi, uvijek je prihod proračuna željena situacija, koja se može ali i ne mora ostvariti, no mora se planirati, a kasnije se i rebalansom može korigirati. Rashodi za zaposlene planirani su u iznosu od 20 milijuna kuna, a obuhvaćaju bruto plaće i doprinose za zaposlene i ostale rashode za zaposlene Grada i proračunskih korisnika, javni rad te zaposlene kroz projekte EU (projekt Petica za dvoje – II. faza, projekt Menadžeri poslovnog razvoja, projekt Inkluzivni dizajn i projekt Multifunkcionalni centar za osobe s invaliditetom). Materijalni rashodi također su planirani veći nego u tekućoj godini radi uključivanja rashoda iz namjenskih i vlastitih prihoda osnovnih škola i materijalnog rashoda za energetsku uslugu te sada iznose nešto više od 28 milijuna kuna. Za 70 tisuća kuna su povećani i rashodi za subvencije radi planiranih većih poticaja u poljoprivredi te većih poticaja za zapošljavanje i razvoj poduzetništva.

U strukturi rashoda za nabavu nefinancijske imovine značajni su rashodi za dodatna ulaganja koji su veći za 43 milijuna kuna jer je za 2016. godinu planirano više projekata kroz Upravni odjel za komunalne djelatnosti i gospodarenje i EU ured – uređenje Trga sv. Terezije, rekonstrukcija gradskih bazena, rekonstrukcija Gradskog muzeja, uređenje Požeške kuće, izgradnja i dodatna ulaganja u prometnice i mostove, uređenje groblja, ulaganje u sportske objekte, potom ulaganja u Gradskoj knjižnici i čitaonici, Muzeju i Kazalištu, ulaganja u kapelice i društvene domove, obnova spomenika fra Luke Ibrišimovića itd.

Iako se stalno ističe da grad treba više raditi na zapošljavanju, dok u kontri ide odgovor da grad samo stvara uvjete za zapošljavanje, a ne otvara tvornice i gospodarske objekte, moralo se konstatirati da je grad kroz svoja tri projekta ipak zaposlio šezdeset i jednu osobu te tako smanjio pritisak nezaposlenih.

Ni kod ostalih točaka dnevnog reda, oporba nije dala podršku, te je bez njih usvojen Program javnih potreba u kulturi, predškolskom odgoju i obrazovanju, sportu, socijalnoj skrbi, turizmu, udruga i društva građana. Usvojena je i odluka o bratimljenju s gradom Crikvenicom. Jedan dugogodišnji problem koji je zaustavljao investicije na Gradskom muzeju, riješio je konačno sporazum o uređenju suvlasničkih odnosa.