RAZGOVORI POVODOM: uz obilježavanje Međunarodnog Dana žena porazgovarali smo s nekoliko uspješnih žena u politici, samoupravi, gospodarstvu i kulturi

Maja Tomić, poduzetnica s obrtom za uslužne djelatnosti

Obratili smo se s nekolicinom pitanja želeći napraviti jedan prilog u tjedniku Kronika i saznati da li je ženama teže doći do rukovodećeg položaja u politici, gospodarstvu, doći na rukovodeća radna mjesta. Da li je biti žena danas olakšavajuća ili otežavajuća okolnost, te koja su njihova iskustva u stvaranju karijere i usklađivanju posla, obitelji, majčinstva. Odgovorile su nam i na pitanje što bi učinile u hrvatskom društvu na poboljšanju rodne jednakosti.

Donosimo odgovore Maje Tomić, poduzetnice koja se bavi uslužnom djelatnosti.

Da li je ženama teže doći do rukovodećih položaja, u politici, samoupravi, gospodarstvu?
- Vjerujem da je do rukovodećih mjesta jednako teško doći i ženama i muškarcima.

Da li je biti žena otežavajuća ili olakšavajuća okolnost?
- Pa, biti žena, osobito majka je nagrada! Sigurno je da je u nekim okolnostima lakše a u nekima teže – biti žena. Jednako tako je i muškarcima. U nekim situacijama bolje funkcioniraju žene, a u nekima muškarci.

Kakva su vaša iskustva?
- Moja iskustva u glavnini ne stavljaju niti jedan spol u neravnopravan položaj u odnosu na drugi. Smatram da ne treba zanemariti prirodni odabir i podjelu. Prirodno su nam dodijeljene razlike u fizičkom i mentalnom sklopu. Ako prihvatimo ono što nam je prirodno dodijeljeno i tu dajemo svoj maksimum, sigurno je da možemo biti jako korisni, uspješni i zadovoljni kao žena ili kao muškarac.

Kakva je vaša priča o uspjehu u karijeri?
- Što je uspjeh i što znači karijera? U današnjici koja nam je u naše okruženje donijela više siromašnih i gladnih nego ikada, bezosjećajno je govoriti o uspjehu i karijeri. Uspjeh je ostati normalan i prizemljen bez obzira na okolnosti kroz koje prolazimo.

Kako ste uskladili posao, obitelj, majčinstvo?
- Tko kaže da je sve u skladu, hahaha? U obiteljima kao što je naša, sa četvero djece frekvencija je prilično dinamična. Svatko ima svoje želje, potrebe, obaveze, raspoloženja, neraspoloženja, pa je atmosfera uvijek kao u kazalištu. Uz redovne i vanredne obveze svaki dan je drugačiji od drugog, pa se sukladno tome organiziramo i usklađujemo.

Što bi trebalo učiniti u hrvatskom društvu na poboljšanju rodne jednakosti?
- U Hrvatskoj ima puno važnijih nejednakosti i nesrazmjera od rodne, na čijem poboljšanju je neophodno poraditi.

Da li su žene u većoj mjeri žrtve nasilja, mobinga i nejednakosti?
- Bez obzira dali smo muškarac ili žena, sami odabiremo želimo li biti žrtve nasilja, mobinga ili nejednakosti.

Tekst: Vladimir Protić Foto: arhivska fotografija

MALONOGOMETNI HUMANITARNI TURNIR „NISI SAM“ -

POŽEGA - Na 5. Humanitarnom malonogometnom turniru „NISI SAM“, koji se odigravao u sportskoj dvorani Tomislav Pirc u Požegi, prikupljena je pomoć obitelji Segečić za liječenje 13-godišnjeg Stjepana Segečića. Organizator turnira kao i svake godine do sada je bila Katolička gimnazija u suradnji sa Caritasom Požeške biskupije i Osnovnom školom Julija Kempfa koju pohađa Stjepan. Na turniru je sudjelovalo 12 ekipa iz četiri županije svi rođeni 2005. godine i mlađe. Igralo se u 4 skupine po 3 ekipe. Utakmica je trajala 1X16 minuta u komadu, a finale i utakmica za treće mjesto igrala se 1x12 minuta.

- Stvarno smo ugodno iznenađeni koliko se ljudi uključilo u ovu akciju i svima smo zahvalni. Stjepan je rođen 2003. godine, prije nekoliko tjedna imao je operaciju u Njemačkoj, a prije toga imao je niz operacija. Njegova dijagnoza je rascjep kralježnice. Ovdje se nadovezuje i skolioza i lordoza, kifoza, jako puno poteškoća. Imao je i operacije na mozgu i bubrezima. Donji ekstremiteti su mu kompletno oduzeti. Sve to iziskuje velike financijske troškove, HZZO pokriva troškove operacija i na tome sam im zahvalna, ali uvijek ima dodatnih troškova koje moramo sami pokriti - rekla je Stjepanova mama Anita.

Humanitarni malonogometni turnir „NISI SAM“ je otvorio gradonačelnik Vedran Neferović i sve sudionike pozdravio prigodnim riječima.

- Draga djeco, dragi roditelji i treneri. Jedan dječak živi u našem gradu, dječak koji bi vjerojatno volio da može danas s nama trčati, zabijati golove, dijeliti veselje ili tugu zbog pobjede ili gubitka utakmice. Ovo je danas ipak jedna velika pobjeda dobrote i humanosti jer ste se svi vi odazvali na ovaj turnir za Stjepana. Čestitam vam i zahvaljujem što se došli, što ste svojom igrom uveličali ovaj turnir i što ste tako pomogli Stjepanu - rekao je gradonačelnik Neferović.

Proglašenje pobjednika i zatvaranje turnira pripalo je biskupu Antunu Škvorčeviću koji je dodijelio pehar pobjednicima turnira i sve ih lijepo pozdravio te se zahvalio na odazivu i što su se velikodušno odlučili na pomoć.

- Želim od srca zahvaliti svima koji znaju suosjećati s drugim, ekipa Batrine danas je pobijedila u nogometu, ali pravi pobjednik je čovjek, a ne lopta. Svi vi koji ste danas sudjelovali na ovom turniru ste pobjednici i obogatili ste ovu godinu milosrđa svojom dobrotom i suosjećajnošću – istaknuo je biskup Škvorčević.

Pobjednik Malonogometnog humanitarnog turnira „NISI SAM“ je ekipa Škole Nogometa Batrina, dok je drugo mjesto pripalo ekipi NK Slavonije 1, treće plasirani su bili HNK Cibalia iz Vinkovaca, a četvrto plasirana ekipa NK Slavija iz Pleternice, svi oni su dobili prigodni pehar i medalje, jedan mladi igrač iz HNK Cibalie svoju medalju poklonio je Stjepanu.

Humanitarnom akcijom „NISI SAM“ do sada je prikupljeno oko 15 tisuća kuna, na zatvaranju turnira Caritas Požeške biskupije donirao je 5 tisuća kuna i obećao ako bude bilo potrebe za još pomoći da im se obitelj Segečić uvijek može obratiti. Svi koji žele uplatiti donaciju mogu to učiniti do 19. ožujka na račun obitelji Segečić: IBAN HR 9723400091510771252, Privredna banka Zagreb.

Tekst/foto: Alen Protić

RAZGOVORI POVODOM: uz obilježavanje Međunarodnog Dana žena porazgovarali smo s nekoliko uspješnih žena u politici, samoupravi, gospodarstvu i kulturi -

Antonija Jozić, gradonačelnica grada Pleternice

Obratili smo se s nekolicinom pitanja želeći napraviti jedan prilog u tjedniku Kronika i saznati da li je ženama teže doći do rukovodećeg položaja u politici, gospodarstvu, doći na rukovodeća radna mjesta. Da li je biti žena danas olakšavajuća ili otežavajuća okolnost, te koja su njihova iskustva u stvaranju karijere i usklađivanju posla, obitelji, majčinstva. Odgovorile su nam i na pitanje što bi učinile u hrvatskom društvu na poboljšanju rodne jednakosti.

Evo što nam je odgovorila Antonija Jozić, gradonačelnica grada Pleternice.

Da li je ženama teže doći do rukovodećih položaja, u politici, samoupravi, gospodarstvu?
- Moje iskustvo kaže kako nije no raznorazne statistike i istraživanja pokazuju kako su žene manje zastupljene na rukovodećim mjestima. Danas recimo imate svega sedam gradonačelnica u Hrvatskoj, a i stanje u Hrvatskom saboru je više nego loše po pitanju zastupljenosti žena.
No ja ne bih uzroke ovoga tražila isključivo u drugom, muškom, spolu. Uvijek stvari postavljam od sebe pa i uzrok tražim od sebe. Jesmo li mi žene rođenjem, odgojem, promišljanjem zapravo prihvatile podjelu na muško-ženske poslove i pronašle se na nekim drugim mjestima u poslovnoj hijerarhiji?
Činjenica je da imamo iznimno uspješne žene na rukovodećim poslovima i nadam se da će one biti primjer i poticaj kako se može uspjeti u poslovnom svijetu.

Da li je biti žena otežavajuća ili olakšavajuća okolnost?
- Kad god je teško uvijek treba sagledati situaciju i iz problema stvoriti mogućnost i zapravo sve leži u načinu kako radite svoj posao i koliko ste u njemu dobri.
Nekad je teže, nekad lakše, teže u smislu balansiranja poslovnog i obiteljskog života, a lakše recimo u činjenici da žene rjeđe dopuste i dožive sukobe.

Kakva su vaša iskustva?
- Izuzetno pozitivna. Rad i rezultati su ono što vam daje legitimitet. Niti u jednom trenutku se nisam osjećala manje vrijednom ili indiferentnom zato što sam žena. Mi smo svi skupa jedan tim koji radi svatko u svojoj sredini, pomažemo jedni drugima, surađujemo i u konačnici postali smo prijatelji.

Kakva je vaša priča o uspjehu u karijeri?
- Iza mene je gotovo 20 godina radnog iskustva, prvo u privatnom poduzetništvu, a tek onda u politici. Poprilično slična priča. Počinjem raditi u obiteljskoj tvrtci 1997. godine, a pok. otac prenosio je na mene svoja znanja i iskustva kako bih jednog dana preuzela vođenje iste. Tvrtku preuzimam 2005. godine nakon njegovog umirovljenja, a te iste godine na lokalnim izborima ulazim kao vijećnica Hrvatske demokratske zajednice u Gradsko vijeće Grada Pleternice. Inače moj intenzivni angažman u stranci kreće negdje 2001. godine osnivanjem Mladeži na području našeg grada. Nakon jednog mandata gradske vijećnice Gradska organizacija HDZ-a me 2005. godine predlaže kao kandidatkinju za zamjenicu gradonačelnika. Kroz sljedeće 4 godine, uz tadašnjeg gradonačelnika gosp. Lucića, stječem znanja o lokalnoj samoupravi i načinu funkcioniranja te se zajedničkim radom na projektima, planiranju i provedbi zapravo na najbolji mogući način pripremam na ono što je uslijedilo 2013. godine kada mi građani, na lokalnim izborima, daju povjerenje da sljedeće četiri godine vodim naš grad.

Kako ste uskladili posao, obitelj, majčinstvo?
- Uvijek ponavljam da bez podrške obitelji ne bih mogla raditi ovaj posao i ne mislim tu isključivo na žene. Mislim da bez podrške obitelji niti jedan čovjek ne može obnašati ovakvu dužnost. Posao je to koji zahtjeva angažman od 0-24 sata, svakog dana u tjednu, 365 dana u godini.
Ja sam sretna jer iza mene stoji moji obitelj, suprug koji je preuzeo vođenje tvrtke, moja majka koja živi s nama i svekrva koja uskače kad god je potrebno. Evo i sada kada odgovaram na vaša pitanja ja sam daleko od kuće na poslovnom putovanju, ali sam mirna jer znam da je mojih četvoro djece u najboljim mogućim rukama, da će se ovog jutra na vrijeme spremiti u školu, a popodne otići na izvannastavne aktivnosti.
U slobodno vrijeme kada sam kod kuće ja sam kćer, supruga i majka i trudim se biti fokusirana isključivo na obiteljski život.

Što bi trebalo učiniti u hrvatskom društvu na poboljšanju rodne jednakosti?
- Hrvatsko društvo je još uvijek poprilično konzervativno i tu se treba još puno toga dogoditi. Ja osobno rješenje problema ne vidim u donošenju zakona koji će narediti zastupljenost žena na listama niti u nekim kolektivima. Smatram da se na taj način neće i ne može riješiti problem manjeg angažmana žena u politici ili poslovnom životu.

Da li su žene u većoj mjeri žrtve nasilja, mobinga i nejednakosti?
Statistike kažu da jesu, a neke od uzroka sam već izložila.

Željela bih samo da ova moja priča, moj osobni uspjeh u poslovnom i političkom životu bude primjer kako žena uistinu može sve. Citirala bih političarku Margaret Thatcher: "U politici ako želite da nešto bude rečeno tražite muškarca, a ako želite da se nešto i učini tražite ženu!"

Tekst: Vladimir Protić Foto: arhivska fotografija

RAZGOVORI POVODOM: uz obilježavanje Međunarodnog Dana žena porazgovarali smo s nekoliko uspješnih žena u politici, samoupravi, gospodarstvu i kulturi -

Vesna Vlašić, dr. sc., pročelnica Odjela za društvene djelatnosti županije, predsjednica Ogranka Matice hrvatske

Obratili smo se s nekolicinom pitanja želeći napraviti jedan prilog u tjedniku Kronika i saznati da li je ženama teže doći do rukovodećeg položaja u politici, gospodarstvu, doći na rukovodeća radna mjesta. Da li je biti žena danas olakšavajuća ili otežavajuća okolnost, te koja su njihova iskustva u stvaranju karijere i usklađivanju posla, obitelji, majčinstva. Odgovorile su nam i na pitanje što bi učinile u hrvatskom društvu na poboljšanju rodne jednakosti.

Donosimo odgovore dr. sc. Vesne Vlašić, pročelnice Odjela za društvene djelatnosti Požeško-slavonske županije i predsjednice požeškog Ogranka Matice hrvatske-

Da li je ženama teže doći do rukovodećih položaja, u politici, samoupravi, gospodarstvu?
- Ovdje su nabrojeni sektori u kojima se po mom mišljenju žene nalaze u različitim položajima. Žene su npr. diskriminirane kao tražitelji posla u gospodarstvu, nešto manje u samoupravi. Isto se događa i kod napredovanja jer nose sa sobom „teret“ budućih trudnoća i majčinstva. Iako živimo u društvu koje je itekako obilježila depopulacija, još uvijek je prisutan tradicionalan pogled i percepcija društva na poslove koje bi žene trebale raditi, još postoji segregacija poslova. To je između ostaloga i razlog zašto je ženama teže doći do rukovodećih pozicija. One zapinju u tzv. srednjem menadžmentu gdje ih je relativno dosta no na vrhunske pozicije jako teško dolaze. Isto je i u politici, ako pogledamo i lokalnu razinu, žena na vodećim pozicijama u strankama nema. Predsjednica države, po mom mišljenju, izuzetak je koji potvrđuje pravilo.

Da li je biti žena otežavajuća ili olakšavajuća okolnost?
- Puno puta je otežavajuće zbog još uvijek tradicionalnog poimanja žene no ponekad je i olakšavajuća okolnost jer ženski instinkt i mudrost su dobitna kombinacija.

Kakva su vaša iskustva?
- Moje iskustvo, vjerujem, slično je iskustvu mnogih na rukovodećim mjestima. Trebalo mi je puno vremena na gotovo svim radnim mjestima na kojima sam radila (školstvo, pravosuđe, regionalna samouprava) da uvjerim nadležne kako sam ja najbolji izbor.

Kakva je vaša priča o uspjehu u karijeri?
- Uspjeh nije došao preko noći, rezultat je on dugotrajnog rada, permanentnog obrazovanja i truda. 20 godina već radim na rukovodećim mjestima od pomoćnice ravnatelja u Kaznionici u Požegi do pročelnice Odjela za društvene djelatnosti u Požeško-slavonskoj županiji. Moja karijera imala je uspone i padove, no ponovno sam se kao feniks vraćala. Bilo je to jako teško, nakon vrha, biti ponovno na početku i dokazivati se na sasvim drugim poslovima. S druge strane, nisam zanemarila ni svoje temeljno obrazovanje, doktorirala sam te iako to nije ključno za posao koji radim, sudjelujem na znanstvenim skupovima, objavljujem znanstvene i stručne radove, a trenutno pišem knjigu za koju očekujem kako će ugledati svjetlo dana krajem ove godine. Prisutna sam i u društvenom životu, prije dvije godine izabrana sam za predsjednicu Ogranka MH u Požegi, uspjela sam zajedno sa suradnicima organizirati s vrlo malim sredstvima niz značajnih događanja te učiniti naš Ogranak prepoznatljivim i važnim dionikom kulturnog života grada. Isto tako moram se pohvaliti, otkrila sam ne tako davno, talent za trčanje i do sad istrčala dva polumaratona (21 km), a u travnju me čeka polumaraton u Beču.
Možda bi moj recept za uspjeh u karijeri bila svestranost, komunikativnost, uvažavanje drugih kada znaju bolje i više te upornost.

Kako ste uskladili posao, obitelj, majčinstvo?
- Znate kako kažu iza svake uspješne žene, stoji žena. Tako je to bilo i kod mene, bez velike podrške moje majke i svekrve bilo bi nemoguće funkcionirati na rukovodećem radnom mjestu koje je puno puta bez radnog vremena i nosi česta izbivanja iz kuće. Naravno, tu je bilo i još uvijek je, veliko razumijevanje supruga koji je puno puta na sebe preuzeo brigu o naših troje djece. Dakle, može se uz dobru organizaciju sve! Često puta je to bio i moj moto, ništa nije nemoguće, odnosno nema toga što se ne može!

Što bi trebalo učiniti u hrvatskom društvu na poboljšanju rodne jednakosti?
- Promjena statusa žena ipak se u našem društvu osjeća, žene su prisutne u svim sferama javnog i društvenog života, posebice u znanosti no to još uvijek nije dovoljno, još je premalo žena u visokom menadžmentu. Negdje sam pročitala i čini mi se vrlo primjenjivim tzv. norveški model. Zakonodavac je u Norveškoj odredio da tvrtke koje nemaju kvotu od minimalno 40% zastupljenosti žena mogu biti raspuštene na burzi. Taj model se pokazao učinkovitim jer se zastupljenost žena povećala u kratkom roku sa 6% na 39,6%. Nasuprot „Norveškom modelu“ Vijeće Europe predložilo je dobrovoljne kvote u ravnomjernoj zastupljenosti spolova no to nije dalo valjane rezultate.
Koliko mi je poznato postoji i Nacionalna politika za ravnopravnosti spolova koja ide u pravcu osnaživanja žena te otklanjanja negativnih tradicionalnih rodnih stereotipa koji su ključni za ostvarivanje ravnopravnosti spolova. Pretpostavka je kako će ostvarivanjem ciljeva iz strateških dokumenata doći do značajnijih promjena te donijeti rodnu ravnotežu. Isto tako mi je poznato kako su se u Hrvatskoj provodili projekti koji su imali za cilj poboljšati položaj žena na tržištu rada, smatram kako takvi projekti trebaju imati kontinuitet.
Primjerice, misleći globalno, postupajući individualno, djelokrug mog znanstvenog interesa usmjeren je na istraživanje ženskog književnog izričaja. Posebno sam se bavila ženskim slavonskim pismom, književnicama koje su nepravedno zaboravljene i nastojala sam dokazati kako su, samo zato što su bile žene, usput spomenute u nizu povijesti hrvatske književnosti različitih autora te bile u sjeni svojih muških kolega književnika. Dakle, svi mi možemo na neki način pridonijeti poboljšanju rodne jednakosti.

Da li su žene u većoj mjeri žrtve nasilja, mobinga i nejednakosti?
- Kako su žene po svojoj konstituciji nježniji spol sigurno je da su statistički gledano u većem dijelu žrtve nasilja. No, kada govorimo o mobingu, sve ovisi o okruženju, ne bih rekla da je on učestaliji kod ženske populacije. Muški mobing puno je dramatičniji, ali pospimo se pepelom, postoji i ženski mobing koji nije bezazlen.

Tekst: Vladimir Protić Foto: arhivska fotografija

OBJAVLJEN PRVI BROJ STRUČNOG ČASOPISA POVIJESNOG DRUŠTVA POŽEGA „HISTORIA POSSEGANA NOVAE THEMAE“ -

POŽEGA – Prošlog tjedna objavljen je stručni časopis Povijesnog društva Požega Historia possegana novae themae. Časopis se sastoji od 280 stranica i sadrži po jedan izvorni te pregledni članak i četiri stručna rada, osam prikaza knjiga i časopisa, jedan intervju i osam eseja.

- Prvi broj pripremljen je za prosinac 2014., ali zbog niza okolnosti, a posebno problema s financijskim sredstvima nismo ga mogli objaviti. U prvom broju čitatelji mogu nešto saznati o prapovijesnim naseljima na području Parka prirode Papuk, freskama u crkvi svetoga Lovre, „papučkom“ graditeljstvu, arheološkim istraživanjima na području Požeške kotline, prelama i predenju u požeškom kraju, ekohistoriji, problemima vezanim uz Prvi i Drugi svjetski rat te o mnogim drugim zanimljivostima iz prošlosti Zlatne doline – rekao je glavni urednik časopisa Vinko Tadić. Prvi broj izašao je u nakladi od 200 primjeraka.

- Ovom prilikom, kao glavni urednik, zahvaljujem svim autorima koji su svojim tekstovima obogatili prvi broj ovoga časopisa, a to su: Viktorija Ciganović, Vera Ćuže – Abramović, Katarina Dimšić, Bojan Đurđević, Goran Đurđević, Jelena Hihlik, Milan Lukić, Marijana Matijević, John McNeill, Kornelija Minichreiter, Marija Radonić, Tomislav Radonić, Rosana Ratkovčić, Dubravka Sokač – Štimac, Ivica Šnajder, Mirjana Šperanda, Vinko Tadić, Juraj Zelić i Maja Žebčević Matić. Riječ zahvale upućujem i članovima uredništva i savjeta, lektoricama, korektorima te tehničkom uredniku Robertu Kresini. Zahvaljujem i našim sponzorima, a to su članovi i prijatelji Povijesnog društva Požega te Grad Požega. Dužan sam izraziti zahvalu i Lani Protić Malbašić na sjajnoj grafičkoj pripremi te Agenciji za marketing Kruna iz Požege. Posebno hvala upućujem mojim najbližim suradnicima u radu na uređivanju prvog broja ovoga časopisa a to su: kolega Goran Đurđević, gospođa Vera Jekić i profesorica Ljiljana Pavlica. Uskoro ćemo organizirati predstavljanje, a svi prisutni dobit će na poklon jedan primjerak časopisa – istaknuo je Tadić te dodao kako je stručni časopis Historia possegana novae themae pokrenut s ciljem upoznavanja naših sugrađana s različitim aspektima prošlosti Požeške kotline te njegovanja kritičkog mišljenja nasuprot ideologizaciji i mitskim predstavama o prošlosti, te kako nastoje njegovati pluralizam mišljenja i kulturu dijaloga jer nema apsolutne istine o prošlosti.

Tekst: Vladimir Protić Foto: Alen Protić

11. UGOSTITELJSKI KUP SV. GRGUR POŽEGA 2016. -

Natjecali su u prigotovljavanju hrane pred gostom i miješanju barskim mješavina ručnim i električnim mješačima te sljubljivanju domaćih vina uz flambirana jela

POŽEGA – Svečanim otvaranjem u Domu obrtnika Požega započeo je 11. Kup ugostitelja „Sv. Grgur 2016“, u organizaciji Obrtničke škole Požega, Obrtničke komore Požeško-slavonske i Udruženja obrtnika Požega uz pokroviteljstvo grada Požega i Požeško-slavonske županije.

- Na današnjem natjecanju imamo natjecatelje iz šest obrtničkih škola iz pet županije, iz Zagreba, Osijeka, Virovitice, Županje i Đakova. Učenici se natječu u šest disciplina, flambiranje slanih i slatkih jela, pripremanje mješavina u barskoj čaši, pripremanje dugih mješavina u ručnom mješaču, pripremanje bezalkoholnih mješavina u električnom mješaču, pripremanje barskih mješavina slobodnim stilom i somelijer junior. Ovogodišnje natjecanje ujedno je i posljednja priprema za međužupanijski „Gastro“ koji se sljedećeg vikenda održava u Osijeku. Nadam se da će učenici pokazati visoku razinu vještine i znanja – rekla je na otvaranju kupa, Iva Šnajder, ravnateljica Obrtničke škole Požega iz koje se natječe 18 učenica i učenika.

- Za natjecanje se pripremam dosta dugo, moja disciplina je somelijerstvo koje uključuje otvaranje, posluživanje i poznavanje vina. Žiriju ću prezentirati vino i opisati zašto sam odabrala određeno vino i nadam se dobrom plasmanu. Nakon srednje škole planiram upisati fakultet za turistički menadžment u Opatiji – rekla je Marina Svetec, učenica Obrtničke škole Požega.

- Kako bi došli na ovo natjecanja učenici su morali razviti tehniku, rad te prepoznati okuse, začine i mirise. Osnovne namirnice koje će učenici danas koristiti su kruška za flambiranje slatkog jela i svinjski file za slana jela. Hrana će pratiti vino i o tome će ovisiti koje začine i dodatke će učenici koristiti u spravljanju jela. Hrana prati vino, hrana se proizvodi svaki dan, a vino samo jednom godišnje – istaknuo je Zvonimir Škopec, mentor i stručni učitelj u Obrtničkoj školi Požega.

Učenicima su podršku dali požeški gradonačelnik Vedran Neferović i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, napominjući da se njihove struke traže na tržištu, te da postanu stručnjaci svoga posla. - Od vas danas očekujemo da prezentirate svoje znanje i vještine koje ste stekli no isto tako da vam ovo natjecanje bude dodatni motiv kako bi se nastavili usavršavati i razvijati svoje kvalitete. Nitko ne želi prosječne, svi traže najbolje i vjerujem da ste svi danas koji ste ovdje najbolji i od srca vam želim da budete ustrajni jer od rada ne treba bježati - rekao je požeški gradonačelnik Vedran Neferović.

Natjecanje je otvorio požeško-slavonski župan Alojz Tomašević koji je naglasio kako je i sam određeno vrijeme u životu proveo radeći kao konobar i da se toga razdoblja i zanimanja ne stidi, a i učenici svi trebaju biti ponosni na svoja zanimanja, za što je dobio poseban pljesak. - Dragi kolege, pozdravljam vas jer sam ponosan da sam upravo ovaj predivan posao radio gotovo 14 godina. Biti konobar, biti barmen, biti kuhar to je umjetnost i to ćete vi danas pokazati. Već ovo ljeto dio vas će raditi na Jadranu i ne zaboravite da vi prezentirate svakom gostu svoju kulturu, čast i ponos zato nikada nemojte zaboraviti odakle dolazite - rekao je između ostalog župan Tomašević.

Nakon natjecanja proglašeni su najbolji pojedinci u nekoliko kategorija, te nagrađeni kipićima fra Luke Ibrišimovića Grgura, poklonima sponzora tvrtke Zvečevo, Badel 1862, tvrtke Grbić i kutjevačkih vinara.

U kategoriji flambiranih slatkih jela 1. mjesto osvojili su Marija Mišić i Antonija Ereiz iz Požege, 2. mjesto Barbara Smoljo i Marina Baltić iz Požege, 3. mjesto Laura Ljubić i Franco Pešec Muhić iz Zagreba. U kategoriji flambiranih slanih jela 1. mjesto osvojili su Ivana Klarić i Anamarija Mazal iz Požege, 2. mjesto Laura Ljubić i Franko Pešec Muhić iz Zagreba, 3. mjesto Marija Mišić i Ivana Abramović iz Požege.

U kategoriji pripremanja kratkih barskih mješavina 1. mjesto osvojila je Adrijana Rittgasser iz Osijeka, 2. mjesto Kristijan Lacić iz Osijeka, 3. mjesto Josip Matijević iz Županje. U kategoriji pripremanja dugih mješavina u ručnom mješaču 1. mjesto osvojila je Marija Bradarić iz Osijeka, 2. mjesto Lorena Viljevac iz Virovitice, 3. mjesto Marko Jemrić iz Županje. U kategoriji pripremanje bezalkoholnih mješavina u električnom mješaču 1. mjesto osvojila je Rozalija Firšt iz Virovitice, 2. mjesto Ines Habus iz Osijeka, 3. mjesto Rea Biondić iz Zagreba. U kategoriji koja je uvijek posebno atraktivna u svom izvođenju s puno akrobacija, pripremanje barskih mješavina slobodnim stilom 1. mjesto osvojio je Danijel Horvat, 2. mjesto Marin Prpić iz Požege 3. mjesto Matej Renka iz Požege. U kategoriji sommeliera juniora koji su najbolje sljubili vina uz slana i slatka flambirana jela 1. mjesto osvojio je Drago Crnogorac iz Osijeka, 2. mjesto Luka Mišić iz Požege, 3. mjesto Marina Svetac iz Požege.

Ukupni pobjednik i osvajač nagrade i priznanja Grand Prix sv. Grgur ove godine je Obrtnička škola Požega, koja je nakon dugo godina dominacije osječke ugostiteljske škole vratila Grand prix u grad na Orljavi.

Tekst: Vladimir Protić Foto: Alen i Vladimir Protić

RAZGOVORI POVODOM: uz obilježavanje Međunarodnog Dana žena porazgovarali smo s nekoliko uspješnih žena u politici, samoupravi, gospodarstvu i kulturi -

Kornelija Sabljak, ravnateljica OŠ Julija Kempfa

Obratili smo se s nekolicinom pitanja želeći napraviti jedan prilog u tjedniku Kronika i saznati da li je ženama teže doći do rukovodećeg položaja u politici, gospodarstvu, doći na rukovodeća radna mjesta. Da li je biti žena danas olakšavajuća ili otežavajuća okolnost, te koja su njihova iskustva u stvaranju karijere i usklađivanju posla, obitelji, majčinstva. Odgovorile su nam i na pitanje što bi učinile u hrvatskom društvu na poboljšanju rodne jednakosti.

Evo što nam je odgovorila Kornelija Sabljak, ravnateljica OŠ Julija Kempfa u Požegi.

Da li je ženama teže doći do rukovodećih položaja, u politici, samoupravi, gospodarstvu?
- Promatrajući društvo oko sebe, nekako mi se čini da odgovor na to pitanje ovisi o području u kojem se žene, odnosno muškarci natječu. Trenutno, npr. u OŠ u Požegi na čelu svih škola su ravnateljice. Žene prevladavaju u školstvu i na sreću, to se preslikalo i na vodeće funkcije u školi. Ipak, ako promatramo šire, primIjetit ćemo da su muškarci češće rukovoditelji nego žene, poglavito u navedenim područjima – politici, samoupravi, gospodarstvu. Čini se da prevlast ipak imaju muškarci, posebno kada je riječ o većoj financijskoj odgovornosti i o donošenju značajnijih društvenih odluka.

Da li je biti žena danas otežavajuća ili olakšavajuća okolnost?
Biti žena u poslovnom svijetu predstavlja dodatan izazov. Naime, od vas se stalno očekuje dokazivanje vlastitih kvaliteta i sposobnosti. Izraženo je nepovjerenje prema uspjehu žena – kao da je to slučaj sreće, olakotnih okolnosti ... Nije dovoljno jednom pokazati da imaš volju, želju i prave sposobnosti za uspjeh nego ponovno to isticati i potvrđivati. Možemo, dakle, zaključiti da je ženama teže dobiti i zadržati visoku poziciju u poslovnom svijetu.

Kakva su vaša iskustva?
Moje iskustvo izuzetno je pozitivno. Volim svoj posao i on me ispunjava kao osobu te cijeli svoj dosadašnji radni vijek radim kako bih unaprijedila svoju struku i povećala kvalitetu rada. Radeći u nastavi napredovala sam u zvanje mentora na području kemije. Smatram da je moja sadašnja pozicija rezultat dugogodišnjeg truda, upornosti, učenja i rada općenito. Ne bojim se izazova niti dodatnog truda kako bih u poslu imala kvalitetu.

Kakva je vaša priča o uspjehu u karijeri?
Budući da sam po struci profesorica kemije i biologije, godinama sam predavala navedene predmete u školi. Posao učitelja za mene je jedan od najplemenitijih i najvažnijih poslova jer učitelji imaju veliku ulogu u oblikovanju budućnosti mladih ljudi. Usrećuje me rad s djecom i prenošenje znanja na mlade generacije. Moja današnja uloga ravnatelja se manifestira kroz brigu za uspjeh učenika i kvalitetu poučavanja, kreiranje vizije škole, donošenje odluka, brigu o resursima, napredovanju škole… Svoj najveći uspjeh vidim kroz zadovoljstvo učenika i učitelja, koji dolaze u školu i na posao motivirani i zadovoljni, jer u školi vlada ugodno ozračje i pozitivna klima.

Kako ste uskladili posao, obitelj, majčinstvo?
- Sve se može kad se hoće. Jednostavno rečeno, ali ponekad malo teže izvedivo. Ključno je dobro se organizirati kako bi tijekom jednog dana našli vremena i energije i za jedno i za drugo. Važno je i dopustiti si povremene neuspjehe u balansiranju između radne, obiteljske i majčinske uloge. Ne postoji najbolja ili univerzalna formula za uspješno balansiranje i nužno će se zato nekad dogoditi i da se „skrati“ vrijeme za obitelj, a nekad za kvalitetno obavljen posao ... To je stvar iskustva i svačije specifične životne situacije.

Što bi trebalo učiniti u hrvatskom društvu na poboljšanju rodne jednakosti?
- Mislim da se poboljšanje i povećanje rodne ravnopravnost u budućnosti možemo očekivati tek ukoliko svoju djecu sada naučimo da bitnih razlika između muškaraca i žena nema. Roditelji i sve odrasle osobe rodnu ravnopravnost trebali bi zastupati u svojim stavovima, ponašanjima i prihvaćanju „muških i ženskih“ obaveza i izazova jednako. Svakako prvo treba krenuti od sebe, prihvatiti i živjeti rodnu ravnopravnost, a onda će se polako događati i promjene u našoj djeci, kolegama, društvu.

Da li su žene u većoj mjeri žrtve nasilja, mobinga i nejednakosti?
- Statistike kažu da jesu, ali to su problemi kojima su izloženi i muškarci i treba ih tako i tretirati – kao rašireni opći problem. Ne bi nam trebalo biti teško pokazati solidarnost u svakom slučaju nasilja, mobinga i nejednakog tretiranja kojeg primijetimo, a i zauzeti se za ono ispravno. Primjer nejednakosti je obraćanje pozornosti na izgled kod žena, nisam do sada čula nikakve komentare na odjeću svojih muških kolega, za razliku od kolegica. Tu nije tema odjeća, nego nepoštovanje i oblik nejednakosti.

Tekst: Vladimir Protić Foto: arhivska fotografija

(PROMO ČLANAK) PROJEKT „VELIKI KORACI MALIH PODUZETNIKA“ -

Simulacija rada virtualnog poduzeća

Na Veleučilištu u Požegi održana je dvodnevna radionica za djecu pod nazivom „Poduzetnički poligoni“. Poduzetnički poligoni su jedna od deset aktivnosti koje se provode u okviru projekta „Veliki koraci malih poduzetnika“ čiji je nositelj Dječji vrtić sv. Leopolda Mandića, a koji je financiran iz Europskog socijalnog fonda.

Ova aktivnost osmišljena je suradnjom učitelja, odgajatelja te predavača Veleučilišta u Požegi. Radi se o simulaciji rada virtualnog poduzeća.

Djeca su bila podijeljena u 6 skupina, a svaka skupina sudjelovala je u radu jedne od sljedećih organizacijskih jedinica „virtualnog poduzeća“:

1. SKLADIŠTE 2. NABAVA 3. PRODAJA 4. PROIZVODNJA 5. FINANCIJE 6. MARKETING

Karakteristika je ove aktivnosti vrlo izražena obrazovna vertikala „od vrtića do fakulteta“ jer su sa svakom skupinom djece radili studenti Veleučilišta u Požegi, učenici Ekonomske škole u Požegi, odgajatelji, učitelji i jedan mentor predavač s Veleučilišta, stručnjak iz područja koje zahtjeva navedena organizacijska jedinica.

U aktivnosti je sudjelovalo ukupno 192 djece i to: 2a, 2c i 4b razreda Osnovne škole Julija Kempfa s učiteljicama Ivanom Jukić Matijević i Marijom Rabić te učiteljem Mariom Gavranom, učenici 2s i 3c razreda Osnovne škole Antuna Kanižlića s učiteljicama Valentinom Mirković i Vlastom Jezerčić, učenici 2a i 3d razreda Osnovne škole Dobriša Cesarić s učiteljicama Tanjom Zeba i Lidijom Pecko. Osim školske djece u aktivnosti su sudjelovala i djeca Montessori skupine iz DV sv. Leopolda Mandića s odgajateljicama Darijom Poleti i Ivanom Pavlović te djeca Montessori skupine iz Dječjih vrtića Požega s odgajateljicama Sašom Soukup te Martinom Papac.

Virtualno poduzeće „Voćko“ u kojem su djeca bila zaposlena proizvodno je poduzeće čija je osnovna djelatnost proizvodnja voćnih salata. Ova vrsta djelatnosti izabrana je kako bi se djeci predstavio cjelokupan poslovni proces poduzeća, ali i kako bi im se pojasnio utjecaj zdrave prehrane na zdravlje.

- Mini poslovni „poligoni“ – Nabava organiziran je na način da se djeci približi i upozna ih se s poslovnim procesima koje obuhvaća nabavno poslovanje u poduzeću. Ova aktivnost obuhvatila je i upoznavanje djece s poslovnim dokumentima – narudžbenicom i planom nabave. Navedena dokumentacija prilagođena je dobi djece, a za predškolsku djecu pripremljeni su slikovni materijali.

Nakon što su nabavili potrebne sirovine i materijale neophodne za proizvodnju voćnih salata djeca su navedeno skladištila na za to predviđeno mjesto u odjelu „Skladište“.

- Mini poslovni „poligon“ – „Skladište“- osmišljen je kako bi se djecu upoznalo sa procesom skladištenja pri čemu su ona popunjavala poslovnu dokumentaciju neophodnu za evidentiranje nastalih promjena – primka, izdatnica, otpremnica i sl.

Sirovine i materijale iz skladišta djeca su prenosila u odjel „Proizvodnja“

- Mini poslovni „poligon“ – Proizvodnja obuhvatio je aktivnosti proizvodnog procesa u poduzeću. Djeca su savladala vještine prerađivanja namirnica te naučila kako se od sirovina i materijala stvara gotov proizvod, nakon čega su svoje proizvode, voćne salate, prenosila u odjel „Prodaja“

- Mini poslovni poligon „Prodaja“ obuhvatio je trgovanje i predstavljanje proizvoda i usluga kupcima. Na ovom odjelu odvijala se prodaja voćnih salata pri čemu su djeca ispisivala račune kupcima. Cilj je ove aktivnosti bio razvijanje svijesti odgovornih potrošača kod djece. Osim računa djeca su na ovom odjelu kalkulirala prodajnu cijenu uzimajući pri tome u obzir troškove koji su nastali u poslovnom procesu.

Osim u navedenim odjelima djeca su radila i u odjelu Financije i Marketing

- Mini poslovni „poligon“ – Financije – obuhvatio je aktivnosti koje su educirale djecu o osnovnim aktivnostima financijskog poslovanja u poduzeću: pojam i vrijednost novca, određivanje cijena i plaćanje, prihodi i rashodi te mogućnosti ostvarivanja i raspoređivanja ostvarenog dobitka. U odjelu financija djeca su ispisivala specifikaciju novca, evidenciju djelatnika i isplaćivala plaće.

- Mini poslovni „poligon“ – Marketing – educirao je djecu o primjeni vještina promidžbe u cilju privlačenja kupaca i povećanja prodaje proizvoda. Pri tome su djeca sama izrađivala cjenike, letke i plakate koji će se koristiti u realizaciju aktivnosti – „Festival dječjeg poduzetništva“.

Djecu su na poligonima educirale stručne osobe, 13 predavača Veleučilišta u Požegi: dr.sc. Barbara Pisker, dr.sc. Katarina Potnik Galić, Katarina Štavlić, univ.spec.oec., dr.sc. Mirjana Radman Funarić, dr.sc. Mirjana Jeleč Raguž, mr.sc. Svjetlana Letinić, dr.sc. Valentina Obradović, mr.sc. Karolina Štefanac, mr.sc. Hrvoje Budić, mr.sc. Kristijan Đokić, prof. Marija Blažićević, dr.sc. Berislav Andrlić i prof. Bojan Radišić

Dugoročni je cilj aktivnosti „Poduzetnički poligoni“ implementirati primijenjenu metodologiju u odgojno obrazovni proces koji će kroz sve gore opisane aktivnosti kontinuirano poticati i razvijati poduzetnički duh kod djece. Sinergijski efekt primijenjenih metoda razvoja poduzetničkih osobina i Monessori pedagogije omogućit će kvalitetne odgojno obrazovne aktivnosti s djecom koje će imati pozitivan utjecaj na njihove buduće poduzetničke aktivnosti - izjavila je voditeljica projekta Hrvojka Dubiel Potnik.

Tekst/foto: Promo

(PROMO ČLANAK) NAJVEĆI SAJAM ZA BEBE I DJECU U REGIJI UZ ODLIČNE SAJAMSKE PONUDE I ZABAVNE PROGRAME -

Sajam „Dani beba, djece i trudnica“ najveći je specijalizirani sajam za bebe i djecu u regiji, a na radost i veselje stanovnika Slavonije stiže u Slavonski Brod i to u trgovačkom centru City Colosseum. 23. po redu sajam održat će se u lijepom i ugodnom prostoru trgovačkog centra City Colosseum na 1. katu. City Colosseum je najveći trgovački centar u središnjoj Slavoniji i time idealna lokacija za održavanje najvećeg sajma za bebe i djecu u regiji.

Subota, 05.03. i nedjelja, 06.03. od 09:00h do 21:00h u modernom prostoru trgovačkog centra City Colosseum očekuje Vas sajam „DANI BEBA, DJECE I TRUDNICA“ gdje će se posjetiteljima na jednom mjestu predstaviti mnoge tvrtke prisutne u Hrvatskoj koje nude proizvode namijenjene trudnicama, bebama i djeci. Generalni pokrovitelj sajma je Podravkin Lino, a uz sponzore sajma ističemo: Bebe Nova, Magic Baby, Mali anđeo, Nestle, Töpfer i Violeta, posjetitelje će dočekati i mnogobojne specijalizirane tvrtke sa svojim proizvodima. Ovaj specijalizirani sajam za bebe, djecu i trudnice omogućava da se na jednom mjestu roditelji upoznaju s mnogim novitetima, brendovima, novim proizvodima, a posebno želimo istaknuti i specijalne sajamske ponude. Roditelji se odlučuju za kupnju baby opreme upravo na ovom sajmu, jer je poznat po atraktivnim i primamljivim popustima, te najvećem izboru proizvoda na jednom mjestu.

Osim izložbenog prostora za velike i male posjetitelje pripremljen je također bogat zabavni program. Na pozornici sajma će nastupati dječji zborovi, plesne skupine, KUD-ovi, animatori, a posjetitelje očekuju i mnogobrojne nagradne igre. Uz sve to, djeca se mogu zabaviti u brojnim igraonicama, radionicama i crtaonicama koje su nezaobilazni dio „Dana beba, djece i trudnica“. O svim aktivnostima tijekom održavanja sajma i ostalim informacijama organizator će obavještavati putem službene facebook stranice Dani beba i službene web stranice: www.danibeba.com

Pozivamo Vas na „Dane beba, djece i trudnica“ u trgovački centar City Colosseum 05. i 06.ožujka 2016. od 09:00h do 21:00h. uz bogate sajamske ponude i zabavni program koji će zasigurno zabaviti sve velike i male posjetitelje. Uživajte u shoppingu i zabavi jer „Dani beba, djece i trudnica“ su nezaobilazno mjesto za sve roditelje, bebe, djecu i trudnice.

Tekst/foto: Promo

ZAVRŠIO 4. NAGRADNI NATJEČAJ TJEDNIKA KRONIKA ZA KRATKU PRIČU -

POŽEGA - Tjednik Kronika požeško-slavonska sinoć je zatvorila još jedan krug natječaja za kratku priču. Na ovogodišnji natječaj pristigle su 22 priče od 11 autora pa stručno povjerenstvo ni ovog puta nije imalo lak zadatak izabrati najbolju.

- Kada je krenuo natječaj 2010. godine bilo je to na poticaj autora koji su tražili način gdje se mogu izraziti i svoje radove prezentirati javnosti. Prihvatili smo i nismo ni očekivali kako će to ići ovako dugo i ovakvim intenzitetom. No, s vremenom smo uvidjeli da ima priča i u tri ciklusa prikupljeno je 64 priče koje smo objedinili u posebnu zbirku. Nastavljamo dalje, idemo svake godine po jedan natječaj i nadamo se i dalje velikom interesu autora. Drago mi je da smo zaključili i ovaj četvrti natječaj i što smo dobili nove, kvalitetne priče i nove pobjednike, a posebno mi je drago što smo se proširili i izvan granica županije pa su nam se već javljali i autori iz Sisačko-moslavačke županije, Brodsko-posavske te Zagrebačke županije - naglasio je Vlado Protić, najavljujući ujedno i natječaj “Pišem ti pjesmu” za najbolju pjesmu koji će biti otvoren u travnju ove godine.

Ispred Požeško-slavonske županije i požeškog Ogranka Matice hrvatske nazočne je pozdravila pročelnica županijskog Odjela za društvene djelatnosti i predsjednica požeškog ogranka Matice hrvatske dr. sc. Vesna Vlašić. - Posebno mi je drago što tjednik Kronika nastoji očuvati tradiciju pisane riječi u Požegi, jer poznato je kako je ovo naše podneblje rasadište književnika. Kratku priču, u malo riječi nešto reći sa smislom, nije lako napisati, dobro to znam jer mi je to struka. Čestitam zato svima koji su se odvažili pisati kratke priče, posebice čestitam nagrađenima. Pozdravljam ideju i natječaja za najbolju pjesmu jer to ovdje nedostaje - rekla je Vlašić.

 Najuspješnije priče odabrali su dugogodišnji članovi žirija Lana Derkač, poznata književnica iz Požege, Davor Šalat pisac i književni kritičar iz Zagreba, novinar Ivica Herner i Vlado Protić glavni urednik Kronike.

- Mislim da ovaj natječaj puno znači u ovoj sredini jer to je jedna kvalitetna prilika ljudima koji pišu da steknu određeno samopouzdanje da se njihove priče čuju, a s druge strane, kako ovdje mogu čuti i pohvalu i konstruktivnu kritiku, mislim da je ovaj natječaj svojevrsno zrcalo njihovog rada - rekla je književnica Lana Derkač.

Treće mjesto osvojila je Marija Žilić Petrišić s pričom Good boy. - U njoj dominira proces razvoja ljubavi prema psu kojeg pripovjedačica prvo ne želi uzeti u kuću, ali do kraja priče shvaća da ga želi i pronalazi ga već zapuštenog u selu uz rub šume, kamo ga je, prvotno neželjenog, odvezao njezin suprug. U tekstu su uvjerljivo iznijansirani obiteljski odnosi, nezadovoljavajuća i narušena bračna komunikacija, kao i odnos sina prema zavisnoj i podređenoj životinji. Dobro je ostvarena i pripovjedačicina komparacija suprugove ljubavi sa psećom ljubavi i spoznaja o tome da je pseća ljubav znatno nesebičnija. Ipak, priču bi na pojedinim mjestima još trebalo malo stilski dotjerati i na taj način izbjeći poneku prepotrošenu sintagmu – rekla je ispred povjerenstva Lana Derkač.

Drugo mjesto osvojila je Irena Ivetić s pričom Happy birthday (x = 50 - 1). - U njoj dominira pripovjedačica posve usredotočena na vlastite doživljaje i raspoloženja tijekom jednoga dana - njezina rođendana. Radi se o rekonvalescenciji nakon operacije i likici koja je zapravo najsretnija povratkom u svakodnevni život s nizom malih stvari i bliskih ljudi čiju vrijednost još više cijeni nakon bolesti. Priča je živahno i protočno ispričana, pripovjedačica se uspijeva narativno prilagoditi različitim situacijama i dobro karakterizirati likove koje uvlači u radnju. No ipak je riječ o razmjerno stereotipno ispripovijedanoj priči o običnim, dnevnim životnim događanjima – rekla je ispred povjerenstva Lana Derkač.

Prema ocijeni žirija, prvonagrađena je priča “Kud svi Turci tu i mali Mujo” Gordane Malbašić koja priča o apsurdu hrvatske današnjice (kako je bolje biti na Zavodu za zapošljavanje nego kod većine poslodavaca koji ne poštuju i ne isplaćuju svoje radnike), a ispričana je tonom crnog humora kojim se neka situacija mora dovesti do apsurda kako bi se shvatilo neprirodnost i devijantnost. - Prosudbeno povjerenstvo odlučilo je da prva nagrada pripadne priči „Kud svi Turci, tu i mali Mujo“. Ova priča je ispričana tonom svojevrsnog crnog humora kojim se neka situacija mora dovesti do apsurda kako bi se shvatilo kolika je njezina neprirodnost i devijantnost. Pripovjedač, naime, u pomalo zafrkantskom tonu priča kako je bolje biti na Zavodu za zapošljavanje nego li zaposlen kod većine poslodavaca koji ne poštuju svoje radnike. Mnogi od njih im niti ne daju plaću pa ništa ne gube ako su nezaposleni. Vrhunac je apsurda da je nezaposlenom ljepše na Zavodu za zapošljavanje jer su mu tu i članovi obitelji svih naraštaja, a time se vrlo zorno i efektno pokazuje nakaradna egzistencijalna i socijalna situacija ljudi u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u Slavoniji i Požegi. Priča je ispričana razmjerno kratkim i korektnim rečenicama, s dobrim osjećajem za gradaciju radnje i izražavanje pripovjedačeva stava, s jednostavnim riječima kojima se jasno očituje grotesknost situacije - naglasila je u obrazloženju Lana Derkač.

- Kad sam prvi put ostala bez posla, 2004. godine imala sam dojam apsurda koji sam opisala u priči. Danas sam opet nezaposlena i ništa se nije od tada do sad promijenilo. Zahvaljujem mojoj prijateljici Danijeli Oroz koja uporno šalje moje priče na natječaj, jer sama ih ne bi poslala. Doista sam iznenađena i vrlo zahvalna - rekla je autorica prvo nagrađene priče Gordana.

Nakon proglašenja pobjednika i uručenja nagrada, svi autori su čitali svoje priče, pa se nastavila ugodna književna večer uz odlične kanapee Hotela Grgin Dol i glavne kuharice Marijane Pranić.

Tjednik Kronika požeško-slavonska još se jednom zahvaljuje svim autorima koji šalju svoje priče te ih pozivamo da i dalje sudjeluju na našim natječajima za autore.

Tekst/foto: Vladimir Protić