Prikazujem sadržaj po oznakama: RAZGOVOR S POVODOM

RAZGOVOR S POVODOM: novi ravnatelj Doma zdravlja Požeško-slavonske županije, Marijan Višaticki, o novim projektima i povoljnim rješenjima na dobrobit pacijenata -

POŽEGA - Već se duže vremena pojavljivao problem u obavljanju sanitetskog prijevoza, kako na području Požeštine tako i cijele Požeško-slavonske županije koje je sve više dolazio do izražaja na što se sustavno ukazivalo i tražilo rješenje. Ovih je dana tim mukama došao kraj o čemu smo razgovarali s ravnateljem požeško-slavonskog Doma zdravlja, Marijanom Višatickim.

Višaticki je naglasio kako je pozitivnim propisima prema mreži, broju stanovništva, gustoći cesta i sl. propisano da Dom zdravlja Požeško-slavonske županije može imati šest timova sanitetskog prijevoza koji je kao takav broj timova najmanji gledajući na razini RH. 

 - Jedan tim znači dva sanitetska vozila, dva vozača i medicinski tehničar. Pod sanitetskim prijevozom podrazumijeva se prijevoz osobe u ili iz zdravstvene ustanove odnosno ugovorne ordinacije u svrhu pružanja zdravstvenih usluga koji se prijevoz vrši posebnim vozilom koje mora imati propisanu opremu. Do sada su bila četiri tima za područje Požeštine i dva tima za područje Pakraca i Lipika. Bio je to trajni deficit s vozilima odnosno timovima. S vozilima saniteta se prelazilo mjesečno više od 120 tisuća kilometara iz čega je proizlazilo već duže vremena da je bila potreba za povećanjem broja sanitetskih vozila odnosno timova što u određenom vremenu nije bilo moguće jer za to nije bilo razumijevanja - naglasio je ravnatelj Višaticki.

Uz pomoć osnivača Požeško-slavonske županije Dom zdravlja je, kako ističe Višaticki, lobirao je iz sredstava Zavoda za zdravstveno osiguranje, financiranje dva dodatna tima te da su ti timovi priznati da se osnuju po posebnom standardu jer su uvažene molbe u kojima su prikazane stvarne potrebe pružanja sanitetskog prijevoza.

 - Nova dva tima su počela su s radom od 1. prosinca tako da će u buduće sanitetski prijevoz biti dostupniji pacijentima i da će se manje vremena čekati na određene prijevoze. Redovito prevozimo pacijente na dijalizu, hemodijalizu, onkološke bolesnike i sve one druge koji ostvaruju pravo na sanitetski prijevoz prema propisanim pravilima. Žao mi je što moram reći da je broj sanitetskih prijevoza sve veći, a to govori da je stanovništvo starije, izloženo većem pobolu i ozbiljnijim bolestima. To je tužna statistika i moramo biti svjesni da je potreba za sanitetskim prijevozom veća i bit će u narednom vremenu još veća - nastavlja Višaticki dodajući kako ga veseli što je Zavod za zdravstveno osiguranje prihvatilo apele kako Doma zdravlja tako i osnivača, Požeško-slavonske županije.

 Marijan Višaticki, ravnatelj Doma Zdravlja PSŽ- Dom zdravlja Požeško-slavonske županije raspolaže s određenim vozilima kojima će se moći uz nove timove poboljšati standard u sanitetskom prijevozu. Naloge za sanitetski prijevoz izdaju izabrani liječnici primarne zdravstvene zaštite, liječnici u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi i liječnici na objedinjenom hitnom bolničkom prijemu kod kojeg je pacijent u postupku liječenja. Pravo na sanitetski prijevoz imaju nepokretne osobe, teško pokretne i osobe koje zbog prirode bolesti nije preporučeno samostalno kretanje - dodaje ravnatelj Višaticki naglašavajući kako je u planu kupovina četiri nova vozila za sanitetski prijevoz kroz decentralizirana sredstva i pomoć Požeško-slavonske županije.

 - Dobivanjem nova dva tima podižemo razinu pružanja zdravstvene zaštite u djelatnosti sanitetskog prijevoza za stanovnike Požeško-slavonske županije što nam je velika želja, i to ona da budemo u službi čovjeka, što nam je i u obvezi - zaključio je Marijan Višaticki, ravnatelj Doma zdravlja Požeško-slavonske županije.

RAZGOVOR S POVODOM: načelnik općine Jakšić Ivica Kovačević, dipl. ing., povodom obilježavanja Dana općine Jakšić i blagdana zaštitnice župe sv. Barbare -

Dan Općine koji je kod nas i na kraju kalendarske godine prilika je da se napravi i nekakva rekapitulacija onoga što je napravljeno u protekloj godini. Stoga smo porazgovarali s načelnikom Općine Jakšić, Ivicom Kovačevićem koji smatra da je i sveta obaveza ali i običaj da se povodom Dana Općine obrati svim građanima i položi račun što se učinilo u proteklom razdoblju.

Općine Jakšić sa svojih deset naselja i oko 4.100 stanovnika svojim malim izvornim proračunom i ove godine je odradila niz manjih i većih infrastrukturnih projekata za boljitak svih svojih mještana. Naravno uz potporu javnih, komunalnih i drugih poduzeća koja su svojim sredstvima odradili niz projekata u Općini Jakšić. 

Koji su bili glavni prioriteti vašeg ovogodišnjeg proračuna?

 - Prema planu Proračuna i Planu kapitalnih investicija u 2017. godini, odmah smo nastavili s započetim aktivnostima a glavni prioriteti Proračuna općine Jakšić su izgradnja kapitalnih infrastrukturnih građevina. Tako smo i ove 2017. glavninu aktivnosti usmjerili na završetak radova i početak rada novog Dječjeg vrtića Jakšić s početkom nove školske godine 2016/17., koji se pokazao kao pravi zgoditak. Rad stručnog mladog kadra profilirali su naš  vrtić u respektabilnu ustanovu. Završetkom prve školske godine i upisom nove djece pokazala se potreba otvaranja još jedne odgojne skupine jasličkog uzrasta. Moram naglasiti da smo u ovoj, 2017. godini uspjeli zatvoriti financijsku konstrukciju gradnje vrtića, s uplatom sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost  u iznosu 1,12 milijuna kuna.

Pored djece vrtićkog uzrasta Općina financira predškolu koja je od prošle školske godine organizirana u vrtića za djecu koja ne pohađaju vrtić. I ono što je najbitnije otvorili smo desetak novih radnih mjesta, te osigurali mladim obiteljima kvalitetan i stručan rad s djecom.

Na području općine imate dosta nerazvrstanih cesta i problema s oborinskim vodama?

 - Svojim redovni godišnjim planom održavanja nerazvrstanih cesta i poljskih putova nastavili smo održavanje poljskih putova i neasfaltiranih ulica kao i sanaciju naletnih rupa po oštećenim asfaltiranim ulicama. S raspoloživim sredstvima koja su uvijek nedostatna održavamo po  naseljima sve glavne poljske putove i držimo ih u funkcionalnosti kako bi poljoprivredni proizvođači što lakše dolazili do svojih obradivih površina.

Posljedice velike poplave 2014. godini, još nisu u potpunosti sanirane na cestama i poljskim putovima, mostovima, te zbog sve veće  nosivosti traktora i poljoprivrednih prikolica učestalo dolazi do oštećenja mostova (ćuprija) izrađenih od betonskih cijevi što nastojimo žurnije sanirati.

U stalnom smo kontaktu s Hrvatskim cestama koje su proteklih godina uredile  državnu cestu DC 51 na cijelom potezu kroz Općinu Jakšić, od Šumanovca do Požege, ali su ostala neuređena autobusna ugibališta, zadnje je odrađeno o njihovom trošku je u naselju Radnovac. Želja nam je u nadolazećem razdoblju urediti autobusno ugibalište na križanju Kolodvorske i ulice Vladimira Nazora, kako bi osnovnoškolska djeca mogla bez opasnosti dočekati autobus koji ih prevozi do škole, a za navedenu lokaciju smo dobili i mišljenje ŽUC-a.

Prošle godine smo kandidirali projekt „Pješačka staza, pješački most, autobusna ugibališta i parkirališta u naselju Eminovci“ uz državnu cestu D-51 prema Hrvatskim cestama. Projekt se upravo realizira te se u 100% iznosu financira iz sredstava Hrvatskih cesta. Ukupna vrijednost projekta po javnoj nabavi je 2,7 milijuna kuna izvođač radova jesu tvrtke Promet građenje i Geokod iz Slav. Broda.

Iako ste jedna od manjih općina potencirate razvoj gospodarstva i krenuli ste u izgradnju svoje Gospodarske zone?

 - Naš sljedeći veliki zadatak i cilj je opremiti i izgraditi komunalnu infrastrukturu u gospodarskoj zoni u Jakšiću te u budućnosti osigurati 55 do 60 novih radnih mjesta. Nažalost, već treću godinu nema niti jednog natječaja za sufinanciranje izgradnje komunalne poduzetničke infrastrukture. 

Općina je svojim sredstvima odlučila i pokrenula gradnju infrastrukture. Imamo potpisani Okvirni sporazum s tvrtkom Niskogradnja Jurčak. U ovoj godini smo uložili oko 700 tisuća kuna. izvedeni su radovi na izgradnje infrastrukture u njoj, prvenstveno vodovodne i kanalizacijske mreže, površinska odvodnja oborinskih voda i počeli radovi na gradnji kolničke infrastrukture. Sve aktivnosti ćemo u narednom razdoblju usmjeriti u aktiviranje opremanja gospodarske zone te stvaranja uvjeta za dolazak gospodarstvenika i gradnju gospodarskih objekata. Objavljen je natječaj za prodaju dvije parcele u Gospodarskoj zoni.

Koliko pomažete školstvu, a koliko građanima u svezi vodotoka?

 - U suradnji s Požeško-slavonskom županijom i školom uspješno smo izvršili obnovu 2.850 m² asfalta u dvorištu OŠ „Mladost“ Jakšić.

Nastojali smo i nastojati ćemo da u suradnji s Hrvatskim vodama riješimo sve kritične točke gdje dolazi do izlijevanja vode iz vodotoka, prvenstveno gdje su u ugrozi kuće. Tako je izvršena sanacija djela Kaptolke kroz Eminovce i Vetovke kod Tekića, a ujedno rješavamo i čišćenje kanala od raslinja i smeća radi što bolje funkcionalnosti istih. Isto tako Hrvatske vode svojim redovnim planom održavaju kanale III i IV reda, izmuljavanje i sanacija erozije prvenstveno u k.o. Jakšić ( područje Šiljkovac), k.o. Cerovac , k.o. Bertelovci i k.o. Eminovci.

Radili ste dosta i na vodovodima i kanalizaciji u naseljima?

- Kanalizacija naselja Svetinja, projekti je u pripremi realizacije, izabran je izvođač radova. Projekt će zajednički realizirati Općina i Tekija uz potporu Ministarstva graditeljstva. Tako da očekujemo završetak u toku 2018. godine.

Za naselje Tekić  vodovod i kanalizacija su aplicirani, prošli smo kao drugi s ukupnih 75 bodova, dobili ugovor. Tekija i Agencija za plaćanje u poljoprivredi i ruralnom razvoju potpisale su ugovor o financiranju iz mjere 7.2.1. ruralnog razvoja iznos od 6 milijuna kuna za prihvatljive troškove gradnje vodovoda i kanalizacije naselja Tekić. U tijeku je postupak javne nabave za izbor izvođača radova. Realizacija navedenog projekta očekuje se u 2018. godini.

Radite i na rekonstrukciji niskonaponske mreže i javne rasvjete?

- U tijeku proljeća su intenzivirani radovi na rekonstrukciji niskonaponske mreže u naseljima Eminovci i Svetinja. Općina u navedenim projektima prati HEP Elektru iz Požege u rekonstrukciji te uz njih paralelno obnavljamo staru javnu rasvjetu. Radovi se izvedeni, te je naselje Eminovci prvo naselje u našoj Županiji koje u cijelosti ima LED rasvjetu. Ta investicija financijski stoji Općinu 331 tisuću kuna. Za Svetinju će trebati osigurati 40 tisuća kuna za postavljanje nove LED rasvjete. Ulaganje HEP-a u rekonstrukciju niskonaponske mreže Eminovci i Svetinja iznosi 1,1 milijuna kuna.

Energetski učinkovitim učinili ste i Mjesni dom Bertelovci?

- Izvršena je adaptacija mjesnog doma Bertelovci koja je financirana sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU s 316 tisuća kuna, a dodatnih 73 tisuće kuna izdvojili smo iz naših proračunskih sredstava.

Izgrađena nova krovna konstrukcija s toplinskom izolacijom, vanjska ovojnica (fasada), stolarija, podovi i sanitarni čvor. Izvršeno je spajanje na javnu vodovodnu i kanalizacijsku mrežu.

Kako rješavate potrebe sporta, kulture, vatrogastva i udruga?

- U svom Proračunu niz godina pratimo i pomažemo financijskim sredstvima rad sportskih klubova, kulturno umjetnička društva, vatrogastvo, crveni križ i sve druge udruge koje djeluju na našem području.

Sufinanciramo rad Matice umirovljenika općine Jakšić, najbrojnije udruge koja broji  380 članova, bez obzira što ju sačinjava starija populacija jako su aktivni i vrijedni. Pratimo i financiramo rad Glazbe Jakšić koja njeguje tradicionalnu, puhačku glazbu. U Tekiću djeluje Udruga mladih kao i u Treštanovcima, Udruga Okret koje podupiremo financijskim sredstvima.

Uredili smo dječje igralište pri područnoj školi u Rajsavac i u naselju Granje.

Na našoj Općini djeluju tri nogometna kluba, NK Jakšić,  NK Dinamo Rajsavac i NK Eminovci, Športsko ribolovnih udruga „Zelena laguna“ u Rajsavcu i ŠRD „Slavonac“  u Jakšiću, te LD Seljak u Jakšiću. U njihov rad smo uložili  52 tisuće kuna, a ostatak u tijeku drugog polugodišta.

HKUD Slavonija je proslavila 20. godine svog veoma uspješnog rada što su i skromno obilježili a isto tako Matica Slovačka Kukučin-Kuntarić proslavila je 10. godina uspješnog rada. Popratili smo i njihovu tradicionalnu smotru Slovaci Slovacima koju održavaju na ribnjaku u Rajsavcu. HKUD Slavonija je organizirali 16. smotru folklora „Pjesmom u jesen“, u sklopu koje je organizirana 2. fišijada i Dječja smotra folklora. HKUD je isto tako organizirao doček svetog Nikole za naše male mještane s kulturno-umjetničkim programom, sudjelovali su u organizaciji 2. Pokladnog jahanja. Iskrene čestitke svima za dosadanji rad. Nastojimo i pratimo financijski rad svih aktivnih udruga, a u drugom polugodištu nastavljamo s njihovim sufinanciranjem.

Koji su to novi projekti planirani ove godine za budućnost?

 - U 2017.  godini smo se kandidirali na mjeru 7.1.1 za izradu granske strategije razvoja poljoprivrede te očekujemo rezultate apliciranja. U prošloj godini smo izradili i prvu Strategiju razvoja Općine Jakšić 2017-2020 godine, koja je financirana sredstvima EU u 100% iznosu.

Općine Jakšić aplicirala je projekt „Rekonstrukcija nerazvrstane ceste NC 013“ unutar mjere 07 iz Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020. godine, procijenjena vrijednost projekta je 2,1 milijuna kuna, te za istu očekujemo odluku Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Preko Regionalne razvojne agencije Panora smo aplicirali dva projekta za nepovratna sredstva za izradu projektne dokumentacije i to: Poduzetnički inkubator Jakšić-Centar socio-ekonomskog života u vrijednosti 325 tisuća kuna, - Izgradnja i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta u naselju Eminovci: Ulice S. Radića, Livadska, Zrinsko-Frankopanska i Kralja Zvonimira u vrijednosti 220 tisuća kuna.

Uređenje stare škole u Jakšiću koju ćemo prenamijeniti u multifunkcionalni prostor s knjižnicom i čitaonicom, prostorom za udruge i prostorom za Vlastiti komunalni pogon Općine. Procijenjena vrijednost navedene investicije iznosi  3,7 milijuna kuna, a aplicirali smo ga na mjeru 7.4.1,  Fonda ruralnog razvoja.

Ostaju nam  naselja Cerovac i Granje koja su bez vodovoda i kanalizacije i u suradnji s Tekijom obnovljena je stara građevinska dozvolu, te navedeni projekt planiramo aplicirati u slijedećoj godini za sredstva Mjere 7.4.1. ruralnog razvoja.

U pripremi je prijava projekta Energetske obnove Općinske zgrade prema   Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, prijave idu od početka 2018. Procijenjena vrijednost projekta je 1,365 milijuna kuna.

Hrvatski dom Tekić je u pripremi za prijavu za energetsku obnovu u Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja.

Koliko vam iznosi socijalni paket i briga za mlade?

 - Sa kolegama iz susjednih općina i gradova smo se u prošloj godini kandidirali prema  europskom Socijalnom  fondu za socijalne pakete, „paket za Slavoniju“ za najteže socijalno ugrožene građane, uspješno prošli i od proljeća distribuiramo svakih dva mjeseca 105 paketa ljudima u potrebi. Nastojimo i svojim skromnim Proračunskim sredstvima pomoći ljudima u potrebi za rješavanje režijskih troškova.

U tijeku godine osobama u potrebi dodijelili smo sredstva za ogrjev u iznosu 950 kuna. Isto tako ćemo nastaviti pomagati plaćanje režijskih troškova i drugih osnovnih životnih potreba.

Stipendiranje darovitih studenata provodimo po Planu proračuna 2017. te je po javnom pozivu u školskoj godini 2016/17. dodijeljeno 10 stipendija po 500 kuna mjesečno, a za slijedeću školsku godinu 2017/18. ide 15 stipendija, za koje je ponovljeni natječaj još u tijeku. Svaki student će dobivati 500,00 kuna kroz 10 mjesečnih rata.

Novorođenu djecu već dugi niz godina darujemo s 1.000 kuna.

U suradnji s Općinama Kaptol, Velika, Brestovac, Čaglin i gradom Kutjevo aplicirali smo se na projekt „Zaželi“ koji je namijenjen zapošljavanju teško zapošljivih žena, a sa svrhom pomoći starijim i nemoćnim osobama na našim područjima. Projekt je odobren u vrijednosti 8,2 milijuna kuna i ovih dana očekujemo njegovo potpisivanje.  Projekt će se provoditi u razdoblju od 2,5 godina.

Suradnja s OŠ Mladost je na visokoj razini, dugogodišnja želja rukovodstva škole i Općine je obnova područnih škola. Tako je u suradnji s Požeško-slavonskom županijom, RRA Panora aplicirano za sredstva fondova i obnovljena je područna škola u Treštanovcima, Tekiću i Cerovcu, za što je Općina osigurala sredstva za nabavu novog namještaja. U pripremi je obnova područne škole u Rajsavcu, a u nadolazećem razdoblju ide i obnova područne škole u Traparima.

Kako radi Komunalni pogon općine Jakšić?

 - Svojim radom i aktivnostima je opravdao svoje postojanje, radi jedan zaposlenik, ali mu u radu pomažu i zaposleni u javnim radovima. Zaposlili smo u suradnji s HZZ  8 teško zapošljivih osoba socijalne kategorije, od toga dvije invalidne osobe. Općina je za nabavu opreme, komunalnog traktora, malčera, prikolice, ralice i rasipača za sol dobila potporu Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja u iznosu 120 tisuća, a toliko smo i mi izdvojili iz Proračuna općine Jakšić. U izgradnji je garaža za smještaj strojeva i opreme za potrebe Vlastitog pogona. Vrijednost projekta je 114 tisuća kuna. U 2018. godini očekujemo darovnicu polovnog kombi vozila za rad Vlastitog pogona od Vlade pokrajine Tirol iz Republike Austrije .

Naša obaveza i briga je održavati i uređivati društvene domove, javne površine, nogostupe, groblja i mrtvačnice, što uspješno odrađujemo a s novom opremom ćemo još i bolje.

U svim naseljima smo legalizirali i uredili mrtvačnice za naše pokojne, ostala je djelomično neuređena mrtvačnica na Svetinji, koju planiramo urediti. Dio sredstava je uložen u novi elektro-priključak i elektro-instalacije, a u planu do kraja godine obnova stolarije, krovišta i vanjske ovojnice uložiti još oko 50 tisuća kuna.

Pripremamo niz manjih projekata za nadolazeće razdoblje koje smo već kandidirali prema domaćim i EU fondovima, našim ministarstvima i javnim poduzećima.

Općina posebno puno ulaže i brine se za vatrogastvo?

- Dobrovoljno vatrogasno društvo Jakšić ove godine je obilježilo 110 godina djelovanja. Povodom 110 godina uspješnog rada izradili su film o svome radu koji je na lijep način predstavio naše vatrogasce i njihov humani rad. Moramo naglasiti da je DVD Jakšić aplicirao projekt  za sredstva Fonda ruralnog razvoja za dogradnju i opremanje vatrogasnog doma.

Dobili smo darovnicu navalnog vatrogasnog vozila Iveco od Vlade austrijske  pokrajine Tirol. Uz vozilo smo dobili puno osobne vatrogasne opreme.

Na kraju upućujem iskrenu zahvalu na suradnji, sugestijama, potpori i prijedlozima svim vijećnicama i vijećnicima u prošlom sazivu Općinskog vijeća Općine Jakšić, zamjeniku Općinskog načelnika Mili Barišiću, zaposlenicima Općine.

Vjerujem u dobru suradnju s novim Općinskim vijećem i predsjednikom vijeća Domagojem Oreški.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

RAZGOVOR S POVODOM: požeško-slavonski župan Alojz Tomašević na početku drugog mandata -

Nakon što je odličnim rezultatima na lokalnim izborima potvrdio još jedan mandat, porazgovarali smo s požeško-slavonskim županom Alojzom Tomaševićem o planovima u novom četverogodišnjem razdoblju. 

Župane na vjetru odličnih rezultata mirno ste uplovili u novi mandat, što će karakterizirati taj novi mandat?
- Dobri izborni rezultati ali ja bih se svakako na početku zahvalio prije svega svim građanima i stanovnicima Županije požeško-slavonske koji su prepoznali moj rad u protekle četiri godine. Vrijeme koje sam koristio u razgovorima, inicijativama, slušajući potrebe nastojao sam staviti u puni program razvoj županije i mog rada i zato je ovaj rezultat, ne bih rekao očekivan, no na određeni način očekivao sam pobjedu. Sretan sam i zadovoljan što se kao takva i ostvarila i realizirala. Nastavak rada je prioritet u svakom slučaju i uvijek govorim i govorit ću dok god jesam tu, da je kompletan fokus moga rada i uvijek će biti gospodarstvo. Promišljanja što to možemo učiniti i kako unaprijediti odnose sa gospodarstvenicima i svim našim stanovnicima, poboljšati rad u samoj županiji, poboljšati rad u svim uredima, naći modele ekspeditivnosti, da građani budu zadovoljniji. Siguran sam da prostora i za to ima i naredne četiri godine posvetit ću upravo tome dijelu u razvoju i reorganizaciji same županije, još boljoj koordinaciji i suradnji sa gradonačelnicima i načelnicima. Okrenuti se još više prema našim građanima, isto tako pozivam naše građane i poljoprivrednike neka svojim idejama, prijedlozima i promišljanjima budu mi potpora da realiziramo upravo ovakve projekte.

Puno se pričalo o brojnim projektima, koji su već pripremljeni, koji su u pripremi i planiranim projektima, što nas očekuje u novom mandatu u vodoopskrbi i zaštiti od voda?
- Puno projekata kao što smo govorili u kampanji mi smo pripremili, pripremamo i nastavak u svakom slučaju slijedi. Ponosni smo što smo značajan dio tih projekata do sada i realizirali. Možemo govoriti i o zdravstvu i o školstvu, no jedan od strateških ali apsolutno strateških projekata svakako je obrana od poplava i navodnjavanje, ja se borim i tvrdim, i jučerašnji sastanak koji smo imali u Zagrebu na tezi da nema moderne poljoprivrede bez organiziranja, bez navodnjavanja i upravljanja onime što nam je priroda i Bog dao. To su naše vode, naših pet rijeka ili pritoka koje idu prema rijeci Orljavi. Da bi to mogli na taj način realizirati i staviti u punu funkciju gospodarstva, nužno se nameće vidjeli ste i sami što se dogodi u desetak sati, velike padaline koje dođu ovdje čine velike štete i za gospodarstvo, obiteljska gospodarstva, farmerima i svima onima koji razvijaju gospodarske aktivnosti. Nameće se apsolutno i to je projekt na kojem se dugo radi, izgradnja Akumulacije Kamenska koja će služiti i za obranu od poplava jer to je od prilike 30 milijuna kubika veličine koja će svojem dijelu 25% biti i retencija, moći će dakle primiti sve one bujične vode, a s druge strane zapravo i prostor na kojem se otvara mogućnost navodnjavanja, upravljanja rijekom u svome koritu, nizvodno do Lužana do ulaska u rijeku Savu. Otvara se mogućnost na taj način da hidro potencijale koje imamo stavimo u funkciju navodnjavanja predivnih plodnih obala lijeve ili desne strane Orljave, sa izgradnjom plastenika i staklenika, bioplinskih postrojenja i svega onoga što smo zapravo pripremili u svome poslovnom planu. Isto tako proizvodnja električne energije kao projekti mini hidro centrala ili hidroelektrana nizvodno od Požege je planirano 6 i 4 uzvodno. I sama hidroelektrana na brani koja je predviđena upravo u toj akumulaciji da je novi zamah i novi dodatak svemu tome, dakle koristiti vodu, obraniti se od poplava, navodnjavanje, proizvodnja električne energije i samim time možemo pojeftiniti mogućnosti i nova ulaganja ali i turistički kapacitet jer jezero i prostor Kamenske je zapravo kada gledate geografski središnji dio naše županije, nalazi se upravo na raskrižju predivnih putova od juga prema sjeveru gdje izgradnjom velikog strateškog projekta, izlaska na autocestu dolazimo do toga da zapravo ključni moment postaje središte razvoja upravo ta akumulacija. Nastavak toga je sjeverno odlazak prema Zvečevu ili našem Papuku, stavljati u punu funkciju gospodarstva. Navodnjavanje ili obrana od poplava, izgradnja akumulacije projekt broj 2, broj 1 je izlazak na autocestu i sa time mi ne stajemo. Trenutno smo u fazi dovršetka i dorada, nešto što moramo realizirati u poslovnome planu naše županije, novi projekt za koji se zna jer je to u kontekstu upravljanja vodama cijele Slavonije. Želimo to staviti u punu funkciju a s druge strane pozivam sve one koji se bave zaštitom, jer moramo strateški promišljati o zaštiti i zaštiti prirodu, ali ne štititi već živjeti i zajednički očuvati prirodu i okoliš, očuvati staništa, staviti u punu funkciju gospodarstvo.

U planu je čak četiri velika projekta Aglomeracija na području županije?
- Imamo nekoliko aglomeracija, Aglomeracija Pleternica, Požega, Pakrac i Lipik i aglomeracija Kutjevo. Prije svega smjernice Europe i europske komisije koje su jasno rekle do 2020. godine sva naselja preko 50 ljudi moraju dobiti vodu, drugi dio naselja preko 2.000 ljudi moraju se uključiti u aglomeraciju da sve otpadne vode ne idu u prirodu nego kroz filterska postrojenja, pustiti u prirodu kao gotovo čistu vodu. To su velike investicije, preko 300 milijuna kuna To je nešto što je potreba i na tim projektima i gradovi ali i županija u suradnji sa Tekijom i komunalnim poduzećem Pakrac Lipik, smo otišli daleko sa projektnom dokumentacijom i mogu slobodno reći da očekujemo nekakvu odluku i Hrvatskih voda kada taj projekt može krenuti sa izgradnjom.

Govori se jedno duže vrijeme o potrebi otvaranja i dobivanja brzog izlaza na autocestu, gdje smo po pitanju izgradnje prometnica?
- Na žalost do sada je bilo promišljano prije više od 4 godine, samo je autocesta ostala kao nekakva važna prometnica, ali ja s tim nisam bio zadovoljan, rekao sam gospodo ne možemo mi učiniti od Slavonije izolirani prostor gdje će istočni dio Hrvatske biti samo tranzitni tunel Europe, nego obrnuto mi moramo prije svega sve učiniti da bi te prometnice bile žile kucavice za razvoj, ostanak i na svojim prostorima razvijanje gospodarstva. Drugačiji smjer apsolutno i danas je činjenica da će se i smjernica Vlade, predsjednika i ministra prometa, i jučerašnji sastanak održan je u tome kontekstu, Slavoniju ili kopneni dio hrvatske treba premrežiti po modelu kako kažemo riblje kosti, da od sjevera od podravske magistrale spajamo se prema autocesti, da ovaj prostor oživi jer kvalitetnim cestama mi možemo dati odgovor koji je gospodarstvo. Požega ili Požeština ne smije biti izolirana, ne može biti zatvorena nego otvaranjem autoceste otvaraju se i gospodarske aktivnosti. To je i velika investicija, oko 500 milijuna kuna, očekuje se prije svega da će to raditi naša građevinska infrastruktura kao na Akumulaciji Kamenska. To su par godina velikih radova što znači nešto gdje se otvaraju nova zapošljavanja. Isto tako važno je nastavak obilaznice Požega jer su projekti završeni i krenut će se upravo sa izgradnjom i završetkom tih državnih cesta kao takvih oko Požege, prema Pleternici, prema Našicama i sve ono što smo predvidjeli u našem planu. Ne smijemo zaboraviti da prometna izoliranost Pakraca i Lipika je od jednake važnosti i da izlaz na brzu cestu prema autocesti je jednak prioritet kao i ovdje kod Godnjaka. Pogotovo jer prije dvije godine tamo je ugašena pruga, došlo je do izoliranosti tko zna iz kojih razloga. Nije samo pitanje dali je neki puti pravac isplativ nego obrnuto, mi moramo promišljati kako možemo pomoći da taj čovjek ostane tu, gašenjem i ukidanjem prometnih pravaca i nemogućnosti dolazi do iseljavanja.

Nešto novo u što smo ušli je energetska obnova. Što županija planira po tome raditi?
- Mi smo shvatili i činjenica je jedna da tražimo i preko razvojnih agencija županije i svih za razvoj gradova i u suradnji sa općinama, dok nema drugih velikih projekata o kojima razgovaramo kako bi mogli privući sredstva, mi prijavljujemo na gotovo sve natječaje. Jedna važna stvar koju smo prepoznali je upravo energetska obnova gdje se otvaraju mogućnosti ušteda primjerice bilo koja osnovna ili područna škola ima loše prozore, ako je fasada loša, ako dolazi do gubitka energije, mi možemo plaćati plin ili bilo koji drugi energent duplo više a efekt neće biti realiziran, što je zapravo ugodni radni školski prostor za djecu i nastavnike. Upravo obrnuto mi smo prepoznali taj način i krenuli smo i ponosan sam na sve ravnatelje škola, ponosan sam na gradonačelnike ali svakako na djelatnike agencije gdje smo privukli najviše sredstava u Hrvatskoj, do sada oko sedam škola je u natječaju i neću stati dok i zadnja škola područna ne bude obnovljena. Opet se vraćamo na europska sredstva, županija tu sufinancira oko 15%, no međutim ima tu nekad i nepredviđenih potreba, ali važno je napomenuti da sve to rade tvrtke iz naših prostora. Svaki natječaj je od velike gospodarske važnosti i sa svakim se otvaraju veće mogućnosti, tako da pri natječaju tvrtke znaju koliki je trošak pa nekada i pozivam da iskoriste sva sredstva koja su im predviđena. Iskoristiti sve a ne samo 60% od predviđenog, omogućuje veću plaću radnicima što dovodi do ostanka čovjeka na ovim prostorima.

Poznati su vaši stavovi da moramo mijenjati sustav srednjih škola, koje ne pripremaju učenike za život, za rad. Što predviđamo uraditi sa školstvom?
- Cijela nacija raspravlja o tome, jedna od najvažnijih reformi je reorganizacija ali i strateško promišljanje je budućnost školovanja naše djece. Učimo našu djecu za život koji oni žele i koji će voditi. Želimo u našim školama učiti upravo to našu djecu jer nećemo imati kvalitetnu budućnost, primjerice poljoprivreda, obrtništvo ili nečega drugoga. Ne trebamo njih zatrpavati sa podatcima u glavi koje će sutra zaboraviti, danas u modernoj tehnologiji sve ono što je potrebno možete i pronaći, važno je znati gdje pronaći, no međutim ako mi želimo stvarati obiteljska gospodarstva, obiteljska poljoprivredna gospodarstva ili obrtnička zanimanja, a mi smo danas dio Europe. Mi ne možemo biti odvojeni otoci po sistemu, mi ćemo učiti onako kako mi želimo a ne koristiti mogućnosti Europe ili nekakve druge. Poljoprivrednoj školi se mora od prve do četvrte godine učiti metodom postupnosti, jasno da prva i četvrta godina nisu iste ali mu davati šanse i mogućnosti. Pružiti mogućnost da on može koristiti sve uređaje, sve strojeve, imamo do 120 hektara poljoprivrednog zemljišta koje se stavlja upravo u funkciju, ne da bi škola zaradila novac, nego upravo obrnuto, da bi učili djecu kako se novac zarađuje. Postaviti neke poligone, evo primjerice kao u vojsci, ako želite nešto naučiti imate poligone za vježbanje, tako vrijedi i ovdje, poligoni voćarstva, ratarstva ili nešto drugo. Ponosan sam što smo stavili kamen temeljac za razvoj naše Poljoprivredne škole. Škola stara 130. godina koja je osnovana da bi pomogla poljoprivrednicima, to je simbioza zajedništva, a europa upravo podupire takva razmišljanja. Ja neću stati dok ne budemo najbolja Poljoprivredna škola u Hrvatskoj, pa samim tim se otvara mogućnost međunarodne razmjene. Požega je grad obrtnika kroz povijest poznata kao takva, međutim mi moramo razmotriti što mi možemo mladim ljudima ponuditi da ta zanimanja upisuju, sve je veća potreba za građevinskim radnicima, građevina se ipak oporavlja, bez građevine teško je pomisliti da se može nešto brzo i razvijati ali kad građevina funkcionira tada i industrija i sve grane funkcioniraju. Dakle svako zanimanje koje mi spomenemo, možemo iskoristiti i podići razinu a samim time poveznica svih naših i obrtničkih, tehničkih i poljoprivrednih zanimanja i škola upravo u jednoj simbiozi i suradnji mogu naučiti našu djecu kako raditi i upravljati organizacijama. Naime ako u Ekonomskoj školi uče kako upravljati organizacijom, postoje fiktivne tvrtke, direktori, komercijalisti i tako dalje, u čemu je onda problem da nemamo poljoprivrednu zadrugu osnovanu na Poljoprivrednoj školi.

Zdravstvo je jako bitno u životu ljudi, naše možemo reći za koplje je ispred zdravstva drugih županija, no i ovdje planirate velike pomake i nove investicije?
- Izuzetno sam ponosan na naše liječnike i medicinske sestre, sve djelatnike koji rade u bolnici, domu zdravlja, hitnoj službi, stomatološkim ambulantama, u zdravstvenim institucijama jer njihov rad i njihova volja, upravo i želja da se prema pacijentu odnose kao prema čovjeku rezultat je toga da je naša bolnica prije dvije godine proglašena kao najbolja u Hrvatskoj. Nemamo namjeru stati s time jer procjenjujemo da prostora ima i dalje a tako i mogućnosti, pa evo i potpis ugovora koji je prije mjesec dana i realiziran je 36 milijuna kuna novih investicija koje na našoj bolnici neće završiti samo u prolazu, nego obrnuto, izgraditi dnevna bolnica, proširit će se i podići još veći standardi na pedijatriji i dječjem odjelu gdje treba najveća briga za najmlađe pogotovo biti učinjena. Znači nove investicije, nova ulaganja, priprema se važan novi projekt, opet se vraćamo na energetsku učinkovitost i obnovu kompletne naše bolnice sa kompletnom ovojnicom. Nismo zaboravili niti Dom zdravlja, 6 milijuna kuna i preko Doma zdravlja će biti usmjereno u podizanje razine neposredno prema pacijentima, opremanje ambulanti. Moram priznati prošao sam evo kroz svoj život i radni vijek puno i medicinskog prostora bolnice i drugih institucija, stvarno smo za koplje iznad drugih i ponosan sam na sve djelatnike. Trenutno imamo problem da hitne službe nisu prepoznate u europskim fondovima ali preko ministarstva zdravstva i ministarstva europskih fondova tražimo kako staviti u mogućnost da još sredstava bude privučeno, te da uz našu bolnicu izgradimo novu Hitnu službu. Novo vrijeme traži i izgradnju heliodroma za hitni prijevoz.

Uz poljoprivredu odrednica razvoja županije je i turizam. Što ćemo tu napraviti?
- Turizam ne može biti predvodnik razvoja jedne države, to znači da ona primarna proizvodnja a kod nas je poljoprivreda broj jedan sa industrijama koje se nadograđuju i samim time i turizam je postao industrija. Kada to nadogradimo to je onda garancija uspjeha, mi moramo proizvoditi ono što će biti plasirano uz turizam i zato se mi apsolutno fokusiramo što mi možemo u našoj županiji učiniti kako bi turizam stavili u funkciju razvoja gospodarstva. Dosta je toga učinjeno, pojedinačno ljudi ulažu, bilo to privatni smještaji ili određeni gospodarski objekti su u funkciji pojedinačnog razvoja turizma, ne reklamiram nikoga ali primjerice Zlatni lug ima predivnu priču. Mi smo shvatili da je zapravo lovni turizam otišao na višu razinu, ciklo turizam kao moderni trend u koji smo se mi uključili evo, imamo u planu 600 kilometara staza i karata ucrtanih i sad dolazimo u drugu fazu. Što mi moramo u tom turizmu učiniti, ja vidim da mi puno činimo ali zapravo nema simbioze, mi još uvijek nismo došli u fazu da ne možete bicikl voziti kroz jednu općinu a onda kroz drugu ne. Dakle kada čovjek krene biti turista za njega nema granica, zato se želimo staviti u drugačiji model, fokusiranja i promišljanja što znači da sada u tom čuvenom kalendaru, o kojem ja govorim, o aktivnostima koje moramo promišljati barem dvije godine ili nekoliko godina unaprijed. Određene manifestacije koje su tradicionalno kao takve već poznate, moramo staviti u kalendar da se ne dogodi da u isto vrijeme imamo u dva bliska grada ili dvije bliske općine velike manifestacije. Siguran sam da će već ove godine od jeseni biti mnogo toga promijenjeno, sa idućom godinom još više, intenzivnije jer ne možemo previše čekati da će neko nama dovesti turista, mi moramo širiti turističke agencije i širiti turističke atrakcije i sadržaje. Svih pet planina naših treba staviti u funkciju, jedno Grgurevo na koje tisuće ljudi trebaju doći i vidjeti, uživati u kulturi. Moramo osmisliti nove sadržaje, možda jednu bitku u kojoj smo i tako pobijedili, to ljudi vole vidjeti. Uključiti konjanike, društva, udruge, svaka manifestacija mora imati dobar model ali i znati kako novac zaraditi.

Cijela Europa priča o ruralnom razvoju, mi smo gotovo cijeli u tom ruralnom dijelu. Što će nam donijeti taj ruralni razvoj?
- Niz mjera koji se rade, u ruralnom prostoru postoji i nešto što imate na primjer smještaj na obiteljskom gospodarstvu opet zahtjeva neke standarde kao takve, lijepo je imati tradiciju i kulturu ali iza tog se čovjek treba i otuširati. To je ono što mi zapravo želimo, najviše sredstava upravo ide kroz ruralni razvoj, kroz turizam kao takav sad se ponovno vraćam, ljudi moraju intenzivnije slušati i čitati, tražiti i pratiti što se događa i prijavljivati na natječaje. Svakako je istina da nama treba jedan hotel viših standarda u Požeštini jer ne možete napraviti neki konferencijski turizam kao takav bez stotinu soba, da bi doveli ljude kod nas. No možemo okrenuti priču ako pogledate koliko je praznih kuća, dakle obitelji pozvati ili barem predlažem na razmišljanje kako ostvariti sredstva i obnoviti te stare kuće, staviti u funkciju. Pa ako je godišnje sto dana ili koliko bude iskorišteno je već bolje za početak nego ništa. Kada to učinimo i kada shvatimo da se može dovest autobus turista ili pojedinačno tog momenta mi zapravo počinjemo promišljati kako se može zaraditi novac od onoga što možemo ponuditi. Učinimo da od našeg grada bude turizam, od grada čokolade, evo Zvečeva, tko nama brani da muzej čokolade napravimo. To je ono što je važno, to smo vidjeli u svijetu, da je to prihvatljivo, počnimo graditi ovdje kod nas. Pojedinačno ne možemo ništa ali simbiozom, zajedništvom, projektima i programom možemo učiniti čuda i ono što je minus pretvoriti u plus.

Gospodarstvo je temelj svega pa i ostali razvoj izostaje bez gospodarstva. Najavljivani su neki veliki projekti stranih ulagača, no gdje zapinje?
- Mi trenutno imamo dva problema, dakle to je pitanje Zvečevo i Orljava, i to su naravno privatna poduzeća, no svakako tražimo modele kako da te aktivnosti budu jednostavno finalizirane i da se sačuvaju radna mjesta. Na ovaj ili onaj način, bitno je da se to ponovno stavi u funkciju gospodarstva. Tendencija i želja otvaranja novih radnih mjesta je da drvna industrija želi proširiti svoju proizvodnju i razvijati se, možda to nije puno, 300 radnih mjesta ili 500 ali par godina unazad vratimo se pa ćemo vidjeti koliko je zapošljavano novih radnika u Spin valisu, Color emailu, Plamenu i tako dalje. Svako radno mjesto ili stotine su pokazatelji da su kod nas ne samo smanjeni brojevi nezaposlenosti već se povećao broj zaposlenih. To je ono što je za nas ključno i važno. Primjerice Kutjevo d.d. koje ide u jednom drugačijem smjeru, mlada uprava i vlasnik je meni to osobno rekao da želimo vratiti ili ići prema tendenciji kooperativnih odnosa, sa Papukom u proizvodnju mesa i tako to. Vinarstvo i vinogradarstvo ne treba puno ni spominjati, investicija se velika događa u Kutjevu, gospodin Galić svoj će podrum krajem godine završiti. Kuću graševine ovih dana finaliziramo, ipak je to 30 ili 50 milijuna kuna investicije. Zbog zemljišta smo stajali godinu dana sa radovima, no mislim da smo pri kraju. Sve su to stvari koje mi želimo omogućiti i realizirati, svaka izgradnja novog objekta je novo zapošljavanje. Ja bih bio sretan i borit ću se otvoriti još jednu tvornicu ovdje primjerice, prehrambenu ili nešto slično, što možemo pozicionirati ovdje u dogovoru sa predsjednikom uprave Podravke i k tom tragu idemo. Sve su to mogućnosti koje mi zapravo želimo, s druge strane mislim da mi moramo opet početi gledati kako sebe možemo okrupniti, kako da naši poljoprivrednici i djelatnici u tome kontekstu koji danas funkcioniraju. Evo mliječna industrija je taj pokazatelj i vjerujem da ćemo sigurno uspjeti u tome, evo par poljoprivrednika je preuzelo tvrtku BiZ, mljekaru sa tendencijom proizvodnje, finaliziranja i preuzimanja djelatnosti. To je zapravo ono čemu ćemo mi ići i nećemo stati. Na žalost nismo uspjeli finalizirati izgradnju tvornice stakla, puno smo na tome napravili, no ta priča još nije gotova, od nje se nije odustalo, mislim da će i to biti pozitivno riješeno.

Tekst/foto: Vladimir Protić

RAZGOVOR S POVODOM: Zdravko Ronko, kandidat SDP-a za gradonačelnika Požege nakon ulaska u drugi krug izbora -

Nakon prvog kruga lokalnih izbora od sedam kandidata u gradu Požegi jedan od dva kandidata koji ulaze u drugi krug izborne utrke je Zdravko Ronko, kandidat ispred SDP-a. Čovjek koji ima dugogodišnje iskustvo kao požeški gradonačelnik, župan Požeško-slavonske županije, u nekoliko mandata saborski zastupnik, velikog iskustva u lokalnoj i regionalnoj samoupravi smatra da može bolje od uprave koja je prošlog mandata vodila grad Požegu.

Prvi krug izbora je iza nas. Što je za reći ?
Pa gledajte, netko je zadovoljan više netko manje. Ja sam među onima koji nisu zadovoljni.
Niz je razloga takvom rezultatu, na širem planu od marširanja desnice i nazadnjaštva do stiješnjenje ljevice, od sveopće gospodarske i političke situacije u našem društvu pa do unutarstranačkih potresa i vlastitih slabosti.

Ne treba zanemariti ni fenomen „Slavonija na koljenima“ – jer što je u njoj situacija gora, a grozna je, to HDZ dobiva više glasova.

Što se tiče konkretnih rezultata u Požegi, HDZ je popravio rezultat (sad nema kupljenih već vlastitih vijećnika) i to nitko ne spori, ali mogao je ipak biti manje euforičan, dobio je 4.900 glasova, no nije imao prolaz kod 17 tisuća građana. SDP je 2013 godine imao šest mandata u Gradskom vijeću, na ovim izborima ima isto toliko, šest. To je volja građana i to poštujemo.

A ocjenu kako naš program u prethodnom vremenu nismo uspjeli dovoljno približili građanima naši članovi popravit će to u danima koji su pred nama.

Pred nama je drugi krug izbora za gradonačelnika Požege. Što očekujete?
Ustvari, pred građanima je drugi krug izbora za gradonačelnika Požege. I to veoma važan krug, ne samo za budući mandat od četiri godine već i za trasiranje dugoročnog pravca kojim bi trebao ići ovaj naš Grad.

A gledajte, očekujem da će građani o svemu dobro, dobro promisliti, ocijeniti, vagnuti i potom 4. lipnja s punom odgovornošću donijeti svoj sud. Očekujem i pozivam i onih šutljivih jedanaest tisuća naših građana koji u prošlu nedjelju nisu izišli na izbore - iziđite na izbore - neka se čuje vaš glas! 

Kao gradonačelnik puno ste toga napravili za Požegu ? Što bi izdvojili?
Teško je nešto izdvojiti jer je jedno povezivo s drugim, kontinuitet je to i sastavnica programa kojeg su podržali građani. No, evo slobodan sam podsjetiti na neke svoje projekte za koje smo izradili dokumentaciju, ishodili dozvole, kandidirali ih, osigurali sredstva, dovršili ili koji čekaju da ih dovršimo. Možemo početi od Vatrogasnog doma, Glazbene škole,Knjižnice, Muzeja, Kazališta, Sportske dvorane, zgrade Veleučilišta, Stare svilane, Kolodvorske zgrade i okoliša, izgradnje i rekonstrukcije cesta i gradskih žila kucavica – Orljavske, Matice Hrvatske, Sokolove i preko Vrhovaca k Lužanima, Sv. Roka, Zagrebačke, Industrijske, Cirakijeve, Vukovarske, Njemačke, Dubrovačke, Primorske, Priorljavske i inih drugih ulica, na stotine parkirališnih mjesta i 30-tak kilometara javne rasvjete, obnovljenih fasada i pročelja, Židovskog groblja i Groblja Krista Kralja, osposobljenih novih izvora pitke vode i 99 postotne snabdjevenosti građana pitkom vodom, CUPOV s 98 postotnim priključenjem na odvodnju, uspostavljenoj kvalitetnoj skrbi o otpadu itd.

Podsjetio bi i na uvođenje gradskog prijevoza, na lobiranje za obnovu željezničkih pruga Požega-Velika i Pleternica-Čaglin, pa lobiranje za ostanak naše Vojarne i proširenje Središta za obuku i na doktrinu logistike, osnivanje i Dočasničke škole, četrdesetak milijuna ulaganja u Požešku bolnicu od novog rentgena do najmodernije magneta i besplatnog parkirališta.

Ne treba propustiti podsjetiti i na tridesetak što obnovljenih, a što novih spomenika naše kulturne i sakralne baštine od Kužnog pila, sv.Ivana Nepomuka, Imaculate pa do Tesle, Sare, Andrije Štampara i Matka Peića.

Podsjećam kako smo riješili i stambena pitanja svih HRVI, prvi u RH uveli prijem i darivanje novorođenih sugrađana, Valentinovsko slavlje za 50 godina braka i toplinu druženja onih koji nemaju bračnog druga i upravo zato ponosan sam na tu svoju uvijek iskazanu blizinu siromašnima, bolesnima i onima u potrebi, na dječji smijeh i drhtavi ali radostan stisak ruke naših starijih sugrađana koji čine mozaik našeg Grada – mozaik ljubavi, života i stvaranja.

I upravo stoga, želeći Požegu u kojoj će se živjeti bolje, svojom kandidaturom za gradonačelnika Požege i unosim provjereno znanje, iskustvo, rezultate i energiju.

U nedjelju 04. lipnja, iziđimo na izbore, ja sam Zdravko Ronko, kandidat za gradonačelnika

Tekst/foto: Promo

RAZGOVOR S POVODOM: požeški gradonačelnik Vedran Neferović o realizaciji projekata, planovima za 2017. godinu i aktualnoj političkoj situaciji u gradu Požegi -

POŽEGA - Kraj kalendarske godine uvijek je prilika za razgovor s čelnim ljudima o realizaciji planova i projekata, planovima za novo razdoblje, a o svemu smo porazgovarali s požeškim gradonačelnikom Vedranom Neferovićem. On je uspio nakon jedanaest godina zaustaviti vlast SDP-a u Požegi, nametnuti neke nove standarde i način upravljanja gradom, koji je naravno oporba redoviti dočekivala na „nož“. U samom početku je imao veliku podršku svog HDZ-a i svi njegovi predizborni planovi, ali i obećanja dobivala su podršku, no onda se počela širiti priča da ta podrška iz HDZ-a, prvo s županijske razine, a nakon izbora u GO HDZ, splašnjava. Gradonačelnika, kako on kaže to ne ometa, da nastavi raditi dalje za dobrobit građana i grada Požega, a ocjene neka donose birači na izborima.

Zapravo sve što je u gradu Požegi rađeno posljednje tri godine radilo se s puno dubljim ciljem, dugoročnom vizijom, svakim potezom otvarali smo nove perspektive i pripremali drugačiji i budući izgled grada. – Samom gradnjom bazena mi smo riješili da naši građani dobiju bazen, mogućnost kupanja, plivanja, razvoj školskog plivanja, ali istovremeno uređenjem prije, prostora ispred Gradske kuglane, i sada ispred bazena dobili smo veliki broj parkirališnih mjesta koje trebaju ova dva objekta, ali uvijek u različito vrijeme, a otvorili ujedno i prostor za gradnju novog Studentskog doma. Ispred doma dobivamo nova parkirališna mjesta, koja će ponovno biti najviše u funkciji rada bazena, kada studenata nema i cijeli ovaj prostor, cijeli ovaj dio grada dobiva novu dimenziju, novu perspektivu. Ulaganje u studentski dom kreće početkom 2017. godine, sredstva su osigurana u Ministarstvu regionalnog razvoja, i grad Požega time dobiva novu vrijednost, a Veleučilište u Požegi mogućnost da se širi. Dobivamo i nove smještajne kapacitete u gradu, posebno u ljetnim mjesecima, kada nema studenata, a kada je veliki pritisak na smještajne kapacitet. Novim zahvatima na državnoj cesti D-38 dobit ćemo drugačiju regulaciju i bržu izmjenu prometa, od Osječke ulice, pa sve do ulice Stjepana Radića koja je žila kucavica do centra grada. Uređenjem obale Orljave uz uređeni Sportsko rekreacijski centar, a nastavljamo još i na desnoj strani kroz naselje Babin Vir, i uređenje desne strane Veličanke do vojne ceste. Taj dio grada dobiva nove sadržaje u više pravaca.

Jedna od velikih investicija koja je posljednja napravljena je Trg sv. Terezije, što će on donijeti građanima Požegu u daljnjoj perspektivi?
- Da i ta velika investicija otvara nove perspektive za ovaj dio grada. Imajući u vidu da sportska dvorana Gimnazije još nije završena, da Tuđmanova ulica traži rekonstrukciju, no moramo je pričekati dok se izgradi dvorana jer njena gradnja bi uništila tu ulicu, jer od rotora s Radićevom dolazi novo prometno rješenje. Ključno nam je križanje kod Veleučilišta, jer za buduće etažno garažno parkiralište nakon preseljenja dječjeg vrtića na novu lokaciju, ovdje će promet ići obrnuto od dosadašnjeg i iz garaža će se izlaziti u Kanižlićevu ulicu. Ovdje ćemo imati oko 3.000 kvadrata na kojem ćemo kraj novo uređenog trga, koji sada pješacima otvara perspektivu cijelog centra grada, veliki broj parkirališnih mjesta. S tog parkirališta otvorena je brza komunikacija prema svim državnim, županijski i gradskim institucijama, sportskoj dvorani, komercijalnom dijelu. U taj prostor uklapa se i novo uređenje Starog grada kao velikog turističkog lokaliteta, koje počinje početkom 2017. godine. Novi dječji vrtić vrijedan 11,7 milijuna kuna u gradnju kreće 02. siječnja, tako da ovaj prostor nakon travnja, kada bude gotov vrtić, kreće u preuređenje za garaže, a zgradu gdje su sada jaslice, koja je pod zaštitom, u svibnju preuredit ćemo u braniteljski dom. Nisu te investicije koje su neki napali, bez veze i donošene napamet, nego jedna veže drugu priču. I zbog novog vrtića u tom dijelu rekonstrukcijom prometnice D-38 na raskrižju Orljavske, Frankopanske i Pavla Radića dobit ćemo nova prometna rješenja, kao i na raskrižju Frankopanske i Eugena Kvatrenika. Taj dio grada prema vrtiću će biti jako dobro prometno povezan.

Požega još ni danas nema pravu poduzetničku zonu, a niti poduzetnički inkubator, što ste poduzeli po tom pitanju?
- Poduzetnički inkubator gradit ćemo u Industrijskoj ulici, a do travnja očekujemo rezultate natječaja. Svu potrebnu dokumentaciju za gradnju imamo. Već sada znamo da se otvara i natječaj za financiranje infrastrukture u poduzetničkim zonama. Mi želimo u našu zonu u Industrijskoj ulici dovesti svu potrebnu infrastrukturu, čekamo samo da se riješi problem oko povrata nekog zemljišta crkvi, za koje je zatražen povrat. Svi privatni vlasnici dali su nam suglasnost za elaborat o parcelaciji u poduzetničkoj zoni. Grad planira ponuditi ohrabrujuću i stimulativnu poruku svim poduzetnicima koji planiraju tu doći, a Gradsko vijeće treba donijeti odluku da li će se ići u koncesije, oslobađati poduzetnike od komunalnog doprinosa, odrediti koje grane djelatnosti mi želimo da se pojave.Ovdje se radi i reciklažno dvorište tvrtke Komunalac Požega, a planira se nabaviti i potrebna oprema za rad.

Puno ste ulagali i po Mjesnim odborima i u prigradskim naseljima, što je sve od toga završeno?
- Završena je Marije Jurić Zagorke, završavamo do kraja godine ulicu Ivana Gundulića, odmah se nastavlja ulica Dragutina Tadijanovića, a početkom 2017. godine Janka Matka. Osim toga radilo se na Varelovcu, Prauljama, uređena ulica Ervine Dragman, u Vidovcima završili Radničku, a nastavljamo dalje. Bitno je da smo onako kako smo krenuli 2013. godine, od manjih do većih ulaganja, ali ravnomjerno ulagati u svim dijelovima grada. Od nogostupa u Babinom Viru, a prijavili smo i pješačku stazu kroz Jagodnjak u vrijednosti 1.7 milijuna kuna na natječaj. To je sigurno trenutno jedna od najnesigurnijih ulica po pitanju sigurnosti pješaka. Tu su domovi u Vidovcima i Mihaljevci za energetsku obnovu, postavljanje deset novih autobusnih stajališta, uređenje nekoliko dječjih igrališta. Očekujemo pozitivan ishod i što prije krećemo u rješavanje tog prometnog pravca. Želimo i pet naših prigradskih naselja povezati s gradom biciklističkom i pješačkom stazom, a sve nerazvrstane ceste planiramo prijaviti na sredstva ruralnog razvoja.

Grad stvara bolje uvjete za gospodarstvo, no neke od tvrtki su u velikim problemima, što se vidi svakodnevno, može li im grad kako pomoći?
- Što se tiče npr. Zvečeva, ja sam u nekoliko navrata zbog njihovih obveza prema gradu i gradskoj tvrtki Tekija, htio sjesti i razgovarati na način da se dugoročno rješava problem. Zanimalo me na koji način vide dalju suradnju, jer smo mi htjeli pomoći u onom turističkom dijelu, gdje bi se mi profilirali kao grad čokolade. Nikada s njihove strane nije bilo volje i vremena da razgovaramo. Ušli smo u ovaj turistički projekt Grad okusa, gdje naš grad vežemo uz čokoladu. Mi ćemo svoj dio projekta napraviti, govorili smo i o muzeju čokolade, međutim izostala je njihova volja da se razgovara o tome. Požešku turističku kuću mi planiramo završiti do Dana grada, koju smo uredili uz pomoć Ministarstva turizma.

Otvaraju se natječaji i za kulturnu baštinu, a naš muzej su godinama zaobišla sredstva jer nije imao riješena vlasnička pitanja, gdje je muzej danas?
- Određeni natječaji koje smo čekali bit će otvoreni, natječaj za mogućnost uređenja Gradskog muzeja, kroz program kulturne baštine. Mi smo tu spremni s kompletnom dokumentacijom za muzej. Spremni smo s dokumentacijom i za rješavanje problema Sportske dvorane uz OŠ Dobriša Cesarić, jer od 2018. godine dobit ćemo sredstva na raspolaganje. Tu je i Thalerov ljekoviti hram koji planiramo također izgraditi iz europskih sredstava, a od 2018. godine i Multimedijski centar kojim bi riješili problem gradske dvorane za kino, kazalište i kulturne sadržaje. Iz iskustva drugih gradova vidimo da uz kulturne sadržaje moramo dodati još i nešto širu komercijalnu dimenziju. Želimo riješiti taj problem, a imamo u razmatranju nekoliko lokaliteta u gradu. Podloga tom centru može biti i naša Međunarodna revija jednominutnog filma, a ući u još neke sfere s takvim jednim prostorom.

Za sada imamo uređena dva gradska trga, no ostala nam je jedna od najvećih europskih ploha u starim središtima gradova, Trg sv. Trojstva, kakva je priča sada oko trga?
- Za iduću godinu smo planirali sredstva, već od veljače da se raspiše natječaj za idejno projektiranje rješenja za Trg sv. Trojstva, kao i za prostor požeškog stadiona. Na prostoru trga i stadiona trebamo dobiti rješenja kako će to sve izgledati. Ostaje nam neriješen problem tržnice u gradu. Protiv sam dislociranja tržnice iz zone trga, no moramo naći varijantu kako osigurati promet u ovim uskim ulicama, od Sokolove, do izlaska u Matice Hrvatske. Da li objekte u vlasništvu grada ukloniti i proširiti parkiralište ili podići parkiralište za jednu razinu. Očekujem da Ministarstvo poljoprivrede stvori uvjete da naš projekt Centar za razvoj i implementaciju održivih urbanih poljoprivredno prehrambenih proizvoda bude prihvatljiv za financiranje. Želimo da naša tržnica bude dio te priče, a imat će prioritet za pripremanje dokumentacije.

Kreće od proljeća projekt Aglomeracija Požega, u koji su uključene i gradske tvrtke. Što građani mogu očekivati od tog projekta?
- To je veliki projekt na uređenju odvodnje i ti zahvati će se osjetiti u Požegi, na području od Eugena Kvaternika pa do Osječke ulice i prigradskih naselja do Bankovaca. Projekt je vrijedan 140 milijuna kuna, no i gradski proračun će u slijedećim godinama morati nositi teret sanacije nekih ulica nakon aglomeracije. Stoga u neke ulice sada nismo ušli s rekonstrukcijama, da ih ne bi nakon tih radova opet popravljali. U slijedećoj godini kreće se s natječajem za odabir izvođača radova. Očekivao sam dosta takvih natječaja odmah u 2013., kada sam preuzeo gard bez ijednog projekta, strahovao da ih nećemo napraviti do 2014. kada smo opet očekivali natječaje, no evo uspjeli smo napraviti brojne projekte, a natječaji se tek raspisuju, tako da ćemo na mnogo njih konkurirati. Sve su otegli i ovi ponovljeni izbori, tako da mi kao grad tek očekujemo natječaje, ali spremni sa svojim projektima.

Kakvo je političko stanje u Gradskom vijeću, kako je političko stanje utjecalo na rad Gradskog vijeća i kakva je sada situacija nakon provedenih izbora u HDZ-u grada Požega?
- Startali smo s pet političkih opcija i nezavisnom listom, onda se dogodilo nekoliko izlazaka i još nezavisnih vijećnika, te nije bilo ni malo jednostavno. Vjerujem da ovi pokazatelji što smo napravili, na što sam ponosan, te privlačenje još 22 milijuna kuna izvan proračunskih sredstava za projekte, govore samo u našu korist. Očekuje se od svih odgovornost, a odluke koje smo donijeli i za ova zadnja tri velika projekta, da su donesena u korist ovog grada. Dio vijećnika uvijek je dizao glas protiv, a često nisu znali niti objasniti zašto su protiv. Sve što se dešavalo unutar HDZ-a prije ovog posljednjeg Gradskog vijeća i ono što je izašlo van u medije, je unutarstranački problem. Ja sam još u proljeće jasno izašao i dao javnu potporu dotadašnjem predsjedniku GO Anti Šoliću, prvenstveno nakon sastanka koji smo imali Franjo Lucić, predsjednik ŽO HDZ-a, Ante Šolić i ja, kada smo iskristalizirali stav da treba biti jedan kontinuitet. Sve ovo poslije što se događalo, nije mi drago da je do toga došlo i pojedinci koji misli da je HDZ nastao i da politički funkcionira kada su oni došli u Gradski odbor, a pojedinci su došli u stranku poslije izbora 2013. godine, moraju shvatiti da sve dobro i loše što je ova stranka ostavila u gradu Požegi, smo mi nasljednici. Ne može se skrivati ono što je bilo prije, ali ni svijet nije počeo našim dolaskom na mjesta u politici. GO HDZ-a je taj koji treba sudjelovati i kreirati odluke za život ovog grada, no čovjek koji je vodio stranku u vrijeme kada je bila debelo oporba, kada je stranka imala u Gradskom vijeću 4 vijećnika, preuzeti stranku i reorganizaciju stranke na terenu, mnogi nisu tada ni bili blizu vrata HDZ-a, da bi sada ocjenjivali njegov rad. To nije korektno i ove pozicije koji imaju ti ljudi, koje su kao stranački kadrovi dobili u političkom životu grada moraju shvatiti da je zasluga i za te njihove pozicije sada upravo rad ljudi u kontinuitetu proteklih osam, devet godina. Ako im je teško to priznati, da je to bio Ante Šolić, onda to nadilazi jednu kulturu, nego se spušta na jednu razinu osobnosti što nije dobro. Moramo respektirati da je taj čovjek za stranku napravio puni, može ga se voljeti ili ne voljeti, no pod njegovim vodstvom HDZ grada Požega je doživio to da može voditi i upravljati gradom Požega. Naravno da godine čine svoje ali kod nekih ljudi HDZ se promatra isključivo od kad su oni u GO, nekih se ne sjećam niti 2006., niti 2008., neki nisu bili ni u izborima 2011., ni 2013., ne kažem da su manje vrijedni, ali treba respektirati jedno vrijeme koje je bilo prije.

Kako je još jako puno posla, puno projekata, puno novih investicija, radova na infrastrukturi koji su tek započeli, a mandat je uskoro na izlasku, svakako bi bio potreban još jedan mandat za sve učiniti. Sam gradonačelnik Neferović kaže da do toga još ima dosta vremena, da će se odraditi još jako puno posla u gradu Požegi.

Da li će sav dosadašnji rad, ali i znakoviti napredak Požege, HDZ koji bi ga trebao ponovno kandidirati i građani Požege prepoznati te mu na izborima u svibnju 2017. godine dati svoj glas za još jedan mandat, ostaje za vidjeti. 

Tekst/foto: Vladimir Protić

RAZGOVOR S POVODOM: požeški gradonačelnik Vedran Neferović o gradskim projektima i planovima u povodu Dana grada Požega -

SPREMNI SMO ZA VELIKI INVESTICIJSKI CIKLUS U SKLOPU KOJEGA ĆE SE U OVOJ I IDUĆOJ GODINI IZGRADITI NOVI TRG SV. TEREZIJE, NAPRAVITI NOVI OTVORENI BAZENI, IZGRADITI NOVI DJEČJI VRTIĆ, ASFALTIRATI NEKOLIKO ULICA…

U prigodnom razgovoru povodom Dana grada Požega i Grgureva, požeški gradonačelnik Vedran Neferović najavio je realizaciju velikih, kapitalnih projekata u ovoj i idućoj godini. Požežani će, konačno, nakon puno, puno godina dobiti jedan lijepo uređen i svojim potrebama prilagođen gradski trg. Riječ je o drugom po veličini gradskom trgu, Trgu sv. Terezije Avilske, ispred istoimene katedralne crkve.

Ide li sve prema planu po tom pitanju?
- Da, sve ide kako treba, idemo u uređenje trga ispred požeške katedrale. Kada smo donosili odluku u realizaciju kojih kapitalnih objekata ići, jedan od njih svakako je bio Trg sv. Terezije Avilske. Ovih smo dana, nakon provedenoga javnoga natječaja, imali otvaranje ponuda za izvođača radova i najpovoljnija je ponuda od 8,1 milijun kuna. Ne bude li nekih poteškoća do kraja svih tih rokova po Zakonu o javnoj nabavi, očekujem da bismo do blagdana sv. Terezije Avilske (15. listopada) trebali dobiti jedan potpuno novi gradski trg, primjeren prostoru na kojem se nalazi, ispred katedralne crkve i stare požeške Gimnazije. Paralelno s tim, nastojat ćemo urediti i pješačku zonu, kako bismo oplemenili cijeli prostor i spojili ga u cjelinu. Ostao bi nam onda još Trg Sv. Trojstva za koji ćemo ove godine raspisati jedan natječaj, ali prvo za idejno rješenje njegova uređenja. Idemo vidjeti što struka kaže i kako ona vidi glavni požeški trg.

Kako će zapravo katedralni trg izgledati po uređenju?
- Izgledat će reprezentativno, to slobodno mogu reći. Promet uz trg ostaje, jer Požega je posebna u tom prometnom smislu, no zato će se s uređenjem trga znatno povećati njegova iskoristiva površina. Dobit ćemo i podne fontane, a trg će biti popločen granitnom podlogom. Cijela će se novouređena površina lijepo uklopiti u povijesno okružje, a bit će posađen i novi drvored. Povijesno stablo ginka ostaje na trgu, naravno, kao i spomenik fra Luki Ibrišimoviću.

Proveden je i natječaj za uređenje gradskih bazena?
- Tako je, tu smo proveli istu proceduru i imamo najboljeg ponuditelja s ponudom od 13 milijuna kuna za izvođenje radova. Bazen će biti uređen kako i priliči današnjem vremenu, kakvo jedno središnje kupalište u Požeštini i zaslužuje. Uredit ćemo novi olimpijski bazen dimenzija 50x25 metara te jedan mali bazen, veći od sadašnjeg, dimenzija 25x12 metara. No, ugradit ćemo i novi sustav za filtraciju vode, što će omogućiti da bazen stalno bude pun i da stalno ima čistu vodu, bez onog dosadašnjeg svakotjednog pražnjenja pa ponovnog punjenja. Sukladno kupališnim kapacitetima, uredit će se i više pratećih sadržaja, veći broj parkirališnih mjesta, morat ćemo imati i dva ulaza te još nekoliko detalja koji će taj cijeli prostor napraviti jednom, rekao bih, pravom oazom grada. Omogućit ćemo da se u perspektivi jednoga dana bazen može natkriti balonom te da, uz prethodno rješavanje sustava grijanja, jednoga dana možda budemo imali i mogućnost kupanja po zimi.

Hoće li Požežani već ovoga ljeta dobiti jedan takav, također reprezentativan otvoreni gradski bazen?
- Jako bih volio da doista tako bude, jer stanje u kojem se sada bazen nalazi, a tako je, nažalost, već godinama i godinama, jako je loše i nezadovoljavajuće. No, moramo pričekati određene zakonske rokove i ispoštivati sve procedure oko javne nabave. Bude li sve u redu, realno je da novi bazen dobijemo do 1. srpnja 2016. godine. Dođe li, pak, do komplikacija i procijeni li se da radovi neće moći biti gotovi do srpnja, onda bismo početak izgradnje prolongirali i krenuli bismo po završetku kupališne sezone. Budući da je Požeština ostala samo na požeškom bazenu, ne želimo našim sugrađanima, ali ni ljudima iz okolice Požege uskratiti jedini bazen ovoga ljeta.

Izgradnja novoga dječjega vrtića također je planirana ove godine?
-To će isto biti jedan jako vrijedan projekt, prema onim pravim pedagoškim standardima. Novi vrtić na novoj lokaciji, u blizini crkve sv. Leopolda Mandića, moći će primiti oko 180 djece. Kada izgradimo taj novi vrtić, na prostoru staroga vrtića u Ulici Pod gradom oslobodit će nam se prostor za novo gradsko parkiralište. To bi, dakle, bilo jedno novo parkiralište koje bi dobro došlo svim građanima i gostima našega grada, a sigurno bi koristilo i za potrebe obližnje sportske dvorane. Druga dobra stvar u izgradnji novoga vrtića jest i činjenica da bi nam se oslobodio i prostor sadašnjih jaslica u Vukovarskoj ulici, gdje bismo taj prostor ponudili braniteljskim udrugama za jedan braniteljski dom. Inače, uskoro ćemo raspisati natječaj za izvođenje radova na izgradnji novoga vrtića. Njegova procijenjena vrijednost je oko 12 milijuna. Dakle, sve bismo te tri investicije realizirali iz kreditnoga zaduženja, kako smo i planirali.

Iz kreditnoga zaduženja od 35 milijuna kuna, uza spomenute velike projekte, planirano je i uređenje dijela gradskih ulica, naravno, uz sredstva iz proračuna?
- Da, kombinirano, gradskim, proračunskim novcem te preostalim iznosom iz kreditnoga zaduženja, ove ćemo godine asfaltirati dvije ulice u Vidovcima – prvo Radničku, pa onda Željezničku. Imali smo tamo dosta problema oko imovinsko-pravnih odnosa, no uspjeli smo ih riješiti na zadovoljstvo svih. Zatim ćemo na drugom dijelu grada ove godine asfaltirati i Ulicu Ervine Dragman te preostali, neasfaltirani dio Hanžekovićeve ulice. Zatim ove godine u Požegi u asfaltiranje idu Tadijanovićeva ulica te Ulica Marije Jurić Zagorke i Gundulićeva, uz rješavanje oborinske odvodnje u tom brdskom dijelu grada. Odradit ćemo u mjesnom odboru Orljava i potrebitu rekonstrukciju Ulice kralja Krešimira.

To je doista mnogo projekata, no tu nije priči kraj?
- Ma, naravno, imamo još dosta projekata na kojima radimo ili koje tek planirano raditi. Nastavljamo s dovršetkom Knjižnice, u koju se tek 2014. godine počelo ponovno ulagati, jer prethodnici u Gradu nisu htjeli sufinancirati radove. Taj se projekt mora dovršiti i mi ćemo to napraviti. Nastavit ćemo i s drugom fazom Požeške kuće, budućeg centra za posjetitelje našega grada, kroz uređenje unutrašnjosti. Aktualna je i izrada dokumentacije za izgradnju Thallerova ljekovitoga hrama na Požeškoj gori, kao također jednog budućeg turističkog sadržaja. Poduzetnički je inkubator spreman za natječaje, koji će konačno krenuti, a drago mi je što smo nakon godina i godina stajanja u mjestu uspjeli riješiti imovinsko-pravne odnose oko Muzeja te sada možemo aplicirati projekt njegove obnove.

Što je s dvoranom OŠ Dobriše Cesarića?
- Imamo spreman projekt, dobivenu građevinsku dozvolu i sada samo čekamo gdje se možemo prijaviti za sufinanciranje. Riječ je također o kapitalnom projektu, vrijednom 12,5 milijuna kuna, koji bi Cesarićevoj školi osigurao dvodijelnu sportsku dvoranu te novi prostor za dnevni boravak i školsku kuhinju. Doista se nadam i očekujem podršku od resornih ministarstava za ovaj projekt.

Na samom kraju, što biste još poručili građanima Požege uz rođendan grada?
- Grad Požega trenutačno ima 97 milijuna kuna pripremljenih projekata, gotovih projekata s građevinskim dozvolama, dakle potpuno spremnih za realizaciju ili apliciranje prema fondovima. Svim Požežankama i Požežanima čestitam Dana grada Požege te im i ovim putem obećavam kako će ovo biti jedna iznimno značajna godina za naš grad, godina s nizom projekata koji će biti realizirani. Pokrećemo doista jedan veliki investicijski ciklus kakav Požega nije doživjela ni vidjela od hrvatske samostalnosti. No, bilo je i vrijeme!

Tekst: Vladimir Protić Foto: arhivske fotografije

RAZGOVORI POVODOM: uz obilježavanje Međunarodnog Dana žena porazgovarali smo s nekoliko uspješnih žena u politici, samoupravi, gospodarstvu i kulturi -

Antonija Jozić, gradonačelnica grada Pleternice

Obratili smo se s nekolicinom pitanja želeći napraviti jedan prilog u tjedniku Kronika i saznati da li je ženama teže doći do rukovodećeg položaja u politici, gospodarstvu, doći na rukovodeća radna mjesta. Da li je biti žena danas olakšavajuća ili otežavajuća okolnost, te koja su njihova iskustva u stvaranju karijere i usklađivanju posla, obitelji, majčinstva. Odgovorile su nam i na pitanje što bi učinile u hrvatskom društvu na poboljšanju rodne jednakosti.

Evo što nam je odgovorila Antonija Jozić, gradonačelnica grada Pleternice.

Da li je ženama teže doći do rukovodećih položaja, u politici, samoupravi, gospodarstvu?
- Moje iskustvo kaže kako nije no raznorazne statistike i istraživanja pokazuju kako su žene manje zastupljene na rukovodećim mjestima. Danas recimo imate svega sedam gradonačelnica u Hrvatskoj, a i stanje u Hrvatskom saboru je više nego loše po pitanju zastupljenosti žena.
No ja ne bih uzroke ovoga tražila isključivo u drugom, muškom, spolu. Uvijek stvari postavljam od sebe pa i uzrok tražim od sebe. Jesmo li mi žene rođenjem, odgojem, promišljanjem zapravo prihvatile podjelu na muško-ženske poslove i pronašle se na nekim drugim mjestima u poslovnoj hijerarhiji?
Činjenica je da imamo iznimno uspješne žene na rukovodećim poslovima i nadam se da će one biti primjer i poticaj kako se može uspjeti u poslovnom svijetu.

Da li je biti žena otežavajuća ili olakšavajuća okolnost?
- Kad god je teško uvijek treba sagledati situaciju i iz problema stvoriti mogućnost i zapravo sve leži u načinu kako radite svoj posao i koliko ste u njemu dobri.
Nekad je teže, nekad lakše, teže u smislu balansiranja poslovnog i obiteljskog života, a lakše recimo u činjenici da žene rjeđe dopuste i dožive sukobe.

Kakva su vaša iskustva?
- Izuzetno pozitivna. Rad i rezultati su ono što vam daje legitimitet. Niti u jednom trenutku se nisam osjećala manje vrijednom ili indiferentnom zato što sam žena. Mi smo svi skupa jedan tim koji radi svatko u svojoj sredini, pomažemo jedni drugima, surađujemo i u konačnici postali smo prijatelji.

Kakva je vaša priča o uspjehu u karijeri?
- Iza mene je gotovo 20 godina radnog iskustva, prvo u privatnom poduzetništvu, a tek onda u politici. Poprilično slična priča. Počinjem raditi u obiteljskoj tvrtci 1997. godine, a pok. otac prenosio je na mene svoja znanja i iskustva kako bih jednog dana preuzela vođenje iste. Tvrtku preuzimam 2005. godine nakon njegovog umirovljenja, a te iste godine na lokalnim izborima ulazim kao vijećnica Hrvatske demokratske zajednice u Gradsko vijeće Grada Pleternice. Inače moj intenzivni angažman u stranci kreće negdje 2001. godine osnivanjem Mladeži na području našeg grada. Nakon jednog mandata gradske vijećnice Gradska organizacija HDZ-a me 2005. godine predlaže kao kandidatkinju za zamjenicu gradonačelnika. Kroz sljedeće 4 godine, uz tadašnjeg gradonačelnika gosp. Lucića, stječem znanja o lokalnoj samoupravi i načinu funkcioniranja te se zajedničkim radom na projektima, planiranju i provedbi zapravo na najbolji mogući način pripremam na ono što je uslijedilo 2013. godine kada mi građani, na lokalnim izborima, daju povjerenje da sljedeće četiri godine vodim naš grad.

Kako ste uskladili posao, obitelj, majčinstvo?
- Uvijek ponavljam da bez podrške obitelji ne bih mogla raditi ovaj posao i ne mislim tu isključivo na žene. Mislim da bez podrške obitelji niti jedan čovjek ne može obnašati ovakvu dužnost. Posao je to koji zahtjeva angažman od 0-24 sata, svakog dana u tjednu, 365 dana u godini.
Ja sam sretna jer iza mene stoji moji obitelj, suprug koji je preuzeo vođenje tvrtke, moja majka koja živi s nama i svekrva koja uskače kad god je potrebno. Evo i sada kada odgovaram na vaša pitanja ja sam daleko od kuće na poslovnom putovanju, ali sam mirna jer znam da je mojih četvoro djece u najboljim mogućim rukama, da će se ovog jutra na vrijeme spremiti u školu, a popodne otići na izvannastavne aktivnosti.
U slobodno vrijeme kada sam kod kuće ja sam kćer, supruga i majka i trudim se biti fokusirana isključivo na obiteljski život.

Što bi trebalo učiniti u hrvatskom društvu na poboljšanju rodne jednakosti?
- Hrvatsko društvo je još uvijek poprilično konzervativno i tu se treba još puno toga dogoditi. Ja osobno rješenje problema ne vidim u donošenju zakona koji će narediti zastupljenost žena na listama niti u nekim kolektivima. Smatram da se na taj način neće i ne može riješiti problem manjeg angažmana žena u politici ili poslovnom životu.

Da li su žene u većoj mjeri žrtve nasilja, mobinga i nejednakosti?
Statistike kažu da jesu, a neke od uzroka sam već izložila.

Željela bih samo da ova moja priča, moj osobni uspjeh u poslovnom i političkom životu bude primjer kako žena uistinu može sve. Citirala bih političarku Margaret Thatcher: "U politici ako želite da nešto bude rečeno tražite muškarca, a ako želite da se nešto i učini tražite ženu!"

Tekst: Vladimir Protić Foto: arhivska fotografija

RAZGOVOR S POVODOM: Nino Smolčić, predsjednik Gradskog vijeća grada Požega, nakon gotovo tri godine vodi vijeće za koje možemo reći da je sve, samo ne nezanimljivo -

U nepune 3 godine mandata na mjestu predsjednika Gradskog vijeća Grada Požege Nino Smolčić sa 21. održanom sjednicom osigurao si je prepoznatljivost na političkoj sceni. U prijašnjim godinama i sazivima javnost je bila manje upoznata sa činjenicom tko obnaša funkciju predsjednika Gradskog vijeća jer su isti često bili pripadnici iste političke opcije kao i gradonačelnik pa su predsjednici bili politički neprepoznatljivi. Do ovog saziva Gradskog vijeća nisu niti održavane tematske sjednice što je Smolčić uveo kao političku prasku, a sve u cilju kako bi se predstavničko tijelo jasno odredilo prema temama od iznimne važnosti. Kada danas promatramo rad Gradskog vijeća ono je sve samo ne nezanimljivo. Povod razgovoru je prošla sjednica Gradskog vijeća i druge aktualne teme.

Zašto ste stavili mandat na raspolaganje pred Vijeće?
- Ključni detalj su događanja oko tematske sjednice na kojoj smo usvojili Zaključak o odmaralištu u Baškoj, ignoriranja istog od strane pojedinih vijećnika, te gradonačelnika. Isto tako, uoči održavanja same sjednice, putem medija mi se obratio gradski SDP-a sa tvrdnjom da nezakonito sazivam tematsku sjednicu, da potpisujem i da ću potpisati odluke koje su nezakonite i da će se tražiti moja smjena. Mislite da bi se ja trebao plašiti prozivanja stranačkih kadrovskih poslušnika koji su bez stranke kao ribe na suhom? Oni koji tako misle varaju se. Tematsku sjednicu sazvao sam sa ciljem da pokažem kako želja Požežana nije da tim objektom upravlja nitko drugi osim Grada Požege, tvrtke ili ustanove u vlasništvu Grada. Na toj sjednicom predstavničko tijelo donijelo je zaključke s kojim sam zadovoljan, ali nisam bio zadovoljan načinom na koji je ponovljen Natječaj i kako smo ostali bez argumenata što bi to značilo samostalno upravljati odmaralištem. Za narednih 5 i pol godina propuštena je prilika uistinu Bašku vratiti Požežanima. Savjetovao sam gradonačelniku da ne ponovi grešku od prijašnjeg gradonačelnika no nažalost nije me poslušao. Sada ostaje jedino da vodimo računa da se potpisani ugovor ispuni u potpunosti, a to je da zainteresirani dobiju mogućnost ljetovanja u lipnju i rujnu. Raduje, ali ujedno i žalosti vijest da će Općina Baška u narednim godinama doživjeti velika ulaganja, a da Grad Požega neće imati veće koristi od toga jer je cijena zakupa našeg objekta fiksno ugovorena kroz sve godine. U svjetlu tih događanja bitno je narušeno međusobno povjerenje od strane SDP-a i dijela HDZ-a, te sam još uoči tematske sjednice rekao da je vrijeme preispitati stupanj povjerenja i to na jedini mogući način, a to je javnim glasovanjem. Oni koji su stajališta da se o takvim stvarima treba razgovarati iza zatvorenih vrata i postizanjem većine mimo rasprave na Gradskog vijeću ne dijele moje mišljenje i daleko su od poimanja vrijednosti koje ja zastupam.

Stavljanje mandata na raspolaganje pojedinci su ocijenili da prikupljate političke bodove i da radite performans, no prilikom glasovanja o povjerenju ipak nitko nije bio protiv.
- Uvijek postoje ljudi koji žele nešto reći o drugome jer o sebi nemaju što. Moj potez bio je dio zrelog demokratskog standarda koji u ovom trenu očito izlazi iz okvira koji naša demokracija svjedoči. Tema davanja mandata izazvala je čuđenje upravo kod onih koji su sebi nekorektno prisvojili stranačke mandate. Nažalost, po reakcijama pisanja medija, kod nas je društveno prihvatljivije da političari mandate drže i kad se završi u zatvoru, nego kad netko to učini ovako kako sam ja učinio.

Vi i nezavisni vijećnik Kazimir Balog postavili ste „osjetljiva“ pitanja gradonačelniku. Koji je motiv?
- Pitanja smo poslali pismeno što znači da je gradonačelnik za ista znao i prije sjednice, za pripremu odgovora imao dovoljno vremena, a takav način predviđa Poslovnik. Brojna nezadovoljstva oko rješenja o komunalnoj naknadi iskazana su i prije same sjednice i nije bilo opravdanja da se o istom ne raspravi na sjednici što je naš zajednički stav kako kod ove tako i svih drugih tema od interesa javnosti. Moram priznati da nisam zadovoljan odgovorom jer se krivnja disperzira, a u istom se govori i predviđa mogućnost velikog broja neispravnih rješenja. I više je nego očigledno da su prilikom ispisa rješenja učinjeni brojni, a ne pojedinačni propusti. Ne treba zaboraviti da svaki prigovor zahtjeva i 50 kuna plaćanja pristojbe, a Grad je, podsjećam, priznao da greške nisu sporadične. Po mojem mišljenju najbolje je donijeti odluku kojim se sva rješenja stavljaju izvan snage i cijeli postupak detaljno ispitati i provesti. Ne želim razmišljati koliko je neispravnih rješenja na koje se građani ne bi žalili, a isti bi onda postali važeći, a građani bili oštećeni. Isto tako važno je naglasiti da je osnovica obračuna komunalne naknade temelj obračuna vodnog doprinosa koji bi se znači isto povećao kao posljedica krivog, većeg obračuna osnovice za komunalnu naknadu.

Među prvima ste ukazali na neučinkovitost razdjelnika koji služe kao osnova za obračun potrošnje toplinske energije?
- Ukazali smo da razdjelnici nisu bili obveza, nego preporuka, a korisnici dovedeni u zabludu pod izgovorom da su razdjelnici obaveza po direktivi Europske unije što je netočno. Od tiskovne do danas ta tema je okupirala nacionalni medijski prostor, a zaključak je da su građani prevareni, a državne institucije napravile propust na štetu onih koji su uveli razdjelnike. Ispravno je bilo postupiti na način da se napravila analiza cijele zgrade, što je potrebno uložiti za uštede, pa se tek onda, ako sustanari žele, ugraditi sustavi poput razdjelnika, a ne, kako to predviđa Zakon o tržištu toplinske energije čak i kažnjavati one koji ne ugrade razdjelnike sa novčanim kaznama od 10 000 – 50 000 kuna.

Koji su vaši naredni planovi?
- Kroz rad Gradskog vijeća pratiti realizaciju programa rada Upravnih odjela, redovno održavanje sjednica, a već idući tjedan 12. ožujka pred nama je svečana sjednica povodom Dana Grada i Grgureva. Što se tiče moje nezavisne liste u travnju izlazimo na izbore za Mjesne odbore i ovim putem pozivam sve one koji žele politički djelovati, a ne vide se u okviru neku političke opcije da naprave program, listu kandidata i neka se izborno natječu. Moram priznati da sam i osobno zainteresiran za njihov uspjeh i takve kandidate unaprijed pozivam na suradnju.

Svim sugrađanima želim sretan Dan Grada Požege i Grgureva 2016. godine

Tekst/foto: promo

RAZGOVOR S POVODOM: požeško-slavonski župan Alojz Tomašević dočekuje i treću Novu godinu kao prvi čovjek županije -

Na isteku je 2015. godina, po nekima uspješna, po nekima manje uspješna, a kao prvi čovjek Požeško-slavonske županije, kao župan Alojz Tomašević dočekuje i treću Novu godinu. Kakvi su mu dojmovi, kako je zadovoljan, koje projekte je proveo, a koji su pred njim, pokušali smo saznati u razgovoru.

Evo treću godinu dočekujete kao župan Požeško-slavonske županije. Čime ste posebno zadovoljni u ovom periodu?
- Da točno, ovo je treća nova godina i zapravo konstatiramo kako vrijeme brzo prolazi. kada govorimo o zadovoljstvu, ja sam zapravo zadovoljan što sam uspio sa suradnicima, kojih je sve manje u županiji, jer ljudi odlaze i smanjen je broj zaposlenika, podići jednu razinu profesionalnosti i odnosu prema samom radu. S druge strane odnos u zajednici gdje smo prepoznali koji su to zajednički projekti na kojima motamo zajednički i raditi. Čujem to i od ljudi kada razgovaram s građanima, da županijski uredi nisu više strano tijelo, nego prostor gdje čovjek treba i može doći, tražiti rješenje svoga problema. Apsolutno smo ubrzali sve izdavanje dokumenata, od lokacijskih i građevinskih dozvola, legalizacije. Jasno smo rekli kome god je potreba za još bržim rješavanjem mi smo na raspolaganju. Stari model promišljanja rada sa strankama, uredovnog vremena i dana, kada su ljudi stajali u redu i čekali, je završena priča. Na tome inzistiram i od mojih suradnika tako i svih djelatnika županije. Možda još u nekim glavama postoji promišljanje da su službenici važniji od ljudi koji dolaze, daju svoje ideje, promišljanja. Obrnut je sustav i siguran sam da će od slijedeće godine pokazati još više, jer građani sve više pokazuju da cijene vrijednost naših agencija i savjetnika. Kroz sustav je za ovo vrijeme prošlo i 50-tak vježbenika, mladih ljudi, koji nakon svog vježbeničkog staža odlaze i kažu da su nešto naučili, vidjeli i shvatili da to nije baš tako jednostavno. Naučili su profesionalnu suradnju. Zadovoljan sam i s izvrsnom suradnjom s načelnicima i gradonačelnicima gdje smo sve uspjeli podrediti gospodarstvu, što je i moj princip i način rada. Zanima me samo kako pomoći razvoj gospodarstva. Uspjeli smo stabilizirati proračun i promijenili financijske tokove, uspjeli izvući Dom zdravlja koji sada posluje pozitivno, Hitna služba, Zavod za javno zdravstvo. Tu sam zadovoljan što nemamo otpora niti kod jednog djelatnika, a problem odmah rješavamo.

Gdje se vidi poseban pečat baš Alojza Tomaševića u Požeško-slavonskoj županiji?
- Mislim da pečat koji se dogodio je biti svagdje. Biti ne samo skakao iz paštete, nego čovjek iz naroda. Takav sam i živim život ovog prostora. Ja sam čovjek Slavonac i moram biti s ljudima. Kada sam bio u kampanji ljudi su mi govorili, „sada ste tu a 'ko zna kada ćete ponovno doći“. Ja sam okrenuo priču i rekao bit ću uvijek, a evo preko 60 puta sam bio u Pakracu i Lipiku i ove dvije i pol godine, ili gotovo u svim selima i naseljima općina i gradova, a tako će biti i ubuduće. Želim biti i dalje župan, moji vojnici znaju da sam i general, ali ja i dalje želim biti onaj obični Lojza, koji će zajedno s prijateljima gdje god se susretnu, pružiti ruku, porazgovarati, pričati o problemima, pa i zapjevati, što sam pokazao. Svi smo mi samo prolaznici, a ja sam zahvaljujući glasovima naših ljudi postao župan, a kako bi ja sada mogao odmaknuti se. Želim živjeti sa svima, i ostat ću takav.

Koje ste projekte uspjeli uspjeli provesti u proteklom razdoblju?
- Prvi od projekata je reorganizirati pristup u rješavanju problema i gospodarstvu. Ne mislim samo na projekte kada dođe nekakav novac i mi nešto izradimo, ima i takvih projekata, no učinkovitost je bitna. Priskrbili smo desetak milijuna kuna za naše građane iz Fonda za energetsku učinkovitost. Projekte obnavljanja škola gdje se izmjenjuju fasade, obnavlja energetska učinkovitost i dobivamo štednju, a ta sredstva možemo usmjeriti u druge tokove. Kada razgovaramo o projektima ponosan sam što smo napravili desetke projekata u suradnji s općinama i gradovima, sa našim privrednicima za budućnost. Čekamo otvaranje natječaja da ta sredstva privučemo iz kohezijskih fondova EU. Važan projekt koji smo napravili je prepoznatljivost naše županije u Hrvatskoj, ali u širem prostoru. Pokrenuli smo jedan smisao naše poljoprivrede i turizma, i neću stati dok naša poljoprivredna gospodarstva ne budu stavljena u funkciju kakvu želimo. Želimo provesti projekt zadrugarstva ili udruživanja ljudi, jer jedino zajedno možemo opstati ili pojedinačno propasti. Smatram da vrijedni ljudi ovog kraja trebaju opstati. Naše poljoprivredne proizvode plasirati ovdje u Hrvatskoj kroz turizam, lovni turizam koji smo prezentirali šire. To trebamo kapitalizirati i stoga smo pred otvaranjem i turističke agencije koja će pomoći u razvoju turizma.

Koje projekte planirate u narednom razdoblju u županiji?
- Potpisali smo ugovore o partnerskom odnosu u razvoju turizma u Lipiku i Pakracu, u Velikoj očekujemo rješavanje slijedeće godine projekta s bazenima, projekt na kojem radimo je i odmaralište Zvečevo, projekt akumulacije Kamenska je gotov, a očekujemo da Hrvatske vode to pokrenu. Ta brana i akumulacija su ključ opstojnosti naše županije, jer smo samo ove godine imali 104 milijuna kuna štete od suše, a prošle godine 180 milijuna kuna štete od poplava. Mi sa investicijom od 60 – 70 milijuna kuna rješavamo i poplave i sušu, pa tko je tu onda lud, da taj projekt nije krenuo. Ja vjerujem da ću u ovom mandatu taj projekt završiti. Tu je i projekt brzog izlaska na autocestu, što je za nas strateški projekt. To su prevažni projekti za nas koje kada realiziramo, postajemo interesantno središte i ova zlatna dolina postaje centar kompetentnosti za prehrambenu i drvnu industriju, njih nekoliko su i sada lideri u Hrvatskoj. Tom brzom cestom dobivamo i turiste koji će doći u naš kraj.

Veliki pobornik ste i stalno pozivate mlade ljude i mlade obitelji da ne odlaze iz najljepše hrvatske županije i predivne Slavonije?
- Ako je po popisu stanovništva u zadnjih deset godina uza 10 tisuća ljudi smanjen broj stanovništva naše županije, nešto je biološki, ali nisu svi umrli, nešto je i odselilo. Najveći je problem kada odlaze mladi ljudi posebno kada odlaze cijele obitelji. To je strašno i mi ćemo tome stati na kraj. Kuda je manji broj djece i neupisivanje u vrtiće i škole mi tim odlaskom obitelji dobivamo generacijsku prazninu. Prošao sam pola svijeta, školovan u puno zemalja, vidio sve i zato tvrdim da nema ljepše zemlje od Hrvatske i boljeg prostora za život od naše županije. To mladim ljudima i govorim, idite i školujte se, uzmite znanje, ali se vratite na svoju očevinu i tu primijenite to znanje. Ne trebamo svi živjeti u velikim gradovima, jer danas tehnologija dozvoljava da sa tvrtkom možete poslovati i u Požegi, Pleternici ili Kaptolu i biti jednako uspješan kao onaj u Zagrebu. Život standard može biti i bolji ovdje na našim prostorima, nego u velikim gradovima. Ovdje je i start jeftiniji, riješiti krov nad glavom jeftinije. Problem su za sada radna mjesta, no zato i pozivam mlade ljude da ne traže da netko drugi rješava njihove probleme, nego ih sami moraju rješavati. Sami sebi moraju stvoriti radno mjesto, što će biti puno lakše ako se i povežu. To su kooperativni odnosi, zadrugarstvo s kojim mogu uspješno pobijediti na tržištu. Kod mladih ljudi vidim, što me često i boli, jedno nezadovoljstvo, jer im netko puni uši kako je nekada jako bilo dobro. Bilo je samo dobro ako si bio mlađi 30-tak godina, samo to je bilo dobro, a mi znamo i vremena kada ničega nije bilo, ni kave, ni faksa, ni struje, ni benzina. Danas kada svega imamo mora biti više pozitivizma. Mladi čovjek sa završenim fakultetom uz modernu tehnologiju i pet prijatelja su ključ i nukleus razvoja budućih radnih mjesta. Županija i financira otvaranje poduzeća, mogu dobiti inicijalna sredstva i od gradova, samo treba inicijative i pozitivnog razmišljanja. Apatija je tu najgora, nesigurnost i razmišljanje da ništa ne možeš učiniti.

U poljoprivredi i turizmu vidite najveću šansu za razvoj županije. Što se poduzima po tom pitanju?
- Ako ništa nemate a zasadite, dobit ćete, što je jedini ključ za stvaranje nove vrijednosti, ključ razvoja i stvaranja kapitala. Zašto poljoprivreda, pa zato što smo županija s poljoprivrednim gospodarstvom, velikim mogućnostima i kapacitetima. Tu ćemo razvijati povrtlarstvo, stočarstvo, ratarstvo, jer mi ničega nemamo dovoljno. Kada bi i imali dovoljno, ponovno nam dolazi povezivanje i okrupnjavanje da na tom tržištu budemo jaki. Znači otvorene su nam ogromne mogućnosti, a pogotovo kada s akumulacijom Kamenska stvorimo 40 milijuna kubika vode, kojom možemo upravljati, navodnjavati tisuće hektara. Tu su nam i bio plinska postrojenja koja ćemo graditi u Lipiku, Pleternici, Jakšiću i Kaptolu, što je poveznica razvoja energetika i stvaranje energije iz silažnog kukuruza. Što znači da naši poljoprivrednici mogu proizvoditi silažni kukuruz. Dobiva se električna energija, ali se otvara i velika količina toplinske energije koju po zakonu moraju usmjeriti ka potrošačima. Uz navodnjavanje to je idealna prilika za stvaranje plastenika i proizvodnju, od povrtlarstva do voćarstva. Nusprodukt je humus koji se gotovo besplatno vraća na zemljišta i time poboljšavamo kvalitetu, a za sav taj dio se dobiva i poticaj. Dobivamo ekološku proizvodnju i konkurentni u našem turizmu na Jadranu, ali i našem turizmu jer ćemo biti interesantni, imat ćemo i sve više toga za vidjeti. Naša poljoprivredna gospodarstva se mogu tada baviti i turizmom u ruralnom prostoru. Pokazati svoju povijest i kulturu ali i život običnih ljudi na selu što je za stanovnike velikih gradova interesantno. To su pokazale i Austrija i Švicarska i mi od tih mogućnosti ne trebamo bježati. To je turizam 365 dana, uz lovni turizam. Moramo povezati tri ministarstva, poljoprivrede, gospodarstva i turizma, koji trebaju biti ključ razvoja. Moramo već danas znati koliko trebamo grla stoke, svinja, govedine za iduću turističku sezonu, od Dubrovnika do Istre i tu Slavonija ima interes. Od toga neću odustati, najbrži razvoj se može postići u poljoprivredi mi od toga dobro živjeti.

Veliki ste pobornik potrebe prilagođavanja srednjoškolskih programa stvarnim potrebama našeg gospodarstva, a što se u Europi već radi dugo godina?
- Odmah u startu kažem, izražavam nezadovoljstvo modelima i dosadašnjem pristupu srednjoškolskog obrazovanja. Nisu tu krivi profesori i nastavnici nego programi koji su takvi napisani, što nije dobro. Ponovno se moramo vratiti ne samo što je viđeno u Europi, nego je to nekada viđeno na ovim našim prostorima. Primjerice naša Poljoprivredna škola slavi 130 godina postojanja koja je osnovana zbog potreba i pomoći poljoprivredi tada. Moramo promijeniti kurikulume, programe, omogućiti da mlada osoba koja želi biti stolar, tesar, mesar, kuhar, konobar, slastičar, poljoprivrednik, stvarno to u školi mora naučiti. Za sada imamo sustav da učenik završi poljoprivrednu školu a da nije nikada upalio traktor, ili neki majstori koji se zaposle a da neznaju ništa raditi jer nemaju dovoljno prakse. Teorija je važna ali treba reći kolike su to količine a okrenuti se više praksi i to prilagoditi godinama obrazovanja. Kada učenik završi poljoprivrednu školu on mora znati voditi svoje poljoprivredno gospodarstvo. Tu inicijativu moraju potaći i nastavnici i profesori, a ja kao najbolju poljoprivrednu školu u Hrvatskoj vidim našu školu. Zbog toga ćemo uspostaviti i farmu muznih krava simentalske pasmine, mini farmu crne slavonske svinje, ali i pasmine landras, hladnjaču 600 tona za voćare i povrćare i uz nju dva preradbena pogona da pokažemo da se ništa ne mora baciti. Iz hladnjače nešto ide za tržište a nešto se baca, e upravo to mora ići u preradu, za pekmez, marmeladu ili drugo. Škola će u svojim laboratorijima raditi i analize od zemljišta do plodova i dati ključ kako voditi poljoprivrednu proizvodnju. U školama moramo naučiti djecu i kako se radi i zarađuje, a prijatelji iz škole mogu postati i zadrugari. Takva situacija je i sa ostalim obrtničkim zanimanjima. Tako vidimo i ekonomska promišljana na ekonomskoj školi, gdje trebamo raditi ne s fiktivnim, nego stvarnim poduzećima i realno kroz školske zadruge poslovati, što dozvoljava i zakon. I škole na taj način mogu biti pokretači razvoja, biti konkurentne i zanima me da budu najbolje. Mene nikada nije ni kao vojnika zanimala prosječnost, nego uvijek biti najbolji.

Vjerojatno ste zadovoljni što je zadnja Skupština jednoglasno usvojila jedan od najvećih proračuna ove županije, pogotovo što gotovo 50% proračuna čine sredstva koja ste privukli kroz projekte?
- To je prvi puta ove godine da smo napravili drugačiju strukturu programa s ministarstvima. Proračun je 75% veći nego prošle godine, gotovo 204 milijuna kuna s obvezom praćenja financija u svim ustanovama gdje je županija osnivač i formiranjem zajedničke riznice. To je malo otežavajuća okolnost za djelatnike županije, no mi smo je prihvatili i želimo je realizirati. Ovoliki proračun nikada nije bio i očekujemo da smo ga napravili razvojnim i socijalno prihvatljivim. Traži od nas da sredstvima upravljamo uz određene uštede koje bi ponovno mogli investirati. Ove godine završavamo zadnje rate za sportske dvorane, ostaje jedan dio sredstava koje ćemo sigurno preko strukturnih i kohezijskih programa plasirati, možda u energetiku. Drugačije promišljanje kreće od slijedeće godine. Još nas opterećuju krediti za dugove iz prošlosti, koja bi da ih nemamo bila itekako dobra za investiranje u poljoprivredu ili obrtnička zanimanja. Ja očekujem da ćemo uz ova sredstva privući i dodatna sredstva apliciranjem na fondove. Postali smo malo prepoznatljivi bankarskom sustavu jer više nismo zadnji. S proračunom i žilavost našeg gospodarstva mogu reći da naša županija napreduje sve bolje i bolje. Nismo više zadnji i slijedeća godina će biti puno bolja. Pomiču se i radna mjesta s mrtve točke, a uz projekte naših općina i gradova očekujemo jedan veliki zaokret i uskoro ćemo biti u sredini i gornjem dijelu.

Što biste poručili stanovnicima vaše županije?
- Kao svake godine, vrijeme je Božića, blagdana i Nove godine, a ja bi zaželio svima sretan i blagoslovljen Božić i uspješnu iduću nadolazeću godinu, da ona bude godina pokretanja, zaokreta i boljeg životnog standarda. Želio bih da svi ono što zacrtaju i ostvare, da se mladost vrati i ostane ovdje, a starijima dobro zdravlje te da mladim ljudima pomognu savjetima da svi zajedno živimo uspješnije. Samo mi i jedino mi možemo riješiti svoje probleme, nemojmo se bojati ničega, budimo ponosni što živimo u predivnoj domovini i ponosni što živimo u najljepšoj, Požeško-slavonskoj županiji. Nemojmo promišljati ni malo da je netko bolji od nas, nego pokažimo svoj ponos i inat. Svima čestit i blagoslovljen Božić i sretna Nova 2016. godina.

Tekst/foto: Vladimir Protić

RAZGOVOR S POVODOM: najmlađi hrvatski gradonačelnik Josip Budimir -

Analize na temelju podataka Ministarstva financija o izvršenju lokalnih proračuna za 2014. pokazuju da iz proračuna za službenike najmanje izdvaja grad Kutjevo, tek 183 kune. Kada se pogledaju troškovi za telefon, poštu i prijevoz u Kutjevu na te usluge troše samo 7 kuna godišnje po stanovniku i na dnu su hrvatske ljestvice.

- Poznato vam je da smo kao nova gradska vlast zatekli i naslijedili proračunski manjak i nesređenu situaciju što nas je primoralo da ustrojavamo grad od samih početaka. Donijeli smo proračun za 2016. godinu, za koji smatram da je transparentan i razvojan. I prethodna dva proračuna koja smo donosili bila su realna i ostvariva jer poznato je kada se kreće sa velikim proračunskim manjkom onda se nema pretjerane mogućnosti za većim investicijama i ulaganjima. U proteklih godinu i pol dana bili smo u svojevrsnoj racionalizaciji i mjerama štednje kako bi minus u proračunu sveli na jednu normalnu razinu kako bi u skorijoj budućnosti mogli imati investicija što građani grada Kutjeva očekuju i zaslužuju. 

Otkako smo preuzeli vođenje grada uveli smo praksu da prije donošenja proračuna pozivamo na konstruktivan sastanak uz koalicijske gradske vijećnike i vijećnike iz oporbe. Želja nam je da svi sudjeluju u prijedlogu proračuna koji će biti predložen i stavljen na sjednici Gradskog vijeća. Tim načinom dajemo svima mogućnost da se iznesu određena stajališta i ideje kako bi sve to razmotrili i da se u proračun uvrsti sve ono što je potrebno i od koristi za sve naše građane.

Da li vam to uspijeva?
- Prve godine nam je uspjelo i svi smo se sastali i razmatrali sve mogućnosti u proračunu, na sastanku su bili svi vijećnici, kako oni iz vladajuće koalicije tako i oporbeni. I ove smo godine pozvali i jedne i druge vijećnika ali nažalost na taj sastanak se nisu odazvali vijećnici SDP-a i HSU-a, dakle oporbeni vijećnici. Sastanak sa koalicijskim parterima je trajao gotovo tri i pol sata koji je bio konstruktivan sa konkretnim prijedlozima od kojih smo mi kao predlagatelji proračuna neke i prihvatili i uvrstili u proračun. Nakon tog sastanka bio je dogovoren sastanak i sa oporbenim vijećnicima koji se unatoč obećanju nisu odazvali. Čekali smo ih i kad je prošlo razumno vrijeme telefonski smo ih kontaktirali da bi nam oni rekli kako neće doći na sastanak jer oni imaju koordinaciju kod bivšeg gradonačelnika i da su se dogovorili da neće doći na sastanak. Žao nam je što nisu i ne žele konstruktivno sudjelovati prije donošenja proračuna jer ipak se tu radi o građanima grada Kutjeva i njihovoj budućnosti. Rado bi saslušali, razmotrili i prihvatili određene ideje koje su za dobrobit našeg kraja jer ipak mi smo mala sredina i trebamo raditi u zajedništvu i na takav način funkcionirati. Oni su to odbili zbog čega nam je iskreno žao. Mi ćemo ih i naredne godine pozvati i tražiti od njih da sudjeluju, a na njima je da se odluče kako će prema tome pristupiti.

Koliki je vaš proračun za 2016. godinu?
- Plan prihoda grada Kutjeva za 2016. godinu je 12.116.718 kuna, a rashodi su 7.642.000 kuna. Naglašavam kako na prihode imamo jedan kredit u iznosu od 1,6 milijuna kuna koji moramo podići kako bi završili projekt kanalizacije u Bektežu koja bi trebala početkom proljeća biti gotova. Po završetku tih poslova taj nam se iznos vraća od HBOR-a. Ono što se tiče prihoda, oni su takvi kakvi jesu. Na njih ne možemo utjecati jer su oni odraz gospodarske situacije u cijeloj zemlji. Problem je što je gradu Kutjevu osnovni prihod porez na dohodak, a znamo koliko nam stanovništva odlazi što ima veliki utjecaj na to. Imamo podatak kako je preko 50 obitelji u kratkom vremenu odselilo iz grada Kutjeva.

Kako ste onda rasporedili rashode?
- Ono na što smo mogli utjecati to su rashodi. Uveli smo racionalizaciju i mjere štednje pa smo neke stvari i doveli i nekakvu normalu. Sada nam se pojavljuju mogućnosti da određena sredstva možemo preusmjeriti na razvoj u kojem pravcu i razmišljamo. Poznato je da smo imali i smanjenje plaća, prvo meni kao primjeru, a onda i svim djelatnicima u gradskoj upravi. Važno je naglasiti kako se za plaće izdvaja samo 5% od ukupnog proračuna. Poznato je da je dozvoljeno izdvajanje za plaće do 20%, a evo kako se vidi mi izdvajamo samo 5%. To je jasan pokazatelj koliko smo racionalni i štedljivi uz sve druge mjere štednje koje poduzimamo. Naglasio bih i kako smo smanjili utrošak električne energije na razini godine u iznosu od 80 tisuća kuna, što je rezultat potpisivanja novih ugovora sa HEP-om. Pazimo na svaku kunu i ponašamo se odgovorno.

Što iz proračuna još financirate?
- Unatoč ne baš sjajnoj situaciji pomažemo našim građanima koliko god možemo posebice mlađim generacijama koje su budućnost našeg kraja. Izdvajamo financijska sredstva za autobusne karte našim srednjoškolcima što je na razini godine iznos oko 110 tisuća kuna. Pomažemo i simboličnim iznosom roditeljima koji dobiju novorođenče, što je znak pažnje prema roditeljima. Od prošle smo godine uveli program interaktivnog učenja engleskog jezika za predškolsku i vrtićku djecu. To je program u kojem djeca na jedan zabavan način uče engleski jezik koji se pokazao kao jako dobar što govori i primjer kako je na početku sudjelovalo troje četvero djece a sada imamo oko stotinu djece koja na takav način uče engleski jezik. Za to izdvajamo oko 35 tisuća kuna godišnje. Dolaskom na vlast, od prošle godine smo uveli kupovinu bilježnica za sve naše osnovnoškolce za što izdvojimo oko 20 tisuća kuna. Prvotni plan je bio da sufinanciramo knjige ali to se nismo mogli odlučiti zbog stanja u proračunu što ne znači da do toga neće doći u narednom periodu. Želimo i moramo ulagati u naše mlade jer bez njih ne možemo, oni su naša budućnost.

Pokrenuli ste i stipendiranje za studente?
- Istakao bih i kako smo uveli najnoviju mjeru, a to je stipendija za deset studenata za koje planiramo izdvojiti 500-600 kuna mjesečno. To će sigurno biti od velike pomoći roditeljima koji su u teškoj financijskoj situaciji čije dijete ide na fakultet, a taj će iznos biti dostatan za plaćanje stanovanja ili nešto drugo. Tom mjerom nastojat ćemo utjecati da taj student kada završi svoje školovanje da ostane, živi i radi u gradu Kutjevu. Moram istaknuti i kako u mogućnostima pomažemo i socijalno ugroženim obiteljima koji imaju probleme sa plaćanjem režija. Iako bi se o njima trebale brinuti i druge institucije na državnoj razini primorani smo i mi kao lokalna uprava uključiti se i njima pomoći.

Kako grad Kutjevo pomaže gospodarstvu?
- Ono što je budućnost i bez čega ne možemo to je poticanje, jačanje i razvoj gospodarstva. Na tome smo i do sada dosta puno toga i napravili ali moramo s time još intenzivnije nastaviti. Određeni projekti su bili započeli još 1997. godine ali mi smo kao gradska uprava unatoč svim financijskim poteškoćama uspjeli dovršiti i zaokružiti cjelinu gospodarske zone. To je bio projekt vrijedan 9 milijuna kuna koji je financiran iz fondova. Sada su pruženi svi preduvjeti svima onima koji žele ulagati u našoj gospodarskoj zoni. Imamo najpovoljnije uvjete za pokretanje bilo kakvog poduzetništva. Investitora manjka, nema ih i jednostavno na tome moramo intenzivno poraditi kako bi privukli investitore i poduzetnike.

Za 2016. godinu predviđamo u proračunu 250 tisuća kuna za sve one koji žele investirati u zonu, a planiramo pomoći i onima koji su trenutno u gospodarskoj zoni i došli su do nekakve prepreke koju oni sami teško mogu premostiti. Sa svima njima ćemo razgovarati kako bi vidjeli kako im pomoći da nastave sa započetim projektima i svojim investicijama i razvojem djelatnosti za koju su se opredijelili. Od svega toga očekujemo kako zapošljavanja tako i ostanak naših obitelji u svom gradu i mjestu, a samim time će sigurno doći i do poboljšanja standarda života.

U dosadašnjem mandatu smo odradili dosta toga unatoč svim poteškoćama s kojima smo se susreli. Borimo se za grad Kutjevo i naše građane i puno toga imamo u planu napraviti u narednom periodu, a volja, želja i vizija jamče naš uspjeh.

Tekst/foto: Vladimir Protić