POŽEGA IMA DVIJE PERSPEKTIVE TVRDE U „VRIJEME JE ZA POŽEGU“ -

POŽEGA – Članovi udruge „Vrijeme je za Požegu“ na tiskovnoj konferenciji istakli su dosadašnju praksu političara na vlasti, dati obećanja, ne ispuniti ih, a potrošiti javna sredstva što više ne treba tolerirati. Požega unatoč višegodišnjim najavama do daljnjega ostaje bez gospodarske zone, bez novih radnih mjesta u realnom sektoru, sportske dvorane, atletske staze i bez nove tržnice. Problem nije samo što istih objekata nema, problem je što više nema niti novca koji su bili osigurani za tu izgradnju.

Za isti projekt gradnje tržnice prvi puta prije šest godina najavljivalo se ulaganje od 10, a sada 5,5 mil. kn. Tada se ozbiljnost projektu naglašavala činjenicom da je riječ o dotoku švicarskog kapitala. Prije samo 3 mjeseca na 19. sjednici Gradskog vijeća gradonačelnik je objavio kako strojevi kreću prema Priorljavskoj ulici i kako radovi kreću. Reći tako nešto pred vijećnicima, pred medijima i biti svjestan neistine krajnji je oblik neodgovornosti. Naime, kako radovi nikako da počnu gradonačelnik je onako tek usput i to na upit novinara odgovorio kako radovi ipak ne kreću. Ostaje nejasno što se sva gradska administracija skoro godinu dana obrušavala na obitelj Aliti stavljajući ih na požeški stup srama i prikazivajući ih odgovornima što radovi na novoj tržnici ne počinju jer sada je očito da su to bile gluposti – istakao je Nino Smolčić, kandidat za požeškog gradonačelnika na predstojećim izborima, te dodao da je ista stvar sa svim prodavačima na staroj tržnici koji ne znaju kakva im je budućnost, a istovremeno i Tekija već godinama ništa ne ulaže u tržnicu očekujući skoro preseljenje. Razlog tomu Smolčić vidi u tome što je ugovor grad Požega potpisao s vlasnikom i direktorom čak 14 tvrtki ali koje imaju prihode na razini jednog kioska.       

Požega ima dvije perspektive od kojih je jedna u svibnju slijedeće godine na lokalnim izborima birati drugu politiku, kaže Smolčić, ili nastaviti s pompoznim najavama velebnih objekata koje možda završe na još jednom rashodovanom vlaku, možda i spomen park rashodovanim autobusima na napuštenom autobusnom kolodvoru, možda još dvije tri biste, dva kružna toka i spomenik Amerigu Vespucciu.

PRIGRADSKA NASELJA GRADA POŽEGE DOBIVAJU VODOVOD I KANALIZACIJU -

BANKOVCI – Kako je planirano u proračunu grada Požege na osnovu zahtjeva Mjesnih odbora i građana prigradskih naselja Kunovci i Bankovci, krenula je izgradnja vodovoda i kanalizacije i za ta naselja. Trenutno se gradi vodovodna mreža u Kunovcima dužine 1.376 metara, od kojih je već izvedeno oko 500 metara. Vrijednost ukupnih radova je 450 tisuća kuna a radove izvodi operativa Vodovoda i kanalizacije Vinkovci. Tridesetak domaćinstava i 88 stanovnika naselja Kunovci vodu mogu očekivati za 45 dana. Radove je obišao požeški gradonačelnik Zdravko Ronko s rukovoditeljima gradilišta, te izrazio svoje zadovoljstvo tempom radova i kvalitetom učinjenog, a očekuje da rokovi neće biti probijeni.

Radovi na novom vodovodu dobro napreduju i prema naselju Bankovci, a 925 metara vodovodne mreže mještani mogu očekivati za 40 dana. Radovi vrijedni oko 375 tisuća kuna za 104 stanovnika u 34 domaćinstva olakšat će život dovođenjem vode. Svi zemljani radovi su već izvedeni i sada se polažu cijevi, a radove izvodi požeška tvrtka Presoflex gradnja.

KRENULA PROVEDBA PROJEKTA "STAZAMA LIPICANCA I KUNE" -

LIPIK - Uz jezera Raminac, Pjeskara i Matkovac te na izletištu Omanovac postavljene su sjenice, roštilji, masivni kompleti za sjedenje, stalci za bicikle i vezivanje konja, te info table i putokazi. Dio je to projekta "Stazama lipicanca i kune" vrijednog 3,8 milijuna kuna od čega su 2,8 milijuna bespovratna sredstva EU. Nositelj projekta je grad Lipik a partneri u realizaciji grad Pakrac i pakrački Poduzetnički centar. - Slijedećih tjedana na ovim ćemo lokacijama urediti i tematska igrališta za djecu a planirana je i izgradnja staze za pješake, bicikliste i jahače koja će povezati različite turističke destinacije u i oko obadva grada. Sve to bi trebalo privući veći broj izletnika i turista u naš kraj što i jest osnovni cilj projekta – kazao je tajnik Turističke zajednice Lipik Hrvoje Kovačić. Putova za pješake, bicikliste i jahače bit će čak 98 kilometara a projekt predviđa i uređenje Cross country kružne staze na Psunju i obnovu fasade planinarskog doma na Omanovcu.   

   Projekt Stazama lipicanca i kune usmjeren je prema poduzetnicima koji su na bilo koji način aktivni u turizmu, na obiteljska poljoprivredna gospodarstva smještena uz stazu, na farme koje su zainteresirane za aktivno bavljenje ruralnim turizmom, lokalne udruge koje su spremne organizirati različite manifestacije ili natjecanja kao i na turističke djelatnike različitih profila. - Slijedećih tjedana krenut će se s izradom Strategije razvoja turizma gradova Lipika i Pakraca te s obukom osoba koje se aktivno bave ili se žele baviti turizmom na lokalnom području – dodao je Kovačić. Završetak projekta Stazama lipicanca i kune predviđen je za ožujak slijedeće godine.   (vm)

ZLATKO MAHAČEK IZ BJELIŠEVCA IMA VIŠE OD TISUĆU KOMADA PERNATIH ŽIVOTINJA

BJELIŠEVAC - Od kada zna za sebe 43-godišnji Zlatko Mahaček iz Bjeliševca kraj Požege zaljubljen je u pernate životinje. Po zanimanju inženjer stočarstva Zlatko se danas sam brine za više od tisuću komada gusaka, pataka, pura, kokoši, paunova i golubova. Osim ovih pernatih životinja ima i kuniće, koze, svinje, mačke i pse koji su među ostalim zaduženi i za čuvanje pataka, gusaka i pura.

-Imam oko 300 komada gusaka, isto toliko pura te 400 komada pataka. Međutim, da nema ljubavi prema ovim životinja ništa ne bih imao. Sve to držim iz hobija, da ispunim vrijeme, ali i da nešto zaradim. Znao sam imati i po 600 komada gusaka, ali otkako je nastupila kriza prodaja ide malo teže. Uzgoj nije zahtjevan jer imam već dosta prakse. Kod mene se sve leže na prirodan način, ništa u inkubatorima i svi žive slobodno i na otvorenom prostoru bez kaveza. Najviše posla ima u proljeće kada se legu i kada treba razdvajati porodice – ističe Zlatko.

Najekonomičniji je uzgoj gusaka jer su one vrlo otporne i nisu zahtjevne. Najviše pažnje zahtijevaju mali guščići jer tada treba paziti da imaju dovoljno topline i hrane. Posebno je bilo teško ove godine zbog niskih temperatura i duge zime zbog čega je oplodnja bila lošija. Ove godine imao je stotinjak legla. Hrani ih gotovom smjesom te travom i žitaricama koje sam proizvodi. Najbolje su za konzumaciju od listopada do prosinca, a ovisno o pasmini, ima domaću, kinesku, divlju i s kovrčavim perjem, teže od 5 do 10 kilograma. Osim guščjeg mesa Zlatko prodaje i njihovu mast koja je dosta tražena kao lijek za različite zdravstvene tegobe.

-Trenutno se na tržištu najviše traže domaće pure. Njihov je uzgoj nešto zahtjevniji jer su one osjetljivije na bolesti i vremenske uvjete, a što se tiče hrane ona mora biti kvalitetnija. Kombiniramo ispašu i smjese, a puriće hranim i s kokošjim i pačjim kuhanim jajima te sjeckanom djetelinom. Svaki dan sam im sa škarama brao djetelinu. One su pravi sladokusci. Uživaju i u lubenicama, a inače vole i drugo voće – objašnjava Zlatko.

Najmanja je potražnja, dodaje, za patkama koje najbrže narastu. Prošle godine u ovo vrijeme nije imao više ni jednu patku za prodaju, a ove godine još nije prodao ni jednu. Osim domaće patke drži i japanske koje su najmanje masne te divlje koje najviše traže Kinezi. Od divljih pataka ima obične, elizabete ili njemačke izložbene, karolinke, mandarinke i čubaste patkice.

Kokoši drži samo za sebe, a najviše ima ukrasnih. Posla je uvijek dosta, a posebno u proljeće kada su životinje mlade i kada se stalno nešto leže.

-Dnevno samo za hranjenje životinja potrošim oko šest sati. Najmanje je posla preko zime kada imam i najmanje životinja – kaže Zlatko koji ima i stotinjak golubova, uglavnom slavonskih gaćana, lepezana i kingova. Oni pokupe po dvorištu sve mrvice hrane, a divlji su i mamac za jastrebove koji mu onda ne hvataju kokoši. Osam mačaka koje uživaju u pijenju kozjeg mlijeka služe za hvatanje miševa. Svi koji žele pogledati ovo pernato carstvo ili nešto kupiti mogu doći do Zlatka ili mu se javiti na broj mobitela 098 1883101.   (a.t.)

MANIFESTACIJA PUDARA – 3. PUDARIJADA U KAPTOLU -

KAPTOL – U organizaciji Udruge voćara, vinogradara i vinara Kaptol i općine Kaptol održana je 3. Pudarijada, manifestacija pudara koja se tradicionalno slavi nakon završetka berbe grožđa. Pudari su značajni u vinogradarstvu, jer zapravo jedini čuvaju grožđe, slatke plodove od početka njihovog dozrijevanja do same berbe. Čuvaju ih od ptica koristeći razne alatke koje čine buku i plaše ptice, ali i od kradljivaca grožđa koji bi htjeli bez muke osladiti se tuđim trudom. Stoga su vinogradari uvijek cijenili i nagrađivali pudare za dobro učinjen rad i sačuvan vinograd, a nakon berbi organizirali i veselice.

Ovu tradiciju među prvima su obnovili kaptolački vinogradari, te organizirano provode pudarsku službu i cjelodnevne obilaske vinograda, a posebno tradiciju okupljanja i veselica nakon berbe. Uz obvezno kuhanje pudarskog kotlića koji svaki pudar kuha po svom receptu i sa namirnicama koje sam odabere. – U mom kotliću kuhao sam samo meso divlje svinje, srnetinu i malo govedine. Dodao sam malo i suhih varganja i crvene ljute paprike. Bitno je dobro dinstati luk, jer to je podloga svakog kotlića – istakao je prvonagrađeni kuhar Željko Konig, koji je kuhao u ekipi pudara Zdenka Pavlovića, a inače često kuha za lovačku družinu u lovištu. Drugo nagrađeni kotlić skuhali su pudari Kooperacije Kutjeva d.d. a treće nagrađeni kotlić skuhao je Vlado Valter iz Kaptola. Ove godine na kuhanje pudarskog kotlića došli su i gosti, udruge vinogradara i vinara iz Našica, Starog Petrovog Sela, bjelovarskog Rovišta i Oriovca, te vinogradari i vinari iz Mađarske, općina Szolosgyorok.

Lijepi kulturno umjetnički program i ove godine su pripremila društva s područja općine Kaptol, KUD Ivo Čakalić, Češka beseda, KUD Hrvoje Vukčić Hrvatinić, a pridružila im se Područna škola Podgorje sa scenskim prikazom berbe i blagovanja nakon berbe uz pjesmu i ples. U programu su učestvovali i učenici OŠ Vilima Korajca iz Kaptola. Djevojke iz folklora prikazale su kako se nekada gazilo grožđe, a mošt su mogli probati svi posjetitelji.

Pudarska olimpijada

Najveći broj posjetitelja privlače igre za pudare, pod nazivom „Pudarska olimpijada“, pa su uz burno navijanje četiri ekipe iz četiri vinogradarska područja pokazala što znaju. U bacanju kamena s ramena najbolji su bili s najduljim hitcem od 10,65 metara pudari ekipe Podgorje-Doljanovci. Do zadnjeg skoka se nije znalo tko je najbrži u trčanju u vreći, a najbržima su se opet pokazali pudari Podgorje-Doljanovci. Vožnja u trakaču pudara koji mora imati najmanje stotinu kilograma bila je posebno atraktivna, a najbolje snalaženje između čunjeva i najbržim pokazali su se pudari ekipe Kamenjak - Barica.

Trčanje pudarske alke nije moglo bez pripetavanja kao na pravoj sinjskoj alci. Malo ima nekih razlika jer pudara koji nosi koplje vozi drugi pudar u tačkama. Kako su dvije ekipe završile s po 8 bodova u pripetavanju je pogotkom u sridu pobijedila ekipa pudara Kamenjak – Barice.

Skoro nije viđeno ovakvo izjednačeno povlačenje užeta, gdje su podjednake ekipe po nekoliko minuta bile ukopane u mjestu a zastavica se pomicala samo za centimetre malo na jednu, malo na drugu stranu. Pobijedila je ekipa Kamenjak – Barice koja je i u konačnici bila ukupni pobjednik, a svi su nagrađeni s medaljama.

Odigrana je i revijalna malonogometna utakmica pudari protiv pudarica, koja je u regularnom vremenu završena neriješenim rezultatom, a pudarice su se pokazale boljima u izvođenju penala i pobijedile s 3:2.

PRISEGNUO DEVETI NARAŠTAJ DRAGOVOLJNIH ROČNIKA -

POŽEGA – Središte za temeljnu obuku u Požegi po drugi puta ove godine svjedočilo je svečanoj prisezi mladih ročnika. Prisegnuo je 9. naraštaj ročnika koji dragovoljno služe vojni rok, njih 288 od kojih je i 28 žena.

Za dragovoljno služenje vojnog roka od 2008. godine prijavilo se do sada 9250 kandidata od kojih 1290 žena, što pokazuje da ima interesa za služenjem dragovoljnog vojnog roka. Do sada je tu svoju želju ispunilo 2264 muškaraca i 279 žena. MORH je do sada potpisao ugovor s 1138 dragovoljnih ročnika za nastavak osposobljavanja za profesionalnog vojnika ili osposobljavanje za časnika Oružanih snaga.

Svečanoj prisezi u Vojarni 123.brigade nazočio je ministar obrane i izaslanik predsjednika RH Ante Kotromanović, načelnik Glavnog stožera OS RH general pukovnik Ante Lovrić, zapovjednik Hrvatske kopnene vojske general bojnik Dragutin Repinec, zamjenik župana Ferdinand Troha, požeški gradonačelnik Zdravko Ronko i predstavnici požeške vojarne, policije, državne uprave, vjerskih zajednica.

Čestitajući im na njihovom činu ministar Kotromanović je istakao da će svojom uvježbanosti, opremljenosti i osposobljenošću služiti na čast svima nama. Ročnicima su osigurani dobri uvjeti za život i rad a na njima je da predano uče i usvajaju znanja i vještine profesionalnog vojnika. Nakon svečane prisege i tradicionalnog bacanja vojničke kape u zrak ročnicima su prvi u čestitanje krenuli članovi obitelji koji su i ovoga puta u velikom broju nazočili svečanosti.

Janu Barbot iz Brinja posjetila je šira obitelj. – Došla sam ovdje jer mi je to bila želja. Po zanimanju sam poslovni tajnik, a zanimalo me kako je to u vojsci. Željela bih svoju karijeru nastaviti u oružanim snagama – istakla je Jana.

Andriji Marušiću iz Metkovića došli su roditelji koji su ga u uniformi jedva prepoznali. – Po zanimanju sam automehaničar a ovdje sam došao jer me je zanimalo kakav je život u vojsci. Otac mi je bio branitelj i to me je zanimalo, posebno oružje. Do sada je sve odlično, nema nikakvih problema, a ako sve prođe dobro nakon obuke želio bih se aktivirati u oružanim snagama – rekao je Andrija.

OTVORENA IZLOŽBA RADOVA POLAZNIKA LIKOVNE RADIONICE AKADEMSKE KIPARICE TATJANE KOSTANJEVIĆ -

POŽEGA – Potreba izražavanja vlastita doživljaja predmeta, ljudi i svijeta oko sebe dio je svakoga djeteta, no poticanje i razvijanje dara i likovnoga promatranja već je prostor nadgradnje u kojemu je stručno vodstvo presudno i nezamjenjivo. Upravo je to svojom likovnom radionicom u Požegu donijela akademska kiparica i vrsna likovna pedagoginja Tatjana Kostanjević, dajući tako priliku mladim, talentiranim ljudima da se likovno razvijaju, napreduju i izgrađuju. Da im to zajednički sjajno 'polazi za rukom', pokazali su i publici svojega grada, izložbom u Gradskom muzeju.

- Ovi radovi upravo su rezultat crtačke discipline, no ja ih primarno ne učim crtati jer to vodi u svojevrsno 'šabloniziranje'. Učim ih zapažati, promatrati, gledati 'likovnim okom', odvajati bitno od nebitnog. Učim ih onom najvažnijem – likovnom mišljenju. Važno je u mladih i djece prepoznati predispozicije za pojedinu granu likovne umjetnosti i uskladiti ih s njihovim željama te onda kreirati program rada koji će omogućiti kvalitetan likovni razvoj svakog od njih - kaže Tatjana Kostanjević te dodaje kako je upravo takav pedagoški pristup presudan za njihovo daljnje usmjeravanje na umjetničke škole i akademije ili srodne fakultete koji traže već dijelom razvijene likovne afinitete i sposobnosti.

   Raznovrsni slikarski i kiparski materijali u kojima se za trajanja jedne 'školske' edukacijske godine u radionici okušaju te likovni problemi s kojima se suočavaju i zajednički ih svladavaju, za sve su polaznike dragocjeno, kreativno i nadasve zanimljivo iskustvo.

- Moja fascinacija svijetom likovnosti, bojama, kistovima, olovkama traje od najranijeg djetinjstva. Objavila sam još kao djevojčica nekoliko edukacijskih slikovnica, ali tek mi je likovna radionica dala pravi 'vjetar u leđa' i puno sam u njoj naučila - kaže nam nagrađivana gimnazijalka Maja Gjajić kojoj je želja upisati Akademiju likovnih umjetnosti.

Mnogi od polaznika ove su godine uspješno upisali željene studije arhitekture, dizajna, a petnaestogodišnji Bruno Bulaja – Školu za primijenjenu umjetnost u Osijeku. - Puno sam naučio za trajanja radionice u prošloj školskoj godini i stekao sam veliku sigurnost. Okušao sam se u različitim tehnikama, ali nekako mi je najdraže bilo raditi s glinom i to motive 'rudinskih glava' - kaže Bruno kojemu je iskustvo u radionici pomoglo da se nastavi likovno izgrađivati kroz daljnje školovanje. (SN)

3. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA NA POŽEŠKOM VELEUČILIŠTU -

POŽEGA – Po treći puta Veleučilište u Požegi bilo je domaćin međunarodne konferencije „Vallis Aurea – fokus na regionalni razvoj“ koja se održava svake godine a sa svojim radovima okuplja brojne znanstvenike i znanstvene radnike iz zemlje i europskih zemalja. Organizator konferencije je DAAAM International Vienna.

- Ove godine konferencija je okupila 150 izlagača, gotovo iz svih dijelova Hrvatske, a nešto i izvana, BiH, Poljska i Srbija. To je plod suradnje našeg Veleučilišta i austrijskog Daaam-a. Radi se o jednoj interdisciplinarnoj konferenciji jer imamo predavače iz brojnih djelatnosti, medicine, područja biotehničkih znanosti i društvenih znanosti. Naglasak je na regionalni razvoj, a na konferenciji sudjeluju uglavnom ljudi sa visokoškolskih ustanova, ljudi iz privrede, medicine. Radovi su više stručnog nego znanstvenog usmjerenja – rekao je v.d. dekana doc. dr. sc. Domagoj Matijević, koji ističe ulogu veleučilišta koja su i stvorena da se koncentriraju direktno prema privredi prema konkretnim stvarima. U tom kontekstu svoje mjesto ima i požeško Veleučilište, jer obrazuje mlade ljude koji su spremni izaći na tržište rada.

Postoji jedno krivo mišljenje da znanost ide samo u velike gradove i da tamo postoji neka posebna pamet. U svakom mjestu i regiji mora mogućnost da se rode djeca, da se odgoje djeca, da završe škole, da odu van i vide kako se radi i drugdje, da se vrate i ostvare svoj život. Samo takve regije imaju budućnost, a ostalima prijete opasnost da nestaju. Zbog toga smo u vašoj regiji i organizirali ovakvu konferenciju – istakao je organizator Branko Katalinić dodajući da je upravo ova globalizacija pred ljude stavila mišljenje da o njima mora odlučivati netko drugi iz nekog centra. Njihove probleme moraju riješiti sami a neka od rješenja nude se i u radovima brojnih predavača na ovoj konferenciji.

UDRUGA LATICA ORGANIZIRALA DNEVNI BORAVAK ZA DJECU I OSOBE S POSEBNIM POTREBAMA -

PAKRAC - Djeci s posebnim potrebama pakračko-lipičkog područja odnedavno je omogućeno da se sastaju svaki dan, a ne kao do sada, samo petkom i subotom poslijepodne. Program dnevnog boravka osmislila je njihova udruga Latica. - Financiramo ga za sada vlastitim sredstvima a pomažu nam dvije osobe iz programa zapošljavanja kroz javne radove, naši volonteri i roditelji. Dnevni boravak je namijenjen prvenstveno osobama s posebnim potrebama no, kako je jedan od njegovih ciljeva i integracija s ostalom djecom, slobodno nam se u našim aktivnostima mogu pridružiti svi koji to žele – rekla je predsjednica Latice Radmila Relić-Zerdin.

  U prostorije Latice, iako je bilo kišovito i prohladno, već rano ujutro prvi su došli 25-godišnja Nikolina Ostrman i 16-godišnja Ivana Zerdin. Prije nego su počele s predviđenim programom, doručkovale su s volonterima Vesnom Zrnić i Tomasom Subašićem. - Dolazim redovito a najviše volim kada izrađujemo različite ukrase – kazala je Nikolina. - Ja volim raditi s glinamolom – dodala je Ivana. Tek što je 'četvorka' doručkovala na vratima se pojavio 20-godišnji Marino Komljenović noseći košaricu punu tikvica. - To su moje od kuće. Ukrasit ćemo stol – kazao je Marino.

   Udruga Latica djeluje od 2006. godine a trenutno broji petnaestak članova, uzrasta između 5 i 25 godina. - Još je rano pa su prvi došli oni starije. Tijekom dana doći će i ostali. Ovdje smo do 15 sati a djeca dolaze i ostaju kako im odgovara. Igramo se, gledamo TV, organiziramo različite kreativne radionice ali i odlazimo u šetnju – kazala je Vesna, inače nezaposlena njegovateljica. Tomas je po zanimanju vozač i također je nezaposlen. - Mi s njima obavljamo i razne svakodnevne aktivnosti. Sada smo zajedno nakon doručka pospremili stol, ponekad skuhamo nešto jednostavno, odlazimo u trgovinu i slično, što im pomaže da se osamostale – kazao je Tomas.

  Udruga Latica svoj program dnevnog boravka namjerava u idućoj godini, u suradnji s Udrugom za promicanje inkluzije iz Zagreba, proširiti kroz organizaciju zajedničkog Dnevnog centra. (v.m.)