NOVI POŽEŠKI DJEČJI VRTIĆ ŠARENI SVIJET -

POŽEGA – Prije nekoliko mjeseci svoja vrata za mališane otvorio je novi Dječji vrtić Šareni svijet u Frankopanskoj ulici. Vrlo moderno opremljen vrtić sa mladim osobljem ubrzo je primio i male korisnike a prvi puta smo vidjeli i jedan javni nastup djece u sklopu Dječjeg tjedna.

- U našem vrtiću djeca mogu dobiti cjelodnevni boravak od 6 sati ujutro do 16,30 sati. To je cjelodnevna briga za djecu, sa četiri obroka dnevno, od doručka, kasnije voćni obrok, ručak i užina. Imamo mješovitu jasličku skupinu od jedne godine do tri godine živote djece. U mješovitoj vrtićkoj skupini imamo djecu od četiri godine do polaska u školu. Ukupno u jasličkoj skupini možemo primiti desetoro djece, a u vrtičkoj skupini preko dvadeset. Za ovu stariju skupinu imamo organizirano učenje stranih jezika, njemačkog i engleskog i cijeli program predškole, tzv. male škole prije polaska u osnovnu školu – pojašnjava Renata Crnković, vlasnica i ravnateljica vrtića, koja ističe da je zadovoljna sa radom vrtića, iako je svaki početak težak.

- To je bila moja želja i ja sam je ispunila, zajedno sa svojih šest zaposlenika koji rade u vrtiću. Mi za sada radimo po novim standardima koji će se tek postati obvezni, posebno što se tiče zdrave prehrane djece i standarda kvadrata prostora u kojima djeca borave. Kako imamo još slobodnih mjesta u vrtiću pozivam roditelje da svoju djecu dovedu kod nas. Kao i u ostalim gradskim vrtićima dio cijene smještaja djece snosi grad Požega ili susjedne općine ako je djece izvan područja grada Požege. Posebno dobro bi bilo upisati djecu koja će uskoro u školu da se bolje prilagode i socijaliziraju boravku s djecom, a poslije ne moraju ići u obveznu malu školu – kaže Renata i očekuje još mališana kojima priprema zajedno sa mladim tetama u vrtiću ugodan boravak, mnogo igre, brojne edukacijske igre i bezbrižan rad za njihove roditelje jer dijete je na sigurnom, što je najvažnije.

14. SJEDNICA SKUPŠTINE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -

POŽEGA – Proračun se dobro punio u ovih prvih šest mjeseci, porez na dohodak je izvršen nešto više od plana, prihodi od koncesija i korištenja mineralnih sirovina su također nešto veći, prihodi se u odnosu na plan bolje popunjavaju – istakao je Marijan Aladrović, požeško-slavonski župan na 14. Sjednici Skupštine Požeško-slavonske županije. Tu je svakako velika pomoć 3 milijuna kuna od Vlade RH za sufinanciranje međumjesnog prijevoza za učenike srednjih škola koje je do sada sufinancirala sama županija, ali i 1,25 milijuna kuna iz Državnog proračuna za provedeni referendum o ulasku u EU, te 600 tisuća kuna za sufinanciranje projekta navodnjavanja.

- U dijelu decentraliziranih sredstava proračun se smanjuje za 3,9 milijuna kuna sukladno odluci Vlade RH o minimalnim financijskim standardima za decentralizirane funkcije u osnovnom i srednjem školstvu, zdravstvu, socijalnoj skrbi i domovima za starije i nemoćne – istakao je župan Aladrović te dodao da je trenutna dospjela obveza županije oko 90 milijuna zbog naslijeđenih dugova.

Obveze raspoređene do 2025. godine

No nema više prijetnje proračunu, kaže zadovoljno župan Aladrović, raznih ovrha jer su sve obveze iz dubioza riješene refinanciranjem. – Mi smo s Hrvatskim cestama dogovorili da se 22 milijuna kuna vraćaju sukcesivno. Županiji ostaje još jedan kredit od 45 milijuna kuna naslijeđenih dubioza, što je reprogramirano do 2025. godine i mjesečna rata iznosi 360 tisuća kuna što proračun može uredno servisirati. U ovih nekoliko godina smanjili smo i dio naslijeđenih obveza i sada će biti normalnije stanje – rekao je župan Aladrović.

Vijećnici županijske Skupštine usvojili su izvještaj o polugodišnjem izvršenju proračuna, izmjene i dopune proračuna, izvješće o izvršenju Financijskog plana ŽUC-a s rebalansom. Usvojen je i polugodišnji izvještaj o radu župana te odluka o financiranju političkih stranaka. Po odluci o financiranju političkih stranaka i nezavisnih vijećnika u Županijskoj skupštini HDZ će dobiti 29.440 kuna, SDP 26.560 kuna, HSS 4.800 kuna, HSP 3.360 kuna, a HDSSB i HSLS po 1.600 kuna. Ova sredstva strankama se isplaćuju kvartalno 1.600 kuna za svakog vijećnika koji je član skupštine, te 1.760 kuna za vijećnika podzastupljenog spola.

Pitanja vijećnika

Nakon primjedbe vijećnika iz SDP-a da nisu dobili odgovore na pitanja postavljena na prošloj sjednici predsjednik Skupštine Radoslav Galić je zatražio od stručnih službi da odgovore na pitanja dostave vijećnicima. Vijećnik Tomislav Martinčić pitao je župana što se događalo na Tribini mladih koju je organizirao Savjet mladih županije i koji su zaključci doneseni. Župan koji je sudjelovao u radu odgovorio je da su sudjelovale svi savjeti mladih općina i gradova, udruge mladih, te sve organizacije mladih političkih stranaka, osim mladih SDP-a, te da se iznenadio razumijevanjem mladih za stanje i situaciju u kojoj se nalazimo i da je očekivao da budu kritičniji nego što su bili. Zaključke bi trebali pogledati svi, da vide što mladi zamjeraju i traže i da svojim djelovanjem to stanje promijeni.

ZAVRŠILE BERBE GRAŠEVINE U POŽEŠTINI - 

KUTJEVO – Godina u vinogradu bila je teška. Lozu nisu štedjeli ni kasni mrazeve, ni olujni vjetrovi, a na kraju ni suša. Ipak, otporna je kraljica požeško slavonskih vinogorja i ovoga puta izdržala iako je dala manje uroda. Proizvođače u Kutjevačkom vinogorju to ove godine nije nimalo zabrinulo jer su sladori i kiseline u tako sjajnom omjeru, da će vina biti prvorazredne kakvoće i bukea.

Potvrđuje to i Ivan Enjingi nakon berbe graševine u svojim ekološkim vinogradima Venja i Hrnjevca. - Grožđe je jedro i zdravo, a sladori vrlo visoki. Godina se poklopila uistinu jako dobro. Visoki su i sladori i kiseline koje su 7, 8 pa čak i 9 u bobama. Sve će to nakon sazrijevanja u bačvama dati zasigurno vino odlične kakvoće - kaže Enjingi.

No, prinos je manji, na mladim trsovima i za trećinu, ističu u Kaptolačkom vinogorju.

- Kakvoća je odlična, što više izvrsna. Malo smo nezadovoljni količinom grožđa, osobito u mladim nasadima vinove loze. Stari nasadi su daleko prinosniji, ali sve u svemu, urod je sigurno manji za 30 posto - kaže nam Ferdinand Novak, predsjednik tamošnje vinogradarske udruge.

Zadnje grožđe je u presu stavio i Slavko Perić iz Velike, koje svoje vinograde ima na lokaciji Šage, nedaleko od Velike. – Bijelo grožđe podbacilo je do 20 posto, a crno do 40 posto, no i jedno i drugo je iznimne kvalitete. Kako već godinama težimo samo vrhunskim kvalitetima vina, to će biti dobro. Količine više nisu tako bitne jer nešto vina je ostalo i od prošle godine, važno je da podignemo kvalitet vina – istakao je Perić.

Zbog ekstremnih vrućina i suše berbe su krenule znatno ranije, mnogi su graševinu obrali prije gotovo mjesec dana. Odlučio se na to i pleternički vinogradar i vinar Marinko Markota. - Berba je ove godine započela znatno ranije, graševinu smo također ranije brali jer smo pomno pratili sladore i kiseline i željeli smo dobiti njihov pravi sklad, karakterističan za tu sortu. Beremo sada još nešto crnih sorata, uglavnom cabernet souvignon i sorte treće dekade – kaže Markota.

I dok su lani zbog viška uroda, grožđe prodavali u bescjenje, ove godine proizvođači grožđa imaju razloga za zadovoljstvo. Najveći ovdašnji otkupljivač, Kutjevo d.d., uz sve je ugovorene količine otkupio i one dodatne, 30 posto više od planiranog. I to po dobroj cijeni.

„Prosječna cijena za kunu i 50 lipa veća je nego lani, saznajemo od Damira Špoljarića, direktora 'Vinogradarstva' Kutjeva d.d. Na njezinu visinu je naravno utjecala količina sladora u grožđu pa je ona prosječna cijena dosegnula 4,30 lipa za kilogram. Plaća i država obećanu potporu od 60 lipa pa će barem vinogradarima ova godina ići na ruku.

Zbog manjeg uroda svi su na neki način profitirali, kaže nam Antun Adžić dopredsjednik Udruge Kutjevačkih vinogradara i vinara, ističući kako je sve grožđe na vrijeme 'spremljeno' u podrume iz kojih kupci mogu očekivati samo najbolje. (SN)

DRUŠTVO ENERGETIČARA POŽEGA NA STRUČNOJ EKSKURZIJI

BENKOVAC - Članovi Društva energetičara Požega sudjelovali su u stručnoj ekskurziji u kojoj su posjetili vjetroelektranu Bruška. Na brdima iznad Bruške, petnaestak kilometara iznad Benkovca, na oko 600 metara nadmorske visine, izgrađene su dvije elektrane, Zadar 2 i Zadar 3 sa po osam vjetroturbina. Sa 16 vjetroagregata Siemens SWT-93 pojedinačne snage 2,3 MW, ukupno mogu proizvoditi 36,8 MW. Godišnje se predviđa proizvodnja od 122 milijuna kilovatsati. To je dovoljno struje za 40 tisuća kućanstava ili dvije trećine Zadarske županije.

- Posjetitelje su iznenadile divovske dimenzije instalacija - na čelični toranj visine 80 metara dolazi gondola Siemensove vjetroturbine, s rotorom promjera 93 metra za Zadar 2, te čak 101 metar za Zadar 3. Zbog posebno ugrađenih krilaca na svakom krilu, nema gotovo nikakve buke. Sustavi zaštite su vrlo strogi. Vjetroagregati počinju proizvoditi struju kad vjetar dosegne brzinu od četiri metra u sekundi, a kad brzina vjetra prijeđe 25 metara u sekundi, rad vjetroturbina se prekida, te se rotor nastavlja okretati malom brzinom – ističe Marina Mirković, članica društva.

 Boravili i na naftnoj platformi

Dodatno iznenađenje stručne ekskurzije bila je posjeta naftnoj platformi CSDU Zagreb-1 koja je u vlasništvu tvrtke CROSCO d.o.o. - Naftni servisi, član INA grupe. Platforma je početkom 2011. godine stigla na redovni remont i obnovu klase nakon obavljenih radova u Meksičkom zaljevu za tamošnju nacionalnu tvrtku PEMEX. Remont je započet u vodama oko Malte, ali kako se planiralo na duže vrijeme, platforma je dotegljena u Hrvatsku u brodogradilište BrodoTrogir. Remont na samoj platformi traje već 16 mjeseci gdje je angažirano oko 150 zaposlenih iz tvrtke CROSCO. Patforma je proizvedena 1977. godine u Francuskoj. Ukupna masa platforme je 10.850 tona, visina 110 metara, brzina bušenja 30 metara/sat a maksimalna dubina na kojoj se može bušiti 450 metara.

GOSTOVALA NOGOMETNA REPREZENTACIJA ROMA -

POŽEGA – Na stadionu NK Slavonije gostovala je nogometna reprezentacija Roma koja pod motom „Nogometnom loptom protiv nasilja, rasizma, diskriminacije i siromaštva“ igra diljem Hrvatske i inozemstva šireći ovu ideju i način života. Oni su odigrali prijateljsku nogometnu utakmicu protiv veterana Valis Aurea.

Prije početka utakmice obratio se voditelj romske reprezentacije Tofko Dedić zahvaljujući se gradu Požegi i gradonačelniku Zdravku Ronku na potpori koju im daje, te mogućnosti da nogometnom loptom šire toleranciju među ljudima.

Požega svojim djelovanjem pokazuje da širi svoje humano opredjeljenje, da ističe najbolje ljudske vrijednosti, a borila se i uvijek će se boriti protiv nasilja, rasizma, diskriminacije i siromaštva, rekao je gradonačelnik Ronko, koji je ispucao i prvu loptu na ovoj prijateljskoj utakmici.

Gosti su već nakon nekoliko minuta poveli i dali do znanja požeškim veteranima da su uigrana ekipa. Igralo se gol za gol, a konačno je završilo 7:4 za ekipu Roma. No kako je rečeno nije bitno tko će pobijediti, jer pobijedili su svi koji su igrali i pratili ovu humanitarnu utakmicu i dali svoj doprinos protiv nasilja, rasizma, diskriminacije i siromaštva.

SVEČANO OBILJEŽEN DAN GRADA LIPIKA I BLAGDAN SV. FRANJE ASIŠKOG -

LIPIK - Središnja proslava Dana grada Lipika održana je 4. listopada na blagdan njegova zaštitnika sv. Franje Asiškog. Nakon polaganja vijenaca za poginule u Domovinskom ratu u istoimenoj crkvi služena je sveta misa a potom su se domaćini i njihovi gosti okupili u Multikulturalnom centru na svečanoj sjednici gradskog Vijeća. Sve nazočne je najprije pozdravio predsjednik Vijeća Ivan Molnar osvrnuvši se potom na poteškoće s kojima su se građani Lipika sretali proteklih godinu dana zbog globalne ekonomske krize. Dio planova, kazao je Molnar, nisu realizirani ali to ne znači da se od njih odustalo nego su samo odgođeni za bolja vremena.

   Detaljnije o aktivnostima tijekom proteklih godinu dana govorio je gradonačelnik Antun Haramija. - U tijeku je realizacija projekta „Stazama lipicanaca i kune“ koji provodimo s Gradom Pakracom i Poduzetničkim centrom Pakrac, a obuhvaća uređenje jezera Raminac, Pjeskara i Matkovac te izletišta Omanovac. Dovršetak će biti u proljeće slijedeće godine, a time ćemo dobiti novu turističku ponudu za oba grada. Osnovana je i akcijska grupa LAG čiji je cilj poticanje ruralnog razvitka – kazao je gradonačelnik. Podsjetio je potom i na mnogobrojne infrastrukturne i komunalne radove te posebno na investicije u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju. - Nadamo se i skorom rješenju pitanja Zdravstveno rekreacijskog centra jer su zainteresirani investitori iz Velike Britanije već nekoliko dana u Zagrebu i u Ministarstvu financija vode intenzivne pregovore – dodao je gradonačelnik Haramija. Govoreći o planovima za predstojeće razdoblje spomenuo je obnovu zgrade bivše robne kuće te izgradnju sportske dvorane u Poljani. Gradonačelnik se na kraju govora zahvalio svim tvrtkama na području grada, organizatorima raznih manifestacija i posebno mladima koji svojim radom doprinose boljoj kvaliteti života u Lipiku.    

  Svečanom obilježavanju Dana grada prisustvovali su i predstavnici gradova prijatelja Lipika iz Hrvatske i inozemstva pa su prigodne čestitke Lipičanima uputili Nikola Hajdić, načelnik općine Mljet, Rajmond Brodik, načelnik slovačkog gradića Jasenove, Klaus Meier, gradonačelnik njemačkog grada Neustadt an der Aisch, Jean Claude Dumont, gradonačelnik francuskog grada Coucy-le-Chateau i Djula Opaš, gradonačelnik mađarskog grada Igala. Čestitkama su im se pridružili i gradonačelnik Pakraca Davor Huška, te župan Požeško-slavonski Marijan Aladrović.    

  Već prema tradiciji na svečanoj sjednici gradskog Vijeća podijeljena su priznanja zaslužnim građanima i udrugama pa su tako ove godine godišnju nagradu dobili Darko Almaši za dugogodišnji predani rad u prosvjeti, Davor Marukić za uspjehe u obogaćivanju kulturnog života grada, Vlado Stakor za uspješan rad i doprinos razvoju radio amaterstva i tehničke kulture na području Grada Lipika te Vatrogasna zajednica Pakrac – Lipik za dugogodišnju uspješni rad na organizaciji i unapređenju vatrogastva. Počasnim građaninom Lipika proglašen je general Mladen Markač.Odluku o tome gradsko Vijeće je donijelo na prijedlog Udruge hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika. U obrazloženju prijedloga članovi udruge podsjećaju na ulogu koju su na pakračko-lipičkom području imale Antiteroristička jedinica Lučko i bjelovarske Omege počevši od 1. ožujka 1991. godine, preko 19. kolovoza i drugih akcija sve do Bljeska 1995. godine. "Zapovjednik Antiterorističke jedinice Lučko, a kasnije i svih postrojbi Specijalne policije bio je general Mladen Markač. Prema tome, kako je velika uloga specijalnih postrojbi policije, tako je velika i uloga generala Markača kao osobe u obrani ovog našeg kraja. Mišljenja smo da je to dovoljan razlog da ukažemo čast generalu Mladenu Markaču da bude naš počasni građanin, ali i da nama bude čast što imamo njega za sugrađanina" – navodi se u obrazloženju. Inače, povelja o proglašenju počasnog građanina na svečanoj sjednici gradskog Vijeća nije uručena nego će se to učiniti 6. prosinca kada Lipik obilježava dan oslobođenja. Lipičani se nadaju kako bi tada povelju mogao osobno preuzeti general Markač. (v.m.)

POŽEŠKI HSP DR. ANTE STARČEVIĆ -

POŽEGA - Požeška Podružnica HSP dr. Ante Starčević pod vodstvom predsjednika Podružnice Dražena Muljevića i članice Predsjedništva stranke na razini RH Kristine Čuljak, proslavila je Dan neovisnosti. Članovi Podružnice obišli su više spomen obilježja posvećenih Hrvatima koji su tijekom proteklih desetljeća i stoljeća, dali svoje živote u borbi za hrvatsku neovisnost. Požeški starčevićanci zapalili su svijeće na spomen obilježju u Marindvoru, gdje je 1945. godine, mučki ubijena grupa od 120 hrvatskih vojnika, te na Domovinskom križu na Sokolovcu, za sve pale za hrvatski Dom, od spomena imena Hrvat do današnjeg dana.

Nakon svečanog dijela programa, članovi stranke okupili su se u Radovancima, na ranču „Filippos“, gdje je održan sastanak Izvršnog odbora. Susret je nastavljen na nogometnom terenu, uz sudjelovanje mješovitih žensko-muških ekipa, te uz posebno atraktivno jahanje na konjima. Nakon ručka druženje je nastavljeno do večeri.

DRVNA INDUSTRIJA PAPUK U STEČAJU I SLUŽBENO PRODANA -

PAKRAC - Tvrtka Ferdinand d.o.o. je u predviđenom roku uplatila svih 4,5 milijuna kuna koliko je na natječaju ponudila za nekretnine pakračke DI Papuk u stečaju. Na taj način je i formalno postala vlasnik tvrtke u kojoj proizvodnja stoji od 2004. godine. - Već ove jeseni planiramo srušiti dio objekata koji su najoštećeniji i ne mogu se renovirati a koliko će to biti, ovisit će o tome kojom brzinom će nam izdavati građevinske dozvole za to – rekao je Ivan Nemec, direktor tvrtke Ferdinan. U Pakracu namjeravaju proizvoditi bukove ploče, pelete i električnu energiju iz obnovljivih izvora drvene mase a Neemc je najavio zapošljavanje 160 ljudi.   (vm)

GRAĐANSKA INICIJATIVA KUZMICA ORGANIZIRALA PROSLAVU VISOKE OBLJETNICE -

KUZMICA – Iako ne po planu u obnovljenoj i uređenoj zgradi Munjare, kako su planirali članovi Građanske inicijative Kuzmica, organizirali su proslavu 100. Obljetnice puštanja u rad HE Kuzmica. Na vrijeme su inicirali uređenje zapuštenog i devastiranog objekta, napravili projekte, pribavili sponzore za sav potreban materijal i građevinske radove, a dio radova napravili bi svojim dobrovoljnim radom. No kako se približavao datum potrebnog uređenja za obilježavanje, grad Pleternica im nije dao odobrenje, čak što više objekt elektrane je ogradio visokom žičanom ogradom. No članovi Građanske inicijative Kuzmica, organizirali su obilježavanje ove visoke obljetnice koje u svom životu čovjek može doživjeti samo jedan put.

U svom programu „Stoljeće svijetla u Zlatnoj dolini“ na svečanoj akademiji u društvenom domu u Kuzmici upoznali su sve s dugom povijesti gradnje male hidroelektrane, tada 6. listopada 1912. g., prije sto godina šeste u Hrvatskoj, koja je za stanovnike Kuzmice i cijele Požeštine značila puno. O značaju elektrane i samoj obljetnici govorili su predsjednik Građanske inicijative mr. oec. Miro Rašić, zamjenik župana za društvene djelatnosti Ferdinand Troha, akademik Božo Udovičić a svoja sjećanja kao malog dječaka vezano uz Munjaru iznio je naš najpoznatiji vinar Ivo Enjingi. – Djed je sa kolima vozio trupce u pilanu na rezanje, a o Munjari koja proizvodi struju, svjetlo svi su pričali. Ja sam molio djeda da me poveze da vidim to čudo, čak sam i učiteljicu molio da izostanem jer to je sa konjskim kolima bio pothvat od cijelog dana. Sjećam se dolaska i moga čuđenja tim velikim strojevima i turbinom, a tro mi je ostalo u sjećanju do danas. Mislim da je pred svima nama zadatak da to obnovimo, jer nekada smo išli u korak s Europom i možemo se time podičiti pred Europom – rekao je Ivo Enjingi.

Među prvima smo radili hidroelektrane u Europi, još 28. kolovoza 1895., puštena je u pogon prva hrvatska hidroelektrana Jaruga, koja je druga najstarija hidroelektrana u svijetu i prva u Europi. Tada smo bili u vrhu, a svoju povijest ne smijemo zaboraviti istakao je akademik Udovičić, ovaj svijetli primjer Kuzmice.

Učenici iz župskog zbora Ptičice otpjevali su nekoliko pjesma, prikazan je i 15-minutni film o samo povijesti struje i elektrane Kuzmica, te povijest samog naselja Kuzmice i njenih povijesnih objekata koje treba obnoviti i prikazati javnosti, iskoristiti u turističke svrhe. Svi učesnici akademije obišli su sadašnje stanje HE Kuzmica i fotografirali se za povijest.