NASTAVNICI TEHNIČKE ŠKOLE NA STUDIJSKOM PUTOVANJU U PLYMOUTHU - 

POŽEGA – Projekt mobilnosti nastavnika koji su napravili na Tehničkoj školi u Požegi i predložili Nacionalnoj agenciji za mobilnost i programe EU donio je uz odobreni projekt i 31.485 Eura za provođenje tog projekta. Provođenje projekta je za 13 nastavnika s Tehničke škole i dvoje iz Poljoprivredno-prehrambene škole koja je bila škola partner u programu donio osmo dnevno studijsko putovanje u Engleski Plymouth. Tamo su u posjeti nekoliko srednjih škola, posebice strukovnih, kakve su i njihove škole mogli vidjeti i usporediti nastavne programe, načine školovanja, načine odijevanja učenika, praktični rad učenika, tj. napraviti usporedbe postojećih metoda poučavanja s metodama poučavanja u Velikoj Britaniji i predložiti poboljšanja u vlastitoj sredini.

Uz to što nastava traje cijeli dan uz pauzu za ručak od sat i pol, školski sat traje 60 minuta, nastava uglavnom nema ploču i kredu, ali ima sve ostalo od pametnih ploča, mnoštvo računala, gotovo na svakom koraku, pa i na hodnicima gdje učenici stalno nešto traže i proučavaju, do velike opuštenosti, rada u grupi, sva praktična nastava odvija se u školskim radionicama ili praktikumima, manje svakodnevnog stresa jer nema svakodnevnih testiranja, manje birokracije za nastavno osoblje, ali imaju i jednoobrazni način odijevanja učenika.

- Naša svakodnevna nastava je malo kruta jer je tako propisana od ministarstva. Tamo smo vidjeli nekakav liberalan način rada, sat je nešto duži ali nisu definirane granice i okviri u kojima se nastava mora odvijati. Tamo nastavnici poučavaju i usmjeravaju djecu prema polaganju raznih razina njihovog obrazovanja dok kod nas svakodnevno pišemo ispite i mučimo se s propisima ministarstva. Tamo je puno komotnija, lagodnija situacija i učenici lakše ostvaruju kontakt. Inzistira se na grupnom radu, frontalni rad je gotovo izbačen, kreda i ploča je potpuno izbačena. Vidjeli smo pametne ploče, vidjeli male ploče za kratke bilješke, na visokoj razini su brojne animacije za gotovo svaki predmet, a grupe učenika se međusobno natječu kroz kvizove i suprotstavljene strane, te tako stječu znanja. Njihov glavni ispit je na kraju nastavnog razdoblja, a nemaju svakodnevnog stresa dnevnih i tjednih ispita koji se kod nas javljaju i stoga je to malo humanija škola od naše – ispričao je dojmove prof. Zoran Galić, jedan od inicijatora, autor i voditelj projekta.

- Strukovni dio nastave obavlja se tri do četiri dana, a samo jedan do dva dana imaju osnovne predmete, engleski, matematiku i znanost. Njima je cilj da nakon što to završe znaju odmah raditi, ne idu u neku veliku teoriju nego kroz veću praksu. Kod njih se sve vodi na grupni rad skupina do šest učenika, gdje neki vuku više, ali je atmosfera uvijek radna i opuštenija – rekla je profesorica matematike Karolina Kraljević Malvić.

- Ja sam neko vrijeme živjela u Engleskoj i sada u Poljoprivrednoj školi predajem engleski, a zanimljivo mi je bilo na primjer na nastavi njihove znanosti (u koju spada kemija, biologija, fizika) vidjeti kako učenici rade na odvojenim stolovima, radili su grupno, uspoređivali proces, nema frontalne nastave, surađuju zajedno, svi dolaze do zajedničkog zaključka i to iznose pred cijelim razredom. Atmosfera opuštena, radna – istakla je Mirna Harwood.

- Osnovna razlika između nas i njih je veća posvećenost ciljevima koji oni imaju. Ako se netko tamo upisao za zidara onda on poslije te škole stvarno zna zidati. Onaj koji ide za frizera on šiša, prvo lutke a onda i ljude, kuhari stvarno kuhaju. Imaju provjere prije završnog ispita i ako se ne ostvaruju postavljeni ciljevi idu na dodatnu nastavu, pa čak i u pauzi za ručak. Tamo smo susreli dva naša učenika u automehaničarskoj radionici. Naši učenici postižu izvanredne rezultate i tamo su ih posebno pohvalili i iznenađeni kako su se dobro snašli i imaju dobro znanje. Jedna takva grupa učenika iz jedne zemlje je vraćena natrag, a naši učenici su bili izvrsni – ispričao je svoje dojmove prof. Dobroslav Radovanlija. U automehaničarskoj radioni učenici rade na doniranim automobilima a na njima rade sve od skidanja i zamjene potrebnih dijelova, skidaju mjenjač, rastavljaju motor u potpunosti i nakon potrebnog popravka ponovo sastavljaju.

- U cijelom sustavu se vidi jedna opuštenost ali je potpuno definirana obveza i roditelja i učenika i škole, što je puno lakše za nastavnika da izvršava svoje obveze. Tamo je jasno razgraničeno što se događa s djecom koja ne zadovoljavaju po određenim kriterijima. Grupni rad mi ne možemo početi primjenjivati u srednjim školama ako djeca već nisu na njega naviknuta u osnovnoj školi. Nešto možemo preslikati bez velikih ulaganja, prilagoditi svoje prostore, jer tamo ne pate od veličine nekih zgrada ali su znatno funkcionalnije i imaju znatno više financijskih sredstava za osiguravanje praktične nastave – istakao je ravnatelj Vedran Neferović. Dobar primjer je i taj da nadležni prosvjetni inspektor iz županijskog okruga svakodnevno radi kao savjetodavac u školi, a u inspekcijski nadzor ide po nalogu u drugi kraj zemlje. Time se otklanja eventualni sukob interesa ali ocjenjuje i njihov rad.

HSS POKREĆE INICIJATIVU ZA POSTAVLJANJE - 

POŽEGA - Požeška organizacija HSS-a ponovno je uputila zahtjev gradu Požegi da primi na sastanak predstavnike HSS-a Požega vezano uz inicijativu za postavljanje spomenika Stjepanu Radiću u Požegi.

- Stjepan Radić jedna je od najvećih hrvatskih političkih ikona koji se cijeli život borio za prava seljaka i radnika te slobodu hrvatskog naroda. Zadužio je sadašnje hrvatske generacije da ga se s ponosom sjećaju i nesebično poštuju njegov lik i djelo. Mi, sadašnja generacija, možemo mu se odužiti podizanjem spomenika u našem gradu koji će ujedno biti i nezaboravna poruka generacijama koje dolaze o slobodi, čovječnosti i pravici koje je Stjepan Radić zagovarao. Smatramo da, uza sve hrvatske velikane, i Stjepan Radić ima zasluge za hrvatski narod i zaslužuje svoje mjesto u gradu Požegi. Zelene površine na kraju ulice Stjepana Radića uz kružni tok mogu biti mjesto na kojem bi bio spomenik ili bista, jer za to ne treba velika površina – stoji u zahtjevu HSS-a.

Predstavnici Gradske organizacije HSS-a Požega povodom godišnjice položili su vijence na spomenik Stjepanu Radiću u Slavonskom Brodu.

DOM ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE POŽEGA -

POŽEGA – Požeški Dom za starije i nemoćne osobe bio je domaćin ovogodišnjih sportskih susreta Domova za starije iz kontinentalne Hrvatske. Susreti se održavaju već nekoliko godina a svake godine drugi dom je domaćin. Korisnici domova natječu se u šahu, belotu, čovječe ne ljuti se i dominu. Očekujemo uz natjecanje i lijepo druženje i opuštanje. Ovo je za nas malo obveza, ali velika radost i veselje, a naši korisnici jako vole ovakva događanja i nestrpljivo su čekali goste i sportske susrete – istakla je ravnateljica požeškog doma Irena Čavec.

Na natjecanju je sudjelovalo dvanaest domova, od Zagreba, Siska i cijele Slavonije i Baranje sa stotinjak natjecatelja. Za goste korisnici i djelatnici požeškog doma su priredili i kratki kulturno-umjetnički program, a i našalili se na svoj račun „sportaša“. Nakon natjecanja svi sportaši su dobili medalje i zahvalnice.

17. TRADICIONALNA IZLOŽBA JABUKA I VOĆNIH PRERAĐEVINA DANI JABUKA POŽEGA 2012. -

POŽEGA - Poljoprivredno savjetodavna služba Podružnica Požeško-slavonske županije i ove godine organizirala je 17. po redu tradicionalnu izložbu jabuka i voćnih prerađevina pod nazivom Dani jabuka Požega 2012. godine, na kojoj je svoje proizvode izložilo 56 izlagača. Uz izlagače iz naše županije te ostalih slavonskih županija, na ovoj najstarijoj izložbi ovakve vrste u Hrvatskoj, kao poseban gost predstavila se Šibensko-kninska županija s proizvodima ruralnog dijela.

- Ovogodišnju izložbu sa u voćnjacima pretrpljenim jakim proljetnim mrazevima kao i teškom ljetnom sušom ipak smo uspjeli organizirati, te svojim mirisima, bojama i okusima iznijeti pred vaša osjetila. Izložba sadržava ponajprije rijetke plodove jabuka preostale nakon mrazeva, prerađevine od jabuka i drugog voća, razne likere od voća, kolače, medne proizvode, ručne radove naših vrijednih žena i različite proizvode vezane uz tradicijsku baštinu sela i proizvode vezane uz voće – rekla je Đurđica Kšenek, rukovoditelj požeške Poljoprivredno savjetodavne službe.

Izlagačima i posjetiteljima nakon programa koji su izvela djeca Dječjeg vrtića Radost s koreografijom „Jabučica crvena na zelenoj grani“ i programa KUD-a „Požeška dolina“, obratio se Ivan Čolak savjetnik gradonačelnika grada Požege, jednog od pokrovitelja uz Ministarstvo poljoprivrede i Požeško-slavonsku županiju. Izložbu uz želje da se voćarima ovakva godina više ne ponovi otvorio je župan Marijan Aladrović.

U sklopu izložbe održano je nekoliko stručnih predavanja. Prof. dr. sc. Đuro Banaj uz predavanje Testiranje strojeva za zaštitu bilja na području Slavonije i baranje izveo je i demonstraciju ispravne kalibracije strojeva za zaštitu. Dr. sc. Željko Budinščak - Integrirana zaštita u funkciji postizanja održive uporabe pesticida, dipl. ing. Vesna Tomaš – Pogodnosti sorata u ekološkom sustavu zaštite. Mr. sc. Stjepan Galović uz predavanje Nužnost modernizacije tradicijske proizvodnje prikazao je i dokumentarni film, a dipl. ing. Davorin Pamić uz predavanje Ljekovita svojstva maslinovog ulja priredio je i degustaciju više vrsta maslinovog ulja. Na izložbi su svi proizvođači voćnih prerađevina, pekmeza likera, sokova, čipsa od jabuka priredili degustacije za posjetitelje.

Drugog dana izložbe uručene su nagrade najboljim proizvođačima jabuka, proizvoda i najbolje uređenim štandovima. Kategorija voćne prerađevine: 1. mjesto OPG Škrinjarić Tihomir, Slav. Brod, 2. mjesto OPG Vido Ljubica, Grabarje i 3. mjesto Voćarstvo Boić, Požega. Izlagači jabuka (udruge, škole i ostale pravne osobe): 1. mjesto OŠ Vladimir Nazor, Adžamovci, zadruga „Brdo jabuka“, 2. mjesto Hrvatski centar za poljoprivredu hranu i selo, Zagreb i 3. mjesto Voćari Osječko-baranjske županije. Izlagači jabuka (OPG i obrtnici): 1. mjesto OPG Mirko Veić, Mihaljevci, 2. mjesto OPG Šulc, Jakšić i 3. mjesto OPG Soldo Ivan, Mihaljevci. Nagrade i priznanja uručili su Ivan Čolak, savjetnik požeškog gradonačelnika i Ferdinand Troha, zamjenik požeškog župana.

NOVO PRIZNANJE PARKU PRIRODE PAPUK -

BRUSSELES - PP Papuk potpisao je deklaraciju o pristupanju EDEN asocijaciji - Europska destinacija izvrsnosti, koju danas čini 90-ak destinacija iz 26 europskih zemalja. Uz status prvog hrvatskog Geoparka ovo je drugo važno međunarodno priznanje za PP Papuk.

Europska komisija EDEN projektom potiče promociju održivog razvoja turističkih destinacija i to prije svega netradicionalne i one u manjim mjestima i one koje su još u fazi otkrivanja.

Ulaskom u EDEN mrežu za PP Papuk šire se mogućnosti pronalaženja partnera za zajedničke projekte, izrade zajedničkih turističkih proizvoda i ponude, a prije svega sa tematski srodnim destinacijama.

EDEN projekt nastao je 2008. godine temeljem inicijative Europske komisije, a realiziran je uz potporu Ministarstva turizma i glavnog ureda HTZ-a, koji potiču promociju EDEN destinacija na nacionalnoj razini, posebno razvoj turistički nerazvijenih područja.

Park prirode Papuk bio je drugoplasirani u nacionalnom izboru 2008/2009. godine na temu turizam u zaštićenim područjima i iza Nacionalnog parka Sjeverni Velebit.

Deklaracija je službena obveza članova da rade zajedno i da dijele informacije o održivom turizmu u cijeloj mreži. Uz potporu Europske komisije, mreža želi biti utjecajan glas i važan čimbenik u promicanju Europe kao lidera u održivom, visoko kvalitetnom turizmu.

Deklaraciju o pristupanju EDEN asocijaciji potpisao je, jučer u Brusselsu ravnatelj PP Papuk Ivica Samarđić.

Povodom primanja u EDEN ravnatelja Samarđića primio je požeško-slavonski župan Marijan Aladrović te mu čestitao na ovom postignuću. U projektu ulaska u EDEN sudjelovao je i župan Aladrović kao predsjednik Upravnoga vijeća PP-a Papuk protekle 4 godine.

MJESEC HRVATSKE KNJIGE I ČEŠKA BESEDA KAPTOL -

POŽEGA – U sklopu događanja u Mjesecu hrvatske knjige Gradska knjižnica i čitaonica Požega u suradnji s Češkom besedom iz Kaptola organizirala je multimedijalno predavanje na temu „Česi u Hrvatskoj“. Kao gosti o toj temi su govorili Franjo Vondraček, novinar i pisac iz Zagreba, autor četiriju knjiga s tematikom Čeha i njihovog života u Hrvatskoj, te vezama Češkog i Hrvatskog naroda, inače rođen u Kaptolu, a prve novinarske dane počeo je u Požegi, i Goran Hruška, profesor, djelatnik Državnog arhiva u Požegi.

Multimedijalno predavanje bilo je popračeno i češkom pjesmom koju su izveli članovi pjevačkog zbora Češke besede iz Kaptola.

15. GODINA KLUBA ŽENA LIJEČENIH NA DOJCI -

POŽEGA – Obilježavajući punih 15 godina rada članice Kluba žena operiranih na dojci sastale su se u prostorijama Zavoda za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije. Predsjednica Nevenka Jurišić prisjetila se dosadašnjih predsjednica Dragice Štivić, Irene Alasić Grgić i Ankice Vugrinec. Danas Klub ima 15 žena članica koje se sastaju najmanje jednom mjesečno, međusobno si pomažu i razmjenjuju iskustva i druže se. Djeluju u sklopu Lige za borbu protiv raka Požega koja im pomaže i priređuju zajedno humanitarne manifestacije, od kojih je najpoznatiji Božićni koncert.

U radu im pomaže i predstavnica tvrtke Otos s kojom surađuju oko nabavke proteza, grudnjaka i ostale potrebne opreme i pomagala.

EUROPSKI DOM I PANORA ORGANIZIRALI JAVNU TRIBINU -

POŽEGA – Europski dom iz Slavonskog Broda i Panora - Regionalna razvojna agencija Požeško-slavonske županije organizirali su javnu tribinu s temom „Strukturni fondovi – prilika za poduzetnike“ u prostorijama Županijske gospodarske komore. Ovim projektom financiranim od Europske unije želi se što kvalitetnije i objektivnije informirati stanovnike naše županije i ostalih slavonskih županije, posebno poljoprivrednike, poduzetnike i mlade o fazama procesa pristupanja u članstvo EU, te o prednostima, izazovima i obvezama koje nas nakon toga očekuju.

O strukturnim fondovima koji nas tek čekaju nakon ulaska u EU, načinom apliciranja i njihovog korištenja predavanje s prezentacijom održala je Marina Hodak, viša stručna savjetnica Ministarstva poduzetništva i obrta. – Želim poduzetnike upoznati s kojim sredstvima ćemo raspolagati nakon 01. srpnja, koja su to sredstva namijenjena nama, o dvjema komponentama koje će se financirati. Potrebno je da se što više ljudi educira i da se predloži što više kvalitetnih projekata, jer samo tako će se moći povlačiti sredstva iz strukturnih fondova – istakla je Hodak, te pojasnila da zapravo vrijeme za poduzetnike tek dolazi, jer su do sada najviše sredstava povlačile institucije, lokalne zajednice a tek sada će veliki dio sredstava biti izdvojen za gospodarstvo.

Ovo smo organizirali u smislu da bismo što bolje informirali naše poduzetnike, jer mi ćemo u slijedeće četiri godine imati na raspolaganju preko 14 milijardi eura, no u te četiri godine dat ćemo i oko 4 milijarde eura naše članarine. Ozbiljnost i vrijednost ovakvih tribina je da se poveća korištenje strukturnih fondova, da barem dvostruko više novca povučemo iz tih fondova – istakao je zamjenik župana za gospodarstvo Željko Jakopović.

4. SAJAM "SLAVONSKI BANOVAC" PAKRAC 2012. -

PAKRAC - Čak 74 obrtnika, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i udruge iz svih županija sjeverne Hrvatske i Grada Zagreba izlagalo je na ovogodišnjem, četvrtom po redu, sajmu "Slavonski banovac" koji je prošlog petka i subote održan u Pakracu. Želja organizatora, grada Pakraca, Poduzetničkog centra i gradske Turističke zajednice, bila je da se na sajmu predstave potencijali kontinentalne Hrvatske, promovira turistička ponuda, autohtoni proizvodi, stari zanati i obrti kako bi se osnažio ruralni turizam i poljoprivreda. - U samo četiri godine broj izlagača je toliko povećan da sajam više nije lokalni nego ima i regionalni značaj – istakao je dožupan Ferdinand Troha koji je službeno otvorio sajam.   

  Govoreći na sajmu direktorica Poduzetničkog centra Vida Iličić je izrazila zadovoljstvo što je, usprkos kriznim vremenima, u Pakrac došlo toliko izlagača. - Danas se ovdje predstavljaju i novi ulagači koji će uskoro u Pakracu otvoriti nova radna mjesta i ovaj sajam pokazuje kako je napokon došlo vrijeme da počnemo ubirati plodove našeg dugogodišnjeg rada – rekla je V.Iličić. - Zbog sve većeg interesa izlagača ovaj sajam ima sjajnu budućnost – istakao je gradonačelnik Pakraca Davor Huška dok je Stipo Barukčić, predsjednik Županijske obrtničke komore izrazio nadu kako će na slijedeći sajam u Pakrac doći i stotinu izlagača. Partneri Pakračanima na sajmu ove su godine bili gradovi Lipik i Novska, pa su izlagače kratko pozdravili i gradonačelnici tih gradova Antun Haramija i Antun Vidaković. Podsjetili su kako Pakrac, Lipik i Novska osnivaju Lokalnu akcijsku grupu(LAG) koja će pomoći da se ovi susjedni gradovi još više približe i zajednički koriste mogućnosti koje će se otvoriti ulaskom Hrvatske u EU.

   Posjetitelji sajma su se tijekom dva dana mogli upoznati s proizvodnjom i aktivnostima OPG-a, obrtnika i nekoliko udruga, te posebno s dva projekta koja se trenutno provode: "Putevima kune i lipicanca“ te „Pakrac-zeleni grad“.

Oba dana na sajmu su bili i frizeri s pakračko-lipičkog područja koji su iskoristili prigodu da, nakon Lipika, i u Pakracu provedu humanitarnu akciju "Šišanjem uz njih". Posjetitelje sajma, koji su to htjeli, ošišali su besplatno ali su ih pozvali da ostave dobrovoljne priloge. Skupljeni novac darovali su Udruzi djece s posebnim potrebama "Latica". – U Lipiku je nas deset tri sata besplatno šišalo građane a oni su, prema svojim željama i mogućnostima, ostavljali priloge za djecu. Uspjeli smo prikupiti 1.750 kuna pa se nadam da ćemo i ovaj puta nešto zaraditi za njih – kazao je Dejan Ivošević iz lipičkog salona „Sunce“. – Veseli me ako mogu nekome pomoći, osobito djeci, zato ću danas i sutra biti ovdje – dodao je Davor Lepka iz istoimenog pakračkog salona. Posjetitelji sajma rado su se uključili u aktivnost frizera pa su priloge od kune pa čak do 20 kuna ostavljali i ako se nisu šišali. – Novac koji su zaradili za nas tek nam trebaju donijeti ali, koliko god da ga bude hvala svim frizerima što su se u ova teška vremena odrekli dijela svoje zarade za nas. Treba nam svaka kuna jer se upravo pripremamo za Noć vještica i Božićni sajam – rekla je predsjednica udruge Radmila Relić-Zerdin. Za vrijeme akcije u Lipiku frizeri su za Laticu zaradili 1750 kuna čime je za potrebe udruge kupljena peć.  

   Osim što su mogli razgledati zanimljive izloške, a neke i kupiti, posjetitelji na sajmu su mogli uživati i u bogatom kulturno-umjetničkom programu koji je za njih upriličen oba dana.   (vm)