UZGOJ ORAHA JE ISPLATIV, NE TRAŽI GOTOVO NIKAKVA ULAGANJA -

Nekad je gotovo bilo nemoguće naći seosko domaćinstvo koje nije imalo barem jedan orah. Osim ukusnih jezgri ploda koje su služile za pripravljanje najboljih kolača orah je svojom golemom krošnjom pružao i ugodnu hladovinu te svojim jakim mirisom tjerao muhe i komarce. Danas su ovo 'kućno drvo' na okućnicama zamijenile neke druge voćke koje zauzimaju vrlo malo prostora, a orah se preselio u moderne nasade. Međutim i oni su rijetki unatoč tome što ga ne proizvodimo dovoljno, odnosno što se najveće količine uvoze.

- Razlog tomu je njegov najveći nedostatak, a to je što na pravi urod morate čekati 15 godina. Mnogi su nestrpljivi i ne mogu toliko dugo čekati pa sade nešto što će im prije donijeti urod i povratiti uloženo. Međutim, kada orah počne donositi urod čak 90 posto toga uroda je prihod. Trošak je zanemariv. Još dvije godine ću ga gnojiti, kilogram do dva gnojiva, a nakon toga njemu više ne treba jer ima široko korijenje koje je većeg promjera od krošnje i koje si samo pribavi dovoljno hrane. Eventualno ću mu dati još malo stajnjaka – ističe Zvonko Vuković iz Požege koji je prije 13 godina na imanju svojih roditelja posadio 200 stabala oraha na hektar i pol. U to vrijeme o sadnji i uzgoju oraha nije bilo ni literature, a ni stručnjaka koje bi mogao pitati. Učio se na vlastitim greškama te sada rado drugima dijeli savjete.

Kako je još uvijek zaposlenih Hrvatskih šuma te zbog toga nema mnogo slobodnog vremena, a s druge strane nije želio da zemlja bude zapuštena sadnja oraha učinila mu se idealnom. – Razmišljalo sam i o sadnji jabuka i krušaka, ali kako to traži mnogo više vremena odustao sam. S druge strane nije mi bilo važno da zarada stigne odmah, odnosno htio sam nešto što će mi popraviti mirovinu kada u nju odem. Očekujem godišnje od svoga nasada od 5 do 10 tona oraha. Oni se kod nas mogu dobro prodati i to u zelenom stanju kada se otkupljuju za likere ili kada sazore – objasnio je Zvonko koji pored domaće sorte, ima dvije bugarske te njemačku.

S druge strane orah ne treba gotovo nikakvu zaštitu. Ona se može koristiti dok je orah mlad, ali, dodaje Vuković, ona je nepotrebna. Ove godine u Vukovićevu nasadu nije bilo oraha zbog velikog mraza, ali zato par kilometara sjeveroistočnije u nasadu Milana Davidovića u Oljasima oraha je ipak bilo. Urod je u prosjeku manji za 50 posto s time da na nekim stablima uopće nije bilo oraha. - Moj nasad je star 32 godine i nikada nije bila tako loša godina za orahe kao ova. Za njih je najvažnije da u vrijeme cvatnje nema mraza te da nema ekstremnih suša, a upravo toga je ove godine bilo. Voli da ga se malo pognoji stajnjakom. Kako između naših stabala pasu svinje i ovce to je dovoljno za njegovu prihranu. Urod mu se, ovisno o godini kreće od 30 do 60 kilograma po stablu – objašnjava Davidović koji ima 170 stabala koji su 'zauzeli' čak 4 jutra površine.

Dodaje da je za razliku od drugih kultura prednost uzgoja oraha što nema ulaganja pa ako se neke godine i dogodi da nema uroda nema ni štete za razliku od jabuka, krušaka, kukuruza, pšenice i ostalih gdje se moraju uložiti znatna sredstva.

Nepoznati uzrok bolesti

U nasadu oraha Milana Davidovića pojavila se neka bolest kojoj za sada ne može otkriti uzrok. Ona se manifestira tako da s oraha otpada kora. - Imam domaći orah star 50 godina, ali na njemu nema bolesti, ali na ovim bugarskim kojima je sada 32 godine ona se pojavila. Mislim da je njima i kraći vijek trajanja. Oni još uvijek rađaju, ali oni će se uskoro zbog otpadanja kore osušiti – objašnjava Davidović.

PLETERNIČKA UDRUGA MLADIH DEMONSTRIRALA STARA SREDSTVA ZA ČIŠĆENJE -

PLETERNICA – Udruga mladih grada Pleternice Oppidum u Dnevnom boravku za starije osobe u Pleternici organizirala je radionicu „Eko čišćenje – recepti sa sodom bikarbonom, soli, octom, limunskom kiselinom i alkoholom“ na kojoj je sudjelovalo oko 25 sudionika projekta „Pomoć u kući starijim osobama“, te građana grada Pleternice.

-Željeli smo prvenstveno bake, a i ostale građane koji su nam sudjelovali, podsjetiti na stare trikove čišćenja prozora s vodom i octom, na snagu 70%-tnog alkohola kojim se čiste tipkovnice, telefoni, mobiteli i ekran televizora, na sodu bikarbonu s kojom se u kombinaciji s octom čiste odvodi ili trik za dezinfekciju dasaka u kuhinji limunskom kiselino - kazala je ispred organizatora dopredsjednica Milica Milosavljević.

Kako je rečeno na radionici, ocat, medicinski alkohol i limunska kiselina ubijaju sve poznate bakterije, a ocat je odličan za uklanjanje kamenca u kupaonicama, te ubijanje plijesni. Ne samo da u ove kuhinjske potrepštine i jeftinije za kućni budžet, one su i zdravije, pa se tako ovakvim pristupom čišćenju štedi priroda i ne zagađuje voda.

-U svijetu je poznato 80.000 kemikalija u sredstvima za čišćenje i većina njih djeluje na živčani sustav, dišni sustav, a upijaju nam se i kroz kožu. Neke od njih su opasni otpadi, a neke poznati uzročnici raka kao što je formaldehid koji iz plastične ambalaže ishlapljuje u tekućinu koja je u njoj. Nalazi se čak i u većini proizvoda za njegu dječje kože, pa su se sukladno novim propisima proizvođači poput Johnson&Johnson-a obvezali do 2013. g. izbaciti ga iz uporabe - rekla je Milica.

Bila je ovo prva radionica ove vrste u Pleternici, a udruga najavljuje iste i u Buku, Drenovcu te Osijeku.

- Za sada ovako čisti jedan bračni par iz Amerike, jedan bračni par iz Njemačke, jedan Peruanac i nekoliko naših prijatelja koji su dobili našu prezentaciju ili ju poslušali na „Slobodnom festivalu“ u Murskom Središću kad smo je prvi puta držali. Media lab – LabOS iz Osijeka nas je u goste pozvao početkom idućeg mjeseca, a poslije toga se vraćamo organizaciji radionica na širem pleterničkom području - na kraju je rekla Milosavljević.

U ZBIRCI MUZEJA DO SADA NEPOZNAT KRALJEVIĆEV CRTEŽ -

POŽEGA - U zavičajnoj zbirci požeškog muzeja čuva se dvadesetak djela velikana hrvatske 'moderne', Miroslava Kraljevića. Među njima i javnosti gotovo nepoznati, rani slikarevi crteži i skice. Pronađeni su u Kraljevićevoj ostavštini za priprema velike retrospektive kojom će iduće godine biti obilježena 100-ta obljetnica smrti ovog znamenitog Požežanina. Riječ je o Kraljevićevim skicama za spomen ploče uglednim Požežanima - Jurkoviću, Babukiću i Tomiću, kaže Lidija Ivančević Španiček, kustosica povijesno umjetničke zbirke Gradskog muzeja.

- Uz Kraljevićeva djela, u posjedu smo i originalne dokumentacije među kojima i osobne slikareve korespondencije. Tu se nalazio zametnut i list papira na kojemu se nalazi skica reljefa Janka Jurkovića i to je izvrstan crtež sa naznačenim dimenzijama i originalnim autorovim rukopisom - ističe kustosica. Među jedinstvena djela Kraljevićeva majstorskog opusa ubraja se i njegova jedina freska. Ikonografski prikazuje motiv sv. Jurja koji ubija zmaja, a oslik je skinut sa zabata Kraljevićeve vinogradarske kolibe. Naslikao ga je 1908. godine. Restaurirana je cijelo stoljeće kasnije i vraćena na čuvanje požeškom muzeju.

- Po načinu na koji je naslikao motiv, sasvim je jasno kako je Kraljević bio veliki majstor slikanja ne samo ljudske figure, već i životinja, odnosno animalnih motiva. Ova je freska uistinu jedinstvena, a postupak restauracije zbog lošega stanja u kojemu smo je zatekli, bio je vrlo zahtijevan i dug - dodala je Mirjana Šperanda, ravnateljica požeškog muzeja. Dio će Kraljevićevih remek djela, poput njegova kasnog rada, glasovitog ženskog akta u ulju, bit će također predstavljen na velikoj retrospektivi iduće godine..

- Grad Požega potpisao je nedavno sporazum s Galerijom moderne umjetnosti iz Zagreba o zajedničkoj realizaciji Kraljevićeve retrospektivne izložbe. Riječ je o tristotinjak djela među kojima su i ona vezana uz Požegu, koja je umjetnik naslikao u Požegi, a znamo da je najbolja djela napravio upravo u svome gradu - ističe požeški gradonačelnik Zdravko Ronko, dodajući kako će uz Požegu, retrospektiva biti postavljena i u Zagrebu i Dubrovniku. (SN)

HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA NAKON 10 GODINA -

POŽEGA – Nakon 10-godišnjeg postojanja ŽO HSU i GO HSU Požega i nastojanja konačno su ostvarile svoju veliku želju i došle do svojih prostorija. Sjedište stranke HSU sada se nalazi u požeškoj ulici sv. Roka na broju 6. Svečanom otvaranju prostorija uz čelništvo stranke nazočili su čelnici HNS-a, njihovog koalicijskog partnera i požeški gradonačelnik Zdravko Ronko sa suradnicima.

- Sada smo unajmili prostorije jer je naša središnjica shvatila da mi moramo iznaći svoj prostor za djelovanje. Nadam se da ćemo u budućnosti ipak od grada dobiti svoj prostor. Stranka se širi i mi danas imamo samo 13 ogranaka u gradu, a ove su nam prostorije potrebne da se ogranci imaju gdje sastajati. Pripreme za izbore su nam u tijeku a sa koalicijskim partnerima očekujemo razgovore ovih dana – istakao je predsjednik ŽO HSU Branimir Šćulac, te dodao da im je želja pokriti cijelo područje županije gdje živi 15.000 umirovljenika, kojima moraju reći da oni jedino štite umirovljenike i njihova prava.

Vjetar u leđa dobila je upravo GO Požege koja ima i najviše članstva. – nadam se dobroj suradnji s dosadašnjim koalicijskim partnerima i budućim partnerima, a članovima i ostalim umirovljenicima poručujem da dođu u naše prostorije i pridruže nam se u radu. Vrata su za sve otvorena – rekao je predsjednik GO HSU Svetislav Marić.

PORSCHE KLUBOVI HRVATSKE I SLOVENIJE POHODILI KUTJEVO -

KUTJEVO – Karavana od 25 serijskih i izvanserijskih automobila marke Porsche plijenila je pogled na Trgu graševine u Kutjevu gdje su imali jednu od postaja na Porsche Slavonija driving gastro tour. Organizator toura su Porsche klubovi Hrvatske i Slovenije s ciljem upoznavanja ljepota Slavonije, njihove gastro i vinske ponude. Start je bio u Zagrebu a obišli su Orahovicu, vozili brdsku vožnju po Krndiji do Kutjeva, te se dalje zaputili put Feričanaca, našica i Đakova.

U Kutjevu su djelatnici Agro turizma Kutjeva d.d. priredili kratku zakusku na Trgu graševine sa suhomesnatim specijalitetima i biranim vinima. Sa Kutjevom i njegovim turističkim mogućnostima sve sudionike je upoznao gradonačelnik Ivica Nikolić, a vozačice i vozače, te članove posada dočekale su i jedinstvene tamburašice Garavuše. Ovi vrlo cijenjeni i zanimljivi automobili izazvali su pozornost Kutjevčana i primamili ih na fotografiranje uz razne modele Porschea.

Nakon Trga graševine slijedio je posjet starom vinskom podrumu Kutjeva d.d.

NAJBLIŽI SPOJ NA AUTOCESTU USKORO ASFALTIRAN -

CRKVENI VRHOVCI – Započeli su radovi na rekonstrukciji ceste Požega – Nova Kapela s požeške i brodske strane. Dionica s požeške strane duga je 1,8 km u vrijednosti radova od 3,5 milijuna kuna, dok je s brodske dionica duga 2,4 km u vrijednosti 4,2 milijuna kuna.

- Radove je na ovoj cesti 2009. godine naprasno prekinula ova županijska klika, koja je prodavala maglu, a u magli i tunele. Naravno, tunela nema, niti će ga biti, a cesta je ostala nedovršena. Sretna je okolnost što je ta cesta ove godine prešla u nadležnost Grada Požege, te smo u Hrvatskim cestama izlobirali, ne samo za požešku dionicu, već da se osiguraju sredstva i za dionicu s brodske strane – istakao je požeški gradonačelnik Zdravko Ronko koji je obišao radilišta ceste

Odluka o gradnji ove ceste od Požege do Nove Kapele donijeta je 1912. godine, a 2012. će biti kompletna i s asfaltnim zastorom. Požega će njenim dovršetkom biti spojena najkraćim putem do auto-ceste, 20 km za samo dvadeset minuta vožnje.

Seoci dobivaju vodovod

Prigradsko naselje Seoci bit će najkasnije do sredine prosinca spojeno na vodovodnu mrežu. U tijeku je izgradnja vodova i radovi na iskopu precrpne stanice, koja je nužna zbog visinske razlike. Vrijednost radova je 1,5 milijuna kuna.

Radove izvodi Presoflex Gradnja, a rok dovršetka je 15. prosinca. Bude li u idućem razdoblju vrijeme pogodno za izvođenje radova, mještani Seovaca imat će vodu iz opskrbnog sustava i ranije.

Osim u Seocima, vodovoda mreža i odvodnja grade se u prigradskim naseljima grada Požege. Bankovci, Golobrdci, Kunovci, Novo Selo, Gornji Emovci, Donji Emovci i Emovački lug tako uskoro dobivaju vodovod i kanalizaciju a sveukupno investicije iznose preko 20 milijuna kuna.

PLETERNIČKI ČORACI I GRAD PLETERNICA ORGANIZIRALI -

PLETERNICA – Članovi pleterničke Udruge Čoraci uz grad Pleternicu organizirali su na prostoru ispred Gradske kuće po prvi puta Jesenski sajam želeći prikazati građanima i gostima Pleternice bogatu ponudu rukotvorina i poljoprivrednih prerađevina i pića. Kako nema puno takvih manifestacija u Pleternici a ohrabreni više nego uspjelom Kestenijadom članovi udruge željeli su pokrenuti jednu manifestaciju u Pleternici koja će u budućnosti slaviti plodove jeseni i iznijeti na vidjelo brojne rukotvorine i proizvode koji se ne mogu naći u trgovinama.

Svoje prekrasne radove u zlatovezu izložila je Kata Petrović iz Pleternice. – Radim ručno i mašinsko štrikanje, vezenje, a sa zlatovezom radim slike i ukrašavam vaze, boce, čaše i drugo. Od malih nogu sam puno radila na ručnom radu, a kasnije sam sama naučila i zlatovez. Sada radim zajedno sa kćerkom i sve radove prodajem, no nema baš puno kupaca. Teška su vremena ali ja i dalje radim.

Marija Rašić iz Pleternice izložila je ručne radove – Šlingam, heklam, štrikam i to radim gotovo 40 godina. Izrađujem stolnjake, garniture, zavjese, jastučiće. Za jedan stolnjak mi treba tjedan dana, ali svaki dan odsjediti do osam sati. Danas je teško naći originalni materijal, jer nema šifona više kakvog je nekada bilo, nego samo kineskog, grčkog, nema više Duge Rese. Ja kupim damast i to bude najljepše. Za sve proizvode ima interesa ali nema velike prodaje jer nema novaca. Sada sam dva stolnjaka poslala u Rijeku koje sam radila po narudžbi. Radila sam i za Sirakuzu, za Varaždinsku katedralu, svetište na Trsatu, crkvu sv. Marka u Zagrebu. Nekada je bilo puno narudžbi, bilo je i novaca a danas ljudi više nemaju novaca ni za režije.

14. POŽEŠKA KESTENIJADA I 3. BUČIJADA -

POŽEGA – Kada organizirate manifestaciju na otvorenom njen uspjeh i dojam stvara i lijepo vrijeme, koje nije počastilo ovogodišnju 14. Po redu Kestenijadu i 3. Bučijadu u Požegi. Vrlo hladno vrijeme i obilna kiša koja je padala cijeli dan nije omogućila izvođenje kulturno-umjetničkog programa, koji uglavnom izvode djeca iz vrtića, osnovnih škola i plesnih studija. Stoga se taj dio programa odgodio, a manifestacija je održana u onom dijelu izložbenog programa i naravno uz pečene kestene, slastice od kestena i mlado vino.

Sve štandove i hrabre izlagače koji su unatoč lošem vremenu izložili svoje proizvode na parkiralištu iza Gradske kuće obišao je požeški gradonačelnik Zdravko Ronko te se upoznao sa proizvodima od meda, kestena, buče, te ostalim proizvodima i prerađevinama od plodova koje donosi jesen, suvenirima, ali i štandovima s pečenim kestenima. Iako je organizator priredio 500 kg kestena ovaj puta nije bilo puno građana Požege za ovu vruću poslasticu, jer ih je loše vrijeme zaustavilo u toplkim domovima. Oni hrabriji koji su se odlučili izaći mogli su se ugrijati uz kuhano vino i vruće kestene.

NOVO RUHO KAPTOLAČKE ŠKOLE -

KAPTOL - Učenici Osnovne škole Vilima Korajca iz Kaptola, uz pomoć požeške slikarice Anite Grbavac Jakobović, oslikali su pročelje školske zgrade.

Marljivi su slikari udahnuli posebnu živost i veselje zgradi osnovne škole. Na veliku radost svih Kaptolčana, a posebno najmlađih, slikarski je pothvat postao pravi vizualni užitak. Školski je prostor preuređen u ugodnije mjesto za rad i boravak.