POŽEGA - U četvrtak, 27. rujna u Požegi u ulici Ljudevita Gaja policijski službenici su temeljem naloga Županijskog suda pretražili obiteljsku kuću u kojoj prebiva 33-godišnjak i njegov osobni automobil. Pretragom kuće pronađena je kartonska kutija sa 60 grama cannnabis marihuane i još 27 grama marihuane koja se sušila na drvenoj podlozi.

Nešto kasnije pretražena je obiteljska kuća u mjestu Latinovac koju također koristi 33-godišnjak, a pretragom je pronađeno oko 1220 grama marihuane i tri razgranate stabljike cannabis marihuane visine 100, 115 i 140 cm. Kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je 33-godišnjak sam uzgojio i proizveo opojnu drogu zbog čega protiv njega slijedi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.

SVE VEĆA ILEGALNA TRGOVINA SUHIM DUHANOM -

Procjenjuje se da godišnje na crnom tržištu završi oko 300 tona duhana u vrijednosti većoj od 25 milijuna kuna -

Na svakom kilogramu duhana prodanom na crnom tržištu država izgubi 900 kuna poreza i trošarina - 

Dobri poznavatelji ukupnog stanju u prometu duhanom i duhanskim prerađevinama u Virovitičko – podravskoj i Požeško – slavonskoj županiji u kojima se godišnje proizvede oko 12.000 tona duhana, ističu kako nikada nije bilo toliko ilegalne trgovine rezanim duhanom kao posljednjih nekoliko godina. Razlog tome je sveopća gospodarska, socijalna i društvena kriza uz sve veće siromašenje širokih slojeva stanovništva s jedne strane, a s druge stalni rast poreza i trošarina na duhanske prerađevine. Na crnom tržištu cijena kilogramu rezanog duhana je od 80 do 120 kuna, dok je u legalnom otkupu kod pravnih osoba koje se bave organizacijom proizvodnje i otkupa duhana ta cijena u prosjeku oko 17 kuna za kilogram duhana. U takvoj situaciji cvjeta crno tržište duhana na kojemu se prema nekim procjenama proda oko 300 tona duhana u vrijednosti većoj od 25 milijuna kuna. Na taj način država na svakom kilogramu duhana izgubi 900 kuna, jer da je taj duhan završio u duhanskim prerađevinama, odnosno proizvodnji 60 kutija cigareta, u tom iznosu država bi ubrala porez i trošarinu. Nije samo zbog crnog tržišta rezanim duhanom oštećena samo država nego su za višemilijunske iznose oštećene i tvrtke organizatori proizvodnje duhana, otkupljivači i prerađivači duhana zbog izgubljene zarade jer oni zajedno s duhanskim farmerima ulažu značajna sredstva u proizvodnju oko 12.000 tona duhana, čija se godišnja vrijednost procjenjuje na više od 200 milijuna kuna.

Šverceri vršljaju po selima kako bi se domogli duhana

Unatoč kaznenim prijavama i visokim novčanim kaznama izgleda da je borba protiv crnog tržišta rezanim duhanom ili suhim duhanom u listu sve teža, jer šverceri ne prezaju pred zakonom iz jednostavnog razloga, jer to za njih itekako postao unosan biznis. Stoga je na ovogodišnjem Danu polja duhana predsjednik Uprave Hrvatskih duhana dipl. ing. Mirko Boić, okupljene proizvođače duhana sa sirovinskog područja Podravine i Slavonije upozorio da se ne upuštaju u trgovinu svojim duhanom sa švercerima, koji se motaju po selima, jer je to kriminal za koji će snositi zakonske posljedice, a nakon toga neće više moći ni ugovarati proizvodnju duhana s Hrvatskim duhanima.

– Očito je da kako kriza raste vidimo da na selu, na temelju informacija s kojima raspolažemo, dolaze ljudi koji se bave nelegalnom trgovinom duhanom. Mi kao Hrvatski duhani organiziramo proizvodnju duhana sukladno Zakonu o duhanu, prema kojemu su oni obvezni predati sve količine proizvedenog i evidentiranog duhana. Međutim, vidimo da i u nama susjednim zemljama ima problema s nelegalnom trgovinom duhanom, a i naša Policija posljednjih je nekoliko godina sve aktivnija u suzbijanju nelegalnog tržišta rezanim duhanom i suhim duhanom u listu. Mi naše proizvođače upućujemo da ne nasjedaju tim švercerima duhanom koji ih sve češće obilaze u njihovim selima, naglašava predsjednik Uprave Hrvatskih duhana, dodajući kako se vodi precizna evidencija o svakom proizvođaču duhana, svakoj ugovorenoj katastarskoj čestici za proizvodnju i količinama proizvedenog duhana iz evidentiranog broja zasađenih presadnica duhana te kako je na temelju egzaktnih pokazatelja lako utvrditi prinos suhog lista duhana po jednoj stabljici. To se odnosi i na ovu proizvodnu godinu u kojoj će prinosi biti manji zbog suše, ali tehnološki sektor Hrvatskih duhana upravo radi toga napravit će realne procjene ovogodišnjih prinosa duhana kod svakog svog proizvođača, a tko je od njih od ostvarenog prosječnog prinosa eventualno prodao švercerima 10 kg to je teško utvrditi i stoga u Hrvatskim duhanima ističu kako imaju iznimno dobru suradnju s Policijom i ostalim mjerodavnim državnim institucijama s obzirom na činjenicu da je proizvodnja i promet duhanom i duhanskim prerađevinama pod zasebnom zakonskom regulativnom i strogom provedbom u svakodnevnoj praksi. (Tekst i snimci: M. B.)

POŽEŠKI BORCI NA „SLAVONIJA FIGHTING CHAMPIONSHIP“ -

SLAV. BROD – Proteklog vikenda održan je kickboxing turnir u Slavonskom Brodu pod nazivom „Slavonija fighting championship“, na kojem je uz 250 natjecatelja iz 40 klubova nastupio i požeški Kickboxing klub Bushido.

Kickboxing klub „Bushido“ i ovoga puta postigao je zavidne rezulatate te je u naš grad donio još 8 medalja. Svi su nastupili u disciplini LOW KICK te postigli slijedeće rezultate: Aleksandar Radonjić + 91 kg – zlatna medalja, Tomislav Ivčetić do 63,5 kg – zlatna medalja, Branimir Farkaš do 75 kg – brončana medalja, Karlo Andrišek do 51 kg – srebrna medalja, Pero Marić do 71 kg – srebrna medalja, Patricia Mršić do 56 kg srebrna medalja, Tea Scania Đakić + 70 kg srebrna medalja i Margareta Andrišek + 70 brončana medalja – istakao je Igor Krizmanić, trener u klubu uz Sašu Božića.

Svjetska vice prvakinja Tea Scania Đakić nastuplia u seniorskoj konkurenciji iako je još uvijek juniorka i u većoj težinskoj skupini, te je u finalu izgubila od puno starije i teže protivnice tijesnom odlukom sudaca 2:1.

OKRUGLI STOL ZAVODA ZA ZNANSTVENI I UMJETNIČKI RAD HAZU -

POŽEGA – U želji da se ponovno pokrenu i nastave istraživanja na povijesnom lokalitetu Rudine koje su svojim nalazima stavile Požeštinu u sam vrh arheoloških nalazišta, te da se upravo Rudine i simbol nalazišta rudinske glave i na drugi način koristi, kroz turizam, Zavod za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Požegi organizirao je okrugli stol i znanstveni skup na temu „Rudine – prošlost u budućnosti“. Znanstvenom skupu na inicijativu akademika Dubravka Jelčića, voditelja požeškog Zavoda HAZU pridružili su se poznati stručnjaci koji su na nalazištu radili od prvih dana, koji su ga pratili kasnije, znanstveno obrađivali, otkrili njegovu vrijednost i danas mogu reći što Rudine znače u povijesti naših krajeva gledajući i onovremenu Europu.

Tako je prof. Dubravka Sokač–Štimac govorila o Prvim sustavnim arheološkim istraživanjima na Rudini. – Bila su to u tadašnje vrijeme 1980. godine najveća i najopsežnija istraživanja, sa najviše ljudi uključenih u iskapanja i velikim izdvojenim sredstvima za istraživanja. Naravno da su došli i rezultati, a posebno kada smo jednog dana našli četiri rudinske glave, razbacane kao krumpiri, drugi dan našli smo ih još, ukupno u nekoliko dana dvadeset i dvije – istakla je Sokač-Štimac, dugogodišnja ravnateljica požeškog Gradskog muzeja koja je od prvih dana radila na istraživanjima Rudina. O novijim arheološkim spoznajama o Rudini govorio je prof. dr. sc. Željko Tomičić koji je istakao da je ovo najvrednije nalazište u požeškom kraju gdje su otkriveni temelji romaničke crkve i benediktinskog samostana sv. Mihovila iz 12. stoljeća. To je najvažniji sakralni spomenik srednjeg vijeka u Slavoniji.

Antropološku analizu ljudskih koštanih ostataka s nalazišta Rudina i benediktinskog samostana sv. Mihovila izložio je dr. sc. Mario Novak, a o budućnosti povijesnog graditeljstva u Rudinama govorio je mr. sc. Boris Vučić Šneperger. Kulturološku dimenziju Rudina izložio je akademik Dubravko Jelčić a prof. dr. sc. Ivan Pejić govorio je o važnim genetičkim otkrićima u sferi vinogradarstva na Rudini. Dr. sc. Žarko Španiček obradio je Rudine kao složeni konzervatorski i restauratorski problem.

Okrugli stol nastavljen je posjetom povijesnom lokalitetu Rudine. Okrugli stol podržali su i požeški gradonačelnik Zdravko Ronko i zamjenik ministra zdravlja mr. sc. Marijan Cesarik. Najavljena su i nova multidisciplinarna istraživanja, arheološka iskapanja i konzervatorski radovi na Rudinama, a plod okruglog stola je i dvojezična publikacija Rudine – prošlost u budućnosti.

GRADSKA ORGANIZACIJA HDZ POŽEGA -

POŽEGA – Gradska organizacija Hrvatske demokratske zajednice Požega završila je sa unutarstranačkim izborima i konstituirala sva rukovodstva u Temeljnim ograncima, organizaciji žena Katarina Zrinski, mladeži HDZ i Gradskom odboru HDZ-a. Danas požeška organizacija HDZ broji 3.200 članova, od kojih 1.232 žene i 732 člana mlađa od 30 godina. – Izborne skupštine održane su u 22 temeljna ogranka seniora, i izabran novi Gradski odbor od 22 člana. Sada pripremamo programe i pripremamo se na terenu za lokalne izbore. na našoj listi za grad Požegu na slijedećim izborima bit će 70 posto mladih kandidata do 40 godina i 40 posto žena – istakao je ponovno izabrani predsjednik GO Antun Šolić, koji je imena kandidata na listi za gradsko vijeće grada Požege i kandidata za požeškog gradonačelnikam najavio za kraj listopada.

Održano je i 17 izbornih skupština mladeži HDZ i izbor rukovodstva za gradski odbor mladeži kojemu je na čelu mr. Dragutin Borevac prof. Na tiskovnoj konferenciji predstavljen je i nihov upravni odbor. – Identificirati ćemo prvo sve probleme s kojima se susreću mladi u ovom gradu i zajedno pokušati naći rješenje za te probleme. želimo da se naš glas čuje i želimo utjecati na odluke koje se nas tiču. Imamo dojam da nas mlade zanemaruju, puno se mladima obećavalo a od toga je vrlo malo ostvareno. Provest ćemo anketu među mladima s temom „Kako mladi provode svoje vrijeme“ da bi dobili sliku kako provode svoje vrijeme i kakvi su im politički stavovi. Na osnovu ankete i prijedloga koje ćemo dobiti bit će pripremljen izborni program koji ćemo mi mladi pripremiti našem kandidatu za gradonačelnika – rekao je Borevac očekujući odaziv mladih na anketu i uključivanje sve većeg broja mladih u njihovu organizaciju.

ZVEČEVO PONOVO POSTAJE OMILJENA DESTINACIJA ZA IZLETNIKE -

ZVEČEVO - S prvim svježim jutrima i jesenjim bojama na lišću naselje Zvečevo, na istoimenoj lokaciji na Papuku, 'uljuljalo' se u uobičajeni mir kojim njegovih desetak stanovnika živi veći dio godine. Kupača na obližnjem jezeru više nema, tek poneki ribič ili ljubitelj netaknute prirode navrati vikendom. Stanovnici Zvečeva vjeruju međutim, kako bi i za njihovo naselje mogli doći bolji dani a nadu polažu upravo u prirodu i jezero. - Otkako je kriza i ljudi nemaju novca za more, kao da su ponovo 'otkrili' ovaj kraj. Posljednjih godina dolaze nam sve više na kupanje a ove godine ih je bilo najviše od rata. Jednog dana sam nabrojao čak 60 automobila iz cijele Slavonije – rekao je predsjednik Mjesnog odbora Željko Kobzinek.

Prije rata na Zvečevu je postojalo veliko odmaralište Rade Končara kamo su dolazili na odmor i stručne skupove ljudi iz cijele Hrvatske. U obližnjem naselju tada je živjelo stotinjak ljudi od kojih su mnogi radili baš u odmaralištu. No, objekt je tijekom rata spaljen a Končar, koji je i sada vlasnik 26 hektara zemlje na Zvečevu, više nema interesa obnavljati ga u prijašnjem obliku. U selu je sada tek šest stalno nastanjenih kuća čiji stanovnici uglavnom rade na izvlačenju drva iz šume. - Svi se nadamo kako će se bar dio objekata urediti i da će ljudi ponovo dolaziti, ne samo tijekom ljeta. Bude li posla, vjerujem da bi se više ljudi u selu trajno nastanilo – kazala je Dragana Šah, majka Sofije i Marka, jedinih dvoje zvečevačkih školaraca. Inače, u selu trgovine nema, samo srijedom navrati pokretna, a posjetitelji se mogu okrijepiti u skromnoj gostionici slikovitog naziva "Casablanca". - Oko jezera nema ni WC-a, ni tuševa, niti običnog kioska gdje bi posjetitelji mogli nešto kupiti ali zbog lijepe i netaknute prirode ljudi su ljetos ipak dolazili. Neki su i kampirali više dana pa se nadamo kako će tako biti i dogodine – rekla je Ljiljana Kobzinek, vlasnica Casablance.

Prije pet godina Udruga sportskih ribolovaca invalida Domovinskog rata je u dogovoru sa Županijskim sportskim ribolovnim savezom i Končarom dobila na korištenje jezero pa su njeni članovi očistili šikaru koja ga je okruživala. - Osmislili smo projekt za daljnje uređenje i kandidirali ga za sredstva EU ali projekt nije prošao. Sad smo ga prijavili u Ministarstvo turizma jer nam je želja urediti šetnicu, sjenice, mjesta za roštiljanje, dječje igralište i mol na kojemu su daske trule – rekao je tajnik udruge Dinko Smojvir. U općini Brestovac se nadaju kako će se u dogledno vrijeme ipak naći netko tko će biti spreman uložiti u Zvečevo pa su u Prostornom planu taj dio predvidjeli za turističko-ugostiteljsku djelatnost. ( v.m.)

LIČKO ZAVIČAJNO DRUŠTVO VILA VELEBITA POŽEGA -

POŽEGA – Ličko zavičajno društvo Vila Velebita iz Požege gostovalo je prošle godine u Somboru u Srbiji kod tamošnjeg Hrvatskog kulturno umjetničkog društva „Vladimir Nazor“ gdje su izveli cjelovečernji koncert u povodu njihove 75. obljetnice postojanja i rada. Sada su članovi folklorne, pjevačke, literarne i dramske sekcije iz Sombora uzvratili posjetu i u Gradskom kazalištu pred punim gledalištem izveli cjelovečernji koncert. Društvo je predstavio Josip Fajdić, predsjednik LZD Vila Velebita, a koncertu je nazočio i požeški gradonačelnik Zdravko Ronko sa suradnicima.

HKUD Vladimir Nazor iz Sombora osnovan je prije 76 godina a danas u društvu djeluje 300 članova kroz deset sekcija i klubova. Društvo je nastupalo na niz smotri folklora u Hrvatskoj, od Đakovačkih vezova, Vinkovačkih jeseni, morskim destinacijama, ali i u Mađarskoj i BiH. Povodom 75. godišnjice društvo je kao jedina hrvatska udruga u Srbiji dobilo i povelju predsjednika RH prof. dr. sc. Ive Josipovića.

Oni su na koncertu izveli samo dio njihovog programa, od folklornih pjesama i plesova Bunjevačkih Hrvata do dramskih prikaza prožetih ruralnim humorom.

PRVI IZBOR ZA NAJPSA U POŽEGI -

Border collie Aly (Alka) vlasnika Darka Šajnovića jednoglasnom je odlukom žirija proglašena NAJPSOM Požege. Pobjedu je odnijela i u kategoriji Najljepši veliki pas na izboru za NAJPSA Požege održanom na livadi uz rijeku Orljavu pokraj Zvečevačkog parka.

U kategoriji Najljepši veliki pas drugo mjesto osvojio je Engleski mastif Astor vlasnika Ivana Albrehta dok je treće mjesto pripalo Bernskom planinskom psu Barney-u vlasnice Dragice Rusan.

Izabrani su i Najljepši mali psi. Pobjednik je Francuski buldog Chivas, ljubimac Mirne Sanovski. Patuljasti šnaucer Max vlasnika Danijela Vidića osvojio je drugo, a mješanka Dina vlasnice Milice Grbac treće mjesto. Na natjecanju je sudjelovalo čak 140 pasa, a sav prihod od kotizacije koja je iznosila 15 kn i prodanih majica darovan je Udruzi za zaštitu životinja Sirius. Od 2008. godine ova udruga brine o napuštenim psima i mačkama, a zahvaljujući njima do sada je od sigurne smrti spašeno ih je više od 100. Danas Udruga postoji isključivao zahvaljujući donacijama i volonterima koji svakodnevno skrbe o napuštenim životinjama.

U akciju se uključio i Moto klub Independent čiji su članovi i ovom prilikom iskazali svoju humanost kupovinom 75 kg hrane za životinje u azilu.

Sunčan jesenski dan bio je idealan preduvjet da mnogi Požežani dovedu svoje ljubimce bilo kao sudionike natjecanja, bilo kao potpora ovoj humanitarnoj akciji. Svaki natjecatelj dobio je prigodne darove: hranu, povodac i zdjelicu.

Natjecanje je održano u organizaciji Purine Pro Plan i Pet shopa Gizmo, pod pokroviteljstvom grada Požege.

Ovogodišnje natjecanje probudilo je onaj dobri duh našega grada, tako da je održavanje izbora za NAJPSA Požege iduće godine već sada neupitno.

Požežani su još jednom iskazali svoju humanost, a očito je da ona itekako dolazi do izražaja kada je u pitanju najbolji čovjekov prijatelj. (L)

KOORDINACIJA SELJAČKIH UDRUGA SLAVONIJE TRAŽI IZLAZAK IZ KRIZE -

POŽEGA – Da bi upozorili na izrazito teško stanje u poljoprivredi, stočarstvu, a posebno mljekarstvu koje uništava niska otkupna cijena mlijeka i visoke cijene stočne hrane izazvane i sušom, tiskovnom konferencijom reagirali su članovi Koordinacije seljačkih udruga Slavonije i Baranje. Odgovornima prije svega smatraju Vladu RH i ministarstvo poljoprivrede koje im je ukinulo subvenciju od 42 lipe na litru mlijeka, te ozakonili obračun otkupa mlijeka koji iz mjeseca u mjesec snižava cijenu mlijeka, koja se danas kreće oko 2 kune po litri.

Dragutin Dukić, predsjednik Koordinacije upozorava da je zbog tih razloga samo ove godine 1452 obiteljska proizvođača prestalo s proizvodnjom mlijeka. – Mljekarske kuće i država ne vode brigu o stočarstvu i mljekarstvu. Slavonija nam je opustošena, još prije zbog monopolista i uvoznika prestalo se sa svinjogojstvom, a ova Vlada nastavlja pogodovati. Naš ministar financija gleda prema tim ljudima kao da su zmije, da će ga hrvatski seljak ujesti ili otrovati. On nema sluha za seljaka, a tako i potpredsjednik Čačić, koji kaže da odemo u druge poslove – pita Dukić, koji su to poslovi i dali žele seljake potpuno ukinuti ili žele osigurati da od svog rada žive. Ovo sve je dovelo do usijanja stanja među seljacima i oni najavljuju prosvjede.

- Suša je uzela svoj danak a danas je najveći problem u stočarstvu i proizvodnji mlijeka. Mjere koje je ponudio ministar nisu sveobuhvatne i pomažu samo nekim kategorijama poljoprivrednika. Hrvatska poljoprivredna komora traži pomoć i intervenciju države, posebno stočarstvu jer štale ostaju prazne, a ponovno podizanje proizvodnje koštat će daleko više. Tražili smo vraćanje subvencije za mlijeko i intervenciju iz robnih zaliha sa žitaricama, prvo ih napuniti da bi mogli nagodinu intervenirati kada budu skakale cijene. Ministar Linić je odgovorio da se ne može niti jedna kuna izdvojiti izvan proračuna – rekao je Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore koji traži i sastanak s premijerom i iznaći način kako zadržati proizvodnju.

Članovi udruga, proizvođači mlijeka i veliki stočari s područja Požeštine, Ivica Ribičić, Tihomir Kotrla i Željko Strapač upozoravaju da se danas posluje u dubokom minusu. Kotrla već rasprodaje svoje muzne krave jer ih neće imati s čime hraniti, a ne želi da sve ode u klaonicu. Ribič pita da li ovoj državi seljaci i proizvođači mlijeka uopće trebaju i kako će oni živjeti, jer i oni imaju djecu koja se školuju. Strapač kao najveći stočar i proizvođač mlijeka ima i zaposlenih radnika, a sada je već pola krava zasušio i ne muze ih jer štedi na hrani. Trenutno je litra mlijeka jeftinija od kilograma stočne hrane što je čisti gubitak, pa ih prisilno stavlja na „dijetu“. Drugih prihoda oni nemaju i nemaju iz čega pokrivati gubitke u proizvodnji mlijeka, a poslovanje mora otići u propast.

BJELIŠEVAC – U čast Dana vozača i automehaničara Hrvatske grupa vozača prigodnim druženjem i domjenkom obilježila je svoj dan u kušaonici kulena Vjenceslava Hruške u Bjeliševcu.

- Iako formalno nemamo osnovanu svoju udrugu, nas grupa uglavnom profesionalnih vozača i onih koji sudjeluju u radu vozača okuplja se već punih trideset godina. Prije smo taj dan obilježavali 15. Siječnja a posljednjih dvadeset godina obilježavamo ga 24. rujna – istakao je Ivo Erdelja, jedan od inicijatora i organizatora ovog druženja vozača i jedan od najstarijih aktivnih vozača.

Druženje je proteklo u degustaciji čvaraka, švargla, kulena, šunke, kobasica kuhanih u vinu i pečenom odojku, a naravno uz svirku tamburaša. Zaželjeli su na kraju svima sretan put u profesionalno i slobodno vrijeme i druženje slijedeće godine.