
Vanja
Šampionski švargli napravio Danko Mjertan iz Požege
2. ŠVARGLIJADA U GRABARJU DONIJELA NOVE ŠAMPIONE -
GRABARJE – KUD Poljadija iz Grabarja i tjednik Kronika požeško-slavonska organizirali su 2. Švarglijadu, koja je donijela nove šampione među proizvođačima te poznate slavonske delicije. Među dvadesetak proizvođača Zlatnom plaketom i ujedno šampioskom titulom kao proizvođač švargla s najvećim brojem bodova nagrađen je švargl Danka Mjertana iz Požege. Samo nekoliko bodova iza njega ocjenjen je švargl mlade Marije Ribičić iz Grabarja, a za bod manje švargli Joze Malčića i Davora Baričevića. Kako se na Švarglijadi svi uzorci ponude na degustaciju i ocjenjivanje svim posjetiteljima završne svečanosti, da je zaista najbolji proizvođač švargla Danko Mjertan, potvrdili su i glasovi posjetitelja u dvorani Vatrogasnog doma u Grabarju.
- KUD Poljadija, mi kao čuvari kulturne baštine uzeli smo si za pravo da i ovaj dio gurmanskog i gastro dijela, koji polako izumire, da ga stavimo ponovno na trpeze u ovom dijelu Slavonije. Starima na čast a mladima na ponos uzeli smo si obvezu da sačuvamo taj dio baštine kroz Švarglijadu. Ta manifestacija će kod nas postati tradicionalna u vrijeme prvog tjedna veljače, u vrijeme kad su švargli najbolji za konzumaciju – rekao je Ivica Ribičić, predsjednik KUD-a Poljadija.
- Švargl je stari slavonski proizvod koji se pravi od kuhanog mesa, srceta, jezika, obrazina svinjske glave, slanine i kože te mesa koje se ne stavlja u druge proizvode. Meso za švargl se uglavnom reže ili melje na krupnu šajbu. Smjesa u koju se dodaje sol, biber je glavni začin, malo paprike i luk češnjak puni se u želudce koji se moraju dobro nekoliko dana stisnuti, da izgube suvišnu tekućinu. On se dimi na dimu bukovine ili graba nekoliko dana. Dobijemo krasan proizvod koji nije trajan proizvod i nakon kolinja on se uglavnom troši u prva tri hladna zimska mjeseca - istakao je Vjencesla Hruška, poznati i nagrađivani proizvođač kulena i šef ocjenivačkog suda u kojem su još bili zamjenik župana Ferdinand Troha, inače prehrambeni tehnolog, novinari i predstavnici požeških medija Verica Rebrina, Dražen Krstanović, Kruna Protić i Jelenko Topić.
Na svečanoj večeri na kojoj svatko uređuje svoj stol i na stol stavlja svoju hranu koju su pripremili u svom domaćinstvu proglašen je najljepši i najslavonskiji stol. Tu laskavu nagradu dobio je stol obitelji Marenjak iz Grabarja, a posebne pohvale stol obitelji Starčević iz Lakušije i stol mladih članova KUD-a Poljadija. (AGM Kruna)
Neugodno iznenađen načinom na koji je napadnut
KREŠIMIR PAVELIĆ ISPRED UDVDR ODGOVARA NA PROZIVKE -
POŽEGA - Kao predsjednik UDVDR grada Požege reagiram zbog toga što je i ugovorom između Tekije i udruge, koju sam ja zastupao, potpisao ugovor koji vrijedi četiri godine, do 2016., te smatram da je način na koji su prezentirali moj dopis vrlo nekorektan. Da ne bude šuma u komunikaciji i da me ponovno ne prozovu, moram reći da sam neugodno iznenađen načinom na koji sam napadnut, samo zato što sam zatražio dva parkirna mjesta u slučaju da netko eventualno, od udruga bude htio izraziti zadovoljstvo novim smještajem - rekao je umirovljeni brigadir HV, Krešimir Pavelić na tiskovnoj konferenciji koju je sazvao da pojasni svoja postupanja. On je kako kaže očekivao da će udruge branitelja nakon 20 godina dobiti bolje i veće prostorije, a ne suprotno, te da odlaze u nepoznato.
- Nakon više od mjesec dana i tri jalova sastanka nismo znali niti vidjeli prostor u koji trebamo useliti, a dobili smo otkaz o najmu prostora za koji imamo važeći ugovor. Ni je li trebalo objaviti javni natječaj i kriterije za dodjelu prostoru. Način na koji gradonačelnik komunicira je nepristojan, nedemokratičan i neprihvatljiv, ali posrijedi je nešto drugo. Treba diskreditirati mene osobno, moj rad, te ga utišati da ne govorim o samovolji u radu Požeškog sportskog saveza, te da se građanima odvrati pozornost s obećanja iz predizborne kampanje – kaže Pavelić, koji misli da se i dalje nastavlja politička bitka zbog toga što je on bio na listi Zdravka Ronka kao njegov zamjenik, a izbore su izgubili. Na toj listi je on bio kao nestranački kandidat, pa se nada da će i odbor za branitelje koji gradonačelnik Neferović namjerava osnovati biti također nestranački. Pita zašto ga guraju u politiku kad je on davno iz politike izašao.
Poslana mi je poruka da više neću biti primljen u gradsku kuću, kaže Pavelić te dodaje da je i do sada u gradsku kuću odlazio samo po pozivu. Svom prijatelju, generalu i ratniku, danas županu Alojzu Tomaševiću, poručuje da je prije mjesec dana upravo on pozivao branitelje na prosvjede i aktivno sudjelovao u Pakracu zbog spajanja bolnica. – Zašto je to dopušteno samo vama, nema tu nikakvog političkog predznaka, niti potrebe za moje stranačko ili političko aktiviranje. Odluke donosim sam i ne bavim se čoravim poslom, nego pomoći i brigom o hrvatskim braniteljima – zaključio je Pavelić, koji drži da će Tomašević kao častan čovjek i branitelj uspjeti ostvariti ideju o domu branitelja u Požegi, jer smatra da ovo privremeno rješenje za braniteljske udruge nije dobro. Kako vratiti osmjeh na lice najdepresivnije populacije, braniteljske populacije, treba biti cilj, a ne smjena Pavelića. (AGM Kruna)
I mala djeca mogu nositi velike projekte
ZAVRŠEN ZAJEDNIČKI PROJEKT DJEČJEG VRTIĆA I VELEUČILIŠTA U POŽEGI -
POŽEGA – Dječji vrtić sv. Leopolda Mandića, 2b. i 3c. razred Osnovne škole Julija Kempfa i Veleučilište u Požegi zajedno su bili partneri u provođenju projekta „Mali poduzetnik“ koji je financijski poduprlo Ministarstvo poduzetništva i obrta u okviru poduzetničkog impulsa, Mjera D4 obrazovanje za poduzetništvo. Nakon 6 mjeseci provođenja projekta održana je završna konferencija i prikazani rezultati svim sudionicima, ali i roditeljima djece.
- Cilj projekta je bilo razvijanje poduzetničkih osobina kod predškolske dobi uz implementaciju poduzetničkih metoda u odgojno obrazovni proces, kroz niz aktivnosti, vježbi, igara i simulacija rada proizvodnih tvrtki – istakla je dr. sc. Katarina Potnik Galić koordinatorica projekta.
Projekt je predviđao upoznavanje djece s poslovanjem poduzetnika i tvrtki, te su oni podijeljeni u nekoliko grupa stvarno radili na organizaciji nabave voća, druga grupa je od voća proizvodila voćne salate i sokove, treća grupa je radila na marketingu i izradi reklama i letaka za prodaju sokova. Prodaja je prodavala proizvode, a financijska grupa je izradila plan financiranja, obračunavala plaće i isplaćivala osobne dohotke. Osim na radionicama svoju proizvodnju su prodavali i na požeškim ulicama.
Sve korake proizvodnje su odlično i vrlo ozbiljno savladali uz pomoć djelatnika Veleučilišta i svojih voditelja. Dobro su i poslovali, tako da su se na kraju od svojih plaća počastili sladoledom, dio donirali u humanitarne svrhe, a od dijela novca nabavili namještaj za vrtić koji su sami izabrali u katalogu. Sada se vrlo rado svi okupljaju oko tih sjedećih garnitura – rekla je Hrvojka Dubiel Potnik voditeljica projekta, a prikazana je i video prezentacija rada djece u proizvodnji tijesta i kruha, te na izletu u Krašograd.
Svi su dobili i potrebna priznanja kao uspješni mali poduzetnici, po jedno „kinder jaje“ što je izazvalo poseban interes. Predstavljen je i plakat cijelog projekta koji su nacrtali vrtićarci, a koji je najbolje prokomentirala učenica 3 razreda – „I mala djeca mogu nositi velike projekte“.
Radetsky riža popularna u vrijeme osnivanja muzeja
MUZEJ U LONCU PREDSTAVIO AUSTROUGARSKU POSLASTICU -
POŽEGA – Požeški Gradski muzej pokrenuo je svoj gastro blog Muzej u loncu, te tijekom dvije godine provođenja projekta predstavio javnosti niz starih, gotov o zaboravljenih jela grada Požege i sela Požeštine. Jela iz Cirakijevih dnevnika, jela iz starih, rukom pisanih kuharica, i narodna jela koja su već gotovo nestala s jelovnika ponovno su vraćena u centar interesa, ponovno su ih upravo kroz blog i nekoliko javnih degustacija djelatnici muzeja vratili na stolove. S svojim jelima kuhanim po starim receptima gostovali su i u nekoliko slavonskih gradova.
Kako je upravo počelo obilježavanje 90. godišnjice Gradskog muzeja Požega javnosti je predstavljena stara austrougarska poslastica „Radetsky riža“ koja je bila popularna upravo u to vrijeme početka dvadesetog stoljeća. – Ova slastica je prenošena generacijama rukom pisanim kuharicama među požeškim domaćicama, a priređivale su ih supruge industrijalaca tadašnje Požege, dakle supruge vlasnika Stocka, danas Zvečeva, za poslovne partnere i goste. U to vrijeme nijem bilo cateringa, a birtije su bile za puk s pajšlom i filekima, a ovakve fine stvari skidale su se iz kuharica iz doba austrougarske. Ova Radetsky riža radi se od kuhane riže uz dodatak sjeckanih oraha, uz dodatak dresinga od ruma, korice limuna i naranče, a između dva sloja riže stavlja se debeli sloj naribane čokolade za kuhanje. Završno gore ide tanki sloj tučenog bjelanjka, a sve se onda zapeče u pećnici desetak minuta – pojasnila je v.d. ravnateljica muzeja Maja Žebčević Matić, te ponudila kriške prvo na ocjenu novinarima i predstavnicima medijskih kuća. Uz stara jela Požeštine odlično će se slagati i ova stara poslastica, za koju kažu da je preteča čokolade s rižom.
Nastaviti s tradicijom dugom 130 godina
NAJAVLJENA OBNOVITELJSKA SKUPŠTINA MATICE HRVATSKE U POŽEGI -
POŽEGA – Matica Hrvatska u Požegi prvi puta je osnovana 1874. godine i od tada se bilježi njeno djelovanje u društvu i kulturi, no taj rad je vrlo često i prekidan, pa i potpuno zamirao, a zadnji prestanak rada bilježi se od 2003. godine kada je na čelu Matice Hrvatske bio Pavle Bucić. Od tog vremena nije održana niti jedna godišnja skupština, niti se u javnosti bilježi ikakav rad.
- U ime inicijativnog odbora najavljujem obnoviteljsku Skupštinu ogranka Matice Hrvatske u gradu Požegi, koja će se održati 5. veljače u Gradskom kazalištu. Skupina intelektualaca okupila se u jesen s ciljem obnoviti ogranak i vratiti ogranak na mapu ogranaka Matice Hrvatske. To grad Požega sa svojom kulturnom baštinom zaslužuje, a i zbog toga što je duhovni otac Matice Ilirske, odnosno Matice Hrvatske, požeški sin i sugrađanin Vjekoslav Babukić. Ta skupina ljudi vrijedno je radila i stvorila sve preduvjete da se sazove skupština jer imamo 50-tak članova, a izrađeni su i svi potrebni akti – istakla je u ime odbora dr. sc. Vesna Vlašić, te dodala da požeški ogranak bilježi neke svijetle momente, pa je već 1897. imao 124 člana, a 1971. godine čak 1.080 članova.
Tu tradiciju dugu 130 godina rada treba se nastaviti, jer su njeni članovi bili poznati Požežani, Josip Eugen Tomić, Armin Pavić, Janko Jurković, a i najdugovječniji požeški gradonačelnik, kroničar i kulturni djelatnik Franjo Ciraki, podsjetila je povjesničarka Marijana Matijević. Zadnja obnova rada Matice u novoj Hrvatskoj bilježi se 1993. godine, kao društvo postavilo je na Sokolovcu veliki domovinski križ koji i danas tamo stoji, ali na žalost taj rad zamire nakon samo desetak godina.
Inicijativni odbor poziva zainteresirane članove da dođu na obnoviteljsku skupštinu i učlane se u ogranak Matice Hrvatske. Popunjenom pristupnicom i plaćanjem članarine od 150 kuna postaju članovi, te dobivaju uz niz pogodnosti i pretplatu na časopise koje izdaje Matica Hrvatska.
Blagoslovljeni vinogradi na početku vinogradarske godine
ZAVRŠENO VINCELOVO U POŽEŠTINI -
POŽEGA – Kako se na području Požeštine proteže nekoliko poznatih i geografski priznatih vinogorja, od kutjevačkog, pleterničkog do požeškog, tradicionalni običaj blagoslova vinograda o blagdanu sv. Vinka raspoređen je ravnomjerno kroz dva tjedna. Puno je to hektara vinograda, puno poznatih vinograda i vinara, a upravo zbog toga da se ne podudaraju termini raspoređena su događanja. Već nekoliko godina sve započinje velikom feštom u vinogradima Kutjeva d.d., najvećeg vinogradra i vinara, a završava s požeškim i pleterničkim vinogorjem.
Čast da se u njegovom vinogradu održi završna svečanost Vincelova ove godine je imao Ivo Žuljević, na svom lokalitetu u Dragi. Na blagoslovu vinograda i prvgom zarezivanju trsa obitelj Žuljević je imala brojne goste, od dužnosnika iz politike, do gospodarstvenika i poslovnih partnera tvrtke Metalija-trans i trgovačkog lanca Metra koji su u vlasništvu obitelji. Uz dobru tamburašku glazbu, vinogradarski štap, pitka vina i pjesma je išla jedna za drugom, sama od sebe, pa se dočekalo i Marinje. Naime dva najpoznatija Marinka, Šarić i Markota, nakon ponoći nastavili su sa proslavom svoga imendana, a za sve goste pripremili kao iznenađenje vruću janjetinu s ražnja. (AGM Kruna)
Noć muzeja - body painting by Nikola Radmirović
Rekordan broj od 1448 posjetitelja
NOĆ MUZEJA U POŽEGI S NOVIM AKTIVNOSTIMA IZ SATA U SAT -
POŽEGA – Noć muzeja 2014. u Gradskom muzeju Požega donosila je nove aktivnosti iz sata u sat, koje su se odvijale u prostorijama muzeja ali i na prostoru ispred muzeja. Posjetitelja je bilo stalno od 18 sati kada je započeo muzejsko edukativni projekt „Kraljević iz oka gimnazijalaca“, pa do body painting sessiona i računalne memo igre poslije ponoći, a svoju besplatnu ulaznicu uzelo je ukupno 1.448 posjetitelja. Time je postignut rekord u požeškom muzeju, ali i nikada toliko aktivnosti za same posjetitelje što je svakako bilo presudno za ovaj veliki interes i posjet. – Upravo ovaj bogati program koji smo pripremili i dvije velike obljetnice koje obilježavamo, 90. godina požeškog Muzeja i 140. godišnjica osnivanja vatrogasaca doprinijeli su da dobijemo ovoliko puno zainteresiranih za Noć Muzeja. Dobar marketing oko cijele priče zainteresirao je ljude i vratio ih u muzej, što je za nas djelatnike posebno zadovoljstvo – rekla je v.d. ravnateljica muzeja Maja Žebčević Matić.
Kroz muzejsko edukativni projekt o Kraljeviću KRUG-ovci iz Opće i Katoličke gimnazije predstavili su su svoj doživljaj djela Miroslava Kraljevića s njegove nedavne retrospektivne izložbe u požeškom muzeju, a mlade dame i mladići kostimirani u odjeću i s frizurama stotinjak i više godina unazad taj dojam su jasno istakli.
Kako Dobrovoljno vatrogasno društvo Požega slavi 140 godina svoga postojanja, muzej nas je vratio upravo u to vrijeme i prve vatrogasne plesove. Rekonstrukcija takvog jednog plesa, vraća nas u početak 20. stoljeća i vrijeme oko Marinja, kada se tradicionalno i održavao poznati Vatrogasni ples. Za glazbu je bio zadužen češki glazbeni sastav Bohemia, vatrogasci u svojim svečanim uniformama i članovi GKUD Požega u svojim starogradskim nošnjama dočarali su nam pravi vatrogasni bal. Na zidovima dvorane za bal bila je postavljena izložba starih razglednica Požege, koju je pripremila muzejska savjetnica Lidija Ivančević Španiček. Uz ples vidjeli smo i kojim su se društvenim igrama zabavljali Požežani iz tog vremena, a cijela dvorana uspješno je odigrala igru „šalji dalje ukrasni paket“.
Što su jeli naši stari
Kako se nekada jelo i što se pilo kroz dugu povijest Požege imali smo prilike vidjeti ispred muzeja gdje su se pripremali vinogradarski čevap i tradicijska jela, ali i tadašnji fast food. Razni namazi na malenim kriškama kruha bile su preteče današnjeg cateringa, a paštete od šunke, jetrice s dodatkom luka i crvene paprike odlično su se slagale uz liker od crvenog vina, majsko vino, kuhano vino i domaće pivo. Namaz od čvaraka s svinjskom masti bio je poslastica onda, a danas se ponovno vraća na slavonske stolove, jedina razlika je što je danas čvarak, već gotovo nestao, astronomski skup i košta kao najfinije delicije.
Posebne su bile slastice, kojih je bilo desetak vrsta, uz poznate požeške pijance, ili požeške fakine, poderane gaće, čvarnjače, luksuzna peciva, kipflkoch i dr.
Oslikavanje povijesnih kostima
U kasnijim satima veliki broj publike privukao je Body painting session i oslikavanje povijesnih kostima na golo tijelo živih skulptura. Već okušani umjetnik i majstor Nikola Radmirović prikazao je kako nastaje stari slavonski motiv s narodne nošnje koji se zračnim kistom nanosi na golo tijelo, ovaj puta na tijelo mlade djevojke, modela Nikoline. Ona je ovo „oblačenje“ prošla od faze toplesa, do konačnog nanosa narodne nošnje, tako da su svi posjetitelji na kraju zaboravili da je i dalje pred nama ona gola, a zapravo vješto „obučena“ u narodnu nošnju.
Nakon 24 sata startala je i edukativna računalna memo igra „Čuvaj glavu“ koju je prezentirao glumac Robert Ugrin. Igra se on line preko interneta i za sada je nagradna za sve igrače koji savladaju sve nivoe i dođu do kraja igre.
Smrtno stradao pješak u naletu automobila
PROMETNA NESREĆA U KUTJEVU -
KUTJEVO - Jučer oko 18.20 sati u Kutjevu u ulici Republike Hrvatske 26-godišnji vozač osobnim automobilom marke „VW“, slatinskih registarskih oznaka, prešao je preko tijela 58-godišnjaka koji je iz neutvrđenih razloga ležao na središnjem dijelu kolnika. 58-godišnjak je smrtno stradao i slijede daljnji izvidi radi utvrđivanja točnih okolnosti ove prometne nesreće.
Gospić, grad, ljudi, identitet
LIČKO ZAVIČAJNO DRUŠTVO VILA VELEBITA PREDSTAVILA KNJIGU -
POŽEGA – Vrlo aktivno požeško Ličko zavičajno društvo Vila Velebita, nositelj je brojnih kulturnih događanja u gradu Požegi, a uz koncerte, izložbe, predavanja organiziraju i promocije knjiga. Ovaj puta predstavljena je monografija o Gospiću, u izdanju Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba. – Tema knjige je grad Gospić, kao glavni grad Like, kao gospodarsko, županijsko i biskupijsko središte. Malo je sredina u Hrvatskoj koje se mogu pohvaliti s jednom takovom monografijom, znanstveno utemeljenom. Ovo izdanje baca puno svjetla na ukupni pogled na Gospić, od povijesnih i njegovog nastanka iz 1604. godine, preko vojne krajine pa sve do današnjih dana.
Za nas koji smo rođeni i dio svoga života proveli u Lici ova knjiga znači puno i dugo smo ju očekivali – rekao je prof. dr. cs. Josip Fajdić, predsjednik Vile Velebita. Ujedno je iz bogatog kalendara kulturnih manifestacija koje organizira ovo društvo najavio je izložbu akademskog slikara Duška Šibla, izložbu slika Vladimira Džanka, koncert Glazbenog društva Vila Velebita a u svim aktivnostima imamo potporu grada Požege i Požeško-slavonske županije.
- Predstavljamo monografiju o Gospiću, o identitetu Like, monografiju koju je radilo preko trideset znanstvenika uredio je prof. dr. sc Željko Holjevac. Knjiga obrađuje široku lepezu tema, ali na onaj način na koji do sada nisu obrađivane. mons. Mile Bogović, biskup gospićki je za knjigu rekao da je to prva značajna monografija o Gospiću i da je
Gospić ovom monografijom dobio svoj stalni identitet kakav do sada nije imao. Prvi puta je Gospić opisan na ovako visokoj razini – rekao je prof. dr. sc Vlado Šikić u ime izdavača.