Premda četiri od pet potrošača kaže kako zna što su to autohtoni ili tradicijski proizvodi, dobar dio njih pogrešno u ovu skupinu ubraja i domaće brendove robe široke potrošnje

Da u području podizanja svijesti potrošača o autohtonim proizvodima još uvijek ostaje mnogo toga za napraviti pokazalo je anketno istraživanje koje su na reprezentativnom uzorku od 400 ispitanika, proveli magazin Ja TRGOVAC i agencija Hendal. Naime, iako 83,5% ispitanika kaže da zna što su to autohtoni proizvodi, u odgovorima na pitanje koje sve autohtone odnosno izvorno hrvatske proizvode poznaju nalazimo i tvrtke odnosno domaće brendove koji tu svakako ne spadaju.
Ipak, gotovo jedna četvrtina ili 23,8% anketiranih na prvo je mjesto stavilo kulen (slavonski, baranjski), a u "pravu" je bilo i njih 21% koji su na drugo mjesto pozicionirali pršut (dalmatinski, istarski). Na trećem mjestu je i prvi brend – Vegeta sa 16,8% glasova ispitanika, a slijede maslinovo ulje (13,8%), paški sir (12,5%), vina razna (11,3%) i sirevi razni (7,8%). Po broju glasova potom dolazi nekoliko brendova, a listu predvode Kraš proizvodi/čokolade i Podravka s podjednakih 6,5% udjela, potom dolaze Vindija (4,8%), Dukat (3,8%) i Gavrilović proizvodi (3,5%). Istovjetan broj anketiranih građana (3,5%) svoj je glas dao mlijeku kao najprepoznatljivijem autohtonom proizvodu, mandarine (neretvanske) preferira njih 3,3%, rakija šljivovica je najdraža za 3% ispitanika, dok je po 2,5% glasova dobilo ukupno šest proizvoda odnosno brendova: čipka, brašno, Franck, PIK Vrbovec, krumpir (lički) te panceta/slanina/špek. Jabuke su dobile 2,3% glasova, a pet proizvoda/brendova (Dorina proizvodi/čokolade, Faks, med, Zvijezda, šećer) zauzimaju po 2% udjela. Ovaj poduži popis zaključuju štrukli, kiseli kupus/zelje i šunka koji su uzeli po 1,8% glasova, nešto manje od toga (po 1,5%) osvojila je iduća trojka – bajadera, čvarci i prošek, dok je po 1% udjela pripalo kvartetu – sir i vrhnje, Cedevita, čokolada i smokve. Da ne poznaje niti jedan autohtoni proizvod istaknulo je zavidnih 16,5% sudionika ankete.
Stavovi su podijeljeni i kada je u pitanju prepoznatljivost autohtonih proizvoda. Tako na pitanje jesu li autohtoni hrvatski proizvodi dovoljno prepoznatljivi 48,8% ispitanika odgovara potvrdno, dok 51,2% njih smatra kako ovi proizvodi nisu prepoznatljivi.

OBILJEŽEN MEĐUNARODNI DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE HOLOKAUSTA  -

POŽEGA – Obilježavajući Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta Udruga antifašističkih boraca i antifašista Požega održala je komemoraciju i polaganje vijenaca na požeškom Židovskom groblju. Iako mrtvo groblje jer od 2. Svjetskog rata na ovom groblju nitko nije sahranjen, grad Požega je prije nekoliko godina u potpunosti uredio cijeli prostor i ono je danas spomenik.
- Danas u Požeštini ne živi niti jedan pripadnik židovskog naroda, a još prije 2. sv. rata u Požegi je živjelo 60 židovskih obitelji, te u okolnim mjestima. Za vrijeme rata poginulo je 112 Židova, a u samom gradu Požegi od 138 žrtava fašističkog terora 101 su bili Židovi. Progon Židova počeo je odmah nakon uspostave NDH, muškarci su slani u radni logor na isušivanje rukavca rijeke Orljave, a žene su prale željezničke vagone na požeškoj željezničkoj stanici. Židovi su raseljeni na rubne dijelove grada, a sredinom prosinca 1941. sve židovske obitelji poslane su u logore smrti iz kojih se nisu vratili. Preživio je tek jedan dvogodišnji dječak, Ivica Has, koje je spasila požeška obitelj Taborski – istakao je tajnik udruge antifašista Kazimir Simenunović.
Ivica Has danas živi u Izraelu, a Požegu je posjetio nakon uređenja Židovskog groblja. Komemoraciji su uz članove antifašiste nazočili požeški gradonačelnik Vedran Neferović i predsjednik Gradskog vijeća Nino Smolčić, zamjenik župana Miroslav Grozdanić, te predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća Požege Zdravko Dragaš. Nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća članovi udruge antifašista su po starom židovskom običaju uz grobove stavili svatko po jedan kamenčić.
(AGM Kruna)

Požar na dvorišnoj zgradi

U subotu, 25. siječnja 2014. godine oko 20.20 sati u Požegi u Zagrebačkoj ulici uslijed kvara na električnim instalacijama došlo je do požara na dvorišnoj zgradi 76-godišnjaka. Požar je ubrzo ugašen, a materijalna šteta se procjenjuje na nekoliko tisuća kuna.

Narušavanje javnog reda i mira

U subotu, 25. siječnja 2014. godine oko 20.30 sati u Požegi u Kamenita vrata ulici u ugostiteljskom objektu 30-godišnjak pod utjecajem alkohola (1,80 g/kg) bez ikakvoga povoda tjelesno je napao 22-godišnjeg konobara koji ga je više puta tijekom večeri posluživao alkoholnim pićem. 30-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije do otrežnjenja i protiv njega slijedi optužni prijedlog, a protiv 22-godišnjaka obavezni prekršajni nalog, jer je davao alkoholna pića već pijanoj osobi.

Ugrožavanje javnog prometa

U nedjelju, 26. siječnja 2014. godine oko 15 minuta nakon ponoći u Požegi u Zagrebačkoj ulici policijski službenici zatekli su 37-godišnjaka kako upravlja osobnim automobilom marke "Opel zafira", požeških registarskih oznaka, pod utjecajem alkohola (2,40 g/kg) zbog čega je smješten u posebnu prostoriju policije do otrežnjenja i protiv njega slijedi prekršajna prijava.

Eksplozija plina

U nedjelju, 26. siječnja 2014. godine oko 1.20 sati u Pakracu u Braće Radića ulici u stanu na prvom katu stambene zgrade došlo je do eksplozije plina uslijed čega je 54-godišnjak, koji je prevezen u bolnicu u Pakracu, teško tjelesno ozlijeđen. Prilikom eksplozije došlo je do oštećenja susjednih kuća i zgrada i policijski službenici su proveli očevid te slijedi daljnji rad na utvrđivanju okolnosti točnog uzroka eksplozije.

SVEČANO OTVORENA NOVA ZGRADA GLAZBENE ŠKOLE POŽEGA -

OSIM OSNOVNE I SREDNJE GLAZBENE ŠKOLE OČEKUJE SE ODOBRENJE ZA RAD KONZERVATORIJA ZA GLAZBU, PLES I MULTIMEDIJALNU PRODUKCIJU

POŽEGA – Glazbeno obrazovanje u Požegi ima dugu povijest koja bilježi 44 godine, no osnovna glazbena škola je u tom periodu promijenila 6 lokacija i uvijek se oskudijevalo s prostorom. Prije 15-tak godina krenulo je i srednjoškolsko glazbeno obrazovanje, a sada je Požega dobila novu zgradu Glazbene škole, prvu u Hrvatskoj koja je namjenski građena za tu vrstu obrazovanja. U novu zgradu uloženo je do sada 14,5 milijuna kuna. – Grad Požega je osigurao 6,3 milijuna kuna, Ministarstvo regionalnog razvoja 7 milijuna kuna, a Ministarstvo znanosti i obrazovanja 900 tisuća kuna. Za potpuno opremanje nedostaje nam još 3 milijuna kuna i to je naš zajednički cilj. Ova zgrada nije ničije vlasništvo niti ostavština bilo kojeg političara, a jednim zajedništvom na svim razinama moramo pomoći u što kraćem vremenu da se škola što prije dovede u potpunu funkciju. Mi smo svi prolaznici, kao i povijest ovoga grada, ponešto će ostati i zapisano, a ova škola će ostati – rekao je požeški gradonačelnik Vedran Neferović, predajući ključeve nove škole ravnatelju mr. Veljku Valentinu Škorvagi. Gradonačelnik Neferović u tom ispunjenju cilja najavio je organizaciju koncerata, pa i u zagrebačkom Lisinskom.
- Ovom zgradom dobili smo izvrstan hardver a u njega unosimo već provjereni softver. Od naše vizije i nastojanja dobili smo u konačnici ono što smo željeli. sada možemo u nastavu uvesti i suvremene tehnologije, a osim osnovnog i srednjoškolskog glazbenog obrazovanja cilj nam je u što kraće vrijeme dobiti i odobrenje za rad konzervatorija za glazbu, ples i multimedijalnu produkciju s kojom bi se proširili i na visoko obrazovanje s nekoliko studija – istaknuo je ravnatelj Škorvaga koji najavljuje i iskorake u novi požeški sedmodnevni festival Aurea fest, ali i poveznicu ovog hrama glazbe s gospodarstvom, turizmom i integraciju s cijelim društvom.
Da je i Požega u Slavoniji ali i Hrvatskoj ponovio je i župan Alojz Tomašević već na nekoliko značajnih događanja u Požeško-slavonskoj županiji, jer na otvorenju nije nazočio nitko iz ministarstava i Vlade RH. – Naš Slavonac s glazbom se druži od svog rođenja, odrastanja, svatovanja, kroz cijeli život i glazba ga prati do smrti. Ovaj veličanstveni glazbeni hram je spomenik našim prošlim generacijama ali i naš zalog za budućnost, naš zalog za mlade generacije.
Svečanosti otvorenja nazočio je Tomislav Čuljak, potpredsjednik Hrvatskog sabora, saborski zastupnici Franjo Lucić (HDZ) i Dražen Đurović (HDSSB), dekan Muzičke akademije red. prof. Dalibor Cikojević, ravnatelji glazbenih škola diljem Hrvatske i značajni glazbeni umjetnici porijeklom iz Požeštine. Sve prostore nove škole i one koji će u tim prostorima učiti, raditi i stvarati blagoslovio je požeški biskup dr. Antun Škvorčević, ističući važnost i prisutnost glazbe u životu čovjeka.

12. GRANIČARSKO-ŠOKAČKO SIJELO U ZAGRAĐU -
 

ZAGRAĐE – Djevojke u najljepšim nošnjama, za njima gizdave snaše, a i šokci su se dotjerali na 12. Graničarsko-šokačkom sijelu u Zagrađu, koje organizira tamošnji KUD Zagrađe. Zagrađani a i njihovi gosti, gotovo svi u narodnim nošnjama, na stol su iznijeli i tradicionalna jela toga kraja koja su se nudila raboti za vrijeme poljoprivrednih radova, radova u kući, čijanja perja, krunjenje kukuruza, ali i za svece i blagdane, za krštenja, svadbe i kada se šokac veselio. Svojoj tradiciji su ostali vjerni i ovih dvanaest godina od kada se organizira ovo šokačko sijelo, jer na stolove se donosi samo domaća hrana i jela pripremljena po receptima baka. Mnogi su sačuvali i staro posuđe i pribor za jelo, staro stinjak i više godina, koje je također stavljeno na stol. Svake godine proglašava se i najšokačkiji stol, a ove godine to je bio stol broj 25, kojega su pripremili za svoje goste domaćini Stjepan Hrvatić i Šavo Srdarević iz Zagrađa.
- U ovim našim lijepim običajima uživa i staro i mlado, cijelo selo živi za ovo. Članovi KUD-a posebno su aktivni u ovom sijelu i svi vole obući narodnu nošnju – rekla je predsjednica KUD-a Zagrađe, Ljubica Sentić, koja ističe da se i članice folklora ali i žene u selu unazad nekoliko godina sve više bave vezom, zlatovezom, šlinganjem, tkanjem i šivanjem dijelova i cijelih narodnih nošnji.
Da je tome tako pokazala je i najstarija sudionica sijela 82-godišnja Franciska Uremović, koja nam je spremno pozirala kao prava manekenka. – Ja sam u folkloru sudjelovala od svoje 12-godine, kao curica sam oblačila dječju narodnu nošnju i evo sada već sedamdeset godina me drži ta ljubav prema nošnji i folkloru – kaže baka Franciska.
Sijelo je uvijek i natjecateljsko, jer se šokice i šokci natječu tko će biti najljepši, tko će obući najljepšu nošnju, a tko imati najljepšu frizuru. Ove godine najljepša šokica je bila Katarina Brzić iz Zagrađa, a najljepši šokac Mihael Vargašević iz susjednih Grižića.
Svoj po šokački uređeni stol imali su i saborski zastupnik Franjo Lucić i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević. Goste su zabavljali vrsni tamburaši iz TS Posegana, pa je plesa i slavonskih kola bilo na pretek. 

PLETERNICA - Kako se u vinogradarstvo i vinarstvo prije nekoliko godina uključila obitelj Markota, tako su se i tradicija i održavanje vinskih običaja ponovno vratila u Pleternicu. I ovogodišnje Vincelovo u vinogradu na lokaciji Starac, uz veliku stambenu vinsku bačvu, okupilo je veliki broj prijatelja i poslovnih suradnika obitelji Markota.
Valja dobro započeti novu vinogradarsku godinu, dobro orezati lozu, dati joj božji blagoslov i zaliti stari trs dobrim vinom. Tu tradiciju Marinko Markota nije dao iznevjeriti, nego je uz pomoć svojih vincelovskih kumova i pleterničkog župnika Antuna Čorkovića obavio po starom običaju. Uz pucnjeve topova Građanske straže Požega i zvuke tambura TS Zlatna dolina sve se proslavilo uz pjesmu i obvezno zalijevanje dobrim vinima. Goste iz Istre i ovaj puta je vinograd dovezao Brzi Vinko, no ovaj puta više nisu morali suprugama objašnjavati da ih je vozio autobus iz filma u kojemu se loži peć na drva. One su to i tako pripisivale njihovom ranom druženju s čašicom.

VETOVO – Već drugu godinu vinogradari i vinari iz Vetova organiziraju proslavu Vincelova na jedinstvenom Trgu sv. Vinka, uz ogledni vinograd koji su posadili duž trga. Ove godine obilježavanje Vincelova organizirali su uz pomoć svoje novoosnovane Udruge vinogradara i vinara Veteri Castra Vetovo. I ova proslava i veliki broj okupljenih garancija je da će oni u tome uspjeti, jer imaju volje i elana, a i podršku svih stanovnika Vetova te obrtnika i poduzetnika s njihovog područja.

Blagoslov uz želju da im grozdovi budu veliki kao slanina i kobasice koje su objesili na lozu, dao je vetovački župnik Tomo Mrnjec, a zajednički su prve trsove orezali predsjednik udruge Branko Jakobović, uz pomoć župana Alojza Tomaševića, kutjevačkog gradonačelnika Ivicu Nikolića, predsjednicu kutjevačkog vijeća Josipu Miličević i članove vetovačke udruge.

Za zabavu su bili zaduženi glazbeni bend Nikice Oberana, Tamburaški sastav Garavuše i kao solista Stjepan Jeršek Štef. Uz dobru hranu koju su pripremili domaćini i Restoran Schon Blick trebalo je samo kupiti čašu i etui, a sve ostalo je bilo besplatno i u dostatnim količinama.

FOTOGALERIJA SA VINCELOVA KOD JAKOBOVIĆA  -

PROSLAVA VINCELOVA U POŽEGI -

POŽEGA - U najužem središtu grada Požežani su zajedno sa svojim gostima iz Rijeke, Vrbovskog, Osijeka, Brača, Kaštela, Ploča, Davora, Pakraca, Lipika i mnogih drugih gradova proslavili blagdan sv. Vinka.
Uz paljenje vincelovske vatre i simboličku rezidbu trsova bila je to prilika i za prezentaciju triju projekata u kojima su svi uživali budući da je bila upriličena degustacija morskih ali i slavonskih delicija te tradicionalnih jela koja su se pripremala za Vincelovo.
- Ovdje je uistinu prekrasno a Požežani su vrlo gostoljubivi zato se osjećamo kao kod kuće. Drago nam je što smo tu i što vam možemo ponuditi dio svojih proizvoda posebice našu tradicionalnu „morsku kuhinju“. Mi uživamo u vašim slavonskim specijalitetima a vidim da i vi uživate u našima - rekla je Danica Baričević, predsjednica Udruženja obrtnika otoka Brača.
Svoje oduševljenje Požegom i Požežanima nisu krili ni ostali gosti posebice oni iz Kaštela. Na štandovima svoje su proizvode nudili i domaći proizvođači. Među njima je bila i Sanja Tekavčić koja je prezentirala tjesteninu tvrtke Novak iz Novoselaca. Svoje su proizvode izlagali i na degustaciju nudila i druga obiteljska poljoprivredna gospodarstva, domaći kulen i ostali suhomesnati proizvodi Vjenceslava Hruške iz Bjeliševca, proizvođači meda, sira Mljekare Biz, bučinog ulja tvrtke Grbić, požeški vinari sa svojim vinima. U zabavnom su programu nastupila oba požeška folklorna društva s jedinstvenom koreografijom i tamburaški sastavi. Vincelovsku vatru zajedno su zapalili požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, predstavnici obrtnika i Turističke zajednice grada Požege. Manifestaciju je otvorio požeški gradonačelnik Vedran Neferović.

UDRUŽENJE OBRTNIKA POŽEGA UGOSTILO OBRTNIKE PRIMORJA I DALMACIJE -

POŽEGA – Požeško Udruženje obrtnika već nekoliko godina održava odlične odnose s obrtnicima iz Rijeke, Vrbovskog, Kaštela, Splita i Brača. Ove godine ponovno su ih ugostili u okviru njihovog nastupa na manifestaciji požeškog Vincelova i Zeleno-plave inicijative u svom Obrtničkom domu.
- Mojim dolaskom na čelo Udruženja obrtnika Požega ja sam nastojao što više intenzivirati te susrete, potaći međusobni rad, razmjene dobrih iskustava i razmjenu dobara, pa čak i preporuke djelatnika koji su odlazili na rad u ugostiteljstvo za vrijeme ljetne sezone. Mi smo za njih davali preporuke naših dobrih vinara i kvalitetnih vina, suhomesnatih proizvoda i ostalih proizvoda naših obrtnika. Oni već nekoliko godina dolaze i upotpunjuju naše manifestacije koje se održavaju u našem kraju kada kod njih nije sezona, a mi odlazimo kod njih na njihove manifestacije, u Kaštele u 6. mjesecu kada su Dani kaštela, na Brač u jematvu. U ta druženja uvijek sa sobom vodimo i folklor, tamburaše, naše vinare, a oni k nama također dođu sa svojim folklorašima – istakao je Slavko Rich, predsjednik požeškog Udruženja obrtnika.
Nakon aktualnog sata koji je ovaj puta malo kasnio jer goste je u putu zahvatio snježni poremećaj, ali su ih domaćini strpljivo dočekali i pripremili dobru okrjepu. Putovali su po četiri, pet sati više zbog snijega pa im je ovakva dobrodošlica prijala, a ubrzo su se pomiješali pa se ravnopravno čula i slavonska i dalmatinska pjesma.