
Vanja
Iz policijske bilježnice
Prometna nesreća s materijalnom štetom
U četvrtak, 6. veljače 2014. godine, oko 21.30 sati, u Požegi, u Ulici Pavla Radića, 29-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom marke „Mercedes“, požeških registarskih oznaka, pod utjecajem alkohola u organizmu u koncentraciji od 1,12 g/kg i za vrijeme dok mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima, izgubio je nadzor nad vozilom prilikom čega je sletio u putni kanal te udario u kolni ulaz na poljoprivrednom zemljištu. Protiv 29-godišnjaka slijedi prekršajni nalog.
Tijekom jučerašnjeg dana dogodio se i jedan bijeg s mjesta prometne nesreće u Požegi, u Ulici Andrije Hebranga.
Narušavao javni red i mir
U četvrtak, 6. veljače 2014. godine, oko 17.45 sati, u Požegi, u Cehovskoj ulici, u trgovini, 51-godišnjak koji je bio pod utjecajem alkohola u organizmu u koncentraciji od 1,30 g/kg je bez ikakvog povoda tjelesno napao 25-godišnju prodavačicu. Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 51-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi optužni prijedlog.
Radionica za stočare i ratare o primjeni bioplinskih postrojenja
INEMAD – POBOLJŠANO UPRAVLJANJE HRANJIVIMA I ENERGIJOM KORIŠTENJEM ANAEROBNE DIGESTIJE -
KUTJEVO – U Uzgojno proizvodnom centru Simentalac u kutjevačkoj Gospodarskoj zoni Kamenjača predstavljen je projekt INEMAD – Poboljšano upravljanje hranjivima i energijom korištenjem anaerobne digestije koji se provodi u 8 zemalja Europske unije a uključeno je ukupno 13 partera. Jedan od partnera u ovom višegodišnjem projektu vrijednom 50 milijardi eura je Sisačko-moslavačka županija, koja će projekt predstaviti u ostalim slavonskim županijama. Za zainteresirane stočare, posebno one udružene, kao na primjer UPO Simentalac, te ostale zainteresirane poljoprivrednike koji imaju veliku ratarsku proizvodnju s puno biljnih ostataka organizirana je radionica „Bioplinska postrojenja – temelj moderne i profitabilne stočarske i ratarske proizvodnje“.
- Projekt INEMAD bavi se novim tehnologijama i obnovljivim izvorima energije, razinom hranjiva u poljoprivrednoj proizvodnji, kako biljnoj tako i stočarskoj. Financira se iz europskih sredstava iz programa FP7, projekta koji je orijentiran na tzv. trokutu znanja, istraživanje, inovacije, obrazovanje. Sisačko-moslavačka županije je jedina u tom programu na ovom području EU, koja je već dosta poodmakla u osnivanju i postavljanju bioplinskih postrojenja. Na taj način oni racionaliziraju svoju proizvodnju i koriste biljni i životinjski otpad – rekla je Tatjana Puškarić, pročelnica Odjela za upravljanje pristupnim fondovima EU Sisačko-moslavačke županije.
Poljoprivrednicima Požeško-slavonske županije su na radionici prikazano koje su to nove prakse u poljoprivredi Europe i kako se uspostavljaju bioplinska postrojenja, koju su to preduvjeti u poljoprivrednoj proizvodnji kako bi sve imalo svoju učinkovitost. – Bioplinska postrojenja donose i poštivanje nitratne direktive, iskorištavanje otpada, iskorištavanje gnojnica, sve ostatke iz biljne proizvodnje i zaokruženje s proizvodnjom energije. Investicije su isplative već za pet godina, a sve investicije prate programi EU, za sada program ruralnog razvoja, ali i mjere Ministarstva poljoprivrede – istakla je Puškarić, a navela i primjer konkretnog proizvođača koji ima 50 grla stoke i poljoprivrednu proizvodnju hrane za tu stoku, koji od svega otpada može proizvoditi struju za svoje potrebe farme i domaćinstva i da mu se to ulaganje isplati kroz 5-7 godina. No osim dobiti kroz energiju bitno je da je poljoprivredni proizvođač ušao u poštivanje svih direktiva zaštite okoliša koje su dosta rigorozne i njihovo poštivanje traži određena ulaganja ili nepoštivanje donosi velike kazne. – Upravo ta potreba zbrinjavanja otpada na ekološki prihvatljiv način potaći će gradnju takvih postrojenja, no neće ga morati graditi svi naravno, nego će onima koji ga budu sagradili ostali voziti svoj otpad na zbrinjavanje. Tako smo mi u Danskoj vidjeli obitelj koja se cijela bavi s time, a svi okolni farmeri voze svoj otpad iz staja, otpad od biljne proizvodnje pa i viškove proizvodnje koja je ostala neprodana. Jedan farmer im je dovezao desetke tona luka koji je ostao neprodan i dalje je poslužio kao sirovina u bioplinskom postrojenju – pojasnila je Puškarić, navodeći niz pozitivnih primjera iz Europe gdje farmeri i stočari kasnije od proizvođača energije participiraju dio jeftinije energije. Na taj način rješava se više stvari odjednom i ostvaruje dodatni prihod koji je u poljoprivrednoj proizvodnji bitan.
Na radionici je sa svojim pitanjima bio i Ivo Grbić, koji za potrebe svoje uljare bučinog ulja u vlastitom uzgoju i s kooperantima uzgaja buču golicu na 500 ha. Nakon vađenja bučine sjemenke sav ostali dio buče ostaje na polju samljeven. – Upravo sam došao nam ovu radionicu vidjeti da li bi se isplatio takav ostatak od buče, kojega na hektaru bude i tridesetak i više tona možemo iskoristiti u takvom jednom bioplinskom postrojenju i kakva bi bila isplativost uči u takav projekt. Nama je potrebno dosta energije za sušenje bučine koštice, koju sada sušimo na drvnu sječku i ostatke bilje proizvodnje, kao košticu od višnje i dr. Tu smo već jako napredovali i smanjili troškove u odnosu na korištenje plina. Imamo i silose u kojima sušimo žitarice, soju, a za sve je potrebno puno energije, pa i u samoj uljari – pitao je Ivo Grbić, koji se proizvodnjom bučine koštice i bučinog ulja bavi već nekoliko godina, a dio proizvodnje već uspješno izvozi na austrijsko tržište.
- Ja sam upravo zbog ekološke proizvodnje u svojim vinogradima nabavio unazad pet godina nekoliko stotina crvenog kanadskog goveda, Red Angus, koje cijelu godinu živi u prirodi, a prihranjujem ih u natkrivenim štalama samo u zimskim mjesecima, no pojavljuje mi se čak do dvije tisuće kubika gnojiva viška. Imam i kompostište gdje je stajski gnoj pomiješan s ostatcima grožđa, od vinskog podruma, sve se miješa i kad sazrije u godinu dana, s time gnojim vinograd. Ali ako u tih godinu dana se može dobiti jedna nova energija svakako ću pokušati iskoristiti i primijeniti novu tehnologiju i iz bio mase dobiti novu korist – rekao je poznati i najnagrađivaniji vinogradar i vinar Ivo Enjingi, koji u ekološkom uzgoju ima 50 ha sa desetak sorti grožđa.
Otvorili novu prodavaonicu u Požegi
16 GODINA USPJEŠNOG POSLOVANJA TVRTKE OROZ PHARM -
POŽEGA – Od sada je Oroz Pharm prisutan i na području grada Požege, jer je prošlog vikenda otvorena nova poljoprivredna ljekarna i prodavaonica u Frankopanskoj ulici na broju 53. Do sada u ovih 16 godina uspješnog poslovanja imali su prodavaonicu u Pleternici i uglavnom bili orijentirani na to područje. – Sada smo napravili korak i u Požegu jer su nas to naši kupci i poslovni partneri već duže vremena tražili. Ovdje će za sada raditi dva djelatnika od kojih je jedan inž. agronomije, stručnjak za voćarstvo, vinogradarstvo i povrtlarstvo, a drugi s 15 godina iskustva u tvrtki Oroz pharm. Nadam se da će oni i mi svi skupa kao tim od 8 ljudi zadovoljiti potrebe naših kupaca, poljoprivrednih proizvođača, amatera, hobista i profesionalaca, do povrtlara prema kojima u posljednjih nekoliko godina najviše idemo – rekao je Perica Oroz, vlasnik tvrtke Oroz pharm.
U samoj prodavaonici ponuđeno je na stotine artikala za ratare, stočare, voćare, vinogradare i povrtlare, ali i obiteljske vrtove, te posebno velika ponuda za kućne ljubimce, od hrane do sredstava za njegu i uljepšavanje. – Trudit ćemo se da nam cijene uvijek budu pristupačne, no to će svakako ocijeniti naši kupci. Mi smo im se sada približili jedan korak bliže i nudimo im našu pomoć, da im budemo servis u svim njihovim potrebama. Evo u svakom trenutku imamo bar 300 raznih sredstava za zaštitu bilja, sjemensku robu najboljih proizvođača, cijela paleta stočne hrane, osam raznih brandova umjetnih gnojiva, robu poznatih brandova u području poljoprivrede. nadam se da ćemo svi profitirati u ovom poslu pa i mi – dodao je Perica Oroz, koji se posebno i specijalizirao za sustave navodnjavanja i plasteničku proizvodnju.
Za predstojeću proljetnu sjetvu već sada se može nabaviti sav potreban repromaterijal, proljetnu zob i ječam, stočni grašak, soju i desetak vrsta kukuruza, uglavnom domaćih brandova, ali i nekoliko sorti najpoznatijih europskih i svjetskih proizvođača sjemena.
Počela Zimska škola rezidbe voćaka
U VOĆNJACIMA POLJOPRIVREDNO PREHRAMBENE ŠKOLE POŽEGA -
POŽEGA - I ove kao i prijašnjih godina tijekom zimskih mjeseci organizira se Zimska škola rezidbe voćaka. Ove godine škola je počela 4. veljače, a trajati će nekoliko dana. Teorijski dio se održava u vijećnici općine Kaptol, a praktični dio na različitim lokacijama oko Kaptola i Požege. Cilj organiziranja ove škole je podizanje razine znanja iz rezidbe kako onima koji se tim poslom profesionalno bave tako i onima kojim je voćarstvo hobi. Nakon 3 sata predavanja o vrstama jabuka, vrstama stabala jabuke, te alatu kojim se ona obrezuje došli su i do praktičnog dijela. Polaznici su išli u školski voćnjak Poljoprivredno prehrambene škole u Požegi gdje su mogli vidjeti kako se pravilno trebaju obrezivati stabala Jabuke. Ove godine ima nešto manje polaznika nego prošle godine ali su svi jako zainteresirani i spremni na učenje i rad, također su im se priključili i učenici Poljoprivredno
prehrambene škole pri obrezivanju voćnjaka, a prve praktične sate pohodio je i zamjenik župana Ferdinand Troha, inače hobista voćar.
Škola je potpuno besplatna, a organizator Savjetodavna služba Požeško-slavonske županije od polaznika traži samo da ponesu svoj pribor za orezivanje, škare, pilu, brusni papir ili fini brus za oštrenje alata i rukavice za zaštitu ruku.
- Na zimsku školu rezidbe dolazim već sedmu godinu i nije mi problem putovati 30 kilometara kao bi naučio nešto novo i obnovio staro znanje, inače se bavim voćarstvom iz hobija imam oko dva jutra raznih voćaka i šljiva. Što se sam rezidbe tiče nije ništa problem rezati, ali je problem kasnije skupljati odrezane grane - rekao nam je Ivica iz Sovskog dola
- Ove godine sam prvi puta došla s svojim sinom jer smo prošle godine posadili voćnjak pa ćemo ove godine tek prvi puta obrezivati voćke. Jako sam oduševljena sa seminarom koji smo slušali prije nego smo došli u voćnjak i svima bi predložila da dođu i da se priključe zimskoj školi, inače sam iz Slavonskog Broda i tamo imamo oko 500 voćaka raznih vrsta, neke su stare oko 3 godine, a veći dio je od prošle godine. - izjavila je Vera Baračević iz Slav. Broda.
I ostali sudionici zimske škole rezidbe istakli su da će im naučeno jako pomoći u održavanju svojih voćnjaka, a mnogi od njih od hobističkih površina uskoro kreću i na ozbiljnije površine voćnjaka.
Tenis klub Požega posjetio PBZ Zagreb Indoors
Teniski klub Požega na Zagreb Indoors Kids Tennis Day -
U Domu sportova je i ovaj put tijekom Zagreb Indoorsa bilo vesele dječje razigranosti. Smijeh, veselje i cika na teniskom igralištu, a uz to i profesionalni tenisači u, eto, sasvim drugačijem ambijentu od onoga na koji su naviknuti. Bio je to još jedan Kid's Day, na kojem je bilo više od dvjesto djevojčica i dječaka, koji su sudjelovali u zabavnim igrama, a mnogi među njima su prvi put dohvatili reket i loptu.
Pomagali su im Mate Pavić i Jonathan Erlich, potom i Ivan Dodig i Marcelo Melo, pa je doživljaj bio potpun. Vesela lica rekla su sve!
- I ove godine Teniski kluba Požega je organizirao besplatan prijevoz autobusom, ulaznice, te sokove i sendviče za sve polaznike klupske škole tenisa, natjecatelje te ostale članove kuba. Svake godine organiziramo odlazak na ovaj veliki teniski turnir u Zagreb sa ciljem promocije naše škole tenisa, podizanja interesa kod mladih za tenisom i sportom uopće te kako bi smo svi zajedno vidjeli profesionalne tenisače na djelu. Glavni cilj i zadaća ovoga kluba je rad sa mladima i njihovo uključivanje u sport – rekao je Bruno Horvat, predsjednik Tenis kluba Požega, koji je ove godine poveo pun autobus dječaka i djevojčica, mladih tenisača.
Mjesec Ljubavi
PROMO ČLANAK
Stiskanje u sjedalima za zaljubljene i gledanje filma u zagrljaju voljene osobe ove je veljače još romantičnije zahvaljujući CineStarovom MJESECU LJUBAVI koji se povodom Valentinova održava u svim CineStar kinima od 6. veljače do 5. ožujka.
Tom prigodom CineStar je pripremio originalan, zabavan i totalno filmski LJUBAVNI PAKET ZA DVOJE kojeg od 6. veljače možete potražiti na blagajnama CineStara te prekrasne naslove u kojima će zasigurno uživati brojni parovi.
Ove godine, stoga, ne trebate razmišljati previše o poklonu za Valentinovo, jer LJUBAVNI PAKET ZA DVOJE uključuje 2 kupona-ulaznice za filmove u 2D, ljubavni meni (velike kokice, 2 x srednje piće 0,5l) te ljubavni DVD poklon, a cijena je prigodna: 99 kuna. Kuponi se mogu iskoristiti od 6.2. do 31.12.2014.
A od pomno izabranih kinonaslova svatko će tijekom MJESECA LJUBAVI zasigurno naći svoju idealnu kombinaciju romanse, fantazije i akcije:
13.2. BESKRAJNA LJUBAV
Nema ničeg snažnijeg niti uzbudljivijeg od prve ljubavi. To je bezvremenska tema o kojoj je pisao još i Shakespeare, a koja je i danas suvremena jer predstavlja prekretnicu u životu svakog čovjeka, u svakoj generaciji.
U filmu BESKRAJNA LJUBAV Alex Pettyfer je karizmatični David Elliot, sin automehaničara, a Gabriella Wilde Jade Butterfield, djevojka iz visokog društva. Njihove međusobne simpatije pretvaraju se u ljubavnu vezu koju njihovi roditelji pokušavaju spriječiti, a iako se između njih nalazi dubok jaz klasnih razlika, gravitacijska sila koja ih privlači ne može se poreći niti zaustaviti.
13.2. ZIMSKA PRIČA
ZIMSKA PRIČA najnoviji je filma oskarovca Akive Goldsmana (Genijalni um, Da Vincijev kod, Gospodin i gospođa Smith…) s prvoklasnom glumačkom ekipom o vjeri u čudo, isprepletenim sudbinama te vječnoj borbi dobra i zla. Colin Farrell u potpuno drugačijoj ulozi od svih dosadašnjih zaljubit će se u prelijepu Jessicu Brown Findley, a u njihovu ljubav, namjerno ili slučajno, bit će upleteni i Jennifer Connelly, Russell Crowe te Will Smith.
20.2. POMPEJI
Romansa, avantura i prirodna katastrofa kataklizmičkih razmjera najbolje opisuju film POMPEJI čija je radnja smještena u 79. godinu. Rob po imenu Milo (Kit Harington) nepobjedivi je gladijator koji se, dok Vezuv eruptira i izbacuje bujice užarene lave, mora izboriti za odlazak iz arene kako bi spasio voljenu Cassiu (Emily Browning), prelijepu kćer bogatog trgovca koja je protiv volje zaručena za pokvarenog rimskog senatora.
27.2. LJEPOTICA I ZVIJER
1720. nakon kalvarije svojih brodova, financijski uništen trgovac preseli se na selo sa šestero djece, od kojih je najmlađe Ljepotica- vesela i ljupka djevojčica. Jednog dana, tijekom napornog putovanja, trgovac zaluta na čarobno imanje Zvijeri koja ga osudi na smrt zbog krađe ruže.
Osjećajući odgovornost za strašnu sudbu koja je snašla njezinu obitelj, Ljepotica se odluči žrtvovati umjesto oca.
U dvorcu Zvijeri Ljepoticu ne čeka smrt, nego čudan život u kojemu se tre¬nuci mašte izmjenjuju s veseljem i sjetom, jer svake se večeri Ljepotica i Zvijer druže.
U filmu LJEPOTICA I ZVIJER glume: Vincent Cassel, Léa Seydoux, André Dussollier i Eduardo Noriega.
Više informacija o MJESECU LJUBAVI i LJUBAVNOM PAKETU ZA DVOJE potražite na:http://www.blitz-cinestar.hr/mjesec-ljubavi-u-cinestaru-4517
Prva operacija rekonstrukcije dojke u požeškoj bolnici
POŽEŠKI KIRURZI UZ POMOĆ KIRURŠKE EKIPE KBC ZAGREB -
PRVA TAKVA OPERACIJA U JEDNOJ HRVATSKOJ ŽUPANIJSKOJ BOLNICI
POŽEGA – Požeški kirurzi Opće županijske bolnice izveli su pravi podvig, prvu operaciju estetske rekonstrukcije dojke vlastitim tkivom, uz pomoć kirurške ekipe KBC Zagreb. Operaciju je izveo specijalista plastične kirurgije Kristijan Matković iz požeške bolnice sa svojim timom, uz asistenciju prof. Davor Mijatović, pročelnika Zavoda za plastičnu kirurgiju KBC Zagreb. – Doktor Matković je kod nas završio specijalizaciju iz plastične kirurgije, proveo dvije godine gdje je sve naučio. Ja mu čestitam što se odlučio na ovu operaciju, jer on je jedini, doslovno jedini od svih koju su završili specijalizaciju plastične kirurgije, koji se odlučio u svojoj sredini napraviti ovaj složen i kompleksan zahvat. ovo nije svakodnevni zahvat niti u većim centrima a pogotovo se to ne radi u županijskim bolnicama. Mi smo se odlučili doći na njegov poziv jer je izvrstan kolega i stručnjak, a cilj je da se dalje razvija, jer mi smo morali ići u inozemstvo da bi to naučili – istakao je prof. Mijatović, dodajući da operacija traje od 8 do 12 sati, jer se pacijentici skida višak trbušnog tkiva zajedno s kožom i krvnim sudovima, te vrši rekonstrukcija dojke koja joj je zbog oboljenja od karcinoma prije dvije godine uklonjena. Perjanica svake bolnice je upravo rekonstrukcija dojke, jer svaki dio mora biti odrađen
do perfekcije, radi se pod mikroskopom i spaja svaka žila, npr. na žilicu debljine 1 mm morate staviti 9 šavova. Ovom operacijom osim rekonstrukcije dojke estetski se uredi i dio trbuha s kojega se uzima tkivo.
- Ovo je za našu bolnicu prva ovakva operacija, gdje ćemo potpuno završiti liječenje pacijentice oboljele od karcinoma dojke. Za pacijentice to će značiti konačni i psihološki efekt, jer uklanjanje dojke je izazvao jedan stres, uz već postavljenu dijagnozu zloćudne bolesti. Ovo omogućava puno bolji oporavak i fizički i psihički. U konkretnom slučaju riječ je o Požežanki pedesetih godina koja se dobrovoljno javila za ovu vrstu operacije i mi smo joj to omogućili – rekao je dr. Matković, zadovoljan što mu je omogućeno da provede jednu ovako složenu operaciju prvu u požeškoj i u županijskoj bolnici.
Cijena vode koju plaćaju Požežani među najnižima
TEKIJA BILJEŽI SAMO 22% GUBITKA VODE U MREŽI ŠTO JE MEĐU NAJMANJIMA GUBITCIMA U HRVATSKOJ VODOOPSKRBI -
REVIZIJSKI NALAZ NE NALAZI VELIKE NEPRAVILNOSTI NA U POSLOVANJU
TVRTKE KOJA OBAVLJA VODOOPSKRBU POŽEŠTINE
POŽEGA - Na području Požeško-slavonske županije postoje dvije tvrtke koje se bave vodoopskrbom i odvodnjom, Komunalna tvrtka Tekija d.o.o. koja taj posao obavlja za Požeštinu i Komunalac d.o.o. koji posluje na području gradova Pakrac i Lipik, a najmanji dio primjedbi za našu županiju u revizijskom nalazu odnosi se na tvrtku Tekija d.o.o., ističe direktor Tekije Ante Kolić. – To je prva takva revizija i pristup ovoj tematici koja nije tako jednostavna. Nalaz revizije što se Tekije tiče, nema velikih primjedbi i dobili smo sugestije što trebamo činiti. Primjedbu da treba odvojiti ostale komunalne usluge iz poslovanja i iskazivati ekonomsku cijenu vode mi smo proveli i od ove godine vodoopskrba i odvodnja posluju samostalno, dok se ostale komunalne usluge građanima pružaju iz druge komunalne tvrtke. Izjednačavanje cijena vode za domaćinstva s onima za gospodarstvo čini problem, jer to povlači za sobom smanjenje cijena za gospodarstvo, a porast cijene vode za domaćinstva – kaže Kolić, koji ističe da su cijene Tekije ispod državnog prosjeka, što je utvrdila revizija, pa čak među najnižim u Hrvatskoj.
Mjera za smanjenje gubitaka vode u sustavu stavljena je svima kao prijedlog, no Tekija d.o.o. ima gubitke među najmanjim u cijeloj Hrvatskoj, samo 22 posto, a brojne aktivnosti i obnavljanje starijih mreža stalno se rade upravo u tom cilju.
- Što se tiče fiksnog dijela u cijeni vode, Tekija je u tome ispod prosjeka RH, no ostaje problem kod svih vodovoda u Hrvatskoj za zgrade koje imaju jedno vodomjerno mjesto. Takva mjesta mi obilazimo svaki mjesec, vršimo očitavanje, radimo obračune potrošnje u dogovoru s predstavnikom stanara i šaljemo uplatnice po potrošnji za svaki mjesec. Kod domaćinstava taj posao radimo dva puta godišnje, pa su tu i troškovi manji – kaže Kolić, koji ističe da je to problem samo kod starijih zgrada, a da se kod stanogradnje koja je rađena zadnjih deset ili petnaest godina taj problem više ne pojavljuje. Gdje god je bilo moguće svakom stanu ugraditi njegov vodomjer to je i urađeno, a nastojat će se ugraditi s nešto većim preinakama i u ostalim zgradama, a to je i obveza vlasnika stambenog prostora. U ovim slučajevima u prekršaju su oni.
- Tekija cijenu vode određuje po uredbi i sastoji se od fiksnog i varijabilnog dijela. Naknade koje se plaćaju idu Hrvatskim vodama, a koncesijska naknada u Državni proračun. Naknadu za koncesiju građani plaćaju 7 lipa, ona je iskazana u cijeni vode i moram napomenuti da građani Požeštine imaju najmanju naknadu u RH – kaže Kolić, no stvarnu cijenu vode moći će se utvrditi tek sada kada Tekija za vodoopskrbu posluje kao samostalno poduzeće, i kada tvrtka nije opterećena s troškovima ostalih komunalnih djelatnosti koje sada radi tvrtka Komunalac. Nema više niti zajedničkih službi, niti zajedničkih troškova. Da li će Požežani piti najjeftiniju vodu i dalje, pokazat će slijedeći mjeseci i novo poslovanje Tekije d.o.o., a najavljene veće cijene za koncesije koje propisuje država svakako će tu cijenu korigirati – na gore.
Izabrano novo rukovodstvo na čelu s dr. sc. Vesnom Vlašić
OBNOVITELJSKA SKUPŠTINA OGRANKA MATICE HRVATSKE U POŽEGI -
MATICA HRVATSKA BILJEŽI TRADICIJU RADA U POŽEGI DUGU 130 GODINA
POŽEGA - Matica Hrvatska s dugom tradicijom od 130 godina, ponovno se vratila u Požegu, nakon višemjesečnog truda i rada Inicijativnog odbora za obnovu rada Ogranka MH. Pokazano je kako se ustrajnošću i dobrom voljom može obnoviti dio bogate kulturne tradicije grada Požege, koja je neaktivnošću bivšeg rukovodstva stajala na mjestu 10 godina. Od kako je izabrano novo rukovodstvo 2003. godine na čelu s predsjednikom Pavlom Bucićem, nije održana niti jedna godišnja skupština, niti je zabilježen ikakav rad.
Na obnoviteljskoj skupštini koja je održana u požeškom Gradskom kazalištu za predsjednicu je izabrana dr. sc. Vesna Vlašić, pročelnica Odjela za društvene djelatnosti Požeško-slavonske županije, prof. Marijana Ćorluka za zamjenicu predsjednice dok je za tajnicu izabrana Marijana Matijević, magistra povijesti i arheologije. Članovi predsjedništva su prof. Lidija Ivančević Španiček muzejska savjetnica, dr. sc. Katarina Potnik Galić, predavač na Veleučilištu u Požegi, prof. Goran Hruška djelatnik požeškog arhiva, te Aleksandra Pavlović dipl. knjiž. ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice. U nadzorni odbor izabrani su dr. sc Željko Glavić, ravnatelj Opće županijske bolnice Požega, Ferdinand Troha, dipl.ing., zamjenik župana za društvene djelatnosti i Darko Puljašić dipl.uir., dogradonačelnik grada Požege. Na Skupštini je bilo nazočno tridesetak starih i novih članova koji su jedno glasno usvojili novi program djelovanja Ogranka MH u Požegi.
Novi program je svakako zanimljiv i bogat, a dio programa će biti razne tribine i predavanja iz kulture i povijesti baštine u Požegi, razne izložbe najstarijih knjiga, isprava i pisama, razni koncerti, organiziranje Dana MH te ekskurzije učenika, učitelja i profesora i članova Matice.
- Moji suradnici i ja odlučili smo vratiti dignitet Ogranku MH u Požegi. U ovakvom okruženju velikih ljudi koji su živjeli u Požegi, ja u svojoj neznatnosti mogu pokušati jedino uzdići hrvatsku kulturu i hrvatsku misao, kao što kaže pjesnik, do neba i još više. Da ću to moći učiniti daju mi sigurnost ljudi koji su oko mene, koji su, zajedno sa mnom, izabrani u predsjedništvo Ogranka MH – rekla je Vesna Vlašić, upravo izabrana predsjednica požeškog Ogranka.
Nakon završetka radnog dijela Skupštine otvorena je izložba u Galeriji Ciraki na kojoj su izložene knjige i radovi knjižnog blaga Matice Hrvatske u Požegi, a nakon toga i svečana Akademija kojoj su prisustvovale mnoge značajne osobe iz kulturnog, vjerskog, političkog i javnog života. Svečanoj akademiji prisustvovali su požeški biskup msgr. dr. Antun Škvorčević, Stjepan Sučić, potpredsjednik MH, Alojz Tomašević, župan Požeško-slavonske županije, te predstavnici ogranaka MH iz Slavonskog Broda, Nove Gradiške, Našica, Orahovice i Đakova i mnogi drugi.
Unapređenjem proizvodnje do veće isplativosti
U HRVATSKIM DUHANIMA ODRŽAN ZNANSTVENO – STRUČNI SKUP O PROIZVODNJI DUHANA -
Navodnjavanjem do većih prinosa, a uporabom biomase u sušenju duhana do manjih troškova
Cilj je do 2016. godine povećati navodnjavanje proizvodnih površina pod duhanom sa sadašnjih 128 hektara na 1.000 hektara i ostvariti bruto dohodak od 73.711 kuna po hektaru, a sada se bez navodnjavanja ostvaruje 38.616 kuna po hektaru. Dosadašnji broj od 87 sušnica za duhan na biomasu povećati na oko 300, jer je trošak sušenja drvetom jednog kilograma duhana 0,65 kuna za razliku od troška sušenja na plin od 3,60 kuna
Deset novih sorata duhana iz vlastite selekcije, a kojih neke daju vrlo visoke prinose pa se uskoro mogu očekivati i u komercijalnoj proizvodnji
U Hrvatskim duhanima proteklog je tjedna održan znanstveno – stručni skup, koji se već tradicionalno održava na početku nove proizvodne i poslovne godine, a na kojemu su analizirani rezultati znanstveno – stručnih projekata ostvarenih u prethodnoj godini kao i njihova primjena u unapređenju primarne proizvodnje duhana. Cilj tih projekata koje vodi Znanstveno – stručni tim Hrvatskih duhana u suradnji sa zagrebačkim Agronomskim fakultetom, Poljoprivrednim fakultetom iz Osijeka i Duhanskim institutom iz Zagreba je unapređenje proizvodnje duhana, smanjenje troškova sušenja i kreiranje novih kultivara duhana što će sve zajedno doprinijeti većim prinosima, manjim troškovima i većoj profitabilnosti primarne proizvodnje duhana u Podravini i Slavoniji.
Tako je o proizvodnji duhana u prošloj godini govorio predsjednik Uprave Hrvatskih duhana dipl. ing. Mirko Boić, a o trogodišnjim rezultatima pokusa navodnjavanja duhana imao je izlaganje dipl. ing. Josip Zdeličan, dok je trogodišnje rezultate pokusa uporabe biomase u sušenju duhana priopćio dipl. ing. Marijan Zahanek. O rezultatima jednogodišnjih pokusa kontrole zaperaka govorila je dr. sc. Kristina Grčić iz zagrebačkog Duhanskog instituta, a prof. dr. sc. Jasenka Ćosić s osječkog Poljoprivrednog fakulteta izvijestila je o zdravstvenom stanju nasada duhana u prošloj godini, dok je prof. dr. sc. Vinko Kozumplik sa zagrebačkog Agrononomskog fakulteta predstavio prošlogodišnje rezultate u oplemenjivanju i proizvodnji duhana.
Ocjenjujući ovogodišnji znanstveno – stručni skup o proizvodnji duhana predsjednik Uprave Hrvatskih duhana dipl. ing.. Mirko Boić, uz ostalo, istaknuo je kako se radi o rezultatima trogodišnjih pokusa u navodnjavanju, uporabi biomase u sušenju duhana i selekciji novih hibrida duhana za potrebe vlastite proizvodnje iza koji sada imaju i svoju punu znanstvenu i stručnu potvrdu.
Znanstveno utemeljeni razvoj i održivost proizvodnje duhana
– Na pjeskovitim tlima u Podravini je dokazano da se može ostvariti prosječni prinos duhana od 3.500 kg po hektaru, a imamo i primjera s ostvarenih i više od 4.000 kg po hektaru. Ostvareni prosječni prinos od 3.500 kg po hektaru s navodnjavanjem je zajamčen, a ako se to ne ostvari znači da proizvođač nešto nije napravio sukladno zahtjevima struke i tehnologije. Isto tako, sada imamo i trogodišnje rezultate istraživanja uporabe biomase za sušenje duhana, troškove sušenja biomasom po kilogramu duhana kao i emisiju CO2 u okoliš. Sve to sada je i znanstveno dokazano i mi stojimo iza tih podataka, koji znače daljnji opstanak proizvodnje duhana. Mi danas za svoje vlastite potrebe imamo i 10 novih sorata duhana, a neke od njih daju visoke prinose i ako s njima povećamo proizvodnju duhana i za jedan posto to je značajan novac u odnosu na ukupnu vrijednost hrvatske primarne proizvodnje duhana od oko 180 milijuna kuna. Može se možda postići i više, ali uz pomoć znanosti i struke o duhanu te povjerenju naših proizvođača mi zajedno možemo napraviti jednu sigurnu, održivu i profitabilnu proizvodnju duhana. To potvrđujemo i svojim uspješnim nastupom na svjetskom tržištu, jer na zalihama imamo duhana samo jednu godinu i nemamo starih zaliha, jer je naš duhan kvalitetan. Stoga moramo uložiti još više napora u povećaju prinosa duhana od uzgoja presadnica do duhana u polju - poručio je Boić, dodajući kako će i u buduće ulagati u agronomsku znanost i struku o duhanu, radi povećanja prinosa i kvalitete duhana, jer o tome ovisi opstanak hrvatskog duhana na svjetskom tržištu.
U okviru priprema za ugovaranje ovogodišnje proizvodnje duhana tijekom ovog mjeseca na sirovinskom području Hrvatskih duhana u Podravini i Slavoniji bit će održano više skupova s proizvođačima duhana na kojima će im biti predstavljeni rezultati trogodišnjih pokusa navodnjavanja duhana i uporabe biomase u sušenju duhana. Do sada se kod 29 proizvođača navodnjava 128 hektara ili 3,7 posto od ukupnih proizvodnih površina pod duhanom,a cilj je da se do 2016. godine navodnjavanju proizvodne površine od oko 1.000 hektara kod 157 proizvođača duhana. Na taj način mogao bi se ostvariti bruto prihod po hektaru od 73.711 kuna u odnosu na konvencionalnu proizvodnju u kojoj se ostvaruje 38.616 kuna po hektaru. Sušenje duhana na biomasu do sada je u 87 sušnica za duhan kod 49 proizvođača, a realno je za očekivati da će do 2016. godine uporaba biomase za sušenje duhana biti kod oko 300 proizvođača duhana u Podravini i Slavoniji s obzirom na to da je trošak sušenja drvetom jednog kilograma duhana 0,65 kuna za razliku od uporabe plina čiji je trošak 3,60 kuna po kilogramu duhana. Ulaganje od 5.000 eura u kupnju termogena za biomasu u sušnicama za duhan proizvođačima se isplati za godinu ili godinu i pol, što je ujedno i najbrži povrat uloženog novca.
U Hrvatskim duhanima očekuju da će proizvođači naći svoj interes u široj primjeni njihovih znanstveno – stručnih mjera za unapređenje svoje proizvodnje duhana i povećanja prinosa, stabilnosti i profitabilnosti, što će jamčiti daljnju budućnost hrvatske primarne proizvodnje duhana.