OBILJEŽENA 23. GODIŠNJICA PRVOG ORUŽANOG SUKOBA -

KAMENSKA – Prvi oružani sukob policije s pobunjenim Srbima 1991. godine na području Požeštine dogodio se u naselju Kamenska, a 23. godišnjicu tog događanja obilježila je tradicionalno Udruga hrvatski policajac. Obilježavajući obljetnicu uz spomenik palim braniteljima organizirana je komemoracija i polaganje vijenaca, te prisjećanje na tragične događaje u kojima je 26. rujna 1991. prilikom oslobađanja Kamenske i Mijača poginulo pet branitelja. Kasnije u borbama te zime smrtno je stradalo još pet branitelja.
Na spomen obilježje vijence su položile delegacije udruga branitelja proisteklih iz Domovinskog rata i roditelja poginulih, požeško-slavonske županije, grada Požega, općine Brestovac, vojske i policije, OŠ Dragutina Lermana iz Brestovca. Učenice su pročitale nekoliko pjesama a komemoracija je oglašena i pucnjem iz toma mužara Požeške građanske straže.

Obilježavajući 22. obljetnicu prve vojne akcije u Požeštini uz spomenik poginulima u Kamenskoj organizirana je komemoracija i polaganje vijenaca. Sjećanje je to na događaje 26. rujna 1991. godine kada su u akciji oslobađanja naselja Kamenska, Mijači i drugih svoje živote izgubili Drago Mindum, Nikica Mandušić, Mihovil Vojnić, Branko Terzić i Ivica Zovko. – Bio je to upravo kao danas lijep i sunčan dan, a u okolici ovih nekoliko kuća koje i danas vidimo oni su dali svoje živote. Bila je to prva vojna akcija 63. samostalnog bataljuna i 4. bataljuna 108. brigade. U prvoj akciji stradalo je pet naših pripadnika, a ukupno smo četiri puta te jeseni napadali Kamensku. Ukupno deset naših pripadnika je ovdje poginulo, a Igor Zalar je u jednoj akciji nestao i nikada nije pronađen. Ovom akcijom se vidjela naša snaga i naša volja da ovaj prostor oslobodimo. Kasnije su stradali još Dragan Jajić, Marko Garić, Jozo Jelić i Marko Marić – istakao je umirovljeni brigadir Krešimir Pavelić, predsjednik Koordinacije udruga branitelja Požeško-slavonske županije.

GODIŠNJI KONCERT POŽEŠKOG TAMBURAŠKOG ORKESTRA -

POŽEGA – Brojne posjetitelje i ljubitelje tamburaške glazbe ponovno je oduševio svojim Godišnjim koncertom Požeški tamburaški orkestar, uz voditelja i dirigenta Tomislava Galića. Ovaj puta koncert je imao i svoju tematiku, stare i poznate ljubavne pjesme pod nazivom „Sve dok je svijeta i vijeka ljubav će trajati“. Tako smo uz zvuke tamburaškog orkestra imali i nekoliko solista, Bruna Oberan, Hrvoje Moćan i Zdravko Knežević, a nekoliko skladbi otpjevali su članovi KUD-a Požeška dolina i GKUD-a Požega.
Na repertoaru su bile „Sinoć kad je bio mrak“ „Kad bi ove ruže male“, „Ljubila sam crno oko“, „Jesen stiže dunjo moja“, „Tiho noći“, „Na malenom brijegu“, „Jesenje lišće“, „Ima dana“, „Na te mislim“, „Milov'o sam garave i plave“, „Bolujem ja“ i „Jesi li čula dušo“ koje su otpjevali solisti, a pjevači KUD-ova otpjevali su „Blijedi mjesec“, „Mama me je pitala“ i sa „Slavonskih sokaka“.
Nakon dugotrajnog pljeska i poziva na bis, dirigent Tomislav Galić pripremio je skladbu koju su pjevali svi zajedno, no posebne strofe muški, posebno žene, a neke dionice zajedno s orkestrom. Za one koji nisu znali tekst, ispis je bio na velikom platnu. Svi su dobili odličnu ocjenu za svoju izvedbu, a i dirigent jer nije lako upravljati sa zborom 300-njak osoba i tamburaškim orkestrom.
Požeški tamburaški orkestar prošlog mjeseca na 37. Međunarodnom festivalu hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku dobio je u kategoriji dječjih orkestara zlatnu plaketu. Koncert su uz brojne posjetitelje došli poslušati župan Alojz Tomašević i požeški gradonačelnik Vedran Neferović.

DRUGI DAN MEĐUNARODNOG KONJIČKOG TURNIRA U PLETERNICI -

Najinteresantnije vožnje za gledatelje su vožnja Maratona i Vožnja između čvrstih prepreka koje su dinamične, napete, pune pokliča na konje ali i bučnog navijanja publike. Vožnja među čvrstim preprekama traži veliku koordinaciju između konja i vozača, ali i suvozača koji balansira na kraju kočije i svojim pravovremenim izmicanjem zadnjeg kraja kočije uvelike pomaže da se prođu sve prepreke, stupci, brda, voda i dr., te da se na kraju postigne i najbolje vrijeme.

Na kraju dana ponovno se na pobjedničko postolje popeo mađarski vozač Robert Kiss, i suvozač Mihaly Veizer, koji su najbrže i sa najmanje negativnih bodova prešli cijelu stazu Maratona i sve grupe čvrstih prepreka s konjima Veganum Bogarzo i Walter. Drugo mjesto zauzela je posada Državne ergele Đakovo s vozačem Josipom Zirnom, prošlogodišnjim pobjednikom, i suvozačem Tomislavom Drenjančevićem, a zapregu su vukli konji Munja i Zenta. Treće mjesto osvojili su vozač Antun Dorić i suvozač Adam Dorić sa konjima M. Batosta i Batosta iz Zaprežnog kluba Slavonac, Slav. Brod. Domaća posada KK Pleternica Dario Dorušak i suvozač Ivan Dorušak s konjima M. Remi i C. Canissa zauzeli su šesto mjesto.

Treći dan u nedjelju za turnir je najavljena natjecateljska vožnju zaprega među čunjevima, atraktivna vožnja u slavonskim kolima i jahanje galopom bez sedla u kojem se mogu okušali momci i djevojke, ljubitelji konja i jahanja iz okolnih sela. Na prostoru Hipodroma pleterničke i požeške udruge organizirale su sajam starih zanata i rukotvorina, a lovci kuhaju lovački gulaš u humanitarne svrhe. Ulaz za sve posjetitelje je besplatan.

Narušavao javni red i mir

U četvrtak, 26. lipnja 2014. godine, oko 23.30 sati, u Požegi, u Frankopanskoj ulici, u dvorištu, 26-godišnji muškarac je pod utjecajem alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,50 promila vikao i galamio nakon čega je razbio staklo na obiteljskoj kući u kojoj boravi 46-godišnjakinja zbog čega protiv njega slijedi optužni prijedlog.

Bijeg s mjesta prometne nesreće

U četvrtak, 26. lipnja 2014. godine, oko 8.15 sati, između naselja Nurkovac i Završje, nepoznati vozač koji je upravljao teretnim automobilom je pretjecao osobni automobil marke „Yugo“, požeških registarskih oznaka prilikom čega svoje vozilo nije držao na potrebnoj udaljenosti od vozila koje pretječe te je udario desnim bočnim dijelom teretnog automobila u lijevu bočnu stranu osobnog automobila. Nakon udara nepoznati vozač je napustio mjesto događaja a da nije ostavio podatke o sebi i vozilu kojim je upravljao. Policijski službenici tragaju za počiniteljem.

Dragovoljna predaja eksplozivnih sredstava

U četvrtak, 26. lipnja 2014. godine, u Pleternici, osoba koja je zatražila da bude anonimna je predala policijskom službeniku za protueksplozijsku zaštitu jednu bombu ručne izrade te manju količinu streljiva.

Podsjećamo da još uvijek traje akcija „Manje oružja-manje tragedija“ u okviru koje građani mogu bez sankcija predati oružje i eksplozivna sredstva.
Upućujemo građane da sami ne donose oružje i eksplozivna sredstva već da želju za dragovoljnom predajom prijave na broj 192 i sačekaju dolazak osposobljenih policijskih službenika koji će na dogovoreno mjesto doći u civilnoj odjeći s vozilom bez policijskih obilježja i preuzeti oružje.

Dva narušavanja javnog reda i mira

U utorak, 24. lipnja 2014. godine, oko 16.50 sati, u mjestu Sovski Dol, verbalno su se i tjelesno sukobili 33-godišnjakinja i 60-godišnjak zbog čega protiv njih slijedi optužni prijedlog.

U četvrtak, 26. lipnja 2014. godine, oko 1 sat, u mjestu Vetovo, u Zagrebačkoj ulici, u prostorijama nogometnog kluba, 26-godišnjak je pod utjecajem alkohola (1,57 promil) verbalno a potom i tjelesno napao 20-godišnjaka. Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja on je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi optužni prijedlog.

Omalovažavao i vrijeđao policijske službenike

U utorak, 24. lipnja 2014. godine, oko 6.50 sati, u mjestu Kukunjevac, u Ulici Brezinska, 50-godišnjak je verbalno napadao svog 70-godišnjaka a tijekom postupanja policijskih službenika njih je omalovažavao i vrijeđao. Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja on je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi optužni prijedlog.

Prometna problematika

U srijedu, 25. lipnja 2014. godine, oko 16.15 sati, u Požegi, u Njemačkoj ulici, 42-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom marke „Volkswagen“, požeških registarskih oznaka, pod vidnim utjecajem alkohola (odbio alkotest), nije se kretao sredinom obilježene prometne trake uslijed čega je udario u parkirani osobni automobil marke „Fiat“, požeških registarskih oznaka u vlasništvu 31-godišnjakinje.

 Nakon prometne nesreće 42-godišnjak je napustio mjesto događaja a da nije ostavio podatke o sebi i vozilu kojim je upravljao no ubrzo je pronađen od strane policijskih službenika. Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja on je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog.

KONJIČKI KLUB PLETERNICA ORGANIZIRAO MEĐUNARODNI KONJIČKI TURNIR -

PLETERNICA – Konjički klub Pleternica organizirao je Međunarodni konjički turnir koji se održava tri dana na pleterničkom Hipodromu. Prvog dana vožene su Vožnje dresure na Otvorenom prvenstvu Hrvatske u vožnji dvoprega. Po sunčanom vremenu malobrojni gledatelji mogli su uživati u vožnji zaista elegantnih kočija sa fantastičnom vožnjom koju su pokazali natjecatelji i njihovi uvježbani konji.

Prvo mjesto zauzeo je mađarski par, vozač Robert Kiss i Erika Nemeth u posadi kočije koju su vukli konji Karlos i Walter, sa najvećim brojem bodova i najmanjim brojem kaznenih bodova. Na drugo mjesto plasirao se vozač Antun Medvidović i Nikola Knežević u posadi, sa kobilama Zenta i Zenta, članovi ZK Slavonac, a treće mjesto osvojila je zaprega Državne ergele Đakovo, vozač Antun Živić, posada Tomislav Obrovac i dvopregom konja Batosta i Mirna.

Na ovom konjičkom turniru natjecanje se nastavlja sa vožnjom Maratona i vožnjom između čvrstih prepreka koje budu interesantne za gledatelje.

NAJAVLJENO LJETO U KNJIŽNICI POŽEGA 2014. -

POŽEGA – Sve to uz još pregršt događanja očekuje sve koji ovo ljeto dođu u Gradsku knjižnicu i čitaonicu Požega, a odvija se kroz manifestaciju „Ljeto u Knjižnici 2014“ najavile su djelatnice knjižnice. – Građanima smo željeli ponuditi aktivan odmor uz knjigu, kreativne aktivnosti, filmski program i druženja. Nudimo zabavu i edukaciju za sve dobne skupine, od najmlađih do najstarijih. Za Požežane ove godine pripremili smo nešto bogatiji program i dodatne sadržaje na dječjem odjelu, odjelu za odrasle i glazbenom odjelu. Počinjemo sa projektom „Knjižnica bez zidova“ u kojem izlazimo doslovno na ulicu i u Pješačkoj zoni ćemo instalirati pravu malu knjižnicu sa njenim osnovnim funkcijama. Tako će građani moći posuditi i vratiti knjige, upisati se u knjižnicu, prelistati tisak i zabaviti se s nama od 9 do 13 sati u subotu 5. srpnja – rekla je ravnateljica Aleksandra Pavlović, koja će za taj dan sa djelatnicama knjižnice pripremiti ono što se najviše čita preko ljeta, a to je beletristika. Inače mnogi ostavljaju upravo čitanje knjiga za ono vrijeme kada imamo najviše vremena, a to je ljeto i doba odmora. Pozvala je sve Požežane da ovo ljeto iskoriste za uživanje u knjizi i čitanju te da dođu na sve programe koje će Gradska knjižnica pripremiti ovo ljeto. Za sve koji još nisu učlanjeni u knjižnicu u ponudi je akcijska cijena upisa za samo 50 kuna.

RAZGOVOR S POVODOM: načelnik općine Kaptol Mile Pavičić, već peti mandat na toj funkciji

KAPTOL - Povodom obilježavanja Dana općine Kaptol i ujedno i 21. rođendana od osnivanja općine Kaptol u lipnju 1993. godine, razgovarali smo s načelnikom općine Milom Pavičićem, koji tu funkciju obavlja u već petom mandatu.

Na ovu funkciju ste došli davno, još kao mladi načelnik i postali jedan uspješan i dugovječan načelnik?

- Bio sam zaista mladi načelnik, dakle ja sam 1997. godine nakon izbora preuzeo mandat načelnika od gospodina Mate Nosića. Kaptol je moram podsjetiti bio jedina općina koja je formirana gdje nije bio Mjesni ured što je svakako imalo svoj utjecaj na činjenicu da se i dan danas općinska uprava nalazi u tuđem prostoru u zgradi Osnovne škole. Osim toga općina je naslijedila i dosta zapuštenu komunalnu infrastrukturu tako da u prvom mandatu moja dva prethodnika, koja su podijelila mandat, su započeli neke investicije a ono što sam ja naslijedio od njih je bilo završetak zgrade ambulante u Kaptolu. No moram reći po pitanju ostale komunalne infrastrukture da smo bili vjerujem na začelju u našoj županiji uz Čaglin, mislim da nitko nije imao lošiju komunalnu infrastrukturu na području svoje općine. Moram reći da nismo imali ni jednog kilometra kanalizacije, ni jednog kilometra plinske mreže, praktički javnu rasvjetu samo u naselju Kaptol sa 53 rasvjetna tijela u Kaptolu i Komarovcu, sa lošom nisko naponskom mrežom, da dosta jedno loše stanje. Po pitanju cestovne infrastrukture također dosta ne asfaltiranih i nerazvrstanih ulica i cesta na području samog naselja Kaptol te nekih drugih naselja, no evo dolaskom općine, formiranjem općine stekli su se osnovni preduvjeti da sami vodimo brigu oko razvoja svoje lokalne sredine, sa skromnim sredstvima koja su u to vrijeme stvarno bila skromna, na godišnjoj razini oko 800 tisuća kuna je bio proračun 1994. godine.

Što ste prvo poduzeli da bi podigli kaptol bliže razvijenima u Požeštini?

- Posla je bila puno, sredstava malo, Kaptol nije nikada imao razvijenu gospodarsku infrastrukturu. Kaptol se stjecajem ondašnje politike nalazi između dva mini centra Velike i Kutjeva i tako se je sve događalo u Kutjevu i Velikoj, naravno Požega je bila centar pa je bilo logično da je tamo glavnina svega. Nažalost po pitanju gospodarstva tu se značajnu puno nije promijenilo, glavna gospodarska djelatnost dalje je ostala poljoprivreda, imamo dosta poljoprivrednih gospodarstva, nešto malo imamo od gospodarstva, uslužnih obrta. Dakle ništa praktično proizvodno, tu su od cestovnih prijevoza, pilana, ugostiteljskih i trgovačkih obrta, servisi za centralna grijanja i klime, uglavnom više uslužne djelatnosti.

Gdje je Kaptol danas ?

- Kaptol danas ima 3.500 tisuća stanovnika u 10 naselja. Danas možemo reći da smo dosta popravili loše naslijeđeno stanje komunalne infrastrukture prije svega po pitanju javne rasvjete, imamo novu niskonaponsku mrežu u svim naseljima općine Kaptol, sva naselja su dobila javnu rasvjetu sa 470 rasvjetnih tijela i praktički ostao nam je samo mali dio i to ćemo sad završiti, na trgu rekonstrukcija nisko naponske mreže koja će biti pod zemljom i rekonstrukcija javne rasvjete na trgu. Praktički što se tiče javne rasvjete ona će biti kompletirana na cijelom području Kaptola i to ova moderna javna rasvjeta biti će sa LED rasvjetom. Po pitanju druge komunalne infrastrukture možemo reći da smo asfaltirali nekoliko ulica u Kaptolu konkretnije 6 ulica u Kaptolu i 3 ulice u naselju Podgorje što nije imalo asfalt. To je prošle godine završeno tako da nam je evo ostalo samo u Kaptolu Zelena ulica, a sa obzirom da smo sad tamo provukli kanalizacijsku mrežu sad će ići i regionalni vodovod, zato nismo htjeli stavljati asfalt da ne bi morali kopati kad mora ići kroz pola kolnika mreža. Druga komunalna infrastruktura ona svakako gdje smo najviše sredstava trošili, to je izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda naselja Kaptol i Komarovci, gdje je završeno 75% mreže to je praktički sustav od 20 kilometara gdje je završen uređaj za pročišćavanje, dakle to je u funkciji. Ovih dana završavamo dodatnih 600 metara, završeno je ali treba provesti tehničko ispitivanje, ostao je jedan mali dio u Kaptolu i Komarovcima iz tog projekta. Za to nam još nedostaje 5 milijuna kuna da završimo kompletno Kaptol i Komarovce. Počeli smo graditi sustav odvodnje u naselju Alilovci gdje smo izgradili pola mreže po 4 kilometra, 2 kilometra smo izgradili sustava. Nakon ukidanja Fonda za regionalni razvoj dosta su nam opala sredstva od države za te krupne investicije tako da tu svake godine investiramo 100 do 200 tisuća kuna vlastiti sredstava jer više nemamo. Napravili smo puno projekata što se tiče sustave odvodnje. Imamo gotov projekt za naselje Ramanovci koji smo bili počeli raditi međutim morali smo ići u preprojektiranje jer trasa se poklapala sa drugom infrastrukturom koja je u zemlji i jednostavno, morali smo ju izmjestiti u cestovni jarak. Imamo gotov projekt i dokumentaciju za naselje Podgorje za kanalizaciju čekamo negdje u neki Europski fond da možemo aplicirati, Češljakovci, Golo brdo sustav odvodnje i pročišćavanja to je nažalost kroz IPARD se financiralo. Imali smo izabranog izvođača radova koji nije ni započeo radove do trenutka kada je sve trebalo biti gotovo, tako da smo sada u fazi izbora novog izvođača radova. Otvorili smo ponude tako da ovih dana bi se trebalo izabrati, ako bude sve u redu, na jesen bi trebali početi za izgradnjom tog sustava za dva naselja, negdje oko 6 kilometara mreže i uređaj za pročišćavanje.

Kakvo je stanje po pitanju vodoopskrbe ?

- Što se tiče vodovoda općina Kaptol je imala pokriveno 60% mreže dakle s time da su izvan javne vodoopskrbe bila naselja Alilovci i Ramanovci, što je riješeno prije dvije godine sa investicijom od 2 milijuna kuna. To je išlo preko Hrvatskih voda, dakle iz proračuna gotovo ništa. Ostao nam je problem ovih pod papučkih naselja Doljanovci, Bešinci i Podgorje koje imaju izgrađene svoje vlastite lokalne vodovode. Nažalost oni nisu u sustavu javne vodoopskrbe dakle nisu pod nadzorom i što nam predstavlja određeni problem ima nekoliko tih bunara izvora. Ljudi su to privatno vodili po 4 do 5 kuća se udruže i dakle jedan sustav koji sada niti zadovoljava potrebe a gore od svega što nije pod nadzorom, ali hvala bogu nije bilo nikakvih zaraza, epidemija po tome pitanju, za sad to funkcionira ali to će se morati riješiti s obzirom da smo sad članovi Europske unije i da ima direktiva kojom je naređena do koje se to godine mora riješiti.

Općina Kaptol je bila pilot projekt za navodnjavanje i u tome je najdalje otišla od svih ?

- Imamo zadovoljstvo da smo bili pilot projekt za područje Požeško-slavonske županije gdje je napravljen jedan sustav sa trenutno 170 hektara koji se koristi od nekoliko poljoprivrednih proizvođača koji se bave sa povrćem. Ovih dana ide još proširenje za 350 m mreže što će se koristiti uglavnom za zaštitu voćnjaka od mraza od jednog OPG-a. U jednom periodu kad ovima ne bude trebalo za zalijevanje on će koristiti potrebe za taj sustav antifrost, a plan je izgradnja još jedne akumulacije iznad Bistre, znači Bistra 2 s kojom bi se slobodnim padom moglo navodnjavati ovaj brdski dio iznad Kaptola gdje su voćnjaci, vinogradi, ako bude potrebe. Vrijednost te investicije je bila 3,5 milijuna kuna znači biti će oko 4 milijuna kuna investirano.

Posebno dobro općina surađuje sa školom i brine se za sve potrebe škole kao da ste njen osnivač ?

- Projekt za dogradnju škole gdje je gotova sva potrebna dokumentacija, u planu je jedno smjenska nastava jer je došlo do blagog pada djece u školi, i planiramo dio škole prenamijenit za vrtić da ne idemo u neku novu investiciju kad tamo već postoje prostori. Samo ćemo ga prenamijenit što je i naišlo na odobrenje ministarstva prosvjete ipak ćemo praktički za iste novce dobiti vrtić i učionice koliko je potrebno za dogradnju škole i stvaranje uvjeta za jedno smjenski rad. Spominjem da je nama bila jedna velika investicija bila izgradnja sportske dvorane koja je 2005. godine započeta i završena je u roku. Nedavno smo uredili i školu u Podgorju.

Funkcija općine i njena uloga ovdje se dobro vide, no mnogi govore da općina ima previše, da ne trebaju ?

- Pa upravo tako, ja ne znam koji su to kvazi stručnjaci koji gledaju općine samo kao trošak, mislim da je to apsurdno. Mi možemo komparirati s činjenicom prije 1993. godine i do sada što je ovo područje kao područje dobilo i što je sve investirano a ja ovdje nisam spomenuo sve društvene domove koje imamo, svi su obnovljeni, uređeni sa sanitarnim čvorovima. To su stvari koje sigurno ne bi išle tako da nemamo općine, svi ti projekti bi od nekud morali biti vođeni. Sada da se mi spojimo sa gradom Požegom sve bi to netko morao voditi, znači trebao bi imati dovoljan broj ljudi, a sigurno ne bi vodili brigu o tom prostoru kao mi sa ove pozicije, to je sigurno. Ne slažem se s time da je općina previše ja bi rekao da je prevelika centralizacija države i da bi trebalo tu vlast spustiti na niži nivo, još više pogotovo dekoncentraciju vlasti ali i decentralizaciju sredstava, sredstva su bitna. Nama je posebno žao pogotovo ovim ruralnim prostorima mi u najvećem porezu od PDV-a ne sudjelujemo nikako, koji je najizdašniji porezni prihod. Mi smo prepušteni na financiranje uglavnom iz poreza na dohodak koji varira, značajno ovisno o gospodarstvu, o broju uposlenih tako da nam tu dolazi konstanto do pada tog glavnog izvora financiranja. Osim toga u nekoliko navrata država je mijenjala i te postotke, odnosno dizala ne oporezivu osnovicu gdje je još više došlo do izražaja uz ovaj gospodarski pad i broj uposlenih došlo je do velikog pada prihoda od poreza.

Vaš napredak je znatnije vidljiv kada se svrstani u kategoriju općine od posebne skrbi države kao brdsko-planinsko područje, no sada se i taj zakon ukida ?

- Moram reći da je taj zakon kad je donesen odnosno kad smo mi uvršteni u upis općina brdsko planinskih područja, to je nama preporodilo financije, odnosno sav onaj dio poreza na dohodak koji je išao državi, država se odrekla u korist naše općine i drugih koji imaju taj status, a osim toga sav povrat građana išao je na teret državnog proračuna, tako da smo mi tu dobili preko milijun kuna porezni prihoda godišnje, što je nama omogućilo prije svega da možemo ići u financiranje projekata i dokumentacije. Jer mi smo do te 2001. godine imali problem financiranja projekata i dokumentacije što je osnovica za bilo što drugo. Mi sad svake godine radimo nekakav projekt, projekte dokumentacije, sad radimo konkretno dokumentaciju za kompletno uređenje trga sa jednim kružnim tokom, dakle i cestama i parkirališta oko starog grada sa pješačkim stazama. To će biti investicija oko 4 do 5 milijuna kuna, nadamo se da ćemo to uspjeti iz financirati kroz neke od tih fondova Europske unije koje će nam nadam se otvoriti, još mi o njima pričamo malo, a ta cijela priča kasni. Naš proračun izvorni je 3 milijuna kuna sve ostalo što uspijemo je namaći od tih sredstava. Moram reći da prošle godine nismo dobili ni kune tj. ni lipe nismo dobili iz državnog proračuna za projekte. Evo ove godine smo dobili iz proračuna prihod za završetak stare škole u Ramanovcima koji smo prenamijenili u društveni dom, dakle s tim sredstvima i našim sufinanciranjem završiti ćemo taj projekt u cijelosti, staviti vanjsku fasadu i on je praktički završen i gotov.

Što se tiče društvenog života općine spomenuo sam domove, udruge, vatrogasna društava, sportski klub, koje sve financiramo da imaju dovoljno sredstava za normalan život i rad, mi nismo imali osim češke besede ništa od KUD-ova, a sad imamo još dva KUD-a koja rade, dakle i taj segment društvenog života se popravio sigurno da to ima utjecaja što je općina ovdje koja njima svima osim financijske potpore i logistička potpora u svemu tako da toga nema ne vjerujem da bi to bilo u ovakvom obliku kao sad.

NAJVIŠE STRADALIM KUĆAMA U DERVIŠAGI ZA VRIJEME POPLAVA -

DERVIŠAGA – Za vrijeme svibanjskih poplava najteže na području grada Požege stradalo je nekoliko kuća u Dervišagi, posebno u Orljavskoj ulici kuće koje su najbliže rijeci Orljavi. – Bilo je i prije poplava oko naših okućnica, izlila se rijeka Orljava i poplavila put, prilaz kući, ali nikada nije bila ovolika voda. Došla je velika voda iznenada, nakon što je pukao nasip, po noći oko 2 sata i sve poplavila, u dvorištu je bilo 1,5 metara vode, poplavljen je bakin stan, sve dvorišne zgrade, a iako imamo kuću prizemnicu koja je podignuta metar od zemlje, voda nam je silovito ušla u cijelu kuću. To do sada nismo nikada imali niti tko pamti na ovom dijelu toliku vodu – kaže Zvonko Jakobović, na kućnom broju 9 u Orljavskoj ulici kojega smo zatekli upravo u radovima na obnovi poplavljenih soba. Morao je izbaciti sav parket, sav namještaj koji je još u dvorištu, sve madrace, bijelu tehniku, drvene štokove na vratima, a sada u kući postavlja sve pločice na podove. Potopile su mu se i sve domaće životinje, krmača i dva bravca i zaista je pretrpio veliku štetu. Oko kuće i u dvorištu bilo je nekoliko šlepera samo mulja i krša koje je nanijela voda, pa su dva tjedna samo to čistili. Dvorište i okolica nije bilo za prepoznati, no sada je grad Požega dovezao nekoliko kamiona tucanika i sve je već uredno.
Velika pomoć bio je i najmlađi sin Filip, učenik osnovne škole koji je tu noć radio kao veliki. – Odmah smo dizali stvari, garnituru za sjedenje, štednjak, frižidere, no ja sam najprije spremio svoje knjige i kompjuter. No bio sam malo lud, pa da sam ostavio knjige u vodi ne bi trebao ići zadnja dva tjedna u školu. Šalim se, ipak volim ići u školu, a jedino u toj pometnji sam izgubio knjige iz engleskog, no poslije sam ih našao u garaži. Kompjuter sam ponovo instalirao i sad se već mogu malo zabavljati kad ne pomažem tati. Čistio sam i oko kuće, garažu, pomogao vaditi parket i laminat iz bakine kuće – priča Filip koji čeka uskoro bojanje zidova i namještaj u svojoj sobi pa da mu se život vrati u normalu.
- Evo za sada nam je jedino pomogao grad Požega i nitko više, riješili su nam bijelu tehniku jer dio je bio neupotrebljiv. Nabavili su nam keramičke pločice za cijelu kuću i riješili majstore koji su ih postavili. Nabavili nove madrace jer nismo imali na čemu spavati. Sreća da imamo jednu uređenu sobu na katu tako da smo sada nas petoro, svi u toj jednoj sobi dok se ovo obnavlja. Grad Požega i Crveni križ poslali su nam isušivače tako da smo sve osušili i krenuli u obnovu. Zahvalan sam gradu Požegi i gradonačelniku Neferoviću, a posebno dogradonačelniku Puljašiću koji se osobno angažirao, stalno nas obilazi i rješava ako negdje nešto zatreba – kaže Zvonko, no priznaje da ga je sve to već prilično zamorilo i iznerviralo. Sreća je što je umirovljenik pa se cijeli dan može posvetiti uređenju, a supruga radi, dok su dvoje starije djece na fakultetu.
- Ovdje je bilo najkritičnije i ovih nekoliko kuća su najviše stradale, pa smo ovdje i najhitnije i najviše djelovali. Ovdje su ljudi i evakuirani jer je bilo opasno za njih, a odmah poslije toga smo se angažirali da se tim ljudima obnove kuće. Grad je izdvojio sredstva, ali moram pohvaliti i gospodarstvenike i obrtnike koji su se uključili u pomoć, i sredstvima i radom. Evo sada će im se ugraditi novi štokovi, a onda ćemo nabaviti i potreban namještaj za što opet imamo i ponudu od naših privrednika – rekao je dogradonačelnik Darko Puljašić, koji svakodnevno obilazi radove na sanaciji i nastoji ih ubrzati jer ljudi već pet tjedana ne žive u svojim kućama normalno. No sada se vidi sretan kraj.

SREDNJU ŠKOLU PAKRAC POHAĐAJU UČENICI IZ ČAK ŠEST ŽUPANIJA - 

PAKRAC – Srednju školu Pakrac ove je školske godine pohađalo 537 učenika. Najesen bi se taj broj trebao povećati za 60. - To je zbog medicinskih sestara opće njege koje sada imaju školovanje godinu dana duže. Redovan plan upisa nije se bitno mijenjao što znači da planiramo, kao i do sada, upisati najviše medicinskih sestara opće prakse i to dva razreda, odnosno 56 učenika. Upisat ćemo i po jedan razred fizioterapeutskih tehničara, građevinskih tehničara, odnosno gimnazijalaca, u sva tri razreda po 28 učenika – kazao je ravnatelj škole Dario Čilić.
Srednja škola Pakrac planira i upis 24 učenika ili jedan razred za trogodišnja zanimanja. Budućim srednjoškolcima će biti ponuđena zanimanja majstor suhe gradnje i rukovatelj samohodnim građevinskim strojevima. - To je relativno malo a sve zbog toga što je iz godine u godinu interes i učenika i roditelja za zanimanja koja predviđaju trogodišnje školovanje sve manji. Dimnjačari, krojači, zidari, ličioci i drugi nikome više nisu zanimljivi i sve nekako ide k tome da će trogodišnje školovanje 'izumrijeti'. Mislim da to nije dobro jer će nam nestati stručne radne snage za određene poslove. Čini mi se da su tu najveći krivci roditelji koji djecu usmjeravaju prema četverogodišnjem školovanju – dodao je ravnatelj.
Inače, Srednja škola Pakrac je specifična po tome što se u njoj obrazuju učenici iz čak šest županija. Konkretno, čak 70 posto učenika pakračke škole nisu iz Pakraca, Lipika ili obližnjeg Daruvara. Za sve njih tijekom školske godine valja osigurati smještaj no, od jeseni to će za mnoge biti problem. - Mi u učeničkim domovima imamo 156 postelja a obzirom da medicinari ostaju na školovanju, pa tako i u domu, godinu dana duže, neće ostati slobodnih soba kao ranijih godina. Konkretno, od jeseni ćemo imati samo 19 slobodnih kreveta i to 13 za učenice i 6 za učenike. Pakracu bi trebao još jedan dom ali, obzirom na financijske prilike, od toga do daljnjeg neće biti ništa i učenici će se morati snalaziti u privatnom smještaju – kazao je ravnatelj Čilić. 

TRADICIONALNO PRIMANJE NOVOROĐENIH BEBA I NJIHOVIH RODITELJA U GRADU POŽEGI -

POŽEGA – Stara dama koja je na mjestu izgorjelog gradskog magistrata u velikom požaru 1779. godine dobila današnje izdanje Gradske vijećnice u obnovi 1785. godine nekoliko puta godišnje napuni se najmlađim stanovnicima grada Požege. Tada se čuje dječja graja i plač jer su gosti novi, nekoliko mjeseci prije rođeni stanovnici, najmlađi Požežani sa svojim roditeljima na tradicionalnom prijemu kada se u sklopu pronatalitetne politike darivaju bebe i potiču njihovi roditelji na odluci roditeljstva. Tu tradiciju grad Požega uveo je prije desetak godina i od tada svakih dva mjeseca napuni se Gradska vijećnica djecom, ovaj puta čak 44-ero djece sa svojim roditeljima bili su gosti požeškog gradonačelnika Vedrana Neferovića.
Čestitajući roditeljima na njihovim prinovama i što su se odlučili biti, neki i više puta roditelji, gradonačelnik Neferović je obećao da će im grad u tome pomoći a djeci osigurati bezbrižno djetinjstvo i odrastanje. – Jedna u nizu takvih pomoći svakako je projekt grada Požege za izgradnju novog dječjeg vrtića, za koji je grad osigurao zemljište, upravo se dovršavaju projekti koji će biti kandidirani na nekim od natječaja EU. Iskreno se nadam da će i dio ove djece pohađati taj novi vrtić, koji će biti izgrađen po najmodernijim standardima i imat će do 26 kvadrata vrtićkih prostora po djetetu. Neki nam prigovaraju zašto vrtić ne gradimo u centu na lokacijama postojećih starih vrtića koji više ne zadovoljavaju standarde. Upravo zbog toga što na ovoj novoj lokaciji imamo dovoljno prostora da napravimo takav moderni i prostrani vrtić, što nikako ne bi mogli izgraditi u centru. kako je u gradu Požegi sve na udaljenosti do 500 metara, ja mislim da vama roditeljima to nije prepreka ako znadete eda će vaše dijete biti sigurno i zbrinuto – istakao je gradonačelnik Neferović obilazeći djecu, upoznajući se s roditeljima i spremno se fotografirao sa svima.
Zamjenik gradonačelnika Darko Puljašić zaželio je roditeljima da se uskoro opet vide u istim ulogama, jer ovaj grad treba djece, mladosti i budućnosti.
U razgovoru su se gradonačelnik i njegovi zamjenici zadržali najviše sa dječacima blizancima, Ivanom i Nikolom Marić. – Kod kuće imamo još dvoje djece i sada su nam došla još dva dečka. Za sada se dobro snalazimo s njima, ja sam kod kuće na porodiljskom. Na prijemu u gradu smo bili i sa prvo dvoje djece i mogu pohvaliti tu akciju grada koja je roditeljima svakako dobra pomoć – istakla je Mihaela Marić kojoj je u pratnji bio i suprug Zdravko. Obitelj Marić darivana je sa 6.000 kuna za treće i četvrto dijete u obitelji.
Na prijemu u Gradskoj kući bili su Tea Abramović, kći Maje i Bojana, Lorena Blažičević, kći Karmen, Jakov Caha, sin Dinke i Vladimira, Vita Detić, kći Olge i Tomice, Emanuel Dolibašić, sin Valentine i Roberta, Luka Dubroja, sin Đurđe, Tia Džomba, kći Ivane i Ivana, Andriana Đaković, kći Ines i Aleksandra, Rafael Galović, sin Marije i Alena, Niko Gunjević, sin Ane i Gorana, Ena Horvat, kći Vanje i Ivana, Luka Kovačević, sin Ivane i Željka, Nicol Ladović, kći Maje, Leonardo Adrian Vranješević, sin Laure Marie i Krunoslava, Ivano Louč, sin Ivane i Alena, Marinović, kći Kristine, Relja Matičević, sin Renate i Dragana, Šimun Odobašić, sin Sanje i Štefe, Lana Pavičić, kći Brigite, Marin Pavlović, sin Josipa i Bojane, Erik Pijević, sin Danijele i Antonija, Ella Polak, kći Sunčice i Mihaela, Dora Rastić, kći Kristine i Vlade, Lovro Razum, sin Marinele i Zvonimira, Suzana Ređepi, kći Indire, David Samardžić, sin, Nikoline i Davida, Ivan Sigurnjak, sin Mateje, Mia Solić, kći Ane i Maria, Eva Stanić, kći Danijele i Ivana, Tena Šilhan, kći Kristine i Gorana, Nora Štimac, kći Vesne i Danijela, Dorotea Vidaković, kći Branke i Tomislava, Karla Vukoja, kći Ileane i Maria, Matija Zagrajšek, sin Mirjane i Josipa, Dorian Živković, sin Marijane i Filipa, Matko Bartošek, sin Snježane i Zorana, Tea Begović, kći Danijele, Mihael Bošnjak, sin Marije i Damira, Lea Dragičević, kći Marijane, Antonio Gavran, sin Mirjane i Antuna, Ivan i Nikola Marić, sinovi Mihaele i Zdravka, Draženka Mihelić, kći Jasmine, Marko Mlakar, sin Ivane i Gorana, Viktorija Trošelj, kći Klare.