POTPISAN UGOVOR O SANACIJI ODLAGALIŠTA KOMUNALNOG OTPADA "CRKVIŠTA" VRIJEDAN 34 MILIJUNA KUNA -

PAKRAC – Nakon što je prošlog mjeseca gradonačelnik Pakraca Davor Huška u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost potpisao ugovor za sanaciju odlagališta komunalnog otpada "Crkvište", ovih dana očekuje se raspisivanje natječaja za izvođača radova. Sanacija, vrijedna 34 milijuna kuna, trebala bi započeti najesen. Osim radova na sanaciji odlagališta, predviđena je i izgradnja reciklažnog dvorišta. - Za sanaciju Fond osigurava 80 posto sredstava a gradovi Pakrac i Lipik bi trebali dati preostalih 20 posto. No, trenutno se pregovara da se to smanji na 10 posto i mislim kako ćemo se uspjeti dogovoriti – kazao je gradonačelnik Huška.

Treba reći i kako je, prilikom potpisivanja ugovora, gradonačelniku Huški uručena i odluka o sufinanciranju nabave komunalne opreme, odnosno kanti i kontejnera za sakupljanje komunalnog otpada. Vrijednost te opreme je oko 500 tisuća kuna. Nadalje, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odobrio je sredstva Pakracu i za nabavu radnog stroja, kompaktora, za rad na odlagalištu "Crkvište" vrijednoga oko 2 milijuna kuna.

VEĆ PET GODINA KAO KOALICIJSKI PARTNER MJESTO ZAMJENIKA ŽUPANA ZA GOSPODARSTVO OBNAŠA ŽELJKO JAKOPOVIĆ, PREDSJEDNIK ŽUPANIJSKOG HSS-a -

POŽEGA – I drugi mandat, već punih pet godina, mjesto zamjenika župana za gospodarstvo u Požeško-slavonskoj županiji obnaša dipl ing. agronomije Željko Jakopović, predsjednik Hrvatske seljačke stranke na nivou Županije. Na tu dužnost došao je kao koalicijski partner HDZ-a na dvojim uzastopnim izborima za lokalnu samoupravu. Da li je zadovoljan sa ulogom koju HSS ima i politikom koju provodi u Požeško-slavonskoj županiji, te za što se HSS najviše zalaže.

- Zadovoljan sam prvenstveno sa četiri stvari koje ova koalicija uspješno provodi u županiji, a to je uspješna politika održanja županije kao institucije, uspješno plaćanje kredita koje je županija naslijedila i kamata po tim milijunskim kreditima. Osiguravanje plaća i troškova zaposlenih, uspješno provođenje zakonom naređenih mjera, financiranje vatrogasaca, udruga i ostalih institucija županije, te uz sve to i pokretanje određenih projekata koji idu na razvoj županije.

Naslijedili ste velike dugove i kredite županije, kakvo je sada stanje?

- Nama u HSS-u je žao što je takva situacija s županijskim proračunom, jer mi smo imali puno ideja i projekata za razvoj ove županije koje nije moguće realizirati upravo zbog nedostatka sredstava. Od ukupno naslijeđenih 107 milijuna kuna obveza danas je to svedeno na 7o milijuna kuna, iako smo dobili pomoć u visini 19 milijuna kuna od prošle Vlade RH, od ove nismo dobili ništa.

Kakvi su odnosi u koaliciji?

- HSS je stabilan partner i u koaliciji sve što je sporno rješavamo bez javnih rasprava na portalima ili ulici, iako za mnoge stvari bude žustrih rasprava. HSS u ovoj koaliciji doprinosi konstruktivno u provođenju mnogih projekata, a mnogo njih i inicira sam. Aktivno smo uključeni u provođenje projekta zaštite izvorne graševine, inzistirali smo na sufinanciranju osjemenjivanja krava i pomoći stočarima, potičemo projekt crne slavonske svinje gdje bi veliku šansu mogla dobiti velika većina i manjih seljačkih gospodarstava, potičemo manifestacije kao što su stočarske izložbe, projekt zaštite slavonskog meda, evo angažirali smo se i oko organiziranja i dovođenja Natjecanja orača za cijelu Republiku Hrvatsku.

Uglavnom vaš fokus je usmjeren na poljoprivredu, selo i seljaka, a tu zapravo ima najviše problema u našoj državi, te aktivnosti za vas sigurno ne nedostaje.

 Što su prioriteti?

- Problem poljoprivrede koji ju najviše koči je neriješeno poljoprivredno državno zemljište koje se ne rješava na državnom nivou. Problem je što je država smanjila prihod županiji od zakupa i koncesija na poljoprivredno zemljište sa 25 na 15% i time direktno utjecala na smanjenje proračuna županije. Problem je što država nije provela u potpunosti mjere ruralnog razvoja koje bi podigle selo i poljoprivrednu proizvodnju, riješile pitanje opstanka za selo. Vrijeme žetve je i vidimo potpunu inertnost Ministarstva poljoprivrede kada je u pitanju formiranje otkupne cijene pšenice, koje su oni potpuno predali slobodnom tržištu što nije u redu i neodrživo je. Ministarstvo poljoprivrede iako je tržišna ekonomija može i mora pomoći OPG-ima plaćanjem skladištenja pšenice barem do kraja godine, kako poljoprivrednici ne bi bili primorani prodati pšenicu u sezoni žetve, nego prodavati kada se cijena stabilizira i kada im trebaju sredstva za novu poljoprivrednu proizvodnju.
Bilježimo vas kao aktivnog lobistu navodnjavanja koje bi pospješilo poljoprivrednu proizvodnju, a na tom polju imate i dobre rezultate.

 Što je do sada napravljeno na pitanju navodnjavanja?

- Moj petogodišnji mandat obilježilo je sustavno rješavanje pitanja navodnjavanja Požeško-slavonske županije. Završili smo sustaV Kaptol na 170 ha i sad slijedi njegovo proširenje gdje je ulaganje 250 tisuća kuna u tijeku. Izgrađen je sustav Ramanovci – Bektež od 380 ha vrijedan 4 milijuna kuna, a trenutno se radi na izmuljavanju akumulacije i od proljeća kreće s navodnjavanjem tih površina. U akumulaciju Lonđa uloženo je 6 milijuna kuna, a sada se projektira sustav za navodnjavanje čija izvedba će biti vrijedna 38 milijuna kuna, od čega samo za projekt 3,5 milijuna kuna. Projektira se sustav za navodnjavanje iz akumulacije Šumetlica, koji će moći osigurati navodnjavanje za 260 ha. No u je sada pred nama najveći sustav Akumulacija Kamenska, koja bi nas zaštitila od poplava i velikih šteta, ali njome bi se osiguralo navodnjavanje velikih površina nizvodno od brane sve do Požege. Sada vršimo veliki pritisak na Hrvatske vode da se taj projekt uvrsti u planiranje i što bržu realizaciju. Tu imamo i dvije varijante, koje su svakako dobre za nas, ali ona varijanta od 40 milijuna kubika vode za ovaj kraj bi bila značajna investicija koja bi donijela nove izazove u poljoprivredi, proizvodni energije, turizmu i razvoju cijelog tog kraja.

HSS u budućnosti, kako ga vi vidite?

- HSS je stara hrvatska stranka tradicije, uvijek vezana za selo i seljaka, uvijek se okretala u pomoći za seljaka, no današnji HSS reagira na sve teme u državi, na sve probleme koji tište hrvatskog čovjeka. U budućnosti HSS kao stranka svakako mora osvojiti nekoliko saborskih zastupnika te da preko njih sudjeluje u kreiranju politike, da ima više utjecaja u rješavanju problema hrvatske poljoprivrede.

MOTO KLUB INDEPENDENT -

POŽEGA - Proteklog vikenda tradicionalno se okupilo više stotina motorista na osmim moto susretima u Požegi, na livadi preko puta starog autobusnog kolodvora u organizaciji Moto Kluba "Independent". Bilo je bajkera iz Hrvatske, Slovenije, BiH i Njemačke.
Moto susreti su počeli u petak nastupima mladih alternativnih bendova, a nastavilo se u subotu moto igrama gdje su se "bajkeri" okušali u moto-alki, sporoj vožnji, hvatanju šarana u bazenu, te potezanju užeta, a nakon moto igara odvezen je i tradicionalni defile ulicama grada koji je ove godine bio u rekordnom broju motorista. Nakon toga nastavili su zabavu do kasno u noć s rock koncertom požeškog sastava „Vrane“ te drugih rock bendova.

LJETNA ŠKOLA POVIJESTI NA TEMU 100. GODIŠNJICE PRVOG SVJETSKOG RATA -

POŽEGA – Po prvi puta zahvaljujući aktivnim članovima Povijesnog društva Požega organizirana je Ljetna škola povijesti. Organizaciju su im pomogli Katolička gimnazija i Gradska knjižnica i čitaonica, te u stručnom dijelu Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Baranje i Srijema i Hrvatski odbor za obilježavanje stogodišnjice Prvog svjetskog rata.
Ovogodišnja tema Ljetne škole bio je Prvi svjetski rat i požeška perspektiva, a održana je kao trodnevni susret sa predavanjima i radionicama na kojima su vodeći povjesničari na primjeru izvorne arhivske građe o Požegi i Prvom svjetskom ratu upoznali učenike i pripremali ih za samostalan istraživački rad.
Učesnicima škole predstavljen je i priručnik za nastavnike u izdanju Školske knjige „Prvi svjetski rat“, te knjiga dr. sc. Igora Despota „Balkanski ratovi 1912.-13. i njihov odjek u Hrvatskoj. Knjiga je sustavni pokušaj analize svih segmenata balkanskih ratova te njihova odjeka u hrvatskoj politici i javnosti, te kao takva prva knjiga na hrvatskom jeziku o balkanskim ratovima. Pisana je popularno, publicistički, lako je čitljiva i vrlo informativna, a bazirana je na istraživanjima u Skopju, Sofiji, Cetinju, Solunu, Beogradu i Zagrebu. – Da napišem ovu knjigu motivirao me vrlo interesantan prostor, nama susjedni, nepokrivenost tog područja hrvatske historiografije i moje dugogodišnje bavljenje tom temom izvan nama danas istočnih država. Najvažnije u ovoj knjizi je to što smo mi do sada Balkanske ratove shvaćali iz nama dostupnih srpskih naočala, a većina izvora su također bili srpski izvori. Vrijednost knjige je što sam se ja okrenuo i drugim izvorima, istraživao bugarske, makedonske, rumunjske i britanske izvore. Posebno sam obradio hrvatska reagiranja na te događaje. Bilo je ljudi, koji su angažirani u Balkanskim ratovima, pa sam u crnogorskom arhivu našao podatke o mladim ljudima, pripadnicima austrougarske vojske koji su bježali u crnogorsku vojsku. Njihove majke su se obraćale Austrougarskom konzulatu tražeći da ih se vrati u domovinu, koji je od Crnogorske vlade tražio povratak tih mladića. Uhvaćeni su i neki mladići iz Dalmacije i Slavonije koji su bili u ratu, neki i kao medicinsko osoblje, ali i novinara. Procjenjujem da je možda 400-ak osoba sudjelovalo u Balkanskim ratovima iz Hrvatske – rekao je autor Igor Despot.

- Na ovim radionicama obrađivali smo povijest svakodnevice Požege tijekom Prvog svjetskog rata, pa su učenici pronašli podatke kakve su cijene bile u restoranima, podatak da se jedan čovjek utopio, kako se reklamiraju lijekovi za živčane bolesti, kakav je bio odjek atentata u Sarajevu. Tu ima jako puno posla jer ima svega nekoliko studija koje se dotiču Požege u Prvom svjetskom ratu. Osim Glasnika požeško-slavonske županije koji je tada izlazio puno zanimljive građe imaju osobe, pojedinci. Od materijalne kulture tu su odlikovanja, medalje, fotografije, pa npr. poznati požeški slastičar Rudolf Gešmajdig je bio časnik u austrijskoj vojsci, pa imamo njegove medalje, njegov pribor za jelo i njegovu poznatu kuharicu iz tog vremena. Dio svog vremena u Požegi u to vrijeme proveo je i hrvatski književnik Miroslav Krleža, koji piše o Požegi, kakav je to grad, kako susreće vojnike, susret s mrtvima, jedna tuga, jad i čemer, i dosada koja vlada gradom – kaže voditelj Ljetne škole povijesti, prof. povijesti Goran Đurđević. Škola upravo motivira učenike osnovnih i srednjih škola da se bave poviješću i istraživanju povijesne građe. Oni analiziraju te izvore i pripremaju prezentaciju istraženog. – U budućnosti će svakako biti napravljen i jedan rad na osnovu istraživanja Požege u Prvom svjetskom ratu. Sada radimo na tako da kažem registru boraca, i registru umrlih, pa onda to sve s brojnim fotografijama i dokumentima, digitaliziranim predmetima privatnih zbirki, objediniti u jednom radu.

U holu Gradske knjižnice postavljena je izložba Fragmenti Velikog rata 1914.-1918., autora Gorana Đurđevića, Vjekoslava Krambergera i Vinka Tadića, a izloženi su predmeti, odlikovanja, oružja, fotografije, dokumenti i osobni predmeti. Sve izloženo dio je privatnih zbirki Vjekoslava Krambergera i Dražena Primusa koji se bave skupljanjem povijesnih predmeta i dokumenata, te su redovni učesnici i Sajma antikviteta koji organizira tjednik Kronika požeško-slavonska sa svojim zbirkama.

2. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA GRADA KUTJEVO -

KUTJEVO – Svjesni teške financijske situacije u kojoj se nalazi grad Kutjevo vijećnici koalicije vlasti i koalicije oporbe bili su jedinstveni u donošenju odluka o proračunu, izvršenja proračuna, donošenju odluka o financiranju javnih potreba u kulturi, sportu, socijalnim potrebama, gradnje i održavanja komunalne infrastrukture. – Naša odluka je da dodatnim uštedama u proračunu do kraja godine pokušamo vratiti sve dubioze i dugovanja koje je grad stvorio, stoga molim sve vijećnike da shvate ozbiljnost situacije, te da podrže naše prijedloge. Iako će neke udruge dobiti manje novca, iako se neće uspjeti izvesti svi komunalni radovi koji bi trebali biti izvedeni, proračun dolazi u poziciju da već od slijedeće godine normalno funkcionira. Znam da su neki radovi potrebni ali bih molio sve vijećnike da se od toga za sada odustane – rekao je na početku rasprava o odlukama koje se tiču proračuna gradonačelnik Josip Budimir i za to dobio podršku svih vijećnika, očito svjesnih situacije u kojoj se nalazi grad i ozbiljnost plana novog rukovodstva grada da se prvo riješe dugovi iz prethodnih godina.

Gradu je prijetilo i nekoliko ovrha i blokada računa koja bi se onda po domino efektu prenijela na sve korisnike proračuna, plaće djelatnika, komunalni pogon i dr. – Uspjeli smo se sa svima koji su imali ovrhe naći dogovor, dio platili a dio reprogramirali na mjesečne obroke. Tako smo riješili oko 600 tisuća kuna starih obveza. Nismo koristili niti cijeli odobreni kredit, nego samo 2,7 milijuna kuna za plaćanje svih završenih radova u Gospodarskoj zoni Kamenjača, a sada smo dobili i zadnju uplatu za gradnju zone po projektu od EU fondova kojom se pokriva kredit – istakao je dogradonačelnik Ivica Malnar, koji je zamolio vijećnike da u svojim naseljima s Mjesnim odborima i građanima iznađu načina da se kose zelene površine, održavaju groblja i dječja igrališta jer proračun za to sve neće biti dostatan. Problem je što i samo 4 djelatnika Komunalnog pogona to neće uspjeti uraditi, ne mogu se zapošljavati novi djelatnici a ove godine nema niti pomoći od države za zapošljavanje u javnim radovima.

Svi vijećnici bili su nezadovoljni izvedbom „spomenika“ tj. projekta „Wolk of graševina“ ocjenjujući ga neukusnim, nepotrebnim i postavljenim na neprikladnom mjestu. Vijećnici su istakli i da su takve negativne reakcije svih građana s kojima su kontaktirali. – Ljudi su ogorčeni s tim spomenikom, kao na sremskom frontu – rekao je Ante Pavković (nezavisni vijećnik), koji misli da ta lokacija nije nikako dobra i da je projekt predviđao drugu lokaciju, a da ima i niz drugih, boljih lokacija.

– I svi moji kontakti s građanima idu u tom smjeru, gotovo svi imaju primjedbe na to, no moram reći da je to rađeno sve po projektu bivšeg gradonačelnika Nikolića, za koji su povučena sredstva i mi smo morali ili to izvesti do kraja ili vratiti sredstva – odgovorio je gradonačelnik Josip Budimir.
Vijećnika Stjepana Kordiša (SDP) zanimalo je kako su se u predizbornoj kampanji davale donacije sportskim i ribolovnim društvima i tko je platio uređenje ceste u Vetovu, jer ta sredstva nije vidio u financijskom izvješću kampanje. Da li je to platio grad, stranka ili netko drugi, pitao je Kordiš. Odgovor je dobio od dogradonačelnika Malnara, da su te donacije i radove na cesti financirali osobno, on i Budimir iz svojih sredstava, te sredstava iz njegove tvrtke koja ima poslovnu suradnju s izvođačem radova. To su sve bile donacije osobno njihove.

Realizacija proračuna je u 60% iznosu i sve stavke se normalno pune, jedino je potpuno podbacio planirani prihod od pomoći države koje nisu realizirane niti jednu kunu. Rashodi su jedino probijeni na stavci održavanje komunalne infrastrukture za dvostruko veći iznos i sada iznose 950 tisuća kuna. Samo za javnu rasvjetu je potrošeno 420 tisuća kuna. Ovogodišnji plan po riječima izvršne vlasti s kojoj su se složili i vijećnici ne smije se probijati, jer proračun to ove godine neće podnijeti. Manje puta će se kositi, a sa HEP-om treba vidjeti da se sada po ljetu ne pale svijetla ujutro kada je rano dan. Ona naselja koja budu inzistirala na dužoj rasvjeti morat će ju dodatno i platiti.

Za otprilike 30% smanjeni su i izdaci za javne potrebe u kulturi na 258 tisuća kuna, sportu 78.500 kuna, socijalne potrebe 488 tisuća kuna, te izdvajanja za održavanje nerazvrstanih cesta. Prijedlog da se za obitelji koje imaju više od tri učenika osiguraju sredstva za kupnju udžbenika stavljen je na čekanje dok se ne utvrdi koliko je to učenika i kolika bi sredstva za to trebalo izdvojiti, pa će se onda donijeti odluka. Dogradonačelnik Malnar je izvijestio da se razmišlja za svakog učenika, nešto manje od 600 učenika, nabaviti po desetak bilježnica, što bi bila pomoć roditeljima, a koju bi grad uspio financirati, a možda riješiti i s nekim od donatora.

Predsjednica vijeća Josipa Miličević pitala je gradonačelnika dali su se javili nositelji investicija koje su najavljivane na predizbornom skupu SDP-a, sušare voća i povrća i proizvodnja voćnih sokova, dali su zatražili od grada prostore u industrijskoj zoni i gdje se danas nalaze te investicije. Projekti su došli ali nisu bili usklađeni s prostorno planskom dokumentacijom pa su poslani na doradu, a za sada se investitori nisu javljali gradu Kutjevu.

Kako je poništen natječaj za javnu nabavu za obilaznicu Vetovo, novi natječaj za izvođača radova bit će raspisa za 30-tak dana, a isto tako i za projekt kanalizacije Bektež.

TEATRALIA - TEATAR I SVE OSTALO IZLOŽBA U GRADSKOM KAZALIŠTU POŽEGA -

POŽEGA – U prostoru Galerije Ciraki u Gradskom kazalištu Požega postavljena je za kraj kazališne sezone izložba TEATRALIA – teatar i sve ostalo, na kojoj su kazališni djelatnici prikazali svoju predstavu koju su igrali protekle sezone „Vjenčani list“, kroz fotografije sa scene. Iz svoje garderobe iznijeli su dio fundusa koji se koristi u predstavama, pa tako i za predstavu „Vjenčani list“ koja nije na požeškim kazališnim daskama igrana prvi puta. Još daleke 1967. na tekst Ephraima Kishona tadašnje Amatersko kazalište postavilo je predstavu Vjenčani list u kojoj su nastupili Milena i Franjo Alvađ, Vikica i Ivica Plovanić, Boris Sajsl i Ljiljana Derk. Ponovno se Vjenčani list postavlja na scenu i 1979. godine, a glume Vesna Vujeva, Ankica Berec, Vera Skočir, Zdenko Perutka, Žarko Vrdoljak, Damir Brus i Slavko Rimac.

Posljednja izvedba u režiji Damira Mađarića Vjenčani list odigrana je 8 puta na požeškim daskama, desetak puta na gostovanjima, a osvojila je i nagradu na Festivalu pučkog teatra u Čavlima.
Zaključenje 19. kazališne sezone Gradskog kazališta u Požegi kulminiralo je i predstavljanjem 10. broja Kazališnih novina, pa je na taj način vraćena i jedna tradicija izlaska novina u kojima je predstavljena cijela sezona. Ujedno je najavljena i 20. kazališna sezona, za koju se ravnateljica Valentina Soldo nada da će biti još uspješnija, bogatija predstavama i izazovnija.

Izložbi je bio nazočan bivši gradonačelnik Dragutin Štirmer, koji je u svom mandatu ustanovio Gradsko kazalište Požega kao gradsku ustanovu, te današnji gradonačelnik Vedran Neferović, koji se zahvalio svim djelatnicima kazališta na kreativnosti i entuzijazmu koji su iskazali u prošloj kazališnoj sezoni, a na veliko zadovoljstvo svih građana koji posjećuju kazalište.

INDUSTRIJSKA ZONA UZ ORLJAVU DOBIVA SVOJE URBANISTIČKE KONTURE -

POŽEGA – Javnosti je predstavljen u Gradskoj vijećnici grada Požega izgled nove Industrijske zone koja se proteže sjeverno od Industrijske ulice do rijeke Orljave na površini od 36,4 ha, koja je dobila svoje potrebne urbanističke podloge.

- Na sjednici prošle godine u studenom donijeli smo Odluku o izmjeni i dopunu urbanističkog plana za Gospodarsku zonu, donesen prostorni plan, koji je evo sada pred vama. Bio je to težak put dug sedam mjeseci - rekao je gradonačelnik Vedran Neferović, predstavljajući na tiskovnoj konferenciji plan nove zone.

- Kada smo dolaskom na vlast uvidjeli da grad Požega na žalost nema prostora koje može ponuditi gospodarstvenicima. U vrlo kratkom vremenu utvrdili smo dva prostora koji se mogu privesti toj svrsi. U zoni uz Orljavu jedna trećina je u privatnom vlasništvu, trećina u vlasništvu grada Požege a trećina u vlasništvu RH. Da bi zemljište bilo u funkciji morali smo ga urbanistički urediti, jer čestice nisu imale prilaz. Grad Požega je s Hrvatskim vodama uspio skinuti status javnog dobra sa bivšeg toka Orljave, i te su čestice vraćene RH. Grad je postupku organiziranja javne rasprave u koji će biti uključeni svi koji su zainteresirani za taj prostor – rekao je dogradonačelnik Darko Puljašić, očekujući da će od ove priče imati koristi svi, gospodarstvenici, vlasnici površina unutar zone koje mogu prodati, potencijalni investitori a i grad zbog otvaranja novih radnih mjesta.

Energetska učinkovitost obiteljskih kuća

Grad Požega je s Fondom za energetsku učinkovitost potpisao ugovor i osigurao 990 tisuća kuna za provedbu projekta energetske učinkovitosti obiteljskih kuća. Grad će na taj iznos dodati 247.500 kuna, a ostalih 50% sredstava korisnici koji će se javiti na javni natječaj za korištenje tih sredstava. – Po dobivanju suglasnosti od Fonda grad će uskoro raspisati javni natječaj za sve vlasnike obiteljskih kuća. Maksimalan iznos korištenja je 75 tisuća kuna, od kojih se subvencionira 50%, ili manji iznos, a subvencija je uvijek 50% sredstava potrebnih za projekt energetske učinkovitosti zgrade. Planira se nešto više od 33 objekta, a zgrade korisnika moraju biti legalizirane – najavio je gradonačelnik Neferović. Tekst natječaja bit će objavljen u tjedniku Kronika s uvjetima koje moraju ispunjavati korisnici.

MJESNI ODBOR DRŠKOVCI USPJEŠNO UREĐUJE SVOJE NASELJE -

DRŠKOVCI – Vrlo aktivan Mjesni odbor u Drškovcima uspješno u suradnji s gradom Požegom uređuje svoje mjesto, a ima i velike planove, posebno što se tiče uređenja prometnica u selu, proširenja groblja i uređenja dječjeg igrališta. Zadovoljni su sa održavanjem svih objekata u selu i zelenih površina.
Posebno je zadovoljan predsjednik MO Željko Begović, što su u vrlo kratko uspjeli urediti mjesni dom koji je stradao u svibanjskim poplavama, kada je u domu bilo i metar vode. – Uspjeli smo uz pomoć donatora, poduzetnika, obrtnika i našim zalaganjem te pomoći grada Požege ponovo urediti dom, postaviti nove pločice, sve obojati, urediti tako da je sada ljepši nego prije. Uveli smo plin i ugradili kombi bojler što je platio grad, a selo je uvelo centralno grijanje. Planiramo i klimatizirati dom za ljetno razdoblje – rekao je Begović, na svečarskom sastanku gdje su pozvani svi koji su pomogli i svi članovi MO, a odazvao se i gradonačelnik Vedran Neferović.

- Tijekom godine upoznat sam sa više detalja gdje nešto treba popraviti i urediti. Ubrzo ćemo početi rješavati izgradnju potpornog zida kod groblja, a pomoći ćemo i kod krčenja prostora za proširenje groblja. Što se tiče nogostupa i radova oko vodotoka morat će se produžiti u slijedećem razdoblju. Nastojat ćemo još nešto postaviti na dječjem igralištu do kraja godine. Za neke veće investicije možemo planirati od slijedeće godine zajedno sa članovima Mjesnog odbora – rekao je gradonačelnik Neferović, a napomenuo da se možda nogostup i sanacije kolnika kao projekt pokuša prijaviti za EU fondove ruralnog razvoja.

OSNIVA SE UDRUGA POŽEŽANA I PRIJATELJA POŽEGE U ZAGREBU -

ZAGREB - Prije nekoliko mjeseci skupina Požežana s prebivalištem u Zagrebu odlučila je u djelo provesti ideju o osnivanje udruge koja bi svojim djelovanjem ispunjavala nekoliko osnovnih ciljeva, a koji su se prepoznali kroz nekoliko sastanaka/radionica. Ti ciljevi su povezivanje brojnih Požežana koji žive u Zagrebu, održavanje kontakata i suradnje sa Požegom, te različiti oblici humanitarnih aktivnosti. Stoga je pokrenuto i formalno osnivanje (koje je trenutno u završnoj fazi) Udruge Požežana i prijatelja Požege Vallis Aurea. Udruga je odlučila svoje ciljeve ispunjavati kroz različite projekte, pa su tako održana 3 predavanja u požeškoj Gimnaziji na zajedničku temu "Je li uspjeh moguć?".

Slijedeći projekt bio je malo drugačijeg karaktera, pa je tako 29. lipnja Udruga Požežana, u suradnji s Udrugom roditelja djece s posebnim potrebama "Mi" iz Požege i Udrugom djece s posebnim potrebama i poteškoćama u učenju “Osmjeh” iz Pleternice organizirala posjet članova udruga iz Požege i Pleternice Zagrebu i zagrebačkom Zoološkom vrtu. 20-ak Požežana (sada Zagrepčana) dočekalo je 60-ak članova, roditelja, pratitelja i stručnog vodstva dvaju udruga. Nakon međusobnog upoznavanja članova udruga uslijedio je obilazak zoološkog vrta, ručak u restoranu Maksimir kojemu je prethodio prigodni govor Slavka Đekera, predsjednika udruge "Mi" i predaja prekrasne slike Leonu Begiću, predsjedniku Udruge Požežana, kao zahvalu i zalog daljnje suradnje između udruga. Nakon ručka uslijedilo je zajedničko slikanje, a jako brzo došlo je i vrijeme povratka u Požegu i Pleternicu.

Izlet u ZOO, uz prekrasan sunčan dan, opuštenu atmosferu i dobro raspoloženje u potpunosti je ispunio očekivanja svih sudionika.

SAZVANA 8. SJEDNICA SKUPŠTINE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -

POŽEGA – Prije ljetne stanke sazvana je 8. sjednica Županijske skupštine Požeško-slavonske županije sa 8 tema dnevnog reda. Tako će se na dnevnom redu naći Izvješće o obavljenoj reviziji za 2013. godinu, Izvješće o provedbi Županijske razvojne strategije za 2013. godinu, prijedlog Odluke o osnivanju Savjeta mladih PSŽ, prijedlog Odluke o osnivanju Srednje škole Pleternica, Izvješće o radu Povjerenstva za zaštitu prava pacijenata na području PSŽ za 2013. god., Rješenja o imenovanju osoba ovlaštenih za utvrđivanje nastupa, vremena i uzroka smrti osoba umrlih izvan zdravstvenih ustanova.
Sjednica je sazvana za ponedjeljak, 07. srpnja u 15,30 sati.