UČENIČKA ZADRUGA CUCURBITA IZ BRESTOVCA KRENULA S OVOGODIŠNJOM PROIZVODNJOM -

BRESTOVAC – Učenici osnovne škole Dragutina Lermana u Brestovcu bilježe dugu tradiciju učeničkog zadrugarstva od 1959. godine, koju su ponovno aktivirali 2011. godine, a od tada rade sve više i povećavaju svoju ratarsku, povrtlarsku i voćarsku proizvodnju, ali i proizvodnju prehrambenih i kozmetičkih proizvoda.
- Cucurbita danas ima 6 sekcija, povrtlarska, voćarska, izrada sapuna i kozmetike, ljekoviti pripravci, kreativna sekcija, i sekcija školski vrt, koja uređuje veliki kamenjar ispred škole, tradicionalni školski vrt, ružičnjak i školsko jezerce, aromatični vrt te matičnjak uz školu sa 120 vrsta. Cilj nam je prikupiti što više autohtonih vrsta. Djecu upoznajemo sa starim vrstama biljaka, kokotić, srdašce, perunika, božur, koje polako izumiru u vrtovima naših mještana. U aromatičnom vrtu sadimo preko dvadesetak vrsta aromatičnog i ljekovitog bilja iz kojega proizvodimo različite meleme, masti, izrađujemo sapune i dr. – kaže Maja Davidović, nastavnica kemije i voditeljica aktivnosti učeničke zadruge. Voćarska sekcija će tek imati više posla jer je voćnjak posađen 2010. godine i tek sada se očekuje urod. Posadili su u suradnji s Mirkom Veićem, poznatim čuvarom starih sorti jabuka koji ima sačuvano preko 200 vrsta jabuka. - Posadili smo jabuke, kruške i šljive, a učenicima je Veić pokazao kako se voćke kaleme, orezuju i čuvaju. Uskoro očekujemo prve urode od kojih ćemo s učenicima proizvoditi marmelade, šljivovice, od kojih ćemo praviti razne likere, već pravimo od kupine, drijenka, višanja i bazinih bobica – kaže Maja koja ističe najveći napredak u povrtlarskoj proizvodnji gdje sada već sade jedan ha buče golice.
- U toj proizvodnji ostvarili smo odličnu suradnju s tvrtkom Grbić, koja nam uvelike pomaže, dajući nam sjeme, strojeve za obradu i kombajn za buću. Sjemenke nam osuše i ostavljaju dio za prženje, za slane bučine koštice i našu pekarsku i proizvodnju kolača. Dio sjemenki koristimo za proizvodnju bučinog ulja, za čiju smo kvalitetu dobili i nagradu na Smotri učeničkih zadruga Hrvatske ove godine u Zagrebu. Učenici su sudjelovali i na Tjednu dječjeg poduzetništva gdje smo prezentirali buču golicu, bučino ulje i zdrav način života. Odlučili smo proširiti proizvodnju i dobili smo od općine Brestovac još jedno jutro zemljišta. U toj proizvodnji pomažu nam i roditelji koji su također članovi zadruge, nastavnici, spremačice, svi smo u tom radu zajedno. Djecu uvodimo u taj proizvodni i istraživački rad uz usmjeravanje odraslih i struke – dodaje Maja koja je predstavila upravo aktualno branje lavande koju su prvi puta posadili prošle godine.
Učenice Veneta Matić, Terezija Saliger, Dora Đebrić i Maja Lebec iz 5.b razreda upravo su obrađivale lavandu. – Mi sada čistimo lavandu, sklanjamo listove, redamo po veličini i pripremamo za proizvodnju mirisnih štapića, mirisnih vrećica, razne ukrase. Nije nam teško, a to smo sve naučili ovdje u školi – kažu učenice koje su strpljivo redale pokošenu lavandu.
Cucurbita proizvodi i nekoliko vrsta sapuna, na bazi bučinog ulja i eteričnih ulja koja daju karakteristični miris sapunima. – U 180 grama destilirane vode umiješamo 500 grama bučinog ulja, malo zagrijemo i dodajemo 60 grama natrijevog hidroksida, sve promiješamo štapnim mikserom dok ne dobijemo masu sličnu pudingu. Dodajemo sušeni cvijet lavande i eterično ulje zbog mirisa, još malo miješamo i ulijevamo u kalupe. Nakon 24 sata ih vadimo iz kalupa, te stavljamo na odležavanje 45 dana na suhom mjestu i tek onda su spremni za upotrebu – kaže sada već iskusna proizvođačica sapuna Maja Šimić koja kaže da je sapun vrlo ugodan za kožu i lijepog mirisa, te ga i osobno upotrebljava. U zadrugu ju je privuklo upravo zanimanje za kemiju i proizvodnju.
Učiteljica razredne nastave Ivana Bešlić vodi kreativnu sekciju, koja se brine da se kompletna proizvodnja bolje plasira na tržištu. – Tu su uključeni i učenici nižih razreda koji vode brigu za uspješniju prodaju. Odlično nam je koristilo druženje s učenicima ostalih učeničkih zadruga, razmjena iskustava, pronalaženje novih ideja. Škola sa Šolte u svojoj proizvodnji koristi maslinovo ulje, škola iz Splita proizvodi đemove i likere od domaćeg voća, škola iz Vukovara radi nakit na bazi motiva narodnih nošnji. Dobili smo puno ideja koje ćemo u budućnosti koristiti, a posebno u marketingu za naše proizvode.
Nemanju Puača privukao je u povrtnu sekciju interes za proizvodnju buče, a posebno suradnja s jednom tvrtkom koja je lider u proizvodnji buće i bućinog ulja na ovom području. – U grupi nas ima tridesetak i uživamo u tom poslu u polju, i kasnije u preradi bučinih sjemenki u ulje.
Član učeničke zadruge je i tvrtka Grbić iz Požege. – Mi inače radimo edukaciju za sve proizvođače buče golice, promoviramo zdrav način života, pa je suradnja s učeničkom zadrugom Cucurbita bila nekakav logičan slijed. Ovdje smo naišli na odličan interes i entuzijastične učiteljice, koje ulažu puno svoga truda. Mi kao tvrtka dali smo im sjeme, dali agrotehniku, pomogli uz pomoć mještana da to posade, da se o bundevama dobro brinu. Kada mi kao proizvođač vidimo s kojim žarom djeca prilaze toj proizvodnji i s kojom voljom sudjeluju u proizvodnom procesu, onda nama to daje motivaciju da i dalje to radimo, bez obzira na financijsku situaciju – kaže Nives Lovrić, direktorica tvrtke Grbić, koja je organizirala prošle godine i izlet za male zadrugare na Bundevijadu u Ivanić grad. Tamo su dobila nova iskustva koja ne mogu dobiti u školi, susret s drugim proizvođačima, odnos s kupcima na štandu, a sada im je dodatni motiv dala i nagrada za najbolje bučino ulje. – Gdje god mi nastupamo oni sada idu sa nama, nastojimo ih eksponirati, tako da pokušamo motivirati i druge škole na osnivanje zadruga, te već osnovane zadruge na suradnju s nama kao nositeljem proizvodnje buče i bučinog ulja. Dio zadatka smo već sada u potpunosti ispunili jer svi od zadrugara vole bućino ulje, jedu i kruhove od bučinih sjemenki, sjemenke, a to će oni polako prenijeti i u svoje obitelji. To je neprocjenjivo.

PRIKUPLJAJU SE POTPISI ZA NOVI REFERENDUM -

POŽEGA – Na više mjesta u gradu prikupljaju se potpisi za provođenje Referenduma građana koji bi se izjasnili za donošenje Zakon protiv izdvajanja pomoćnih poslova i javnom i državnom sektoru, popularno nazvanog outsourcing. Potpisi se u organizaciji Sindikata prikupljaju od 05. do 18. lipnja u 128 gradova. U prikupljanje potpisa uključeno je desetak sindikalnih središnjica čiji članovi su i djelatnici raznih pomoćnih djelatnosti u državnim i javnim ustanovama, bolnicama i zdravstvenim ustanovama, predškolskom odgoju, školama osnovnim i srednjim, fakultetima.
Procjenjuje se da bi direktno od outsourcinga određene štete, kao što su manja plaća prelaskom kod drugog poslodavca, manja prava, više radnih obveza i slično pretrpjelo oko 27 tisuća radnika koji danas u svojim ustanovama rade na poslovima čišćenja, održavanja, kuhanja i drugih pomoćnih poslova, koji nisu temeljna djelatnost subjekta kod kojega su danas zaposleni.
Sindikalni čelnici su optimisti i i očekuju da će 19. lipnja imati potrebnih 375 tisuća potpisa Za referendum.

FESTIVAL GRAŠEVINE KUTJEVO 2014. -

KUTJEVO – Nakon nekoliko godina održavanja Festivala graševine zajedno uz Festival vina i pjesme ove godine vraćeno je sve na staru shemu organizacije proslave bez dvodnevnog festivala tamburaške pjesme. Tako je održana dvodnevna manifestacija u kojoj je održan Simpozij o graševini sa nekoliko eminentnih predavača uz Prezentaciju LAG-a Papuk-Krndija te večernji glazbeni program od 20 sati. Na Trgu graševine nastupile su poznate tamburašice Garavuše, TS Džentlmeni, Voljen Grbac, Miroslav Škoro, Stjepan Jeršek Štef, Boris Ćiro Gašparac i Dražen Zečić.

Drugog dana u subotu nakon prve utrke traktora uslijedila je svečana povorka ulicama grada Kutjeva do Trga graševine u kojoj su uz Kutjevački puhački orkestar i vinski bicikli, nastupili kutjevački plesači, KUD Bektež, KUD Poljadija Grabarje, Češka beseda Bjeliševac, konjanici i konjske zaprege, a nakon njih oldtimeri, automobili i motocikli. Uslijedilo je njihovo predstavljanje na velikoj pozornici, te izvođenje pjesama i plesova. Dodijeljene su nagrade za najljepšu fotografiju graševine u cvijetu, za najljepšu bocu prema vizualnom identitetu, proglašeni su rezultati ocjenjivanja vina graševina i dodijeljene diplome te proglašeni šampioni festivala. Navečer na Trgu graševine ponovno su nastupili TS pozegana, Voljen Grbac, Stjepan Jeršek Štef, Boris Ćiro Gašparac i svoj glazbeni koncert održao je Giuliano.

U utorak, 10. lipnja 2014. godine, oko 16 sati, u Pakracu, u Ulici Matice Hrvatske, ispred stambene zgrade, 59-godišnji muškarac je bez ikakvog povoda verbalno napao tri petnaestogodišnjakinje od kojih je jednu i tjelesno napao. Protiv njega slijedi optužni prijedlog.

U pretrazi pronađen duhan, cigarete i oružje

U utorak, 10. lipnja 2014. godine, na području općine Brestovac, policijski službenici su pretražili obiteljsku kuću, druge prostorije i osobni automobil koje koriste 44-godišnjak i 45-godišnjakinja prilikom čega su pronašli oko 7 kg sitno rezanog duhana, oko 80 kutija raznih cigareta, dvije zračne puške, pištolj, te manju količinu streljiva, a koje je 44-godišnjak nepovlasno posjedovao. Protiv 44-godišnjaka slijedi kaznena prijava za kazneno djelo „Nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari“, a protiv 45-godišnjakinje za kazneno djelo „Nedozvoljena trgovina“.

Otuđen bicikl

U vremenskom razdoblju od 8. do 10. lipnja 2014. godine, u mjestu Velika, Trg Sv. Augustina, iz nezaključane prostorije je otuđen bicikl marke „Marin“ u vlasništvu 29-godišnjaka. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

Tri prometne nesreće

U utorak, 10. lipnja 2014. godine, u Požegi, u Sokolovoj ulici, 16-godišnjakinja koja je upravljala biciklom marke „Nakamura“ nije se zaustavila na postavljeni znak „stop“ te je uslijed neprilagođene brzine kretanja prešla na lijevu stranu kolnika prilikom čega je prednjim dijelom bicikla udarila u osobni automobil marke „Mercedes“, požeških registarskih oznaka, a kojim je upravljao 76-godišnjak. U prometnoj nesreći 16-godišnjakinja je lakše tjelesno ozlijeđena i protiv nje slijedi optužni prijedlog.

Tijekom jučerašnjeg dana dogodile su se dvije prometne nesreće s materijalnom štetom i to u Požegi u Dubrovačkoj ulici i u Drškovcima, te jedan bijeg s mjesta, prometne nesreće u Požegi na Trgu Svetog Trojstva.

ZAVRŠENO ASFALTIRANJE NOVLJANSKE ULICE -

NOVO SELO – U nastavku uređenja infrastrukture u prigradskim naseljima grada Požege po prvi puta asfalt je ovog tjedna dobila i Novljanska ulica u prigradskom naselju Novo Selo. Ovo uređenje i asfaltiranje ulice u dužini od 175 metara vrijedno je 90 tisuća kuna a radove je izvela domaća tvrtka Niskogradnja Jurčak.
- S obzirom da se radi o brdskoj ulici, postavljanje asfalta je u njoj, uz uređenje kanala za oborinske vode, bilo od iznimne važnosti. Posebno je to bilo vidljivo za nedavnih poplava i jakih pljuskova - istaknuo je predsjednik Mjesnog odbora Novo Selo, Marijan Sertić koji je bio u pratnji požeškom gradonačelniku Vedranu Neferoviću i njegovim zamjenicima Darku Puljašiću i Mariju Pilonu prilikom obilaska izvođenja radova na modernizaciji ulica u Novom Selu. Ovo je inače druga ulica koja je dobila novi izgled i asfaltni sloj u Novom Selu.

NOVI VAL - NAJNOVIJA HRVATSKA STRANKA OSNOVALA OGRANAK U POŽEGI -

POŽEGA – Pred velikim skupom pune dvorane Obrtničkog doma, osnovan je ogranak Novi val – Stranka razvoja za grad Požegu. Novi val je najnovija hrvatska stranka osnovana u Zagrebu, kojoj je na čelu prof. dr. sc. Ljubo Jurčić, poznati ekonomski stručnjak, nekadašnji ministar gospodarstva u hrvatskoj vladi Ivice Račana, saborski zastupnik. Požeški ogranak je prvi ogranak izvan Zagreba, na terenu, a za prvog predsjednika članovi stranke su izabrali Jozu Gavrana, gospodarstvenika, člana Skupštine požeško-slavonske županije u koju je došao kao nositelj Nezavisne liste.
Čestitajući Jozi Gavranu na jedinstvenom izboru za predsjednika ogranka Ljubo Jurčić je istakao da su baš htjeli početi sa širenjem stranke iz Slavonije, ovdje iz Požege i zbog Joze Gavrana koji se bori za svoju regiju i svoju Požegu. – Razmišljali smo i detektirali probleme koji tište ovu Hrvatsku. Osnovni problem je što smo izgubili 200 tisuća radnih mjesta, te danas imamo ne 350 tisuća nezaposlenih, nego gotovo 700 tisuća radno sposobnog stanovništva koje nema posao. Nije problem u Hrvatskoj 1,1 milijun umirovljenika nego ovi nezaposleni koji moraju isto tako jesti, odijevati se a nemaju od čega. Premali smo za Europu, naša proizvodnja je premala u odnosu na Europu i nitko nebi ni primijetio da mi povećamo proizvodnju i plasiramo je na njihovo tržište, no mi cijelo vrijeme zapravo radimo suprotno – ističe Jurčić u svome obraćanju na osnivačkom skupu te cijeli problem vidi u tome što mi stalno smanjujemo proizvodnju. - Hrvatska je po svim kriterijima mala zemlja, ali je za nas velika. Mi nemamo drugu domovinu nego ovu Hrvatsku. Domovina je jedna jedina, ali sada imamo da mladi ljudi, školovani, koji govore strane jezike odlaze. Nisu sretni što odlaze, nego jednostavno što moraju otići, a upravo nam trebaju. hrvatski agronomi kažu da Hrvatska može proizvoditi hrane za 22 milijuna ljudi, no mi još uvozimo puno hrane. Imamo kapacitete energije za 10 milijuna ljudi, a uvozimo energiju. Imamo metalnu i elektro industriju koja može proizvoditi do četiri puta više nego što danas proizvodimo, ali ne proizvodimo i ne izvozimo. Jedna grupacija kao Mercedes ima metalnu proizvodnju i obradu metala vrijednu preko 100 milijardi eura, a mi nemožemo naći jednu milijardu proizvodnje za sebe, a naša metalna industrija je jedna od boljih u svijetu. I sada se postavlja pitanje zašto naši ljudi moraju ići tražiti posao u svijet, a to sve bi mogli imati ovdje. Nekada u socijalizmu smo imali tvornice svjetskog glasa, Pliva, Podravka, Končar, Jugoturbina i dr. a sada je od jednom došlo da mi više nismo sposobni, da nas netko drugi mora organizirati. Mi nismo zadovoljni s takvom situacijom, ne mirimo se s time i većina od nas koji smo u jezgru Novog vala, dogovorili smo se da uložimo svoje znanje i poziciju da promijenimo stanje u Hrvatskoj. Mene smeta kada mi govorimo, mi bi mogli biti Švicarska, Francuska, Njemačka, a zašto, mi bi mogli biti Hrvatska, toga se ne moramo sramiti – kaže Jurčić koji ističe da će se stranka pripremati za parlamentarne izbore 2015. godine.

RADNICE SLOGE DOBILE POLA PLAĆE ZA TRAVANJ -

POŽEGA – Nakon spontane i nenajavljene obustave rada u IMK Sloga u stečaju danas svi pogoni rade normalno. Poslije razgovora sa stečajnim upraviteljem Milanom Nakićem uslijedila je i isplata pola plaće za travanj, što je sve radnice u šivaonama malo umirilo i nastavljeno je s proizvodnjom.
- Nije nitko ni jučer dobio otkaz, nego kada su dvije radnice rekle da odbijaju dalje raditi dok ne dobiju plaću, ja sam ih poslao na godišnji odmor kojega imaju još neiskorištenog. Kako i one i mi svi zaposlenici imamo ugovor na određeno vrijeme do 15. lipnja nitko nije htio zaoštravati situaciju, jer obustava rada izvedena je potpuno nelegalno. Ostavili smo svima da sami odluče, pa tako i za ove dvije radnice, za koje smatram da su to napravile malo u afektu i uz puno nervoze, koja zapravo nikome nije potrebna. Nakon ovog datuma stečajni upravitelj će po potrebi proizvodnje produžiti ugovore o radu – kaže direktor Ivica Žager, a očekuje da će se i ove dvije radnice ispričati i izjasniti dali žele dalje raditi.
Inače po riječima stečajnog upravitelja Nakića dalji rad ovisi o ugovorenoj proizvodnji, ali i svakako o efikasnosti svih radnika i poštivanju ugovora o proizvodnji konfekcije. Drugih sredstava osim onih koji tvrtka u stečajnom postupku zaradi nema, pa tako niti sredstava za isplatu plaće. Svima i tako nad glavom visi mač stečaja koji bi svi rado izbjegli, i uprava sve pokušava da se to izbjegne i sačuvaju radna mjesta.

Pokušaj provale

U vremenskom razdoblju od 7. do 9. lipnja 2014. godine, u Požegi, u Ulici Pavla Radića, nepoznati počinitelj (ili više njih) je pokušao provaliti u prostorije poljoprivredne zadruge. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

Dva pronalaska neeksplodiranih ubojitih sredstava

U ponedjeljak, 9. lipnja 2014. godine, oko 11.30 sati, u mjestu Gornja Obrijež, 36-godišnjak je prilikom košnje trave pronašao jednu ručnu bombu M-75 za koju je utvrđeno da je zaostala iz Domovinskog rata.
Istoga dana, oko 17.30 sati, u šumi u blizini mjesta Mali Banovac, 75-godišnjak je pronašao jedno neeksplodirano topovsko zrno koje je zaostalo iz Domovinskog rata. Neeksplodirana ubojita sredstva je izuzeo policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu i ona će naknadno biti uništena.

Dragovoljno predala dvije bombe

U ponedjeljak, 9. lipnja 2014. godine, u Lipiku, 65-godišnjakinja je dragovoljno predala dvije ručne bombe M-50 koje je izuzeo policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu. One su pohranjene i bit će naknadno uništene.

Prometna nesreća s materijalnom štetom

U utorak, 10. lipnja 2014. godine, oko 1 sat, u Pleternici, u Orljavskoj ulici, 25-godišnji vozač je upravljao teretnim automobilom marke „Iveco“, osječkih registarski oznaka (koji služi za prijevoz pčelinjih košnica) te je dolaskom do raskrižja prilikom skretanja na lijevo došlo do pada metalne konstrukcije sa 50 pčelinjih košnica, a koje nisu bile učvršćene za tovarni dio. Tom prilikom je slomljeno stablo bora u vlasništvu 52-godišnjaka. Protiv 25-godišnjaka slijedi obavezni prekršajni nalog.

USPJEŠNA GODINA ZA OSNOVNU ŠKOLU LIPIK -

LIPIK – Iza Osnovne škole Lipik je još jedna uspješna školska godina. Učenici i nastavnici pamtit će ju posebno po tome što je škola, kao jedina u Požeško-slavonskoj županiji, uvrštena u ustanove čuvare kulturne nematerijalne baštine a u voćnjaku školske zadruge "Lipa" ubrani su prvi plodovi. Zadruga i jedinstveno priznanje Ministarstva kulture ubuduće će biti povezani na poseban način.
Ministarstvo kulture je početkom godine donijelo rješenje kojim se utvrđuje da 'Umijeće čitanja, pisanja i tiskanja glagoljice ima svojstva nematerijalnog kulturnog dobra' nakon čega je lipička škola uvrštena među 55 ustanova njegovih čuvara. Treba istaći kako ih je većina iz Zagreba i s područja sjevernog Jadrana a samo sedam iz pet slavonskih županija. - Mi smo među čuvare kulturne nematerijalne baštine uvršteni zbog projekta kojega smo provodili u suradnji s Društvom prijatelja glagoljice u školskoj godini 2010/2011. Kroz izvannastavni rad taj će projekt među nižim razredima, kroz hrvatski jezik i vjeronauk, i dalje biti prisutan u našoj školi. Naime, ovo priznanje Ministarstva kulture sa sobom nosi i obvezu da tu baštinu, u ovom slučaju glagoljicu, i sačuvamo. Želim istaći kako su i djeca i roditelji, u vrijeme dok smo provodili projekt, pokazali veliki interes za njega – rekla je ravnateljica Sanda Ivanović.
Školska zadruga "Lipa" također je novina u Osnovnoj školi Lipik i jesenas, početkom ove školske godine, u njoj su ubrani prvi plodovi. U voćnjaku nadomak škole je 78 sadnica jabuka i šljiva te četiri trešnje. Jabuke su djeca tijekom godine pojela u školskoj kuhinji a od šljiva je napravljen pekmez. Zadruga inače, ima 123 člana od kojih je 90 učenika a djeluje kroz voćarsku sekciju, fotosekciju i sekciju za izradu ukrasnih predmeta. Dosta toga izrađenog u zadruzi je i prodano, ponajviše na prigodnim sajmovima, a zadruga ima vlastiti račun. Mali i veliki zadrugari pripremaju i projekt kroz koji bi napravili sušionicu za svoje šljive. - U planu nam je osnivanje i četvrte sekcije a to je zlatovez. Želimo naučiti tu vještinu i sačuvati ju među mladima. Ujedno želimo raditi glagoljaški vez pa i kroz ovu sekciju i našu zadrugu čuvati kulturnu nematerijalnu baštinu, čiji smo sada i službeno čuvari – objasnila je na kraju ravnateljica Ivanović.

NOVA ASFALTIRANJA ULICA PRIGRADSKIH NASELJA -

DERVIŠAGA / ALAGINCI – Tri spojne ulice upravo su dobile svoj asfaltni sloj u Devišagi. Radi se o spoju s Radićevom ulicom kod mjesnog doma i asfaltiranju površina oko mjesnog doma, i dva odvojka Radničke ulice. – Radove u vrijednosti oko 160 tisuća izvodi Niskogradnja Jurčak, na tri ova spoja ulica u Dervišagi. Ostaje nam još Rujanska ulica, plan nam je još završiti Novljansku ulicu u Novom selu gdje smo upravo završili ulicu sv. Jurja i Radničku ulicu u Vidovcima – rekao je požeški gradonačelnik Vedran Neferović prilikom obilaska radova.
Po planu se nastavljaju uređenja i u ostalim prigradskim naseljima, jer je zbog dugogodišnjeg zapostavljanja problema prigradskih naselja sada tih uređenja mnogo. jedno od prvih problema je uređenje prilaza groblju i staze u širini tri metra kroz groblje do kapelice u Alagincima. – Ovdje u Alagincima problem postoji već duže vrijeme jer se nije ulagalo. Postoji problem i na groblju u Štitnjaku i nakon Alaginaca intenzivirat ćemo još neka ulaganja u ostala prigradska naselja i to ravnomjerno a po prijedlogu Mjesnih odbora. Radovi na ovom prilazu, ogradi i ulaznim vratima te na groblju u Štitnjaku vrijedni su 150 tisuća kuna – rekao je gradonačelnik Neferović za obilaska radova u Alagincima.