RAZGOVOR S POVODOM: načelnik općine Kaptol Mile Pavičić, već peti mandat na toj funkciji

KAPTOL - Povodom obilježavanja Dana općine Kaptol i ujedno i 21. rođendana od osnivanja općine Kaptol u lipnju 1993. godine, razgovarali smo s načelnikom općine Milom Pavičićem, koji tu funkciju obavlja u već petom mandatu.

Na ovu funkciju ste došli davno, još kao mladi načelnik i postali jedan uspješan i dugovječan načelnik?

- Bio sam zaista mladi načelnik, dakle ja sam 1997. godine nakon izbora preuzeo mandat načelnika od gospodina Mate Nosića. Kaptol je moram podsjetiti bio jedina općina koja je formirana gdje nije bio Mjesni ured što je svakako imalo svoj utjecaj na činjenicu da se i dan danas općinska uprava nalazi u tuđem prostoru u zgradi Osnovne škole. Osim toga općina je naslijedila i dosta zapuštenu komunalnu infrastrukturu tako da u prvom mandatu moja dva prethodnika, koja su podijelila mandat, su započeli neke investicije a ono što sam ja naslijedio od njih je bilo završetak zgrade ambulante u Kaptolu. No moram reći po pitanju ostale komunalne infrastrukture da smo bili vjerujem na začelju u našoj županiji uz Čaglin, mislim da nitko nije imao lošiju komunalnu infrastrukturu na području svoje općine. Moram reći da nismo imali ni jednog kilometra kanalizacije, ni jednog kilometra plinske mreže, praktički javnu rasvjetu samo u naselju Kaptol sa 53 rasvjetna tijela u Kaptolu i Komarovcu, sa lošom nisko naponskom mrežom, da dosta jedno loše stanje. Po pitanju cestovne infrastrukture također dosta ne asfaltiranih i nerazvrstanih ulica i cesta na području samog naselja Kaptol te nekih drugih naselja, no evo dolaskom općine, formiranjem općine stekli su se osnovni preduvjeti da sami vodimo brigu oko razvoja svoje lokalne sredine, sa skromnim sredstvima koja su u to vrijeme stvarno bila skromna, na godišnjoj razini oko 800 tisuća kuna je bio proračun 1994. godine.

Što ste prvo poduzeli da bi podigli kaptol bliže razvijenima u Požeštini?

- Posla je bila puno, sredstava malo, Kaptol nije nikada imao razvijenu gospodarsku infrastrukturu. Kaptol se stjecajem ondašnje politike nalazi između dva mini centra Velike i Kutjeva i tako se je sve događalo u Kutjevu i Velikoj, naravno Požega je bila centar pa je bilo logično da je tamo glavnina svega. Nažalost po pitanju gospodarstva tu se značajnu puno nije promijenilo, glavna gospodarska djelatnost dalje je ostala poljoprivreda, imamo dosta poljoprivrednih gospodarstva, nešto malo imamo od gospodarstva, uslužnih obrta. Dakle ništa praktično proizvodno, tu su od cestovnih prijevoza, pilana, ugostiteljskih i trgovačkih obrta, servisi za centralna grijanja i klime, uglavnom više uslužne djelatnosti.

Gdje je Kaptol danas ?

- Kaptol danas ima 3.500 tisuća stanovnika u 10 naselja. Danas možemo reći da smo dosta popravili loše naslijeđeno stanje komunalne infrastrukture prije svega po pitanju javne rasvjete, imamo novu niskonaponsku mrežu u svim naseljima općine Kaptol, sva naselja su dobila javnu rasvjetu sa 470 rasvjetnih tijela i praktički ostao nam je samo mali dio i to ćemo sad završiti, na trgu rekonstrukcija nisko naponske mreže koja će biti pod zemljom i rekonstrukcija javne rasvjete na trgu. Praktički što se tiče javne rasvjete ona će biti kompletirana na cijelom području Kaptola i to ova moderna javna rasvjeta biti će sa LED rasvjetom. Po pitanju druge komunalne infrastrukture možemo reći da smo asfaltirali nekoliko ulica u Kaptolu konkretnije 6 ulica u Kaptolu i 3 ulice u naselju Podgorje što nije imalo asfalt. To je prošle godine završeno tako da nam je evo ostalo samo u Kaptolu Zelena ulica, a sa obzirom da smo sad tamo provukli kanalizacijsku mrežu sad će ići i regionalni vodovod, zato nismo htjeli stavljati asfalt da ne bi morali kopati kad mora ići kroz pola kolnika mreža. Druga komunalna infrastruktura ona svakako gdje smo najviše sredstava trošili, to je izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda naselja Kaptol i Komarovci, gdje je završeno 75% mreže to je praktički sustav od 20 kilometara gdje je završen uređaj za pročišćavanje, dakle to je u funkciji. Ovih dana završavamo dodatnih 600 metara, završeno je ali treba provesti tehničko ispitivanje, ostao je jedan mali dio u Kaptolu i Komarovcima iz tog projekta. Za to nam još nedostaje 5 milijuna kuna da završimo kompletno Kaptol i Komarovce. Počeli smo graditi sustav odvodnje u naselju Alilovci gdje smo izgradili pola mreže po 4 kilometra, 2 kilometra smo izgradili sustava. Nakon ukidanja Fonda za regionalni razvoj dosta su nam opala sredstva od države za te krupne investicije tako da tu svake godine investiramo 100 do 200 tisuća kuna vlastiti sredstava jer više nemamo. Napravili smo puno projekata što se tiče sustave odvodnje. Imamo gotov projekt za naselje Ramanovci koji smo bili počeli raditi međutim morali smo ići u preprojektiranje jer trasa se poklapala sa drugom infrastrukturom koja je u zemlji i jednostavno, morali smo ju izmjestiti u cestovni jarak. Imamo gotov projekt i dokumentaciju za naselje Podgorje za kanalizaciju čekamo negdje u neki Europski fond da možemo aplicirati, Češljakovci, Golo brdo sustav odvodnje i pročišćavanja to je nažalost kroz IPARD se financiralo. Imali smo izabranog izvođača radova koji nije ni započeo radove do trenutka kada je sve trebalo biti gotovo, tako da smo sada u fazi izbora novog izvođača radova. Otvorili smo ponude tako da ovih dana bi se trebalo izabrati, ako bude sve u redu, na jesen bi trebali početi za izgradnjom tog sustava za dva naselja, negdje oko 6 kilometara mreže i uređaj za pročišćavanje.

Kakvo je stanje po pitanju vodoopskrbe ?

- Što se tiče vodovoda općina Kaptol je imala pokriveno 60% mreže dakle s time da su izvan javne vodoopskrbe bila naselja Alilovci i Ramanovci, što je riješeno prije dvije godine sa investicijom od 2 milijuna kuna. To je išlo preko Hrvatskih voda, dakle iz proračuna gotovo ništa. Ostao nam je problem ovih pod papučkih naselja Doljanovci, Bešinci i Podgorje koje imaju izgrađene svoje vlastite lokalne vodovode. Nažalost oni nisu u sustavu javne vodoopskrbe dakle nisu pod nadzorom i što nam predstavlja određeni problem ima nekoliko tih bunara izvora. Ljudi su to privatno vodili po 4 do 5 kuća se udruže i dakle jedan sustav koji sada niti zadovoljava potrebe a gore od svega što nije pod nadzorom, ali hvala bogu nije bilo nikakvih zaraza, epidemija po tome pitanju, za sad to funkcionira ali to će se morati riješiti s obzirom da smo sad članovi Europske unije i da ima direktiva kojom je naređena do koje se to godine mora riješiti.

Općina Kaptol je bila pilot projekt za navodnjavanje i u tome je najdalje otišla od svih ?

- Imamo zadovoljstvo da smo bili pilot projekt za područje Požeško-slavonske županije gdje je napravljen jedan sustav sa trenutno 170 hektara koji se koristi od nekoliko poljoprivrednih proizvođača koji se bave sa povrćem. Ovih dana ide još proširenje za 350 m mreže što će se koristiti uglavnom za zaštitu voćnjaka od mraza od jednog OPG-a. U jednom periodu kad ovima ne bude trebalo za zalijevanje on će koristiti potrebe za taj sustav antifrost, a plan je izgradnja još jedne akumulacije iznad Bistre, znači Bistra 2 s kojom bi se slobodnim padom moglo navodnjavati ovaj brdski dio iznad Kaptola gdje su voćnjaci, vinogradi, ako bude potrebe. Vrijednost te investicije je bila 3,5 milijuna kuna znači biti će oko 4 milijuna kuna investirano.

Posebno dobro općina surađuje sa školom i brine se za sve potrebe škole kao da ste njen osnivač ?

- Projekt za dogradnju škole gdje je gotova sva potrebna dokumentacija, u planu je jedno smjenska nastava jer je došlo do blagog pada djece u školi, i planiramo dio škole prenamijenit za vrtić da ne idemo u neku novu investiciju kad tamo već postoje prostori. Samo ćemo ga prenamijenit što je i naišlo na odobrenje ministarstva prosvjete ipak ćemo praktički za iste novce dobiti vrtić i učionice koliko je potrebno za dogradnju škole i stvaranje uvjeta za jedno smjenski rad. Spominjem da je nama bila jedna velika investicija bila izgradnja sportske dvorane koja je 2005. godine započeta i završena je u roku. Nedavno smo uredili i školu u Podgorju.

Funkcija općine i njena uloga ovdje se dobro vide, no mnogi govore da općina ima previše, da ne trebaju ?

- Pa upravo tako, ja ne znam koji su to kvazi stručnjaci koji gledaju općine samo kao trošak, mislim da je to apsurdno. Mi možemo komparirati s činjenicom prije 1993. godine i do sada što je ovo područje kao područje dobilo i što je sve investirano a ja ovdje nisam spomenuo sve društvene domove koje imamo, svi su obnovljeni, uređeni sa sanitarnim čvorovima. To su stvari koje sigurno ne bi išle tako da nemamo općine, svi ti projekti bi od nekud morali biti vođeni. Sada da se mi spojimo sa gradom Požegom sve bi to netko morao voditi, znači trebao bi imati dovoljan broj ljudi, a sigurno ne bi vodili brigu o tom prostoru kao mi sa ove pozicije, to je sigurno. Ne slažem se s time da je općina previše ja bi rekao da je prevelika centralizacija države i da bi trebalo tu vlast spustiti na niži nivo, još više pogotovo dekoncentraciju vlasti ali i decentralizaciju sredstava, sredstva su bitna. Nama je posebno žao pogotovo ovim ruralnim prostorima mi u najvećem porezu od PDV-a ne sudjelujemo nikako, koji je najizdašniji porezni prihod. Mi smo prepušteni na financiranje uglavnom iz poreza na dohodak koji varira, značajno ovisno o gospodarstvu, o broju uposlenih tako da nam tu dolazi konstanto do pada tog glavnog izvora financiranja. Osim toga u nekoliko navrata država je mijenjala i te postotke, odnosno dizala ne oporezivu osnovicu gdje je još više došlo do izražaja uz ovaj gospodarski pad i broj uposlenih došlo je do velikog pada prihoda od poreza.

Vaš napredak je znatnije vidljiv kada se svrstani u kategoriju općine od posebne skrbi države kao brdsko-planinsko područje, no sada se i taj zakon ukida ?

- Moram reći da je taj zakon kad je donesen odnosno kad smo mi uvršteni u upis općina brdsko planinskih područja, to je nama preporodilo financije, odnosno sav onaj dio poreza na dohodak koji je išao državi, država se odrekla u korist naše općine i drugih koji imaju taj status, a osim toga sav povrat građana išao je na teret državnog proračuna, tako da smo mi tu dobili preko milijun kuna porezni prihoda godišnje, što je nama omogućilo prije svega da možemo ići u financiranje projekata i dokumentacije. Jer mi smo do te 2001. godine imali problem financiranja projekata i dokumentacije što je osnovica za bilo što drugo. Mi sad svake godine radimo nekakav projekt, projekte dokumentacije, sad radimo konkretno dokumentaciju za kompletno uređenje trga sa jednim kružnim tokom, dakle i cestama i parkirališta oko starog grada sa pješačkim stazama. To će biti investicija oko 4 do 5 milijuna kuna, nadamo se da ćemo to uspjeti iz financirati kroz neke od tih fondova Europske unije koje će nam nadam se otvoriti, još mi o njima pričamo malo, a ta cijela priča kasni. Naš proračun izvorni je 3 milijuna kuna sve ostalo što uspijemo je namaći od tih sredstava. Moram reći da prošle godine nismo dobili ni kune tj. ni lipe nismo dobili iz državnog proračuna za projekte. Evo ove godine smo dobili iz proračuna prihod za završetak stare škole u Ramanovcima koji smo prenamijenili u društveni dom, dakle s tim sredstvima i našim sufinanciranjem završiti ćemo taj projekt u cijelosti, staviti vanjsku fasadu i on je praktički završen i gotov.

Što se tiče društvenog života općine spomenuo sam domove, udruge, vatrogasna društava, sportski klub, koje sve financiramo da imaju dovoljno sredstava za normalan život i rad, mi nismo imali osim češke besede ništa od KUD-ova, a sad imamo još dva KUD-a koja rade, dakle i taj segment društvenog života se popravio sigurno da to ima utjecaja što je općina ovdje koja njima svima osim financijske potpore i logistička potpora u svemu tako da toga nema ne vjerujem da bi to bilo u ovakvom obliku kao sad.