Prikazujem sadržaj po oznakama: grožđe

IVICA PERAK JEDINI VINOGRADAR KUTJEVAČKOG VINOGORJA KOJI JE IMAO LEDENU BERBU -

MITROVAC – Nikada ranije, a ova godina osim po velikim rekordima sve u vinogradarstvu donijela je ranije, na najboljim lokacijama kutjevačkog vinogorja, iznad Mitrovca, Ivici Peraku, poznatom enologu i vinskom stručnjaku donijela je ledenu berbu. Ovaj mali vinar koji grožđe proizvodi na 12 ha, uspio je ove godine imati i ledenu berbu upravo u dane prije Božića, što se nije desilo dugo vremena. Temperatura su uvijek u sredini siječnja dosezale 10 stupnjeva ispod ništice, a evo ove godine ovaj hladni val donio je nekoliko dana uzastopce minuse od 8 i 9 stupnjeva. Podsjetimo uvjeti za ledenu berbu su ostavljanje grožđa u dobroj kondiciji da se u potpunosti osuši, a bere se kada je tri dana temperatura -7 stupnjeva.

Ove godine Ivica Perak je na taj način uspio sačuvati graševinu na jednom hektaru, nasadima koji se protežu od 250 do 300 metara nadmorske visine, koji su u jesen pokazali odličnu kvalitetu i odličnu rodnost. Bio je to svakako i rizik, jer na tom hektaru mogao je dobiti 6 do 7 tisuća litara graševine, a sada će moći računati najviše na 10% tih količina, ali najprestižnijeg, ledenog vina. - Ovo je moja sedma ledena berba u mojoj dugoj vinskoj karijeri od preko 30 godina kako se bavim vinom. Tri ledene berbe sam obavio kao enolog Kutjeva d.d., zapravo sam ja započeo proizvodnju ledenih vina 1996. godine, a kao privatni vinogradar sada obavljam svoju četvrtu ledenu berbu. Teško je mukotrpno dočekati ledenu berbu, no ta ledena vina su mi, posebno prošla berba, donijele niz šampionskih titula kao vino s najvećim brojem bodova i zlatnih medalja sa brojnih natjecanja u kvaliteti vina – istakao je Ivica Perak, u svojim snijegom pokrivenim vinogradima gdje je desetak berača obavljalo ledenu berbu po velikom minusu. Uskoro ih je obasjalo i sunce jer je bio vedar dan, pa je idila bila potpuna.

Inače graševina je kao sorta najpogodnija za ledene berbe, jer je idealna za kvalitetna vina, vrhunska vina, kasne berbe, izborne berbe prosušenih bobica, specijalna vina, pjenušce i njene odlične karakteristike dovode je do ledene berbe. Ledenu berbu mogu imati samo kontinentalni vinogradi jer se traži i uvjet višednevnih niskih temperatura, a Kutjevačko vinogorje najpoznatije po graševini upravo je idealno za sve vrste berbi, pa i onu najzahtjevniju, ledenu berbu. – Ova godina je bila simpatična i vinogradarski gledano odlična. Vinarski gledano prva vina iz berbe 2018. godine su već na tržištu. Dočekali smo i relativno rano i ledenu berbu, koja će sigurno dati odlično i kvalitetno ledene vino. ja u svoje 33 godine vinske karijere mogu slobodno reći da je ovo najbolja godina za vinogradare i vinare. Od berbe 2015. nismo imali uvjete za ledenu berbu, odlično je zdravstveno stanje grožđa, šećeri su i do 140 eksla, kiseline zadovoljavajuće i sada nas očekuje dug posao u podrumima. Nekoliko dana se polako to vino presa, mošt fermentira polagano nekoliko mjeseci, pa čak i do godinu dana.

- Zbog činjenice da se jako smanjuje količina vina u ledenoj berbi, mnogi vinogradari se ne odlučuju na to, posebno u prijašnjim godinama kada se još uvijek tražilo veće količine vina. Prisutan je i rizik dali će grožđe izdržati do tih potrebnih uvjeta, što mnoge manje vinogradare odvraća od ledenih berbi. Mnogi se odlučuju za proizvodnju predikatnih vina, no ne i za ovaj vrhunac predikata, ledeno vino. Ledeno vino iz berbe 2015. godine sada u malim butelama od 3,75 dcl, posebno koje je dobilo niz šampionskih titula postiže cijenu od 60 eura, što tek sada kompenzira onu izgubljenu dobit da je odmah napravljeno vino i već davno prodano. Ledeno vino iz ove berbe bit će u prodaji tek 2020. godine – kaže Perak, koji je prije dvije godine počeo i sa proizvodnjom pjenušavih vina, a tek ovih dana prve boce pjenušavog vina Perak stavljaju se u degustacije i prodaju.

- I to je posebna priča, jer se za pjenušac obavlja posebna berba, malo ranije od ostalih vrsta jer se traže malo veće kiseline. Vino normalno fermentira, stabilizira se i očisti, a nakon toga u njega ponovno stavljamo kvasce i dodajemo jednu količinu ledenog vina. Punimo boce i ostavljamo da se pokrene vrenje u njima, tako da dobijemo prirodni CO2. Nakon godine dana u bocama koje leže naopako, zamrzavamo grljak boce, očistimo talog i čepimo s originalnim čepom za pjenušava vina. Taj postupak je trajao pune dvije godine i tek sada izlazimo s prvim bocama pjenušavog vina, a evo vi ćete imati priliku da među prvima kušate pjenušavo vino „Perak“ – istakao je Perak i nazdravio s novim pjenušcem koji je pravo puknuo kad se otvorio, a i kvaliteta mu je bila posebna. nazdravili smo za dobro ledeno vino, koje ćemo moći degustirati tek za dvije godine.

REZULTATI ZAJEDNIČKOG PROJEKTA UDRUGE KUTJEVAČKI VINARI I AGRONOMSKOG FAKULTETA ZAGREB - 

KUTJEVO – Prije 15 godina započeo je zajednički projekt na traženju najkvalitetnije klonske sadnice graševine, koji do tada nisu postojali na području Hrvatske, iako se graševina uzgaja od davnina i jedna je od najrasprostranjenijih i najvažnijih bijelih sorti u RH. Gotovo svako četvrto vino na hrvatskom tržištu je graševina zastupljena sa 24% cijele proizvodnje vina. Podrijetlo Graševine još uvijek nije utvrđeno, a najvjerojatnije je iz srednje ili istočne Europe, moguće iz podunavske regije, prema tome svakako i iz Hrvatske. Cilj projekta je bio pronaći genotipove unutar populacije Graševine u Kutjevačkom vinogorju, a nakon provedbe postupka klonske selekcije certificirati kao klonove i omogućiti proizvodnju klonskog sadnog materijala.

Cijeli projekt od početka prezentirao je članovima Udruge Kutjevački vinari i čelnicima Kutjeva d.d., voditelj projekta prof. dr. sc. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu koji je vodio cijeli projekt, koji sada nakon priznanja od Zavoda za rasadničarstvo i sjemenarstvo iz Osijeka kreće u drugu fazu: - Nakon ovog priznanja mi smo dobili i dozvolu za prvu sadnju 16.300 cijepova klonske graševine, koja je izabrana od 4 najbolje vrste graševine. Na samom početku pregledali smo 30 tisuća trsova na 13 lokacija u kutjevačkom vinogorju, izdvojili 249 trsova, nakon testiranja na viruse izabrali samo 114 nezaraženih trsova. To je bio start pretklonske selekcije iz koje smo u dalju proceduru izdvojili 87 genotipova kao klonske kandidate, od kojih smo proizveli 966 cjepova „virus-free“. Posađeno je tih 87 klonskih kandidata zajedno s klonovima iz Italije, Mađarske, Srbije i Slovenije koji su ovaj postupak klonske selekcije već završili. Sadili smo na dvije lokacije, Vidim Kutjevo i Stražeman. Podizanjem ovih kolekcija stvorili smo mogućnost proizvodnje certificiranog sadnog materijala za tržište koji ima plavu etiketu kao oznaku klonskog materijala. Grožđe sa tih lokacija i s površina na Fakultetu koristi se za vino koje se posebno ocjenjuje i prati. Rezultat su svega da je izabrano 4 vrste graševine, dvije kao standardne graševine sa visokim rezultatima u rodnosti, veličini grozda, veličini bobica, količini šećera, ukupnoj kiselosti i ph, otpornosti na bortritis, druge bolesti i vizualnoj evaluaciji. Jedna vrsta je pripremljena za jače i snažnije graševine, a jedna za blaže i svježije graševine. Ponovno je selekcijom izdvojeno 12 najboljih koje su razmnožene na 3 kolekcije. U 2011. godini dobili smo 3. generaciju bezvirusnog klonskog kandidata i prvih 16.300 sadnica koje će posaditi članovi udruge Kutjevački vinari u svojim vinogradima - istakao je prof. Maletić koji najavljuje za slijedeću godinu u rasadnicima spremnih 114 tisuća sadnica bezvirusnog klona graševine. On predlaže da Udruga ili netko od vinara oformi još jedan matičnjak, osim onog na fakultetu, a iznio je i prijedlog za nastavak projekta za koji bi trebalo osigurati do 75 tisuća kuna godišnje. U nastavku bi uz stalno praćenje ponašanja klona u ekonomskoj eksploataciji naglasak dali na vina koja su proizvedena od klonske graševine. Vina bi se redovno slala na sva natjecanja i ocjenjivanja kvalitete te bilježilo koje od te četiri klonske selekcije najboljih graševina daju i najbolje ocjenjena vina.

Od ove godine predbazni materijal proizvodi se i u Njemačkoj u suradnji s Institutom u Geisenheimu, u rasadniku „Antes“ koji će biti izoliran i zaštićen od infekcije. U 2018. podignut je i vinograd na lokaciji Vetova, Vinarija Galić, vinograd s 3.900 cijepova od 4 klona graševine. Također u 2018. nakon pregleda nasada klonova na Fakultetu osječki Zavod odobrio je proizvodnju 114 tisuća klonskog sadnog materijala za sadnju u 2019. godini.

- Prvi puta u Hrvatskoj je provedena sustavna individualna klonska selekcija naše najvažnije sorte graševine. Pojavom klonova različitih karakteristika proširuje se kvalitativni potencijal Graševine. Omogućuje se izbor vinogradarima i vinarima da prilagode Graševinu sukladno svom cilju proizvodnje ali i različitim položajima i tehnologijama. na ovaj način smo oplemenili i obogatili karakteristike Graševine, što će potvrditi i osnažiti njezinu reputaciju „kraljice hrvatskih vina“. sada treba istraživanja usmjeriti na velike površine, različita vinogorja, različite tehnologije i vinifikacije – zaključuje prof. Maletić i predlaže da se pokušaju i novi tehnološki procesi kao hladna maceracija, koja potencira oslobođenje primarnih, te dušičnih i mineralnih spojeva iz grožđa što može utjecati na aromatski profil i okusna svojstva vina. Ili primjena enzima koji svojom aktivnošću utječu na povećanje terpenskih i tiolnih spojeva u vinu što može intenzivirati mirisna svojstva te time utjecati i na povećanje kompleksnosti vina i postojanosti vina. Uz to obzirom na ishodovanu sirovinu bilo bi interesantno ispitati različite vrste i sojeve kvasaca, te tip i vrijeme dodavanje hrane za kvasce. Ovo igra važnu ulogu u definiranju kakvoće vina pri čemu se njihova aktivnost može nadopunuti i provođenjem malolaktične fermentacije, a sve sa ciljem proizvodnje vina specifičnih svojstava. N kraju prof Maletić se zahvalio Udruzi Kutjevački vinari, gradu Kutjevo i Požeško-slavonskoj županiji koji su svih ovih godina sudjelovali u financiranju cijelog projekta, a očekuje i suradnju na nastavku projekta slijedećih 5 godina.

 

KIŠE 'RAZVUKLE' BERBE U KUTJEVAČKOM VINOGORJU -

Unatoč čestoj kiši proteklih dana, berbe grožđa dobrano su odmakle. Domaći su vinogradari i vinari 'do grla' - u graševini. Omjer sladora i kiselina u ovoj našoj gospodarski najvažnijoj sorti baš je onakav kakav treba biti, pa se s trsa skida nešto ranije.

 - Ovo je za dozrijevanje grožđa bila atipična godina. Imamo pet hektara, oko 30 tisuća trsova, u koje ulazimo radi berbe već treći put. Grožđe je zdravo, ali pomalo neujednačeno i to od onog prezrelog pa do još zelenog - kaže kutjevačka vinarica Zorica Tandara. Zato je važno odabrati pravi termin berbe koji je presudan za kakvoću sirovine, ali i tip vina koji se želi dobiti. Graševine nisu ni ove godine iznevjerile svoje proizvođače – sladori su visoki, a kiseline dobre. Njihov sklad i optimalan omjer ključ je kvalitete i sklada u vinu.

 - Obrali smo rane sorte u kojima su omjeri bili izvrsni i upravo počeli s berbom graševine. Ove prve skinute s trsa uistinu obećavaju. Kiseline se kreću oko 6,2 grama do 6,6 grama po kilogramu dok su sladori oko 90 do 95 oeksla. Kako će se berba protegnuti na još desetak dana, mogli bi biti i viši - ističe vetovački vinar i vinogradar Branko Jakobović te dodaje kako je grožđe za sada jedro i zdravo. Nastave li se kišni periodi ipak strahuju od nepoželjnog botritisa, koji bi mogao nanijeti velike štete ostatku uroda.

Prva berba u EU

No, još nešto muči proizvođače. Prva je ovo berba s europskim pravilima igre, a ona su vrlo temeljita. Do grla su i u papirologiji, i to onoj koju traži Europska unija. I to u važnoj domeni - kontrole vina i oznake izvornosti. Ipak, problema s postojećim zalihama vina, zatečenim ulaskom u Europsku uniju, neće biti. Upisuju se u novu podrumsku evidenciju i prodaju s postojećom zaštitom podrijetla. Evidentira se svaki kilogram grožđa, svaka litra mošta i vina, ali i kompletan repromaterijal koji se koristi u podrumu, podsjeća Tomislav Božičević, savjetnik za vinogradarstvo Poljoprivredno savjetodavne službe Požeško slavonske županije. Ističe kako je ta obveza uvedena još 2011. pa proizvođačima nije nepoznata.

Ove jeseni užurbano se pripreme reforma cijele domaće vinogradarsko vinarske branše i to s temeljnim dokumentima - Zakonom o vinu i kontroli proizvoda.

 - Nadamo se da će u Ministarstvu poljoprivrede pričekati dok berbu privedemo kraju kako bi ovako važne dokumente zajednički dogovorili. O njima će ovisiti kompletna zaštita podrijetla što je za nas presudno. Puno se toga promijenilo u označavanju na samoj etiketi ulaskom u Uniju, a o evidencijama u podrumu da i ne govorimo - naglašava kutjevački vinar Vlado Krauthaker te dodaje kako se o svemu tome u nas do sada nedovoljno vodilo računa. Zato je Zakon o zaštiti izvornosti, podsjeća, od prvorazredne važnosti za ruralni razvoj i u smislu kvalitete, označavanja i međusobne kontrole vina, ali i definiranja regionalnosti kao i cijele filozofije marketinga vina.

ZAVRŠILE BERBE GRAŠEVINE U POŽEŠTINI - 

KUTJEVO – Godina u vinogradu bila je teška. Lozu nisu štedjeli ni kasni mrazeve, ni olujni vjetrovi, a na kraju ni suša. Ipak, otporna je kraljica požeško slavonskih vinogorja i ovoga puta izdržala iako je dala manje uroda. Proizvođače u Kutjevačkom vinogorju to ove godine nije nimalo zabrinulo jer su sladori i kiseline u tako sjajnom omjeru, da će vina biti prvorazredne kakvoće i bukea.

Potvrđuje to i Ivan Enjingi nakon berbe graševine u svojim ekološkim vinogradima Venja i Hrnjevca. - Grožđe je jedro i zdravo, a sladori vrlo visoki. Godina se poklopila uistinu jako dobro. Visoki su i sladori i kiseline koje su 7, 8 pa čak i 9 u bobama. Sve će to nakon sazrijevanja u bačvama dati zasigurno vino odlične kakvoće - kaže Enjingi.

No, prinos je manji, na mladim trsovima i za trećinu, ističu u Kaptolačkom vinogorju.

- Kakvoća je odlična, što više izvrsna. Malo smo nezadovoljni količinom grožđa, osobito u mladim nasadima vinove loze. Stari nasadi su daleko prinosniji, ali sve u svemu, urod je sigurno manji za 30 posto - kaže nam Ferdinand Novak, predsjednik tamošnje vinogradarske udruge.

Zadnje grožđe je u presu stavio i Slavko Perić iz Velike, koje svoje vinograde ima na lokaciji Šage, nedaleko od Velike. – Bijelo grožđe podbacilo je do 20 posto, a crno do 40 posto, no i jedno i drugo je iznimne kvalitete. Kako već godinama težimo samo vrhunskim kvalitetima vina, to će biti dobro. Količine više nisu tako bitne jer nešto vina je ostalo i od prošle godine, važno je da podignemo kvalitet vina – istakao je Perić.

Zbog ekstremnih vrućina i suše berbe su krenule znatno ranije, mnogi su graševinu obrali prije gotovo mjesec dana. Odlučio se na to i pleternički vinogradar i vinar Marinko Markota. - Berba je ove godine započela znatno ranije, graševinu smo također ranije brali jer smo pomno pratili sladore i kiseline i željeli smo dobiti njihov pravi sklad, karakterističan za tu sortu. Beremo sada još nešto crnih sorata, uglavnom cabernet souvignon i sorte treće dekade – kaže Markota.

I dok su lani zbog viška uroda, grožđe prodavali u bescjenje, ove godine proizvođači grožđa imaju razloga za zadovoljstvo. Najveći ovdašnji otkupljivač, Kutjevo d.d., uz sve je ugovorene količine otkupio i one dodatne, 30 posto više od planiranog. I to po dobroj cijeni.

„Prosječna cijena za kunu i 50 lipa veća je nego lani, saznajemo od Damira Špoljarića, direktora 'Vinogradarstva' Kutjeva d.d. Na njezinu visinu je naravno utjecala količina sladora u grožđu pa je ona prosječna cijena dosegnula 4,30 lipa za kilogram. Plaća i država obećanu potporu od 60 lipa pa će barem vinogradarima ova godina ići na ruku.

Zbog manjeg uroda svi su na neki način profitirali, kaže nam Antun Adžić dopredsjednik Udruge Kutjevačkih vinogradara i vinara, ističući kako je sve grožđe na vrijeme 'spremljeno' u podrume iz kojih kupci mogu očekivati samo najbolje. (SN)

POČELA JEDNA OD NAJRANIJIH I BERBI GROŽĐA NA KUTJEVAČKOM VINOGORJU -

KUTJEVO - Bit  će to jedna od najranijih i najbržih berbi u povijesti kutjevačkog vinogorja – ističu vinogradari Zlatne doline koji su berbu počeli po paklenim vrućinama na 40 stupnjeva Celzijevih.

-Dolazi do brzog sazrijevanja grožđa. Ljudi neće znati što prvo početi brati. Trenutno je za berbu spreman i rizvanac, portugizac i chardonnay. Vinogradari će trebati biti vrlo oprezni i posebno paziti na kiseline, odnosno da one previše ne padnu jer su one katalizator fermetativnih procesa i daju ukupan dojam vinu, odnosno organoleptiku vina.  Druga važna stvar je temperatura mošta. Najbolje bi bilo kada bi mošt u podrum došao s petnaestak stupnjeva Celzijevih jer od 15 do 20 stupnjeva su najidealniji uvjeti za optimalan rad kvasaca i dobivanje. Nije lako sniziti temperaturu kada u podrum dođe grožđe koje ima 30 ili 40 stupnjeva – ističe Ivica Perak, jedan od naših najpoznatijih enologa koji je u berbu krenuo s branjem chardonnaya.

Vlado Krauthaker, jedna od naših najpoznatijih vinara dodaje da je ove godine lako bilo biti vinogradar jer gotovo da nije bilo uvjeta za bolesti, ali zato će podrumari i vinari trebati pokazati pravo umijeće.

-Ove godine neki vinogradari su samo tri puta primjenjivali zaštitu u vinogradu, a inače u normalnim uvjetima to je oko osam puta tako da su svi uštedjeli na tome. Berba graševine koje ovdje ima najviše počet će već 1. rujna što nije dobro jer neće imati dovoljno vegetacijskih dana. Za crvene sorte ovo će biti dobra godina kao i za ranije sorte – objašnjava Krauthaker.

Dodaje da posebno treba biti oprezan kod fermentacije jer nema dovoljno dušika te bi moglo dolaziti do njezina zastoja ako se ne bi pazilo na ishranu kvasaca koji stalno trebaju imati dovoljno 'hrane'.

Krunoslav Bartolović iz Požege prošle je godine u berbu kretao iza 10. rujna, a ove godine tada bi već mogao završiti ako se sadašnje vremenske prilike nastave. – Najveći problem je hlađenje mošta. Morat ćemo kupovati suhi led čija je temperatura minus 68 stupnjeva što će nam dodatno poskupiti preradu. Hlađenje ćemo morati obaviti i nakon taloženja. U berbu sam već trebao krenuti, ali kako nisam pripremio podrum, krećem ovog tjedna. Zbog visokih temperatura morat će se brati i noću te u ranim jutarnjim i večernjim satima  – ističe Bartolović dodajući da se tek u ovakvim ekstremnim uvjetima kao što su ovogodišnji vidi da se vinogradi ipak trebaju saditi iznad 300 metara nadmorske visine. Loza je iznad te nadmorske visine pustila dublje korijene te joj nije problem preživjeti ovogodišnje ekstremne vrućine.

Robert Čamak iz Kutjeva u prvu berbu i to sorte rizvanac krenuo je 20. kolovoza. – Urod će biti manji za 30 do 40 posto, ali kvaliteta je odlična, šećeri i kiseline su optimalni. Najmanje štete će biti u starim vinogradima koji su dobro 'ožiljeni' te toliko ne trpe posljedice suše kao mladi vinogradi. Sva je sreća pa su vinogradi uglavnom zasađeni na težem ilovastom tlu koji ima veći kapacitet vlage – ističe Robert Čamaka koji ima desetak hektara vinograda, od čega je 40 posto mladih.

Svi vinogradari složni su u jednom – sada kiša nikako ne bi trebala pasti, ali kada završi berba dobro bi došlo zbog same vinove loze.

-Ako sada dođe neka jaka kiša došlo bi do pucanja bobica. Zato je bolje da sada i ne pada. Bilo bi idealno kada bi se sada smanjile temperature – objašnjava Perak.

Manji urodi pomoći će da se i zalihe vina smanje, ali nikako ne bi bilo dobro da se ovako nešto ponovni i iduće godine jer tada bi moglo ponestati poznatih i vrhunskih vina kutjevačkog vinogorja. - Može se dogoditi da od viška grožđa postane manjak u kutjevačkom vinogorju – poručuje Krauthaker.

 Prije  berbe obrati martinjsko grožđe

- Berbu treba obavljati po najhladnijem dijelu danu, u jutarnjim ili večernjim satima, jer berba po žarkom suncu kvari kvalitetu osnovne sirovine za vino. Prije berbe bi svakako trebalo skinuti martinjsko grožđe jer ono prije svega nepotrebno uzima vlagu koje je vrlo malo vinovoj lozi, a isto tako uzima i nepotreban šećer. Osim toga takvo grožđe može dovesti u nedoumicu berača pa će on ubrati i to što dovodi do neharmoničnog mošta. Isto tako obrano grožđe ne bi trebalo gaziti, ono bi do podruma trebalo doći cijelo kako bi kvalitet bio maksimalan. Transport od vinograda do podruma bi trebao biti što brži. Ove godine neće biti problema sa sladorima, ali vinogradarima posebno trebaju paziti na kiseline koje nikako ne bi smjele biti ispod šest, a smatram da za većinu ne bi smjele biti ispod sedam.

Poručujem svim vinogradarima da ne prodaju grožđe nepoznatim kupcima jer mnogi koji su prodali takvim koji nemaju nikakve reference još nosu dobili novac za prošlogodišnju berbu – ističe Tomislav Božičević, viši stručni savjetnik za hortikulturu u Poljoprivredno savjetodavnoj službi Požeško – slavonske županije.  (a.t.)

 

 

ANTONIJA HART – JEDINA ŽENA VINOGRADARKA U POŽEGI -

POŽEGA - Iako nikada nije ponijela laskavu titulu vinske kraljice 40-godišnja Antonija Hart sasvim zaslužno mogla bi ponijeti titulu  "kraljice požeškog vinogorja". Među 30-ak i više vinogradara koji na tom lokalitetu uzgajaju vinovu lozu ona je jedina žena. I ne samo to. Ravnopravno s njima nosi se sa svim problemima koje donosi uzgoj vinove loze na strmom požeškom gorju. Tu  se ne koristi nikakva mehanizacija i sve se mora ručno raditi  što i nije lako jer obrađuje dva hektara vinograda.

- Cijelo Požeško vinogorje je atraktivno zbog prekrasnog pogleda jer se vidi cijela kotlina. No s druge strane izuzetno je teško obrađivati ga jer se uglavnom sve ručno radi. Vinogradarstvo je teško jer vinogradi traže slugu a ne gazdu. Naravno da je tu ženama teško i općenito vrlo se teško ženi „probiti“ u vinogradarstvu, u tom muškom poslu gdje ti moraš sve raditi, od rezidbe kada su veliki minusi do ovakvih vrućina kada se kopa ili obavlja zaštita. Teško je kada sve sam moraš raditi. Teško je za ovakve vinograde naći i radnike koji bi tu radili - kaže Antonija dodajući kako je u njezinim vinogradima najzastupljenija graševina a ima i nešto traminca te nekoliko crnih sorti.

- Na mene su ovdje već svi naučili no čim izađem negdje dalje na tržište onda tu vlada pomalo čuđenje i nevjerica. No ja volim vinogradarstvo i tu sam od malih nogu. Volim taj posao, naravno kao i u svakom poslu ima tu problema ali ima i lijepih strana.

Vinogradarstvo za Antoniju nije samo posao već način života jer s vinogradarstvom živi više od dva desetljeća. Ljubav prema vinovoj lozi pretvorila je i u svoj životni poziv pa joj i zvanje inženjerke poljoprivrede-vinogradarstva umnogome pomaže. Bez obzira na sve probleme, do sada nije požalila što se bavi vinogradarstvom u kojem joj je jedina nagrada kada svoj rad uspješno pretoči u dobu vinsku kapljicu. A to uvijek čini i zato s punim pravom ona može ponijeti titulu kraljice požeškog vinogorja. (V.Re.)