POČELA JEDNA OD NAJRANIJIH I BERBI GROŽĐA NA KUTJEVAČKOM VINOGORJU -

KUTJEVO - Bit  će to jedna od najranijih i najbržih berbi u povijesti kutjevačkog vinogorja – ističu vinogradari Zlatne doline koji su berbu počeli po paklenim vrućinama na 40 stupnjeva Celzijevih.

-Dolazi do brzog sazrijevanja grožđa. Ljudi neće znati što prvo početi brati. Trenutno je za berbu spreman i rizvanac, portugizac i chardonnay. Vinogradari će trebati biti vrlo oprezni i posebno paziti na kiseline, odnosno da one previše ne padnu jer su one katalizator fermetativnih procesa i daju ukupan dojam vinu, odnosno organoleptiku vina.  Druga važna stvar je temperatura mošta. Najbolje bi bilo kada bi mošt u podrum došao s petnaestak stupnjeva Celzijevih jer od 15 do 20 stupnjeva su najidealniji uvjeti za optimalan rad kvasaca i dobivanje. Nije lako sniziti temperaturu kada u podrum dođe grožđe koje ima 30 ili 40 stupnjeva – ističe Ivica Perak, jedan od naših najpoznatijih enologa koji je u berbu krenuo s branjem chardonnaya.

Vlado Krauthaker, jedna od naših najpoznatijih vinara dodaje da je ove godine lako bilo biti vinogradar jer gotovo da nije bilo uvjeta za bolesti, ali zato će podrumari i vinari trebati pokazati pravo umijeće.

-Ove godine neki vinogradari su samo tri puta primjenjivali zaštitu u vinogradu, a inače u normalnim uvjetima to je oko osam puta tako da su svi uštedjeli na tome. Berba graševine koje ovdje ima najviše počet će već 1. rujna što nije dobro jer neće imati dovoljno vegetacijskih dana. Za crvene sorte ovo će biti dobra godina kao i za ranije sorte – objašnjava Krauthaker.

Dodaje da posebno treba biti oprezan kod fermentacije jer nema dovoljno dušika te bi moglo dolaziti do njezina zastoja ako se ne bi pazilo na ishranu kvasaca koji stalno trebaju imati dovoljno 'hrane'.

Krunoslav Bartolović iz Požege prošle je godine u berbu kretao iza 10. rujna, a ove godine tada bi već mogao završiti ako se sadašnje vremenske prilike nastave. – Najveći problem je hlađenje mošta. Morat ćemo kupovati suhi led čija je temperatura minus 68 stupnjeva što će nam dodatno poskupiti preradu. Hlađenje ćemo morati obaviti i nakon taloženja. U berbu sam već trebao krenuti, ali kako nisam pripremio podrum, krećem ovog tjedna. Zbog visokih temperatura morat će se brati i noću te u ranim jutarnjim i večernjim satima  – ističe Bartolović dodajući da se tek u ovakvim ekstremnim uvjetima kao što su ovogodišnji vidi da se vinogradi ipak trebaju saditi iznad 300 metara nadmorske visine. Loza je iznad te nadmorske visine pustila dublje korijene te joj nije problem preživjeti ovogodišnje ekstremne vrućine.

Robert Čamak iz Kutjeva u prvu berbu i to sorte rizvanac krenuo je 20. kolovoza. – Urod će biti manji za 30 do 40 posto, ali kvaliteta je odlična, šećeri i kiseline su optimalni. Najmanje štete će biti u starim vinogradima koji su dobro 'ožiljeni' te toliko ne trpe posljedice suše kao mladi vinogradi. Sva je sreća pa su vinogradi uglavnom zasađeni na težem ilovastom tlu koji ima veći kapacitet vlage – ističe Robert Čamaka koji ima desetak hektara vinograda, od čega je 40 posto mladih.

Svi vinogradari složni su u jednom – sada kiša nikako ne bi trebala pasti, ali kada završi berba dobro bi došlo zbog same vinove loze.

-Ako sada dođe neka jaka kiša došlo bi do pucanja bobica. Zato je bolje da sada i ne pada. Bilo bi idealno kada bi se sada smanjile temperature – objašnjava Perak.

Manji urodi pomoći će da se i zalihe vina smanje, ali nikako ne bi bilo dobro da se ovako nešto ponovni i iduće godine jer tada bi moglo ponestati poznatih i vrhunskih vina kutjevačkog vinogorja. - Može se dogoditi da od viška grožđa postane manjak u kutjevačkom vinogorju – poručuje Krauthaker.

 Prije  berbe obrati martinjsko grožđe

- Berbu treba obavljati po najhladnijem dijelu danu, u jutarnjim ili večernjim satima, jer berba po žarkom suncu kvari kvalitetu osnovne sirovine za vino. Prije berbe bi svakako trebalo skinuti martinjsko grožđe jer ono prije svega nepotrebno uzima vlagu koje je vrlo malo vinovoj lozi, a isto tako uzima i nepotreban šećer. Osim toga takvo grožđe može dovesti u nedoumicu berača pa će on ubrati i to što dovodi do neharmoničnog mošta. Isto tako obrano grožđe ne bi trebalo gaziti, ono bi do podruma trebalo doći cijelo kako bi kvalitet bio maksimalan. Transport od vinograda do podruma bi trebao biti što brži. Ove godine neće biti problema sa sladorima, ali vinogradarima posebno trebaju paziti na kiseline koje nikako ne bi smjele biti ispod šest, a smatram da za većinu ne bi smjele biti ispod sedam.

Poručujem svim vinogradarima da ne prodaju grožđe nepoznatim kupcima jer mnogi koji su prodali takvim koji nemaju nikakve reference još nosu dobili novac za prošlogodišnju berbu – ističe Tomislav Božičević, viši stručni savjetnik za hortikulturu u Poljoprivredno savjetodavnoj službi Požeško – slavonske županije.  (a.t.)