Prikazujem sadržaj po oznakama: Vino

Vinarija Kutjevo bilježi iznimno uspješne poslovne rezultate u 2018. godini s prodanih pet milijuna litara vina te najavljuje izlazak na tržište buteljirane Vrhunske graševine berbe 2018. već za božićne i novogodišnje blagdane.

Vinarija Kutjevo bilježi iznimno uspješne poslovne rezultate u 2018. godini što najbolje pokazuje količina od pet milijuna prodanih litara vina. Razlog nikad ranijem izlasku na tržište buteljirane Vrhunske graševine berbe 2018. je konstantni rast potražnje te rasprodana berba 2017. s prodanih 330.000 butelja što je čini najprodavanijim vrhunskim vinom na tržištu. Ljubitelji ovog vrhunskog vina moći će uživati u berbi 2018. već ovih božićnih i novogodišnjih blagdana.

Samom činjenicom kako se izlaženje na tržište brenda vinarije Kutjevo događa već u prosincu, gotovo mjesec dana ranije od drugih vinarija, govori u prilog činjenici kako u vinariji ozbiljno pristupaju samom procesu proizvodnje, vinskom asortimanu te osluškuju potrebe tržišta.

Vinarija Kutjevo je jedna od najznačajnijih vinarija regije koja se može pohvaliti višestoljetnom tradicijom u proizvodnji vrhunskih vina. Svake godine ova vina dokazuju svoju besprijekornu kvalitetu osvojenim medaljama na svjetskim vinskim natjecanjima poput International Wine Challange, Decanter World Wine Awards, Concours Mondial de Bruxelles i Mundus Vini. Jedinstvenost vina iz podruma tvrtke Kutjevo čini tlo koje vino obogaćuje mineralima najstarijih planina u Europi te položaj koji se nalazi na istoj zemljopisnoj širini kao i poznata svjetska vinogorja poput Piemonta, Boredeauxa, Val du Rhone i Oregona. Godišnja proizvodnja vina iznosi pet milijuna litara, od čega se približno 80% proizvodnje bazira na sorti graševini.

Vinogradi u vlasništvu vinarije leže na južnim padinama Papuka i Krndije na nadmorskoj visini između 200-400 metara te se rasprostiru na površini od 420 hektara te 400 hektara u kooperaciji. Od spomenute količine oko 180 hektara nalazi se na najboljim položajima kutjevačkog vinogorja Vinkomir, Hrnjevac i Vetovo. Sirovina za proizvodnju Vrhunske graševine ručno se bere sa ova tri položaja. Prirod po trsu nije veći od 2 kg što je jednim dijelom uvjetovano i rezidbom loze. Rezidba se obavlja po principu jednokrakog guyot-a, tako da po trsu imamo svega 10-12 pupova. Vrhunska graševina berba 2018. je žuto zelene boje, raskošnog, cvjetnog mirisa na proljetno cvijeće te travnatog mirisa na mlade livadske trave. Od voćnih mirisa možemo primijetiti svježi ananas, jabuku i citruse. Vrlo je pitka, svježa, punog, ali mekog okusa.

Dodatne potrebe za proizvodnju vina vinarija osigurava dogovaranjem otkupa grožđa s lokalnim kooperantima. Ovaj kooperantski odnos nastao je zbog dugogodišnje tradicije lokalnog stanovništva u uzgoju vinove loze koje si na ovaj način osigurava izvor prihoda kućanstva te iz potrebe tvrtke da osigura dostatnu količinu vina za potrebe tržišta. Uzgoj grožđa u kooperaciji strogo je nadziran i kontroliran te se grožđe proizvedeno u kooperantskim vinogradima koristi isključivo za proizvodnju linije kvalitetnih vina, dok je linija vrhunskih i premium vina proizvedena u vinogradima s vlastitih površina. Ove godine proizvest će se vino od približno 8,3 milijuna kilograma grožđa što znači da je otkup grožđa iz kooperantskih vinograda u berbi 2018. veći za gotovo 70% u odnosu na prošlogodišnju berbu. Uz povećanje količine otkupa, vinarija Kutjevo povećala je otkupne cijene grožđa. Uzrok i uspjeh ovoga povećanja leži u povećanoj potražnji i prodaji vina iz podruma vinarije Kutjevo te se s ponosom može reći da je najpouzdaniji partner kooperantima u kutjevačkom vinogorju te generator razvoja cijelog kraja.

Prodaja vina Kutjevo na domaćem i inozemnim tržištima bilježi pozitivne trendove u svim kategorijama i brendovima koje proizvodi. Samo ove godine otvorena su nova izvozna tržišta: Finska, Švedska, Rumunjska, Slovačka i Kina. Na kinesko tržište vinarija Kutjevo izvozi isključivo premium linije vina Maximo i de Gotho za kojima je potražnja u stalnom porastu. Udio izvoza u ukupnoj prodaji vina u 2017. godini iznosio je 34% te je 2017. godine zabilježen rast izvoza od 3%, dok je u ovoj godini taj porast iznosio 30% u odnosu na prošlu. Prodaja vina na domaćem tržištu prošle godine ostvarila je rast od 3%, a u prvih devet mjeseci 2018. godine rast od 8% u odnosu na 2017.

Jednako tako, udio buteljiranog programa u ukupnoj prodaji bilježi stalan rast. Tu je važno istaknuti premium linije vinarije Kutjevo Maximo i de Gotho koje su namijenjene restoranima i vinotekama te pravim poznavateljima vina za sljubljivanje s kompleksnijim jelima. Značajno je napomenuti da iduće godine vinarija Kutjevo priprema redizajn linije de Gotho kako bi se dodatno naglasila posebnost i kvaliteta ovih vina. U posebnom fokusu redizajna biti će butelja i etiketa.

Ova prodajna ekspanzija rezultat je konstantnog unapređenja kvalitete proizvoda vinarije Kutjevo, čime je tvrtka stekla zavidan imidž kod svojih kupaca i krajnjih potrošača. Strogo poštivanje standarda kvalitete i propisanih zakonskih normativa te konstantna kontrola proizvodnih procesa, garancija su potrošačima da dobivaju kvalitetan i provjeren proizvod.

KUTJEVO – Sve vinske blagdane, a posebno blagdan sv. Martina obilježava se i slavi u Vinariji Tandara, a domaćica je najpoznatija kutjevačka vinarka Zorica Tandara.

Na njenom OPG uvijek bude veselo, odazove joj se veliki broj prijatelja i kupaca njenog vina.

Zorica je poznata i po organizaciji međunarodne berbe na koju se odazivaju berači iz nekoliko zemalja, od juga Dalmacije, preko BiH do Švicarske. Na te berbe odazove se preko 50 berača, a nakon berbe nastavlja se pjesma i zabava.

Stari ceremonijal krštenja mošta organiziran je ispred vinarije i šatora za goste, a uz ministrante Željka Pejkovića i Uroša Svitlicu obavio je uz tradicionalni obred vinski kardinal Vlado Bauer.

Sve je nazdravljeno vrlo kvalitetnim vinima za koje Vinarija Tandara proteklih godina osvaja sve više odličja i priznanja. Vinski kum ove godine bio je Damir Najev iz Marine kraj Trogira, a prošlogodišnji kum Ivo Novak, također iz Marine kraj Trogira, kao poklon donio je sada već arhivske butelje Tandarinog vina, stare od 15 godina, što je kod domaćice izazvalo veliku radost.

Uz odličnu gastronomsku ponudu za zabavu su i ove godine bili zaduženi Kutjevački maligani.

 U cijeloj priči Zorici su pomogli prijatelji oko organizacije, a najpoznatija proizvođačica pekmeza Antonija Zelenika ovaj puta je bila zadužena ne za pekmez, nego za slatke torte.

REDOVNA GODIŠNJA SKUPŠTINA UDRUGE „KUTJEVAČKI VINARI“ -

KUTJEVO - Na redovnoj Izvještajnoj skupštini Udruge vinara i vinogradara „Kutjevački vinari“ održanoj u Kino dvorani u Kutjevu podneseno je izvješće o radu, financijsko izvješće te plan rada za naredno razdoblje koje su članovi skupštine jednoglasno prihvatili.

Na Skupštini između ostalih gostiju i predstavnika raznih udruga koje djeluju na području grada Kutjeva bio je nazočan zamjenik požeško-slavonskog župana za gospodarstvo Željko Jakopović i kutjevački gradonačelnik Josip Budimir.

U svom izvješću predsjednik Udruge Ivan Grgić osvrnuo se na održane manifestacije i stručne simpozije za koje je naglasio kako će i u ovoj godini biti organizirani, ocjenjivanje vina koje će se održati 18. svibnja, Festival graševine i Simpozij o graševini koji će se održati 02. lipnja, na kojem se okupe eminentni stručnjaci. Jedinstvene su to kao takve manifestacije na kojima se može čuti uvijek nešto novo vezano za najzastupljeniju sortu na području Kutjevačkog vinogorja. 

Predsjednik Grgić je naglasio kako su i u pripremama za prijave na natječaje kako bi ostvarili pomoć za sufinanciranje u dijelu troškova za manifestacije u čemu im uz grad Kutjevo pomaže i Požeško-slavonska županija. Posebno se predsjednik Udruge Kutjevačkih vinara osvrnuo i na proslavu manifestacije Martinja na kojoj se u suorganizaciji Planinarskog društva Vidim okupi veliki broj planinara kako iz Hrvatske tako i susjednih zemalja. Ta manifestacija nakon stanke od dvije godine, vraćanja planinara na Trg graševine, vraćanja onog starog običajnog dijela Martinja, ponovno izaziva sve veći interes, a na organizaciji još će se više poraditi.

Plan rada za 2018. godinu iznio je dopredsjednik Kruno Sontaki koji je naglasio kako će se više raditi na podizanju kvalitete manifestacija, radu na prijavi projekata te poticanju članstva i drugih subjekata da se više koriste vinskim laboratorijem koji je u vlasništvu Udruge te još jačoj i intenzivnijoj suradnji s udrugama na području grada Kutjeva. 

Iz financijskog izvješća za istaći je da je u 2017. godini bilo 430 tisuća kuna prihoda, a rashoda 483 tisuće kuna koja je razlika namirena iz prenesenog viška 2016. godine. Zbog prekida suradnje s Orahovicom d.d. koja je koristili i iznajmljivala punionicu vina prihodi udruge od usluga punionice i vinskog laboratorija su znatno smanjeni.

Zamjenik požeško-slavonskog župana Željko Jakopović dao je podršku radu Udruge uz obećanje da će Županija nastaviti s pomoći u svim vidovima u kojima je i do sada pomagala posebice u Projektu klonske selekcije koji se smatra posebno značajnim. 

Svojim obraćanjem kutjevački gradonačelnik Josip Budimir iznenadio je mnoge u kojem je vinare i vinogradare pozvao na veće zajedništvo i da u što većoj mjeri rade za dobrobit zajednice i mjesta u kome žive te kako je on ponosan na svakog vinara i vinogradara i da iznimno cijeni njihov rad i trud. - Bez obzira na nekad određene nesuglasice s nekima ja sam ponosan na svakog vinara i vinogradara s područja grada Kutjeva, ponosan sam na vaš rad i sve vaše uspjehe, a najviše me veseli kada u medijima pročitam da je neki vinar s našeg područja dobio visoko priznanje ili plaketu jer je njegovo vino dokazalo vrhunsku kvalitetu, ne samo ovdje u Slavoniji i Hrvatskoj već i u svijetu. Ovdje ne mislim samo na vinare iz Kutjeva kao mjesta već i na druga mjesta, Vetovo, Lukač, Mitrovac, Hrnjevac, Venje, Bektež - rekao je u svom uvodnom govoru gradonačelnik Budimir dodajući kako svima njima nedostaje većeg zajedništva kako bi učinili Kutjevo još razvijenijim i prepoznatljivijim osvrćući se kako uvijek netko traži krivca u ovom ili onom te kako netko hoće voditi ovu ili onu politiku, a da nismo svjesni, krenuvši prvo od sebe, da svi griješe.

- Kao gradonačelnik sa svoje strane činim sve za razvoj ovog kraja. Mlad sam čovjek, mislim ovdje ostati i opstati, živjeti i privređivati. Raditi sam ne mogu, ali mogu samo zajedno sa vama, vinarima i vinogradarima koji su nositelji gospodarstva u ovom kraju, ne umanjujući druge grane u poljoprivredi i gospodarstvu na ovom području. Ono što sam mogao i što su mogućnosti u proračunu dozvolile to sam sa svojim timom i učinio. Donio sam paket poticajnih mjera za koje sam uvjeren da mogu biti od koristi svima onima koji žele nešto raditi - nastavio je Budimir i još jednom sve zamolio da se svi uključe u ne dozvole stagniranje razvoja gospodarstva, poljoprivrede i drugih proizvodnih grana.

- Pokušajmo svi zajedno nešto učini i biti primjer drugima, neka i drugi nešto od nas uče jer imaju od koga. Gotovo da smo svi intelektualci, agronomi, ekonomisti, pravnici naposljetku fakultetski obrazovne osobe koje uz sve to imaju ono najvrjednije a to je životna škola koja može dati svoj najveći obol da razvijamo ovaj naš kraj i da budemo što prepoznatljivija turistička destinacija - zaključio je Budimir.

Iako je to jedna od prvih vinskih udruga, vidi se znatan zastoj u njenom radu, pa i vrlo malom odazivu članova i vinara na godišnju skupštinu, jer više je bilo gostiju na skupštini, nego što se odazvalo članova. Upravo to prepoznao je i gradonačelnik Budimir, pozivajući ih na bolje zajedništvo i zajednički rad, koji će možda uspjeti vratiti mlado rukovodstvo koje je preuzelo udrugu na prošloj godišnjoj skupštini.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

MEĐUNARODNI FESTIVAL VINA I KULINARSTVA 11. ZAGREB VINO.com -

Ivo Enjingi je pobrao još nekoliko priznanja – Vinsku zvijezdu za Rajnski rizling kasne berbe 2012., Zweigelt kasna berba barrique2012. i Venje bijelo, kasna berba 2008.

ZAGREB – Na još jednom vinskom natjecanju zabljesnuo je naš najpoznatiji vinogradar i vinar Ivo Enjingi, te pokazao da vina što duže odležavaju, dobivaju sve bolje karakteristike, postaju sve pitkija i okusna prestižna, a posvjedočio svima, ali i sebi da je ekološki uzgoj i ekološko vino nešto što doseže sam vrh u vinarstvu. Osim što se grožđe uzgaja na potpuno ekološki način, i cijeli postupak proizvodnje i njegovanja vina odvija se bez dodataka kvasaca i drugih dodataka, pa čak ni sumpora. To je upravo ta prepoznatljivost Enjingijevih vina koju sve više cijene i vinski znalci, stručnjaci, sommelieri ali i vinski ljubitelji i kupci.

U velikoj konkurenciji preko 300 izloženih vina na 11. Zagrevvino.com, Međunarodnom festivalu vina i kulinarstva, vinarija iz Austrije, Slovenije, Italije, BiH, Srbije, Makedonije i stotinjak najpoznatijih vinarija iz Hrvatske, vina Ive Enjingija osvoji su nekoliko Vinskih zvijezda. Tako su njegova vina Rajnski rizling kasne berbe 2012., Zweigelt kasna berba barrique 2012. i Venje bijelo, kasna berba 2008. osvojila Vinsku zvijezdu, a Posebno priznanje, 1. mjesto od svih najbolje ocjenjenih bijelih vina, vino šampion, osvojilo je Vino, berbe 2008. godine, kupaža pet bijelih vina. Samo da podsjetimo upravo sa Venjem berbe 1998., Ivo Enjingi je kao prvi hrvatski vinar odnio i zlatnog Decantera u Londonu 2004. godine i postao svjetski prvak, te skrenuo pažnju svjetske i europske javnosti na hrvatska i slavonska vina.

Nakon dodjele nagrada Ivo Enjingi je pripremio i radionicu u Hotelu Esplanada, gdje se dvodnevni festival i održavao, te degustaciju vina Venje svih godišta,pod temom „Prvi puta sve berbe bijelog Venja na jednom mjestu". Kušale su se berbe od 1998., 2002., 2003., 2004., 2006., 2007., 2008., 2009., i 2010.

Radionica i degustacija je započela vinom dobrodošlice, Graševinom berbe 2002. godine koje je na Decanterovom ocjenjivanju postalo regionalni šampion 2004. godine. Inače na ovo natjecanje Ivo Enjingi je otišao na nagovor prijatelja, ali ipak vinskih znalaca, koji su kušali njegova vina u podrumu, i odmah mu rekli da takva vina osvajaju zlata u Londonu na Decanteru. Slijedio je niz berbi Venja, pa i Venje 2004. kojega više nema, osim nešto u malim buteljicama, a završilo je s Venjem 2006. godine, po ocjeni samog Ive Enjingija najbolje vino koje je do sada napravio, ali koje još nije bilo na natjecanjima niti u prodaji. Inače Ivo Enjingi je pristalica i zagovornik da vina koja nisu odležala bar pet-šest godina nisu još spremna za konzumiranje, ali niti za natjecanja.Degustaciju Venja odlično su vodili vinski stručnjaci Mario Meštrović, iz Hrvatskog sommelierskog društva, član za edukacije i Izvršnog odbora, Ivo Kozarčanin, urednik rubrike Potrošač u 24 sata i vinski kritičar i Siniša Škabrnjan, sommelier iz Istre. U posjetiteljskom dijelu vina su degustirali i osjenjivali poznati vinski stručnjaci, poznati vinari iz Hrvatske, te nekoliko vinskih kritičara i sommelirera, među kojima i poznati vinski stručnjak Saša Špiranec, autor nekoliko publikacija i vodiča o vinima i vinarima Hrvatske.

Uz degustaciju ekoloških vina, naravno da su se služila i prirodna jela, domaći kruh Enjingija, te njegovi suhomesnati proizvodi, šunka, kobasice, slanina i kulen, te sirevi također domaće tvrtke Mljekara BiZ iz Buka. Za kraj, koji je završen vinskim destilatom starim 22 godine, kao kapljicom za oproštaj, najbolje su išle samoborske kremšnite i ostale slastice. Svi posjetitelji su za poklon dobili i ono po Enjingiju najbolje, Venje iz 2006. kojega još nema u prodaji.

Na 11. Festivalu vina i kulinarstva Zagreb vino.com iz Požeštine su sudjelovali sa svojim vinima Kutjevo d.d., Vina Markota, Vina Galić, Vinarija Perak, Vinarija Krauthaker a u kulinarskom dijelu bučina ulja tvrtke Grbić i rakije Wilijams iz Požege.

Tekst/foto: Vladimir Protić

Vinogradari i vinari, podsjećamo sve zainteresirane da je u ponedjeljak 16. svibnja 2016. krajnji rok za podnošenje prijava za mjeru Restrukturiranje i konverzija vinograda te mjeru Investicija u vinarije i marketing vina.

Za mjeru Restrukturiranje i konverzija vinograda korisnici mogu biti proizvođači (fizičke ili pravne osobe) upisani u Vinogradarski registar, a fizičke osobe moraju biti obveznici poreza na dohodak/poreza na dobit. Ukupno prihvatljivi troškovi po projektu su EUR 1.500.000, a minimalni iznos potpore po projektu je EUR 5.000. Za mjeru Investicija u vinarije i marketing vina prihvatljivi korisnici su proizvođači (fizičke ili pravne osobe) upisani u Vinogradarski registar u trenutku podnošenja prijave, a ukupno prihvatljivi troškovi po projektu su EUR 3.000.000, dok je minimalni iznos potpore po projektu EUR 5.000.

Za sve tri mjere iz Vinske omotnice (Restrukturiranje, Investicija i Promidžba) Agencija raspisala 18 natječaja te do sada odobrila 141 projekt s potporom od 96 milijuna kuna. Agencija je isplatila 28 milijuna kuna za provedbu projekata iz Vinske omotnice.

JAVNI NATJEČAJ za podnošenje prijava za dodjelu sredstava iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014. – 2018. za mjeru Restrukturiranje i konverzija vinograda (NN 29/16).

JAVNI NATJEČAJ za podnošenje prijava za dodjelu sredstava iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014. – 2018. za mjeru Investicija u vinarije i marketing vina (NN 29/16).

USPJEŠNA GODINA IZA KUTJEVAČKIH VINARA -
 

KUTJEVO - Ako je suditi po brojnim odličjima prošla je godina za podrumarstvo Kutjeva dd bila izuzetno uspješna. Na mnogim međunarodnim ali i domaćim vinskim smotrama osvojili su pregršt medalja i priznanja.

Iako novo vino na tržištu, graševina Turković osvojila je već tri 3 međunarodne nagrade i to broncu na svjetski priznatom sajmu vina Decanter, srebrnu medalju na izložbi Mundus Vini u Njemačkoj te zlatnu medalju na Vinagori u Mađarskoj.
- Riječ je o jednoj vrlo kompleksnoj graševini s odabranog lokaliteta Vetovo. Tu su stari nasadi zatravnjeni, urod reduciran što je sve preduvjet za dobivanje vrhunske sirovine a time i vrhunskog vina - ističe glavni enolog Kutjeva d.d. Ivan Marinclin.
Kutjevčani su ponosni i na svoj pjenušac koji također nije prošao nezapaženo na ocjenjivanju u Francuskoj. Iako u toj proizvodnji nemaju dugu tradiciju njihovi pjenušci su ipak pravi hit, kako rose pjenušavo vino koje se proizvodi od grožđa sorte pinot crni tako i Maximo brut koji je nedavno u Francuskoj osvojio srebrnu medalju.
- I ovaj je pjenušac poseban u samoj izradi gdje se bazno vino proizvodi samo od graševine, a poslije sekundarne fermentacije dodaje se ekspedicioni liker od graševine ledene berbe kojega samo mi koristimo. Godišnja proizvodnja iznosi oko 15.000 boca, no kako trend potrošnje pjenušaca u Hrvatskoj raste, vjerujemo da ćemo i tu proizvodnju povećati - rekao je dalje enolog Marinclin.
Upravo su ovako sjajna odličja najbolja preporuka za izvoz vina pa ne čudi što je Kutjevo dd uz postojeća tržišta osvaja i nova čime su i nadalje najveći izvoznici vina u Hrvatskoj.
Paletu novih vina, pjenušaca, a posebno nagrađivanih vina na redovnom godišnjem susretu s medijima kušali su i novinari.

KUTJEVAČKI CHARDONNAY AUREUS 2011. OSVOJIO SREBRO NA CHARDONNAY DU MONDE  2013.  -

Na jubilarnom 20. međunarodnom ocjenjivanju najboljih Chardonnay-a svijeta „Chardonnay du Monde“, održanom u ožujku u Château des Ravatys Burgundija – Francuska, Chardonnay Kutjevo berbe 2011. osvojio je srebrnu medalju u konkurenciji 872 uzorka iz 42 zemlje.  
    

U zadnjih 5 godina koliko Kutjevo sudjeluje na ocjenjivanju vina „Chardonnay du Monde“  ovo je četvrta medalja (srebro 2011., zlato u 2010., srebro u 2009.), što ukazuje na kontinuitet u kvaliteti proizvodnje vina ove najrasprostranjenije sorte na svijetu.

Jedan od najboljih vinogradarskih položaja vinogorja Kutjevo, na položaju Vetovo, nadmorske visine veće od 300 metara, uronjeno u planinu Papuk, odlično osunčano grožđe sorte Chardonnay, izvor je ovog nagrađenog vina. U berbi koncem mjeseca rujna birani su zreli žuti grozdovi, u čijim bobicama se poklopio idealan omjer svježine i dozrelosti. Pažljiva vinifikacija provjerenom starom burgundijskom tehnologijom 'sur lie' (6 mjeseci u barrique svježoj bačvici na talogu finih kvasaca), rezultirala je ovim velikim vinom.

KUTJEVO – Na vinskoj ljestvici godinama se uspješno penje obitelj Tandara, iz čijih podruma dolaze na tržište sve kvalitetnija vina. Osvojena su i nova tržišta, a najveći obol svemu tome dala je Zorica Tandara koja se u potpunosti posvetila vinogradima i vinu. Priznaje to i Emil koji se još uvijek nalazi na radu u Švicarskoj, gdje uspješno plasira svoja vina. Danas imati kvalitetan izvoz, pogotovo u europske zemlje znači puno u ovoj krizi koja je zahvatila domaće tržište i pad potrošnje vina.

Vincelovo se mora dobro proslaviti, jer to je novi početak, a u ovoj godini očekujemo još bolje rezultate, kaže Zorica, kojoj su u goste došli brojni prijatelji, ali i cijele grupe kupaca, od Slavonije, kontinenta do jadranskih ugostitelja. Imoćani su bili najoriginalniji jer su sa sobom donijeli i janjca kojega su za ručak i pripremili na svoj način. Iako je bilo brojnih delicija ipak je najinteresantnije bilo uz vincelovsku vatru peći na štapu vincelovski ražanj, kobasicu i slaninu. Uz vesele taktove grupe Amor gosti su i zaplesali.

PROSLAVOM VINCELOVA USPJEŠNO ZAPOČELI NOVU VINOGRADARSKU GODINU  -

KUTJEVO – Najveća proslava Vincelova, kojim se zaziva božji blagoslov i zaželi dobra vinogradarska godina već nekoliko godina održava se na lokaciji vidikovca Vinkomir u organizaciji Kutjeva d.d. Ovaj najveći proizvođač vina i nositelj najviše odličja i priznanja za kvalitetu vina pridaje izuzetnu važnost Vincelovu, a posebno za susrete sa svim svojim poslovnim partnerima i brojnim uzvanicima. Najljepši je ugođaj kad se Vincelovo proslavlja u snježnom ugođaju, za što se priroda pobrinula i noć prije zabijelila vinograde i kutjevačko gorje s bijelim plaštem.

Da bi vinogradi dobro rodili blagoslov vinogradima zatražio je župnik župe sv. Blažene djevice Marije Kutjevo, vlč Marijan Đukić. Uz većinske vlasnike Kutjeva d.d. Envera i Maksimilijana Moralića orezivanju trsa pridružili su se, gradonačelnik Kutjeva Ivica Nikolić, i požeško-slavonski župan Marijan Aladrović, saborski zastupnik i gradonačelnik Pleternice Franjo Lucić, izaslanik gradonačelnika Požege Ivan Čolak, poduzetnik iz Rijeke Jozo Kalem, predsjednica Uprave Natalija Matajić i mnogi drugi privrednici i veliki kupci kutjevačkih vina iz Hrvatske i susjednih država. O običaju Vincelova i kroz protokol orezivanja loze nadahnuto je vodila poznata voditeljica Vlatka Pokos.

Kako je davne 1963. godine odlukom tadašnjih općinskih vlasti općine Požega od nekoliko malih poljoprivrednih zadruga i tvrtki koje su se bavile proizvodnjom hrane, prije svega mlinovi, mesna industrija, pekarska industrija i vinarska proizvodnja, formiran Poljoprivredno prehrambeni kombinat Kutjevo, ova 2013. godina od Vincelova se obilježava kao 50. godišnjica vrlo popularno zvanog PPK Kutjevo. Pod tim imenom i u tom obliku zapravo je postao poznat širom tadašnje Jugoslavije i nekih europskih država koje su kupovale cijenjene kutjevačke proizvode. U tim vremenima sedamdesetih godina počinje i priča o vinima, posebno o graševini koja postaje a i danas je glavni brand Kutjeva d.d.

- Udruživanjem je nastao jedan veliki poljoprivredni kombinat koji se kasnije u hrvatskoj državi transformirao u dioničko društvo. Danas je on nakon privatizacije u većinskom privatnom vlasništvu. Po tom nazivu PPK Kutjevo i danas smo poznati. Ove godine cijele godine obilježavat ćemo ovu obljetnicu i sve manifestacije bit će u znaku ove naše visoke obljetnice – istakla je predsjednica Uprave Kutjeva d.d. Natalija Matajić.

Uz stari običaj zalijevanja trsa prošlogodišnjim i najkvalitetnijim vinom, darivanja loze najboljim suhomesnatim proizvodima svi gosti su podigli zdravicu kutjevačke Graševine. Dobro vino uvijek za sobom nosi i dobre delicije koje su i ovaj puta djelatnici ugostiteljstva pripremili u izobilju. Svakako je tu nezaobilazni vincelovski ražanj, štap sa kobasicom i slaninom koji si svatko sam priprema na vatri. Dobar domaćin priredio je i prasetinu i janjetinu sa ražnja, šarana u rašljama, kobasice kuhane u vinu, a posebna atrakcija bio je popularno nazvan „vol na ražnju“, iako je u ovom slučaju to bilo mlado june od 500 kg, koje vrsni majstori pripremaju kom top deliciju koja se posljednja kao kruna večeri služi u velikom šatoru. Atrakcija večeri svakako je i bila i velika torta sa zankom 50 na vrhu koju su unijeli članovi Povijesne postrojbe Trenkovi panduri, a zajedno rezali svi članovi uprave Kutjeva d.d. i njihovi gosti.

- Kutjevo d.d. danas obrađuje oko 400 ha vlastitih površina pod vinovom lozom nekoliko sorti, a najviše pod graševinom, a od nekoliko stotina kooperanata otkupljuju grožđe sa još preko 400 ha vinograda. Godišnje izvoze oko 1,3 milijuna litara vina što je za sada 30% godišnje proizvodnje vina. Najviše se izvozi graševina, pa ona ostali sortiment vina, a najviše u BiH, Srbiju, Austriju, Njemačku, Švicarsku, otvoreno je i tržište SAD-a, Rusije, Kine i najnovije Poljske - istakla je Natalija Matajić, predsjednica Uprave Kutjeva d.d.

- Sv. Vinko obilježava početak naših radova u vinogradu. Mi ga svake godine molimo da nam da dobru godinu, jer prošla godina je započela prilično burno, a završila jednom velikom sušom, gdje smo u vinogradarstvu a i ostalim poljoprivrednim kulturama bilježili velike padove u prinosima. Ove godine zdušno ćemo ga moliti da ova godina bude dobra i plodna – rekla je Matajić, te dodala da ovo govori kao ekonomista, - no u podrume smo unijeli vrlo kvalitetno grožđe i kao vinska kuća zadržali one standarde kvalitetnih vina što nam je omogućilo da prošle godine čak i povećamo prodaju vina.

Ulazak u Europu za Kutjevo donosi niz kako dobrih rješenja, ali tako otvara i nove probleme na tržištu. – Nama je najveći rizik ulaska u Europsku uniju gubitak tržišta CEFTE. Naše kvote ugovorene su manje od ukupnog hrvatskog izvoza vina što je uistinu zabrinjavajuće i nadam se da ćemo uspjeti alternativnim pravcima i ugovaranjem sa drugim zemljama nadoknaditi razliku. Naravno da možemo i dalje u BiH izvoziti iste količine ali morat ćemo platiti dodatnu uvoznu carinu od 15% što će utjecati na konkurentnost naših proizvoda. U isto vrijeme sa zapada ćemo dobiti više vrsta vina niže kategorije i niže cijene. Tu ćemo izgubiti tu našu današnju konkurentnost, ne samo mi vinari nego cijela prehrambena industrija čega se posebno bojimo, jer će time cjelokupno hrvatsko gospodarstvo imati jako velikih problema. Masu nekvalitetnih proizvoda sa niskim cijenama će preplaviti naše tržište a mi se za to nismo dobro pripremili i učinili našu proizvodnju konkurentnijom – istakla je Matajić dodajući da se Kutjevo d.d. pripremalo i za takve scenarije. U tome će im svakako pomoći ovaj poznati brand kutjevačkih vina, a ohrabruje ih i činjenica da su kao jedni od rijetkih prošle godine povećali prodaju u jeku najveće krize u gospodarstvu i poremećaju tržišta.

PLETERNICA -  Nakon 40 godina na Klikunu iznad Požeške Koprivnice ovih dana se ponovo bere grožđe. Za to je 'krivac' pleternička obitelj Markota koja je prije tri godine na nekad poznatom vinskom lokalitetu ponovo počela saditi lozu. Do sada je posađeno 20 hektara od čega je najviše graševine, dok 3 hektara otpadaju na crne sorte. – Mi obavezno u svim našim vinogradima imamo tzv. zelenu rezidbu kojom s trsova uklanjamo višak grožđa pa smo to napravili i na Klikunu, tim više što je riječ o mladoj lozi koju nismo željeli opterećivati prevelikom količinom ploda. Ako se u obzir uzme da je zbog suše i inače manje grožđa, ukupan urod neće biti velik ali će zato kvaliteta biti odlična. Slador se kreće između 90 i 95 eksla i mi očekujemo da ćemo s Klikuna dobiti 10.000 litara vrhunske 'vinske kraljice' - rekao je Marinko Markota.

Vinogradi na Klikunu nekada su pripadali kutjevačkom Kombinatu pa će se stariji ljubitelji dobre kapljice sjetiti bijelog vina koje je nosilo naziv po lokalitetu na kojemu je grožđe bilo ubrano. Pravljeno je od nekoliko sorti bijelog grožđa dok Markote namjeravaju praviti čistu graševinu ali će se na boci naznačiti da je riječ o graševini s Klikuna. – Vinska karta Hrvatske doskora će tako dobiti novi brendpremium kvalitete. Nekada su se vina s Klikuna pila u Francuskoj i na Bečkom dvoru i mi vjerujemo kako ćemo s našom „Graševinom Klikun“  biti konkurentni na tržištu, ne samo hrvatskom – dodao je Markota.

Inače, Markote razmišljaju kako bi u godinama koje slijede, ipak mogli graševinu s Klikuna 'smiješati' sa crnim grožđem i tako napraviti vino koje će biti osobitost pleterničkog kraja. No, bit će to briga u godinama koje slijede, kaže Marinko Markota, 'mladih snaga obitelji' – sinova Marka, koji već sada vodi projekt 'Vina Markota' i Franje koji je još student.