Prikazujem sadržaj po oznakama: pjenušac

IVICA PERAK JEDINI VINOGRADAR KUTJEVAČKOG VINOGORJA KOJI JE IMAO LEDENU BERBU -

MITROVAC – Nikada ranije, a ova godina osim po velikim rekordima sve u vinogradarstvu donijela je ranije, na najboljim lokacijama kutjevačkog vinogorja, iznad Mitrovca, Ivici Peraku, poznatom enologu i vinskom stručnjaku donijela je ledenu berbu. Ovaj mali vinar koji grožđe proizvodi na 12 ha, uspio je ove godine imati i ledenu berbu upravo u dane prije Božića, što se nije desilo dugo vremena. Temperatura su uvijek u sredini siječnja dosezale 10 stupnjeva ispod ništice, a evo ove godine ovaj hladni val donio je nekoliko dana uzastopce minuse od 8 i 9 stupnjeva. Podsjetimo uvjeti za ledenu berbu su ostavljanje grožđa u dobroj kondiciji da se u potpunosti osuši, a bere se kada je tri dana temperatura -7 stupnjeva.

Ove godine Ivica Perak je na taj način uspio sačuvati graševinu na jednom hektaru, nasadima koji se protežu od 250 do 300 metara nadmorske visine, koji su u jesen pokazali odličnu kvalitetu i odličnu rodnost. Bio je to svakako i rizik, jer na tom hektaru mogao je dobiti 6 do 7 tisuća litara graševine, a sada će moći računati najviše na 10% tih količina, ali najprestižnijeg, ledenog vina. - Ovo je moja sedma ledena berba u mojoj dugoj vinskoj karijeri od preko 30 godina kako se bavim vinom. Tri ledene berbe sam obavio kao enolog Kutjeva d.d., zapravo sam ja započeo proizvodnju ledenih vina 1996. godine, a kao privatni vinogradar sada obavljam svoju četvrtu ledenu berbu. Teško je mukotrpno dočekati ledenu berbu, no ta ledena vina su mi, posebno prošla berba, donijele niz šampionskih titula kao vino s najvećim brojem bodova i zlatnih medalja sa brojnih natjecanja u kvaliteti vina – istakao je Ivica Perak, u svojim snijegom pokrivenim vinogradima gdje je desetak berača obavljalo ledenu berbu po velikom minusu. Uskoro ih je obasjalo i sunce jer je bio vedar dan, pa je idila bila potpuna.

Inače graševina je kao sorta najpogodnija za ledene berbe, jer je idealna za kvalitetna vina, vrhunska vina, kasne berbe, izborne berbe prosušenih bobica, specijalna vina, pjenušce i njene odlične karakteristike dovode je do ledene berbe. Ledenu berbu mogu imati samo kontinentalni vinogradi jer se traži i uvjet višednevnih niskih temperatura, a Kutjevačko vinogorje najpoznatije po graševini upravo je idealno za sve vrste berbi, pa i onu najzahtjevniju, ledenu berbu. – Ova godina je bila simpatična i vinogradarski gledano odlična. Vinarski gledano prva vina iz berbe 2018. godine su već na tržištu. Dočekali smo i relativno rano i ledenu berbu, koja će sigurno dati odlično i kvalitetno ledene vino. ja u svoje 33 godine vinske karijere mogu slobodno reći da je ovo najbolja godina za vinogradare i vinare. Od berbe 2015. nismo imali uvjete za ledenu berbu, odlično je zdravstveno stanje grožđa, šećeri su i do 140 eksla, kiseline zadovoljavajuće i sada nas očekuje dug posao u podrumima. Nekoliko dana se polako to vino presa, mošt fermentira polagano nekoliko mjeseci, pa čak i do godinu dana.

- Zbog činjenice da se jako smanjuje količina vina u ledenoj berbi, mnogi vinogradari se ne odlučuju na to, posebno u prijašnjim godinama kada se još uvijek tražilo veće količine vina. Prisutan je i rizik dali će grožđe izdržati do tih potrebnih uvjeta, što mnoge manje vinogradare odvraća od ledenih berbi. Mnogi se odlučuju za proizvodnju predikatnih vina, no ne i za ovaj vrhunac predikata, ledeno vino. Ledeno vino iz berbe 2015. godine sada u malim butelama od 3,75 dcl, posebno koje je dobilo niz šampionskih titula postiže cijenu od 60 eura, što tek sada kompenzira onu izgubljenu dobit da je odmah napravljeno vino i već davno prodano. Ledeno vino iz ove berbe bit će u prodaji tek 2020. godine – kaže Perak, koji je prije dvije godine počeo i sa proizvodnjom pjenušavih vina, a tek ovih dana prve boce pjenušavog vina Perak stavljaju se u degustacije i prodaju.

- I to je posebna priča, jer se za pjenušac obavlja posebna berba, malo ranije od ostalih vrsta jer se traže malo veće kiseline. Vino normalno fermentira, stabilizira se i očisti, a nakon toga u njega ponovno stavljamo kvasce i dodajemo jednu količinu ledenog vina. Punimo boce i ostavljamo da se pokrene vrenje u njima, tako da dobijemo prirodni CO2. Nakon godine dana u bocama koje leže naopako, zamrzavamo grljak boce, očistimo talog i čepimo s originalnim čepom za pjenušava vina. Taj postupak je trajao pune dvije godine i tek sada izlazimo s prvim bocama pjenušavog vina, a evo vi ćete imati priliku da među prvima kušate pjenušavo vino „Perak“ – istakao je Perak i nazdravio s novim pjenušcem koji je pravo puknuo kad se otvorio, a i kvaliteta mu je bila posebna. nazdravili smo za dobro ledeno vino, koje ćemo moći degustirati tek za dvije godine.

PULA - Vina Krauthaker bila su dio spektakularnog koncerta ansambla Lado u Areni Pula. Veličanstven ambijent pulskog amfiteatra te plesovi i pjesme hrvatske baštine bili su savršena kulisa za ljetnu premijeru pjenušca Julija.

Vinarija Krauthaker kreirala je Juliju, elegantan pjenušac, finog perlagea. Pjenušac Julija, proizveden je charmat metodom (sekundarna fermentacija u tanku), a dobiven je od triju muškatnih sorata i to: muškat žuti, muškat ottonel i muškat bijeli. Svježina i muškatni miris, koji u kombinaciji sa finim mjehurićima i nižim postotkom alkoholom od 11% daju jedan lagani, osvježavajući pjenušac za vruće ljetne dane. Ostatak neprovrelog šećera, pjenušcu Julija, daje dodatnu punoću i zaokruženost te je u savršenom skladu s ostalim parametrima koji zajedno čine jedinstvenu harmoniju. Bocu krasi moderan i jednostavan dizajn te minimalistička etiketa.

Uz pjenušac Julija, mnogobrojne posjetitelje posebno je oduševilo elegantno i moderno vino Krauthaker Graševina kasna berba 2017. Krauthaker Graševina kasna berba 2017. vino je vrlo privlačna izgleda, s dobro iskazanom voćnosti, slatkog okusa, a bouquet krasi zrelo svježe kandirano domaće i južno, bijelo i žuto koštunjičavo voće, svijetlo cvijeće te note meda i plemenite plijesni.

Posjetitelji su uživali i uz vino Krauthaker Graševina Vidim 2017., koje je nagrađeno zlatom na Festivalu graševine i broncom na natjecanju Decanter World Wine Awards.

Spoj dviju umjetnosti, jedinstvenog ansambla Lado i vinskih kreacija Vlade Krauthakera, pod zvjezdanim nebom pulske Arene stvorili su jedinstveni doživljaj koji se pamti.

Tekst: Kronika požeško-slavonska Foto: David Ružić

VINAR KOJI SE UPUSTIO U PROIZVODNJU PJENUŠCA  -

Još kao student Poljoprivrednog fakulteta u Zagrebu Goran Josipović iz Požege je sanjao da jednog dana proizvodi vlastiti pjenušac koji se do tada gotovo da nije ni proizvodio u Slavoniji. Zbog toga je i za diplomsku radnju izabrao proizvodnju pjenušca za što je i proizveo svoj prvi pjenušac u vrlo malim količinama. Zanimalo ga prije svega može li graševina koja daje dobar raspon vina od stolnih do predikatnih dati i dobar pjenušac. - Iz berbe 1998. godine ostavio sam graševinu iz koje je nakon dvije godine nastao moj diplomski pjenušac. Za njega sam čak dobio i vrlo dobre ocjene od stručne komisije fakulteta. Kroz taj diplomski rad htio sam saznati što više o postupku proizvodnje pjenušca. Od tada sam svake godine povećavao proizvodnju i eksperimentirao kako bi dobio što bolji pjenušac dodajući mu uz temeljno vino graševinu i ostala vina kao što je pinot bijeli, chardonnay, rajnski rizling. Tek kroz praktični dio dobiju se prava saznanja o toj proizvodnji jer u knjigama o tome ima napisano najviše 80 posto. Sada sam došao do rezultata da je najbolji pjenušac onaj kojem je temelj graševina uz dodatak rajnskog rizlinga koji daje jednu lijepu kiselinu. Smatram da je isto tako dobar i pjenušac od same graševine koji je na svoj način poseban, a ove godine manji dio boca napunit ćemo i s pinotom sivim kojeg smo stavili na maceraciju od koje će dobiti jednu roze boju pa ćemo ga staviti u bijele boce. I dalje ćemo nastaviti s pokusima kombinirajući različita vina  – ističe dipl. ing. Josipović koji je kvalitetu prvih proizvedenih pjenušaca provjeravao s prijateljima i kolegama stručnjacima.

Njihove riječi hvale i ohrabrivanja bile su mu poticaj da svoju proizvodnju poveća i komercijalizira. Prije dvije godine počeo je s proizvodnjom od tisuću boca koja bi se ove godine mogla i udvostručiti. Za razliku od proizvodnje vina proizvodnja pjenušca je dugotrajnija, ali isplativija. Da bi se dobio dobar i kvalitetan pjenušac, napominje Josipović, važno je da osnovno vino bude kvalitetno, da ima lijepe kiseline, ne prevelikih alkohola, najbolje između 11 i 12 posto. On osnovno vino dobiva iz vlastitih vinograda koji se nalaze u kutjevačkom vinogorju, na položaju iznad Bekteža. Osim graševine kojoj pripada najveći dio površina tu je još i rajnski rizling, pinot sivi, cabarnet sauvignon i merlot. Odabrano vino potom se puni u boce s dodatkom kvasca i malo šećera koji služi kao hrana za kvasac, a te se boce začepe jednim krunskim čepom od inoxa koji je malo jači i koji može izdržati pritisak od šest atmosfera. Boce se zatim polegnu i čeka se da prođe fermentacija koja može, ovisno o temperaturi, idealna bi bila 17 stupnjeva, trajati od 4 do 6 mjeseci. – Mi to punjenje boca prilagodimo vremenu vani kako ne bi morali dodatno zagrijavati prostor. Nakon fermentacije slijedi 'ležanje' na kvascu što traje otprilike godinu dana što je puno kraće od francuskih pjenušaca, odnosno šampanjaca kod kojih to traje puno dulje jer njihova vina imaju puno više kiselina. Zatim slijedi faza u kojoj se boce s pjenušcem stavljaju naopako u posebne stelaže gdje ih se svaki dan mora okretati za jednu trećinu kruga kako bi se to vino istaložilo, odnosno dok talog ne dođe u grlo boce. To obično traje između 15 i 30 dana. Nakon toga slijedi proces degrožiranja u kojem se boca zamrzava kako bi talog s dijelom vina izišao van. U bocu tada dodajemo ekspedicioni liker koji popravlja arome, a čiji sastav je inače tajna svakog proizvođača. Na bocu se tek tada stavlja pluteni čep s košaricom, kapica i etiketa – objasnio je Josipović koji pjenušac prodaje kao poklon pakete te raznim restoranima i hotelima na Jadranu.

Zadovoljan je što i kod nas proizvođači sve više uviđaju razliku između pjenušavih vina koji se u trgovačkim centrima prodaju po cijeni od 12 kuna od onih koji stoje 50, 100 ili više kuna. Naime, oni od 12 kuna uopće nisu pjenušci nego su to gazirana vina.  Najcjenjeniji su pjenušci koji se rade metodom vrenja u bocama kako ih radi i Josipović.

Ne može se uspoređivati pjenušac sa šampanjcima

- Krivo je kada netko uspoređuje pjenušce sa šampanjcima koji su kategorija za sebe. Mi želimo proizvesti jedan prepoznatljiv, karakterističan  slavonski pjenušac i želimo da baš njega traže, a ne kopiju nečega što već postoji na tržištu – poručuje Josipović