Prikazujem sadržaj po oznakama: berba

UČENICI POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENE ŠKOLE U BERBI GROŽĐA -

POŽEGA - Učenici Poljoprivredno-prehrambene škole Požega, su i ove godine na vrijeme počeli s berbom grožđa u svojim vinogradima, trenutno se bere sorta graševine. Ostale sorte su obrali prošli tjedna, a već tradicionalno ih obilazi i župan Alojz Tomašević sa svojim zamjenikom Ferdinandom Trohom. U berbi graševine sudjeluje nekoliko razreda, a ove godine su im se pridružili i svi drugi ravnatelji srednjih škola iz naše županije.

- Već smo obrali pinot sivi, a sad se bere graševina. Zbog malog kapaciteta podruma dio grožđa prodajemo, a manje količine ostavljamo školi - rekla je ravnateljica Marija Grgić

Vinogradi Poljoprivredne škole se prostiru na 3 hektra površine, gdje ima 7.000 trsova, a na toj površini uzgaja se više sorti vinove loze, zbog uspješnije edukacije i poznavanja osobina pojedinih sorti. Dominantna sorta je graševina s 5.000 trsova, zatim sivi pinot s 1.000 trsova te još oko 1.000 trsova različitih sorti među kojima ima i stolnih. Vinograd se nalazi na 250 metara nadmorske visine, na vrhunskom položaju, jednom od najboljih u Hrvatskoj. Na lokalitetu Vranduk, na Požeškoj gori i to još od davne 1887. godine.

Tekst/foto: Vanja Protić

KIŠE 'RAZVUKLE' BERBE U KUTJEVAČKOM VINOGORJU -

Unatoč čestoj kiši proteklih dana, berbe grožđa dobrano su odmakle. Domaći su vinogradari i vinari 'do grla' - u graševini. Omjer sladora i kiselina u ovoj našoj gospodarski najvažnijoj sorti baš je onakav kakav treba biti, pa se s trsa skida nešto ranije.

 - Ovo je za dozrijevanje grožđa bila atipična godina. Imamo pet hektara, oko 30 tisuća trsova, u koje ulazimo radi berbe već treći put. Grožđe je zdravo, ali pomalo neujednačeno i to od onog prezrelog pa do još zelenog - kaže kutjevačka vinarica Zorica Tandara. Zato je važno odabrati pravi termin berbe koji je presudan za kakvoću sirovine, ali i tip vina koji se želi dobiti. Graševine nisu ni ove godine iznevjerile svoje proizvođače – sladori su visoki, a kiseline dobre. Njihov sklad i optimalan omjer ključ je kvalitete i sklada u vinu.

 - Obrali smo rane sorte u kojima su omjeri bili izvrsni i upravo počeli s berbom graševine. Ove prve skinute s trsa uistinu obećavaju. Kiseline se kreću oko 6,2 grama do 6,6 grama po kilogramu dok su sladori oko 90 do 95 oeksla. Kako će se berba protegnuti na još desetak dana, mogli bi biti i viši - ističe vetovački vinar i vinogradar Branko Jakobović te dodaje kako je grožđe za sada jedro i zdravo. Nastave li se kišni periodi ipak strahuju od nepoželjnog botritisa, koji bi mogao nanijeti velike štete ostatku uroda.

Prva berba u EU

No, još nešto muči proizvođače. Prva je ovo berba s europskim pravilima igre, a ona su vrlo temeljita. Do grla su i u papirologiji, i to onoj koju traži Europska unija. I to u važnoj domeni - kontrole vina i oznake izvornosti. Ipak, problema s postojećim zalihama vina, zatečenim ulaskom u Europsku uniju, neće biti. Upisuju se u novu podrumsku evidenciju i prodaju s postojećom zaštitom podrijetla. Evidentira se svaki kilogram grožđa, svaka litra mošta i vina, ali i kompletan repromaterijal koji se koristi u podrumu, podsjeća Tomislav Božičević, savjetnik za vinogradarstvo Poljoprivredno savjetodavne službe Požeško slavonske županije. Ističe kako je ta obveza uvedena još 2011. pa proizvođačima nije nepoznata.

Ove jeseni užurbano se pripreme reforma cijele domaće vinogradarsko vinarske branše i to s temeljnim dokumentima - Zakonom o vinu i kontroli proizvoda.

 - Nadamo se da će u Ministarstvu poljoprivrede pričekati dok berbu privedemo kraju kako bi ovako važne dokumente zajednički dogovorili. O njima će ovisiti kompletna zaštita podrijetla što je za nas presudno. Puno se toga promijenilo u označavanju na samoj etiketi ulaskom u Uniju, a o evidencijama u podrumu da i ne govorimo - naglašava kutjevački vinar Vlado Krauthaker te dodaje kako se o svemu tome u nas do sada nedovoljno vodilo računa. Zato je Zakon o zaštiti izvornosti, podsjeća, od prvorazredne važnosti za ruralni razvoj i u smislu kvalitete, označavanja i međusobne kontrole vina, ali i definiranja regionalnosti kao i cijele filozofije marketinga vina.

IMA I DOBRIH PRINOSA SA KUKURUZNIH POLJA U OKOLINI POŽEGE -

ZAVRŠJE - Iako je godina bila sušna prinosi hibrida poznatog američkog sjemenara Pioneera na mojim njivama su dobri i kreću se od 9 do 9,5 tona po hektaru, a u normalnim klimatskim uvjetima i do 12 tona – kaže nam Josip Pepa Kordaso ratar iz Završja pokraj Požege dodajući da je takav prinos postigao zahvaljujući jesenskom oranju i prihrani zemljišta lanjske godine.

Prilikom kombajniranja na kraju ovogodišnje berbe ratari su razgledali i pokuse novih sorata hibrida koji će uskoro biti prihvaćeni za primjenu u proizvodnji kukuruza naših poljodjelaca.

- Na slabiji urod su ponajviše utjecale ekstremno visoke temperature koje su uzrokovale otežano stvaranje klipova jer je došlo su sušenja dijela biljaka – kaže Krešimir Tomanović, predstavnik ovog sjemenara u Požeškoj kotlini dodajući da su neki hibridi i ovako nepovoljne uvjete dobro podnijeli što je ponajviše ovisilo o rokovima sjetve, pripremi zemljišta i prihrani kukuruza.

Stručnjaci najavljuju nove generacije hibrida kukuruza, koji su u fazi ispitivanja, kako bi ratari i nadalje bili uspješni u prinosima ove žitarice, te ostvarivali dobre poslovne rezultate. (T)

ZAVRŠILE BERBE GRAŠEVINE U POŽEŠTINI - 

KUTJEVO – Godina u vinogradu bila je teška. Lozu nisu štedjeli ni kasni mrazeve, ni olujni vjetrovi, a na kraju ni suša. Ipak, otporna je kraljica požeško slavonskih vinogorja i ovoga puta izdržala iako je dala manje uroda. Proizvođače u Kutjevačkom vinogorju to ove godine nije nimalo zabrinulo jer su sladori i kiseline u tako sjajnom omjeru, da će vina biti prvorazredne kakvoće i bukea.

Potvrđuje to i Ivan Enjingi nakon berbe graševine u svojim ekološkim vinogradima Venja i Hrnjevca. - Grožđe je jedro i zdravo, a sladori vrlo visoki. Godina se poklopila uistinu jako dobro. Visoki su i sladori i kiseline koje su 7, 8 pa čak i 9 u bobama. Sve će to nakon sazrijevanja u bačvama dati zasigurno vino odlične kakvoće - kaže Enjingi.

No, prinos je manji, na mladim trsovima i za trećinu, ističu u Kaptolačkom vinogorju.

- Kakvoća je odlična, što više izvrsna. Malo smo nezadovoljni količinom grožđa, osobito u mladim nasadima vinove loze. Stari nasadi su daleko prinosniji, ali sve u svemu, urod je sigurno manji za 30 posto - kaže nam Ferdinand Novak, predsjednik tamošnje vinogradarske udruge.

Zadnje grožđe je u presu stavio i Slavko Perić iz Velike, koje svoje vinograde ima na lokaciji Šage, nedaleko od Velike. – Bijelo grožđe podbacilo je do 20 posto, a crno do 40 posto, no i jedno i drugo je iznimne kvalitete. Kako već godinama težimo samo vrhunskim kvalitetima vina, to će biti dobro. Količine više nisu tako bitne jer nešto vina je ostalo i od prošle godine, važno je da podignemo kvalitet vina – istakao je Perić.

Zbog ekstremnih vrućina i suše berbe su krenule znatno ranije, mnogi su graševinu obrali prije gotovo mjesec dana. Odlučio se na to i pleternički vinogradar i vinar Marinko Markota. - Berba je ove godine započela znatno ranije, graševinu smo također ranije brali jer smo pomno pratili sladore i kiseline i željeli smo dobiti njihov pravi sklad, karakterističan za tu sortu. Beremo sada još nešto crnih sorata, uglavnom cabernet souvignon i sorte treće dekade – kaže Markota.

I dok su lani zbog viška uroda, grožđe prodavali u bescjenje, ove godine proizvođači grožđa imaju razloga za zadovoljstvo. Najveći ovdašnji otkupljivač, Kutjevo d.d., uz sve je ugovorene količine otkupio i one dodatne, 30 posto više od planiranog. I to po dobroj cijeni.

„Prosječna cijena za kunu i 50 lipa veća je nego lani, saznajemo od Damira Špoljarića, direktora 'Vinogradarstva' Kutjeva d.d. Na njezinu visinu je naravno utjecala količina sladora u grožđu pa je ona prosječna cijena dosegnula 4,30 lipa za kilogram. Plaća i država obećanu potporu od 60 lipa pa će barem vinogradarima ova godina ići na ruku.

Zbog manjeg uroda svi su na neki način profitirali, kaže nam Antun Adžić dopredsjednik Udruge Kutjevačkih vinogradara i vinara, ističući kako je sve grožđe na vrijeme 'spremljeno' u podrume iz kojih kupci mogu očekivati samo najbolje. (SN)

POČELA JEDNA OD NAJRANIJIH I BERBI GROŽĐA NA KUTJEVAČKOM VINOGORJU -

KUTJEVO - Bit  će to jedna od najranijih i najbržih berbi u povijesti kutjevačkog vinogorja – ističu vinogradari Zlatne doline koji su berbu počeli po paklenim vrućinama na 40 stupnjeva Celzijevih.

-Dolazi do brzog sazrijevanja grožđa. Ljudi neće znati što prvo početi brati. Trenutno je za berbu spreman i rizvanac, portugizac i chardonnay. Vinogradari će trebati biti vrlo oprezni i posebno paziti na kiseline, odnosno da one previše ne padnu jer su one katalizator fermetativnih procesa i daju ukupan dojam vinu, odnosno organoleptiku vina.  Druga važna stvar je temperatura mošta. Najbolje bi bilo kada bi mošt u podrum došao s petnaestak stupnjeva Celzijevih jer od 15 do 20 stupnjeva su najidealniji uvjeti za optimalan rad kvasaca i dobivanje. Nije lako sniziti temperaturu kada u podrum dođe grožđe koje ima 30 ili 40 stupnjeva – ističe Ivica Perak, jedan od naših najpoznatijih enologa koji je u berbu krenuo s branjem chardonnaya.

Vlado Krauthaker, jedna od naših najpoznatijih vinara dodaje da je ove godine lako bilo biti vinogradar jer gotovo da nije bilo uvjeta za bolesti, ali zato će podrumari i vinari trebati pokazati pravo umijeće.

-Ove godine neki vinogradari su samo tri puta primjenjivali zaštitu u vinogradu, a inače u normalnim uvjetima to je oko osam puta tako da su svi uštedjeli na tome. Berba graševine koje ovdje ima najviše počet će već 1. rujna što nije dobro jer neće imati dovoljno vegetacijskih dana. Za crvene sorte ovo će biti dobra godina kao i za ranije sorte – objašnjava Krauthaker.

Dodaje da posebno treba biti oprezan kod fermentacije jer nema dovoljno dušika te bi moglo dolaziti do njezina zastoja ako se ne bi pazilo na ishranu kvasaca koji stalno trebaju imati dovoljno 'hrane'.

Krunoslav Bartolović iz Požege prošle je godine u berbu kretao iza 10. rujna, a ove godine tada bi već mogao završiti ako se sadašnje vremenske prilike nastave. – Najveći problem je hlađenje mošta. Morat ćemo kupovati suhi led čija je temperatura minus 68 stupnjeva što će nam dodatno poskupiti preradu. Hlađenje ćemo morati obaviti i nakon taloženja. U berbu sam već trebao krenuti, ali kako nisam pripremio podrum, krećem ovog tjedna. Zbog visokih temperatura morat će se brati i noću te u ranim jutarnjim i večernjim satima  – ističe Bartolović dodajući da se tek u ovakvim ekstremnim uvjetima kao što su ovogodišnji vidi da se vinogradi ipak trebaju saditi iznad 300 metara nadmorske visine. Loza je iznad te nadmorske visine pustila dublje korijene te joj nije problem preživjeti ovogodišnje ekstremne vrućine.

Robert Čamak iz Kutjeva u prvu berbu i to sorte rizvanac krenuo je 20. kolovoza. – Urod će biti manji za 30 do 40 posto, ali kvaliteta je odlična, šećeri i kiseline su optimalni. Najmanje štete će biti u starim vinogradima koji su dobro 'ožiljeni' te toliko ne trpe posljedice suše kao mladi vinogradi. Sva je sreća pa su vinogradi uglavnom zasađeni na težem ilovastom tlu koji ima veći kapacitet vlage – ističe Robert Čamaka koji ima desetak hektara vinograda, od čega je 40 posto mladih.

Svi vinogradari složni su u jednom – sada kiša nikako ne bi trebala pasti, ali kada završi berba dobro bi došlo zbog same vinove loze.

-Ako sada dođe neka jaka kiša došlo bi do pucanja bobica. Zato je bolje da sada i ne pada. Bilo bi idealno kada bi se sada smanjile temperature – objašnjava Perak.

Manji urodi pomoći će da se i zalihe vina smanje, ali nikako ne bi bilo dobro da se ovako nešto ponovni i iduće godine jer tada bi moglo ponestati poznatih i vrhunskih vina kutjevačkog vinogorja. - Može se dogoditi da od viška grožđa postane manjak u kutjevačkom vinogorju – poručuje Krauthaker.

 Prije  berbe obrati martinjsko grožđe

- Berbu treba obavljati po najhladnijem dijelu danu, u jutarnjim ili večernjim satima, jer berba po žarkom suncu kvari kvalitetu osnovne sirovine za vino. Prije berbe bi svakako trebalo skinuti martinjsko grožđe jer ono prije svega nepotrebno uzima vlagu koje je vrlo malo vinovoj lozi, a isto tako uzima i nepotreban šećer. Osim toga takvo grožđe može dovesti u nedoumicu berača pa će on ubrati i to što dovodi do neharmoničnog mošta. Isto tako obrano grožđe ne bi trebalo gaziti, ono bi do podruma trebalo doći cijelo kako bi kvalitet bio maksimalan. Transport od vinograda do podruma bi trebao biti što brži. Ove godine neće biti problema sa sladorima, ali vinogradarima posebno trebaju paziti na kiseline koje nikako ne bi smjele biti ispod šest, a smatram da za većinu ne bi smjele biti ispod sedam.

Poručujem svim vinogradarima da ne prodaju grožđe nepoznatim kupcima jer mnogi koji su prodali takvim koji nemaju nikakve reference još nosu dobili novac za prošlogodišnju berbu – ističe Tomislav Božičević, viši stručni savjetnik za hortikulturu u Poljoprivredno savjetodavnoj službi Požeško – slavonske županije.  (a.t.)