SMANJILI CIJENE KOMUNALNIH PRIKLJUČAKA  -

KAPTOL - Od početka ove godine mještani općine Kaptol priključak na kanalizacijsku i vodovodnu mrežu plaćat će čak do 86 posto manje nego do sada, odlučeno je na zadnjoj sjednici Općinskog vijeća.

- Za priključak na kanalizacijsku mrežu do sada je trebalo izdvojiti 4.200 kuna ako se plaćalo odjednom, odnosno 5.200 kuna ako se plaćalo na 36 rata. Priključak na vodovodnu mrežu bio je 2.800 kuna za jednokratnu uplatu ili 3.200 na 12 rata. Sada je cijena priključka jednaka za obje mreže. Za stambeni prostor do 200 kvadrata iznosi 800 kuna ako se plaća na šest rata, odnosno ako se plaća gotovinom tada se dobiva popust od 10 posto. Cijenu od  1.450  kuna platit će oni koji imaju stambenu površinu od 200 do 400 kvadrata, a za one iznad 400 kvadrata cijena je 3.200 kuna. Za poslovne zgrade priključak će stajati 6.400 kuna, za proizvodne objekte, škole i slične ustanove je 960 kuna. Za objekte koji služe isključivo za poljoprivrednu namjenu kao što su plastenici i slični objekti je 640 kuna – objasnio je načelnik općine Mile Pavičić.

Razlog ovom velikom smanjenju cijene priključaka je malen broj oni koji su se do sada priključili na dio izgrađene kanalizacijske mreže u Kaptolu, te mala zainteresiranost mještana Ramanovaca i Alilovaca gdje je nedavno završena izgradnja vodovodne mreže. Ove godine kanalizacijsku mrežu dobit će i naselja Češljakovci i Golo Brdo. – Od mogućih 400 priključaka u Kaptolu za sada imamo samo 90 na kanalizacijsku mrežu. Zbog toga imamo problema s uređajem za pročišćavanje jer jako malo dolazi otpadnih voda pa nam je kubik prerađene vode jako skup. Prošle zime uređaj je čak bio isključen zbog malih količina. Problema će biti i ako na novu vodovodnu mrežu u Ramanovcima i Alilovcima bude malo priključaka jer onda ni voda zbog prevelikog stajanja u cijevima neće biti onoliko kvalitetna koliko bi trebala biti. Za sada u Alilovcima imamo samo tri upita za priključak – objasnio je načelnik Pavičić koji se nada da  će smanjenje cijena pomoći da priključenja na kanalizacijsku mrežu bude više.   (a.t.)

DOM ZDRAVLJA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE  -

VELIKA – Dom zdravlja Požeško-slavonske županije u zgradi Doma zdravlja Velika osnovao je još jedan tim i otvorio novu stomatološku ordinaciju. Cijela investicija financirana je vlastitim sredstvima. – Po svojoj zakonskoj obvezi Dom zdravlja radi na širenju mreže, a ovdje imamo oko 6.500 stanovnika koji gravitiraju ovom centru. Ukazala se potreba da se pojača s još jednom stomatološkom ambulantom, da ljudi ne moraju putovati u Požegu. Ukazala nam se prilika da dobijemo novu mladu liječnicu i formiramo novi stomatološki tim – istakao je ravnatelj Darko Puljašić, te dodao da velički Dom zdravlja ima tri ambulante opće medicine, dvije ambulante dentalne medicine, kućna njega i patronažna služba. – Smatramo da će veliki broj pacijenata popuniti i ovu ambulantu i riješiti njenu isplativost, a ujedno stanovništvu osiguravamo dostupnu zaštitu u blizini njihovog stanovanja.

Ana Novačić, stomatolog, vodit će novu ambulantu dentalne medicine. -  Ima tu čast da počinjem sa radom u novoj ambulanti dentalne medicine u Velikoj. Staž sam odradila za Dom zdravlja u Pleternici, a ovdje ćemo povući dio ljudi koji su bespotrebno putovali u Požegu i dio koji nije bio nigdje upisan. Ja sam mlada, sestra je mlada i u svom radu upotrebljavat ćemo nove metode i tehnike, te da ćemo pružiti odličnu zaštitu i edukaciju našim pacijentima. Ambulanta će raditi ponedjeljak i četvrtak poslijepodne od 13-19 sati, ostale dane dopodne od 8-13 sati – istakla je Ana i pozvala pacijente koji su neopredijeljeni ili one koji su nezadovoljni dosadašnjim stomatologom da se dođu upisati.

- Kako znam da je loše stanje među djecom, ja ću se prvenstveno angažirati na rad i edukaciju među djecom. U dogovoru sa školama već smo dogovorili niz predavanja u vrtiću i razredima škola, gdje bi djeci dali uvid što je to stomatologija, što je zubo zdravstvena zaštita, zašto je važno obavljati higijenu, zašto je što prije doći stomatologu i prevenirali bespotrebne ekstrakcije zuba i kako bi svladali strah od stomatologa – dodala je Ana Novačić, želeći unijeti nove promjene s novom stomatološkom ordinacijom.

POŽEŠKO VINCELOVO UZ VINCELOVSKE I MORSKE DELICIJE ALI I SRIJEMSKE MESNE SPECIJALITETE  -

POŽEGA - Paljenjem „Vincelovske vatre“ i orezivanjem trsova mnogobrojni su Požežani sa svojim gostima proslavili blagdan svetoga Vinka uz dvije zanimljive i atraktivne  gastro-priredbe „Riba Hrvatske - jedi što vrijedi“ i „Srijemsku svinjokolju“ običaj pripremanja mesnih delicija kojega su prezentirali  članovi Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata. Za sve posjetitelje bila je to jedinstvena priredba da kušaju vincelovski ražanj, morske specijalitete obrtnika i turističkih djelatnika iz jadranskih županija, riječne ribe, kvalitetna vina ovdašnjih vinara ali i delicije što su ih po srijemskoj recepturi pripremili članovi Zajednice.

Atraktivnom programu na prostoru iza Gradske kuće i Trgu sv. Trojstva ipak je prethodio stručni skup na temu projekta „Zeleno-plavo“ odnosno povezivanje slavonskih i jadranskih županija. U ime domaćina goste su pozdravili predsjednik Obrtničke komore Požeško-slavonske županije Stipo Barukčić, i požeški gradonačelnik Zdravko Ronko, koji je istakao da ovakvim akcijama moramo pokazati da se Slavonija može i mora više uključiti u turističku ponudu. To je zadatak naših ministara koji u tome napaćenoj Slavoniji moraju pomoći.

Nazočnima se obratio i predsjednik HOK Dragutin Ranogajec, ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, zamjenik ministra zdravlja mr. sc. Marijan Cesarik i pomoćnik ministra poljoprivrede Dražen Kurečić.

Poljoprivredna obiteljska gospodarstva kako je istaknuo Maras mogu puno doprinijeti razvoju obrtništva i malog poduzetništvu, a što se ponajbolje vidi iz ovakvih programa kao što je „Zeleno-plavo“. - Hrvatska je zemlja turizma no jako puno hrane uvozimo. Prihod od turizma od oko 7 milijardi kuna je veliki no dosta novca ode iz Hrvatske pa bi i efekt bio puno veći kada bi se ovakve akcije provodile i kada bi i naša poljoprivreda i ribarstvo imali veći input. Važno je brendirati proizvode i povećati im konkurentnost, posebice kod malih poljoprivrednih proizvođača i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kako bi te proizvode oni mogli kanalizirati u naš turizam i naše tržište. Jako puno hrane uvozimo i ja sam siguran da će resorno ministarstvo napraviti puno  toga - rekao je Maras najavljujući kako će vrlo brzo biti prezentirani programi ministarstva a koji će biti bazirani na povećanje konkurentnosti i bolje brendiranje.

Podjednaku su pozornost mnogih Požežana plijenile obje priredbe. I dok su jedni sa zanimanjem promatrali kao članovi Zajednice pripremaju kobasice, čvarke, krvavice i druge mesne delicije oni drugi stajali su strpljivo ispred štandova gostiju iz jadranskih županija kušajući sve odreda što su im „majstori“ za morske plodove pripremili od kozica do rižota, srdela i tune, te drugih specijaliteta na roštilju. Bilo je i šarana na rašljama ali i pržene mrene. Iz zadarske je županije u Požegu tako stigla kuharica Tomislava Smolić koja je pripremala pečenu tunjevinu i rižoto.

- Ovdje je zbilja lijepo a i vrijeme nas je poslužilo tako da mi je drago što sam tu. Još je bolji osjećaj vidjeti kako Slavonci s guštom kušaju ove naše morske specijalitete. Trudila sam se da sve bude dobro, a vjerojatno sam u tome i uspjela jer su posude ostale prazne - kaže Tomislava, dodajući kako i Zadrani također vole Slavonske delicije baš kao i ona.

Zadovoljan ugođajem u Požegi bio je i Josip Špehar iz  Novigrada Podravskog. - Ja sam član Glavnog odbora Zajednice a ovdje i član ekipe za pripremu švargli i krvavica, džigernjača, divenica i hašaš hurki te ostalih proizvoda od iznutrica. Ima puno vrsta krvavica od onih sa rižom, heljdom, kukuruznim brašnom, rižom i prosom a što smo najvjerojatnije „pokupili“ od Mađara ili Zagoraca budući da su u Srijem za vrijeme Marije Terezije dolazili zidari iz Zagorja koji su zidali sjeverni zid Petrovaradinske tvrđave. Najmanje osam vrsti specijaliteta radimo. Receptura je od davnina i sve ide po okusu. Nas ima jako puno raseljenih iz Srijema, Bačke i Banata oko 40 tisuća i ovakva nam okupljanja jako puno znače jer se možemo prisjetiti naših starih običaja a s druge strane svima ostalima pokazati što znamo. Lani smo bili u Zagrebu, ove godine u Požegi a nagodinu možda u Splitu – rekao je Josip.

Brojni Požežani koji su nazočili Vincelovu u kulturno zabavnom dijelu priredbe mogli su vidjeti Požeške mažoretkinje, Povijesnu postrojbu Trenkovi panduri, članove GKUD Požega, Gradsku glazbu Trenkovi panduri, te Tamburaške sastave Bagrem i Bisernica.

Svim sudionicima manifestacije domaćini iz Obrtničke komore Požeško-slavonske županije na prigodnoj svečanosti u Obrtničkom domu Požega uručili su priznanja i zahvalu za sudjelovanje.                  V.Re. i V. Pr.

PRVENSTVO HRVATSKE U BOKSU - regija sjever - 1. kolo  -

VELIKA GORICA – Krenulo je i Prvenstvo Hrvatske u boksu po novom sustavu natjecanja, a prvo kolo održano je u Velikoj Gorici, na kojemu je nastupio i požeški Boksački klub Graciano. -  Ovo je za boks u Hrvatskoj povijesni trenutak, obzirom da se nakon dulje pauze uvodi svojevrsno ligaško natjecanje, kakvima je boks nekada obilovao.

Regijom sjever obuhvaćeni su svi boksački klubovi od Vukovara preko Zagreba do Istre. Regija jug obuhvaća klubove od Senja, Gorskog Kotara, Zadra, Splita do Dubrovnika – istakao je trener Željko Krpan.

U prvom kolu iz sjeverne regije nastupilo je 13 klubova i održano ukupno 19 mečeva u konkurenciji kadeta, juniora i seniora. Regija jug krenut će sa svojim prvim kolom 28. siječnja u Splitu.

Za požeški Boksački klub Graciano nastupili su Robert Krpan u kadetima (-54 kg) i senior Bruno Knježević (-75 kg).

- Oba naša predstavnika su ubilježila pobjedu i osvojila prve bodove. Krpan je bio bolji od Darija Pejića iz Zagrebačkog kluba Kralj Tomislav a Knježević je pobijedio Kristijana Kosa iz Zagrebačkog kluba Petar Zrinski – rekao je nakon mečeva trener Krpan.

Pred njima je još devet kola, a slijedeće se igra početkom veljače.

GODIŠNJA IZBORNA SKUPŠTINA TRENKOVIH PANDURA  -

POŽEGA – Redovna izborna skupština Povijesne postrojbe Trenkovi panduri donijela je produženje mandata za predsjednika Vladimira Potnara, koji je dobio većinu glasova članova udruge. Novi tajnik pandura je Jure Šain, a za blagajnika je izabran Kristijan Perković.

Protekla godina je po izvješćima koja su podnesena bila najuspješnija do sada, ali i godina u kojoj se najviše radilo, jer su članovi udruge imali čak 65 izlazaka i nastupa, na manifestacijama i gostovanja širom Hrvatske, ali i u inozemstvu gdje su dostojno predstavljali kako Trenkove pandure, tako i grad Požegu i njegovu dugu povijesnu baštinu. Na 35 nastupa izveli su i glasno pucanje iz topa, a u okviru financijskih sredstava nabavili su i dodatnu uniformu za jednog člana, te u odoru uveli kravatu i rukavice.

Na skupštini su Trenkovi panduri dodjelom priznanja zahvalili na pomoći koju su dobivali u radu, Sanji Vuković koja je sudjelovala u crtanju grba postrojbe, te gradonačelniku grada Požege Zdravku Ronku na velikoj potpori koju uživa postrojba i udruga. Gradonačelnik je dobio i uokvireni prvi otisak grba Trenkovih pandura.

- Obilježili smo prošle godine i 270. godišnjicu osnutka Pandurske regimente Franje baruna Trenka, te postavili spomen ploču na kuću u kojoj je živio u Požegi. No još se puno toga mora napraviti na povijesnoj valorizaciji Trenkovih pandura i samog baruna, jer u inozemstvu puno više štuju i drže do toga povijesnog vojskovođe, što mi moramo promijeniti u našem kraju – istakao je predsjednik Vladimir Potnar.

Ističući veliki doprinos u predstavljanju grada i širenju povijesnih veličina koji Povijesna postrojba Trenkovi panduri svakodnevno radi kroz svoje djelovanje, gradonačelnik Ronko im je zaželio da postrojba nastavi u svom radu i razvoju, a  da će potporu grada za takav rad uvijek imati.

Trenkovi panduri su najavili svoju najveću manifestaciju koja im uskoro slijedi, a to je obilježavanje Grgureva i dana grada kada će u Požegu pohoditi brojne povijesne postrojbe iz cijele Hrvatske i iz inozemstva, kada Požega postaje najveći centar na kojem se okupljaju povijesne postrojbe. Puno zdravlja i dobrog rada zaželio im je i zamjenik ministra zdravlja mr. sc Marijan Cesarik, koji je gostovao na izbornoj skupštini udruge s kojom je dobro surađivao dok je obnašao dužnost požeškog gradonačelnika.

OBILJEŽENO 'STOLJEĆE' KINA U POŽEGI  -

Izložbom filmskih plakata koji su polovicom prošloga stoljeća najavljivali najpoznatije filmske hitove domaće i svjetske produkcije, a prikazivali se u požeškom gradskom kinu, obilježeno cijelo stoljeće od otvorenja prvoga stalnog kina u Požegi. 'Čast' filma danas na žalost brani još jedino 'preživjelo' i to ne repertoarno, već 'art kino'.

- Za prvo požeško kino ne zna se točno gdje je bilo smješteno, no zna se da ga je projektirao Dragutin Fleissig i to 1911. u ulici sv. Ivana, u blizini željezničkog kolodvora. Zgrada je bila duga dvadesetak metara, a radi sigurnosti kino je imalo čak šest izlaza. Zgrada je imala strojarnicu s parnim strojem za pogon dinama i kabinu za projiciranje, a Požega u to vrijeme nije imala električnu rasvjetu. Nakon pokusne predstave, ona prva 'prava' održana je 17. siječnja 1912. - podsjetio je Željko Balog, voditelj Art kina i prvi čovjek požeške udruge GFR film video. Tako je krenulo, a onda je u svoje 'zlatno doba' osamdesetih godina Požega imala čak četiri kina. Zadnja je kino projekcija održana početkom svibnja 1999. godine pa tako već punih 13 godina ni u jednoj od nekadašnjih požeških kino dvorana nisu održane projekcije.

Iako su mladima danas i novi i stari filmovi dostupni putem interneta i drugih medija, pravih filmofila ne manjka. Najbolje to potvrđuju projekcije u Art kinu gdje se traži 'mjesto' više. Programe su zato pojačali, prikazuju se izvrsni filmovi različitih žanrova sa službenih i nezavisnih festivala, a ponekad publika može uživati i u pravim kuriozitetima. Takav je prikazan i uz otvorenje izložbe, a riječ je o stoljeće i pol starom prvijencu iz filmskog studija velikoga inovatora i filmskog pionira Thomasa A. Edisona i to u jednako povijesnom pokušaju sinkronizacije filmske slike i zvuka na voštanom valjku. Prvi eksperiment nastao je daleke 1894. godine, a drugi u kojemu je svaku sličicu ručno kolorirao kako bi dobio 'film u boji', snimio je 1902. godine.

SN

NA DODJELI U ZAGREBU NAJVEĆI APLAUZ ZA RANKU  -

ZAGREB – Na velikoj svečanosti koja je pripremljena u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu za sve dobitnike priznanja Ponos Hrvatske, priznanje je dobila i požeška djevojčica Ranka Njegovanović, jedanaest godišnja učenica 5. Razreda OŠ Julija Kempfa. Dodjela ovog priznanja održana je  po sedmi puta u organizaciji dnevnog lista 24 sata, kojemu se u realizaciji pridružila i HRT s prijenosom događanja, pomogao je i Agrokor.

Na dodjeli je nazočio požeški gradonačelnik Zdravko Ronko, a kao iznenađenje u Zagreb je poveo i njenu učiteljicu od 1. do 4. razreda, Anitu Ujević koja je zajedno s Rankom proživljavale teške trenutke koji su se događali u njenoj obitelji i koja joj je bila velika podrška.

Trenutak kada je prozvana Ranka za dodjelu priznanja nakon prikazanog filma o njenom životu i njenoj obitelji za koju ona brine, i kada je došla na pozornicu uz voditelja Duška Čurlića ostat će nam svima u pamćenju koji smo bili na toj dodjeli, jer se HNK-om zaorio veliki pljesak, koji je trajao nekoliko minuta. Najveći pljesak od svih dobitnika dobila je upravo Ranka, što je pokazalo da je njeno djelo zaista ostavilo duboki trag u svim gledateljima, te da je stvarno Ponos Hrvatske.

Njena skromnost ponovno je izašla do izražaja, kada je rekla da joj ostane nekoliko minuta u danu da se poigra sa mlađim bratom, a nekada i za školske prijateljice. Zahvalila je svima na podršci koju joj pružaju, a njene riječi rijetko koga su u publici ostavile bez suze u oku. Ponosni smo i mi na našu ranku Njegovanović, Ponos Hrvatske.

JAVNA TRIBINA U SKLOPU CROSTARTA  -

POŽEGA – U organizaciji Regionalne razvojne agencije Požeško-slavonske županije Panora i Europskog doma iz Slav. Broda u Požegi je organizirana javna tribina Poljoprivreda i ruralni razvoj u EU. Tribina je organizirana u okviru provedbe EU IPA INFO Crostart programa, financiranog od Europske unije, sa svrhom što kvalitetnijeg i objektivnijeg informiranja stanovnika pet slavonskih županija. Posebna ciljna skupina bili su mladi poljoprivrednici i poduzetnici, ali i pripadnici lokalnih vlasti, civilnog društva, udruga i ostalih građana. Crostart je trebao potaknuti uključenje svih u aktivnu raspravu o raznim aspektima i fazama procesa pristupanja i članstva u Europskoj uniji, te istaknuti prednosti, izazove i obveze koje nas očekuju.

Predavač na tribini bio je Tugomir Majdak iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. On je naglasio kako Hrvatsku očekuju izdašne potpore i  financijska sredstva ali i obveze prema EU koje očekuju poljoprivrednike. Zajednička poljoprivredna politika temelji se na dva stupa. Prvi stup definira izravna plaćanja potpora vezanih uz obradivu površinu i proizvodnju, dok drugi dio plaćanja obuhvaća ruralni razvoj gdje možemo očekivati dosta investicijskih potpora koja se odnose na agro tehnološke mjere, ekološku i integriranu poljoprivredu, uzgoj autohtonih biljnih i životinjskih vrsta, modernizaciju farmi, obnovu i razvoj sela, jačanje turističkih djelatnosti u ruralnom dijelu, razvoj mikro poduzeća i ulaganja u obnovljive izvore energije. Poljoprivrednike kroz edukacije treba kvalitetno pripremiti kako bi mogli na najbolji način konkurirati za sredstva  EU fondova.

U raspravi je Majdak pozitivno odgovorio i na pitanje, Franje Odobašića, da li mali poljoprivrednici opstati u EU, jer najveći dio i europske poljoprivrede su mali poljoprivrednici, a mjere potpora u ruralnom dijelu upravo su njima i namijenjene u svrhu boljeg opstanka. Ivan Grbić je pitao kako olakšati sudjelovanje u fondovima, jer ima jako puno papirologije i nepoznavanja situacija, a poseban problem poljoprivrednicima čini legalizacija objekata, koja sporo ide, preskupa je i jako birokratizirana, a znamo da bez legalizacije ne možemo konkurirati sredstvima EU. Grbić je istakao i to da država mora rasteretiti poljoprivrednu proizvodnju, jer se na nju nadograđuju silne institucije i službe koje ona nije u stanju financirati.

Na pitanje da li će poljoprivrednici morati imati i neku školu za svoje zanimanje Majdak je odgovorio da je predviđeno kroz programe EU dodatno školovanje i samih poljoprivrednika, te im je preporučio da pohađaju organizirane tečajeve, jer ako i ne bude uvjet, svakako će biti jedan od kriterija koji će davati prednost pri odabiru projekata.

INDUSTIJA MODNE KONFEKCIJE „SLOGA“ TREBA POMOĆ NOVE VLADE  -

POŽEGA - Industrija modne konfekcije „Sloga“ i prošlu će poslovnu godinu kao i nekoliko godina unatrag završiti s gubitkom. Iako dijeli tešku sudbinu tekstilne industrije u Hrvatskoj IMK "Sloga" iz Požege koja je u većinskom vlasništvu države zahvaljujući uslužnim  poslovima koje obavlja za inozemne partnere iz Njemačke, Švicarske i Austrije još uvijek opstaje na tržištu.

Industrija modne konfekcije "Sloga" Poreznoj upravi duguje 12 i pol milijuna kuna a tu su i kreditna zaduženja u iznosu od 5 milijuna kuna. Ipak Sloga svojim zaposlenicama te dobavljačima uredno isplaćuje minimalac te podmiruje i druge obveze. Kako su u prošloj godini različitim uštedama znatnije smanjeni gubici, predsjednica uprave Dijana Ferković vjeruje  kako bi "Sloga" uz veće razumijevanje države u čijem je većinskom vlasništvu  mogla biti uspješna tvrtka. Prije svega treba im pomoć u saniranju obveza koje su nastale prijašnjih godina.

- Prvi preliminarni pokazatelji poslovanja za prošlu godinu govore da ova tvrtka uistinu vrijedi i da se može opstati na zahtjevnom europskom tržištu. Mi smo lani povećali prihode za 10 posto a smanjili rashode za 8 do 9 posto. Iz samog čistog poslovanja smanjili smo gubitak za više od 50% u odnosu na 2010. godinu. Povećali smo prodaju u našim maloprodajnim objektima, povećali smo i naplatu a i potraživanja. Na žalost to još uvijek nije dovoljno i zato očekujemo da će nova Vlada prepoznati te naše napore i nastojanja da poslovanje učinimo održivim i uspješnim i da će nam pomoći kako što su to i najavili u pojedinim medijima. Mi smo proizvodna tvrtka koja zapošljava 300 djelatnika i nama jako malo fali da ostvarimo održivo poslovanje i da „Sloga“ počne uspješno poslovati - kaže predsjednica  Uprave pojašnjavajući kako su lani ostvarili ukupne prihode od oko 15,5 milijuna kuna dok su rashodi iznosili oko 17 i pol milijuna kuna te da je sam gubitak smanjen u odnosu na godinu prije.

Prepoznatljivi po proizvodnji teške konfekcije kao što su jakne, kaputi i odijela "Sloga" se danas, kaže Ferković želi nametnuti domaćem tržištu gdje sada plasira tek 10 posto svoje ukupne proizvodnje.

- Zarada od proizvodnje na domaćem tržištu je skoro dvostruko veća od zarade koju imamo od uslužnih poslova koje radimo za naše inozemne partner. Zato u plasmanu proizvoda na domaće tržište vidimo svoju šansu i želimo povećati udio domaće proizvodnje s 10 na 20 do 25 - kaže dalje Ferković dodajući kako je lani „Sloga“ unatoč problema uspjela kupiti i digitalnu krojnicu koja bi trebala povećati produktivnost krojenja za skoro 40 posto. U ovoj godini doznajemo dalje predstoji smanjenje troškova energenata što će se pokušati riješiti novim parnim kotlom.

Nova bi Vlada i prema riječima Željka Krajčeka, predsjednika sindikata i radničkog vijeća  "Sloge" trebala imati više sluha za tekstilce koji se nalaze u nezavidnom položaju te se ne bi smjelo dogoditi da 300 radnih mjesta postane upitno.

- Svjesni smo problema u kojima se danas nalaze tekstilci. No vjerujemo da naša tvrtka ima perspektivu. Treba nam samo malo pomoći kroz rasterećenja, jer nama ne treba puno da bi dobro poslovali. Davanja prema državi dosta su visoka i mislim da bi u novoj Vladi to trebalo razmotriti jer mislim da je veća korist da ovih 300 radnica u „Slogi“ radi, nego da su na zavodu za zapošljavanje - kaže Krajček.

IMK "Sloga" tvrdi i sindikat i uprava je tvrtka kojoj svakako treba pomoći i to što prije jer  svako odugovlačenje zbog visokih kamata "Slogu" gura u sve veći gubitak.

V.Re.

59. GODIŠNJA SKUPŠTINA DVD ZAKORENJE  -

Dobrovoljno vatrogasno društvo iz Zakorenja održalo je svoju 59. Redovnu godišnju skupštinu, na kojoj su analizirali dobru i radnu godinu, te donijeli planove za novu, posebice za skorašnju proslavu jubileja, 60 godina rada i postojanja.

Stoga je dio aktivnosti i prošle godine bio usmjeren u tom pravcu, pa se najveći dio aktivnosti odvijao na potpunom uređenju Vatrogasnog doma. Za uređenje doma općina Brestovac je izdvojila više od 100 tisuća kuna, a sve potrebne radove izveli su članovi društva sami dobrovoljnim radom. Tako je uređeno sve od poda do krovišta, ugrađena nova stolarija, spušteni stropovi.

DVD Zakorenje je po broju članova jedno od većih društava, jer je gotovo cijelo selo učlanjeno u vatrogasce i primjer je društva koje živi zajedno sa svojim mjestom. Tako je čak 170 članova društva nazočno svim manifestacijama i aktivnostima koje se dešavaju, ali isto tako aktivni su i na svim požarima na području općine Brestovac.  - Ukupno smo sudjelovali na 11 intervencija, dva požara na objektima, tri požara otvorenog prostora i intervencije na prometnim nezgodama – rekao je zapovjednik Marko Radošić.

DVD Zakorenje je zahvaljujući svome članu Mateju Lončareviću ostvarilo kontakte i uspostavilo dobre odnose s društvima na priobalju i središnjoj Hrvatskoj, te su na taj način uz brojne donacije u stalnom opremanju društva. - I prošle godine smo tako od Primorsko-goranske PU dobili vozilo i opremu za desetak vatrogasaca, te druge opreme od ostalih društava koja su znatno financijski bogatija. Dobrovoljna vatrogasna društva i dalje se u financiranju oslanjaju samo na svoju općinu, a od države ne dobivaju niti lipe – rekao je predsjednik društva Slavko Lončarević.

Društvo je aktivno i u natjecateljskom dijelu, istakao je tajnik Zlatan Kukuruzović u svom izvješću, pa je tako ekipa seniora na općinskom natjecanju u VMŠ osvojila prvo mjesto, a na natjecanjima sudjeluju i ekipe mladeži.