POLAZNICI ŠKOLE KLIZANJA POKAZALI SVOJE UMIJEĆE  -

POŽEGA - Na gradskom je klizalištu dan prije njegova zatvaranja bilo upriličeno Otvoreno prvenstvo Požege u umjetničkom klizanju. Natjecanje je bilo upriličeno u četiri kategorije i to za mlađe i starije kadetkinje te mlađe i starije kadete. U kategoriji mlađih kadeta priznanje je dobio Niko Pisker dok je u kategoriji mlađih kadetkinja prvo mjesto osvojila Nora Pisker. U kategoriji starijih kadetkinja prvo je mjesto pripalo Loreni Jakoubek.

Zahvaljujući klizalištu koje se već treću godinu za redom postavlja mnogi su se mladi Požežani okušali i u ovom sportu. Svoje znanje i umijeće pokazalo njih 10-ak. Kroz školu klizanja prema riječima voditeljice škole profesorice Ljiljane Miletić ove je godine školu prošlo više od 20-ero djece. Kroz mjesec dana oni su imali priliku naučiti osnovne elemente ovog atraktivnog sporta.
- Jako sam zadovoljna jer Požežani pokazuju veliko zanimanje. Ovo je druga godina kako organiziramo školu a djeca su zainteresirana. Marljivo su svi trenirali kroz ovih mjesec dana. Šteta što nije bilo više vremena jer bi više naučili - kazala je Miletić.
Najuspješnijim polaznicima škole sinoć su bila uručena priznanja. Uz prvoplasirane priznanja i prigodni poklon dobile su i Eva Gotlibović, Lucija Kovač, Helena Kesić, Rafaela Jakobović te Mateja Bagarić.

Svoje zadovoljstvo klizalištem i mogućnošću pohađanja škole klizanja iskazali su i svi polaznici škole klizanja, te zaželjeli da se slijedeće godine produži sezona klizanja. V.Re.

KOMEMORACIJA ZA SEDAMNAEST POGINULIH VIROVITIČANA  -

PAKRAC - Kod spomen obilježja u blizini mjesta Brusnik pokraj Pakraca održana komemoracija u znak sjećanja na dvanaest hrvatskih branitelja, pripadnika slavne virovitičke 127. brigade hrvatske vojske, mučki ubijenih za vrijeme Domovinskoga rata. Među onima koji su odali počast poginulim hrvatskim braniteljima Pakraca bilo je i izaslanstvo Požeško-slavonske županije, županov zamjenik Ferdinand Troha te pročelnica Ureda župana Sandra Sekulić Pojer.

Kao i prijašnjih godina, počast hrvatskim braniteljima odali su predstavnici obitelji poginulih, zatim mnogobrojnih Udruga proisteklih iz Domovinskoga rata s područja Virovitičko-podravske i Požeško-slavonske županije, saborski zastupnik i predsjednik HVIDR-e RH Josip Đakić, izaslanstva Virovitičko-podravske županije, grada Virovitice, općine Suhopolje i grada Pakraca s gradonačelnikom Davorom Huškom.

Prije šest godina je otkriveno novo spomen obilježje dvanaestorici poginulih pripadnika 127. brigade hrvatske vojske - Denisu Resneru, Miroslavu Zecu, Ivanu Žeravici, Slavku Vrbančiću, Milanu Škrilecu, Željku Goričancu, Nenadu Oblučaru, Željku Maligecu, Željku Somljačanu, Miroslavu Petroviću, Tihomiru Miheliću i Vinku Belobrku - koji su nestali 29. prosinca 1991. godine u akciji oslobađanja Brusnika, da bi se nekoliko dana kasnije doznalo da su svi poginuli i mučki masakrirani.

Nakon komemoracije, na kojoj se okupljenima obratio i požeški dožupan Troha, nazočni su položili cvijeće i zapalili svijeće i kod spomen ploče Borisu Raletiću, također poginulom pripadniku 127. Brigade HV, te kod spomen ploče na pakračkoj Kalvariji, podignute kao sjećanje na poginule hrvatske policajce iz Virovitice, Damira Babuka, Slavka Jagarinca, Damira Salopeka, te Darka Strugara.

PREDSTAVLJANJEM KNJIGE 'JEZIK DOBRIŠE CESARIĆA' ZAPOČELI '10. DANI DOBRIŠE CESARIĆA'  -

POŽEGA – Polaganjem vijenca i malom svečanosti uz rodnu kuću Dobriše Cesarića na kojoj su se Požežani prisjetili stihova velikog pjesnika, započeli su 10. Dani Dobriše Cesarića i obilježavanje 110. rođendana pjesnika. U njegovu čast upravo prije deset godina počeli su se u organizaciji grada Požege i Društva hrvatskih književnika, ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski održavati susreti pjesnika i slavljenje pjesničkog stvaralaštva pod nazivom Dani Dobriše Cesarića“. – Na današnji dan prije 110 godina u ovoj zgradi rođen je jedan od najvećih hrvatskih književnika Dobriša Cesarić. Prije 10 godina grad Požega utemeljio je na sjećanje na ovaj dan i kao omaž pjesniku koji nam je darovao stihove koji su davno prešli u naša srca i traju i danas u jednoj neizrecivoj ljepoti, utemeljio je književno poetsku manifestaciju Dani Dobriše Cesarića i pjesničku nagradu Dobriša Cesarić – istakla je Jasenka Bešlić, ravnateljica Gradske knjižnice Požega zahvalivši se osnivaču Dana Dobriše Cesarića požeškom gradonačelniku Zdravku Ronku i predsjedniku DHK slavonsko-baranjsko-srijemskog prof. Mirka Čurića.

Pjesme su recitirali Ana Kerepčić, Antonija Buti i Sara Ergović, učenice OŠ koja nosi pjesnikovo ime, škole koja sudjeluje u obilježavanju od prvog dana i škola koja organizira svoju manifestaciju u čast pjesniku „Cesarić u Cesariću“.

Prvi rječnik jednoga pisca u nas

Znanstveno obraditi i valorizirati jezik jednoga pjesnika i njegova poetskog rukopisa golem je posao i jedinstveno iskustvo. Upravo je to pošlo za rukom akademiku Milanu Mogušu i to s rječnikom velikana hrvatske pjesničke riječi - Dobrišom Cesarićem. Zajedno s prof. dr. Markom Tadićem na knjizi je radio gotovo tri godine, a predstavljena je javnosti u sklopu književne priredbe jubilarnih 10. Cesarićevih dana u Požegi.

- Posao je bio velik i složen, trebalo je obuhvatiti sva djela Dobriše Cesarića, obraditi riječi i njihova značenja, a podloga su uglavnom pjesme objavljene u 'Stoljećima hrvatske književnosti'. Cesarić nije robovao gramatici, uzimao je leksičke i gramatičke oblike na način koji je njemu bio blizak, ležao mu na 'srcu'. Zapravo jedino ono što je uistinu poštovao bila je metrika stiha, a pisao je u devetercu. To je razlogom što njegova poezija ima posebnu lakoću, jezični stil prepoznatljivu jednostavnost, a stihovi posebnu melodiku - ističe akademik Moguš dodajući kako je to prvi rječnik jednoga pisca uopće u domaćoj enciklopedistici.

Iako HAZU i grad Požega od ranije uspješno surađuju putem Zavoda HAZU-a u Požegi, ovaj je projekt iznimno važan i od obostrana interesa. - Ono što posebno veseli jest činjenica da ovo jedinstveno djelo koje obrađuje pjesnički jezik i rukopis velikoga Požežanina Dobriše Cesarića izlazi na stodesetu obljetnicu pjesnikova rođenja i što je prvi rječnik jednoga pisca uopće u nas. Nadam se da je tek prvi u nizu sličnih te da će biti snažnim poticajem znanstvenim istraživanjima i drugih važnih književnih imena zavičajnog tla Požeštine i Slavonije - ocijenio je požeški gradonačelnik Zdravko Ronko.

U sklopu 'Cesarićevih dana' koji se nastavljaju predstavljanjem lani nagrađene zbirke poezije 'Lunule' pjesnikinje Andrijane Kos Lajtman, bit će promovirana knjiga 'Požeška povjesnica' koju zajednički potpisuju prof. dr. Helena Sablić Tomić, Tatjana Ileš prof. i Kristina Lešić prof.

Uz nastupe recentnih pjesničkih imena, u završnici 'Cesarićevih dana' bit će dodijeljena i istoimena književna nagrada za neobjavljenu pjesničku zbirku, a ove godine laureat je Ivan Golub za rukopis 'Suze i zvijezde'.

Povjerenstvo za odabir nagrađene zbirke, po riječima predsjednika Gorana Rema, između stotinjak radova koji su pristigli na ovogodišnji natječaj odlučilo se za doajena hrvatske lirike, teologa i pjesnika Ivana Goluba. Napisao je brojna teološka i znanstvena djela, a nositelj je niz značajnih odličja za svoj doprinos hrvatskoj kulturi. Zbog posebnih zasluga za napredak i razvitak Sveučilišta u Zagrebu izabran je u počasno zvanje profesora emeritusa. Nagrada će mu biti uručena u petak na svečanom predstavljanju pjesnika u Gradskom kazalištu Požega, a ove godine gostovat će svih devet do sada nagrađenih pjesnika. SN i VP

Dobriša Cesarić rođen je 10. siječnja 1902. godine u Požegi. Svoju prvu pjesmu objavljuje s 14 godina u časopisu „Pobratim“, a prvu knjigu pjesama 1931. godine. Za prvu zbirku dobiva i nagradu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Ukupno je objavio šest zbirki pjesama. Zbog svoje jednostavnosti i jasnoće izražavanja njegove pjesme postale su popularne u širokoj javnosti, od učenika do književnika. Umro je u Zagrebu 18. prosinca 1980. godine.

VINCELOVO U POŽEGI UZ ZANIMLJIV I SADRŽAJAN PROGRAM  -

POŽEGA - Obrtnička komora Požeško-slavonske županije u suradnji s Udruženjem obrtnika Požege i Turističkom zajednicom grada Požege ove godine pod pokroviteljstvom Hrvatske obrtničke komore uz proslavu "Vincelova" u Požegi 21. ovoga mjeseca organizira nekoliko zanimljivih projekata čiji je cilj između ostaloga povezivanje  turističke ponude kontinentalne i jadranske Hrvatske, ali i povećavanje konkurentnosti poljoprivrede i turizma. Na koji način i kako se ponajbolje mogu povezati  morski proizvodi s vinima ovdašnjih vinogradara  kroz projekt "Zeleno-plavo" prezentirat će desetak županija i udruženja obrtnika iz Istre te Srednje i Južne dalmacije.

Najavio je to na konferenciji za novinare Stipo Barukčić predsjednik Obrtničke komore pojašnjavajući kako će uz prezentaciju tradicionalnih jela uz Vincelovo bit će prezentiran i program "Zeleno-plavo" te "Riba Hrvatske- jedi što vrijedi". Radi se o nekoliko povezanih projekata vrijednih  blizu 200.000 kuna  koji su u aktivnostima Obrtničke komore strateški jer trebaju dati novi zamah u razvoju kontinentalnog turizma. Sva jela koja će se pripremiti u toj prezentaciji građani će moći besplatno kušati, a kako su najavili organizatori predviđeno je da se spravljaju i jela od riječne ribe, te tradicionalnih jela uz Vincelovo, pečenje kobasice i slanine na drvenoj šibi uz otvorenu vatru..

 Program za građanstvo počinje u 10.40 sati potpalom Vincelovske vatre, rezidbom trsova loze i posvete trsa na prostoru iza Gradskekuće. Zatim počinju pripreme prezentacijskih jela a program uz kvalitetan zabavni i kulturno-umjetnički program traje cijelo poslijepodne.

Navodeći kako grad Požega podupire sve aktivnosti kojima se razvijaju i promoviraju slavonski proizvodi predsjednik Turističke zajednice grada Požege Zdravko Ronko na konferenciji za novinare najavio je kako će  ovogodišnje Vincelovo biti obogaćeno i drugim sadržajima. Tako je dogovorena  tradicionalna manifestacija Dani Srijemaca, koju organizira Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata. Na prostoru ispred Gradske kuće uz druženje i prigodan program održat će se tradicionalno „Srijemsko kolinje“. Proizvodi kolinja bit će ponuđeni građanima na degustaciju besplatno.

Na konferenciji za novinare također je najavljeno kako će u Požegi 20. siječnja svoju radnu sjednicu održati i Predsjedništvo Hrvatske Obrtničke komore.

V.Re. i V. Pr.

Sudionici u manifestaciji: Istarska županija, Primorsko-goranska županija i Udruženje obrtnika Rijeka, Zadarska županija, Šibensko-kninska županija, Splitsko-dalmatinska županija i Udruženje obrtnika Split, Udruženje obrtnika Brač, Dubrovačko-neretvanska županija, Osječko-baranjska županija i Udruženje obrtnika Osijek, Obrtnička komora Brodsko-posavske županije i Udruženje obrtnika Slav. Brod.

Ako ste tijekom blagdana svoje tijelo bombardirali kalorijama, masnoćom i alkoholom te nabacili koju kilicu, ne očajavajte. Donosimo vam najbolje prirodne detoksikatore - namirnice koje će očistiti vaše tijelo od toksina i vratiti vam liniju i vitalnost  -

POST-BLAGDANSKA DETOKSIKACIJA

Limun

Detoksikacija limunom temelji se na povećanom unosu prirodnog limunovog soka - limunade - ali također uključuje voće, mahunarke, orašaste plodove, ribu, povrće i sjemenke. Zbog toga niti ne predstavlja monodijetu u pravom smislu riječi. Iako će se možda dogoditi i gubitak na težini (od cca. 600 g do 1kg), prvenstveni cilj ove dijete nije gubitak kilograma, već vraćanje energije pomoću najboljih prirodnih nutrijenata koje tijelo može dobiti. Temelj dijete je limun, tj. svježe iscijeđena limunada, mnogo vode, ali i redoviti obroci i međuobroci, u što zdravijim razmacima.

Detoks-limunada: 1 limun, 300 ml vode, 1 štapić cimeta ili jedna mala žličica mljevenog cimeta, prstohvat ljute papričice ( čili ili feferon u prahu), mala žličica meda.

Ananas

Ananas sadrži vrijedan enzim bromelain - enzim koji pospješuje probavu rastvarajući proteine. A loše probavljanje proteina može uzrokovati neke zdravstvene tegobe, kao što su alergije ili bolesti koje nastaju uslijed probavnog truljenja što dovodi do autointoksikacije, bolesnog stanja izazvanog različitim tvarima, produktima probave i izmjene tvari, a na organizam djeluju toksično. Bromelain spada također u tzv. proteolitičke enzime djelujući protuupalno. A u kombinaciji s drugim enzimima može ublažiti simptome infekcije urinarnog trakta.

Kopriva

Svakako si skuhajte veliki čaj od koprive. Naime, listovi i korijen koprive gotovo su neizostavni sastojak čajeva i biljnih kapi za čišćenje krvi, poticanja boljeg rada jetre, snižavanje masnoća u krvi, za pojačavanje cirkulacije. Uz koprivu, jetra će bolje lučiti žuč u žučni mjehur, a time i olakšavati probavu masne hrane te pomoći u topljenju žučnog pijeska ili kamena.

Bazga

Cvjetovi bazge su diuretici i imunostimulatori. Svojim djelovanjem, ali i mirisom i okusom, odlično se uklapa u čajne mješavine koje nam pomažu u detoksikaciji i mršavljenju, ali tako da uz gubitak kilograma čuvamo i podižemo, a ne da gubimo naš imunitet. Čisti organizam dodatno i kroz pojačano znojenje (ali ne brinite se, ništa pretjerano).

Đumbir

Đumbir su stari Kinezi još zvali „vrućom" biljkom, jer ona naprosto otklanja unutarnju hladnoću tijela i ubrzava metabolizam. Svježi đumbir (zvan Sheng Jiang) zagrijava meridijane tijela, trbuh, jača probavni trakt, pluća, želudac i slezenu i smiruje glavobolje prouzročene poremećajem cirkulacije. Đumbir je odličan diuretik i intenzivira rad probavnog sustava - pospješuje ubrzavanje izbacivanja toksina.

Cimet

Snižava razinu šećera u krvi te potiče bržu preradu ugljikohidrata. Snižava loš kolesterol te ukupnu razinu kolesterola.

Zeleni čaj

Zeleni čaj poznat je po svojim diuretičnim svojstvima - izbacivanja viška tekućine iz organizma (posebno je odličan kada se radi o okorjelom celulitu), ali isto tako se pokazuje kao dobar saveznik u dijeti. Dakle, ne samo da na taj način pijemo dosta tekućine (posebno kad nam voda već dosadi), već zeleni čaj sprječava umor i puni organizam antioksidansima.

(femina)

HRVATSKE VODE NA PAKRAČKO-LIPIČKOM PODRUČJU OTVORILE PET RADILIŠTA  -

PAKRAC, LIPIK -  Lijepo vrijeme krajem prošle godine omogućilo je Hrvatskim vodama da na pakračko-lipičkom području otvore nekoliko velikih radilišta među kojima je najznačajnije vodozahvat Šumetlica vrijedan 150 milijuna kuna. - S pravim olakšanjem smo dočekali početak radova jer je općepoznato da ovaj kraj, osobito u sušnom periodu, oskudijeva s vodom. Nažalost, iz raznih razloga a prije svega zbog

novca, na Šumetlici se ništa konkretno nije radilo punih deset godina - rekao je gradonačelnik Pakraca Davor Huška.

Da bi ljudi i strojevi mogli ponovo doći na gradilište posljednje tri godine trebalo je napraviti određene izmjene na dokumentaciji, riješiti imovinsko-pravne odnose i dio prostora razminirati za što je utrošeno 5 milijuna kuna. Sada se najprije treba probiti 800 metara nove trase kojom će biti zaobiđena akumulacija i napravljen spoj na budućih 3.800 metara šumske ceste koju će izgraditi Hrvatske ceste. Ovi radovi vrijedni su 4,8 milijuna kuna i prva su faza izgradnje buduće brane.

Završetak Šumetlice za stanovnike pakračko-lipičkog kraja imat će višestruku važnost. - Vode će tada biti dovoljno za sve i više neće biti problema oko povremene zamućenosti što se događalo proteklih godina jer je sadašnji izvor otvorenog tipa. Vodu će tada moći dobiti i preostalih trinaest naselja koja pripadaju gradu Pakracu. Projekte za vodovode u njima imamo ali gradnja je zastala jer vode nije bilo ni za postojeće potrošače. Vodozahvat Šumetlica će također pomoći i kada je riječ o zaštiti od voda a koristit će se i za navodnjavanje - dodao je gradonačelnik Huška.

Osim na Šumetlici Hrvatske vode su započele radove i na izgradnji kanalizacije u Poljani koji će trajati dvije godine. Vrijednost im je oko 6 milijuna kuna. Kanalizacija se također radi i u Badljevini. U prvoj fazi ove investicije postavit će se cjevovod kroz cijelo naselje vrijedan 7,1 milijun kuna a u drugoj fazi, kroz slijedeće tri godine, izgradit će se i pročistač za koji se sada radi projekt. Hrvatske vode također uređuju korito Pakre kod Brezina a u krugu pakračke bolnice istražuje se izvor tople vode.     (vm)

TRADICIONALNO 8. BOSANSKO SIJELO  U POŽEŠTINI  -

BLACKO – Udruga raseljenih stanovnika Bosanske Posavine iz Požege organizirala je po 8. puta Bosansko sijelo 2011. upravo na isteku stare godine. Bijela kuća ponovno je bila puna Posavljaka, njihovih prijatelja, a ponajviše ljubitelja bosanske pjesme i kola uz violinu i šargiju. Kad šargija zaigra i u kolo se uhvate mlade djevojke ne ostaje se sjediti, nego se cijela dvorana digne u kolo.

I ove godine su za onaj stari način zabave i običaje bile zadužene izvorne skupine Zavičajna grupa Žeravac iz Slav. Broda i Posavski biseri, koji njeguju izvornu nošnju, običaje, pjesmu i ples Bosanske Posavine. Za zabavni dio bili su zaduženi braća Vidović  koji pjevaju bosanske narodne pjesme i Ilija Begić, koji je ovaj puta uz izvorne bosanske pjesme pjevao i sevdalinke. Njihova pratnja je bila zabavna grupa MM iz Dervente.

I ove godine smo uspjeli organizirati druženje za raseljene stanovnike Bosanske Posavine ovdje u Požeštini. Najbitnije nam je okupljanje i druženje, da naša pjesma i kolo ne odu u zaborav – istakao je predsjednik Udruge Dane Rašić, koji već niz godina organizira Bosansko sijelo u Požeštini.

NASTAVLJA SE OBNOVA RENESANSNOG KAPTOLSKOG STAROG GRADA I  BAROKNE CRKVE  -

KAPTOL - Renesansna utvrda iz 15. Stoljeća u Kaptolu,  koja je kao takva najbolje očuvana u Slavoniji već se godinama obnavlja. Ovogodišnji radovi na baroknoj crkvi sv. Jurja koja se nalazi unutar zidina utvrde koju mještani nazivaju Stari grad su završeni, a nastavit će se i iduće godine. - Ove godine radilo se na postavljanju krovne konstrukcije  i pokrova nad svetištem crkve. Godinu dana prije izvedena je krovna konstrukcija nad sakristijom. U dosadašnjim radovima na obnovi crkve koja je sagrađena u 18. stoljeću na temeljima stare gotičke crkve uglavnom su uklonjene dogradnje, popravljen je krovni vijenac te formirani nekadašnji prozorski otvori. Potrebno je još vratiti ulaz u crkvu s južne strane te nasuti pod crkve do potrebne visine. Iduće godine planira se izvedba svoda iznad crkvene lađe – kazao je arhitekta Zoran Fumić zadužen za nadzor radova.

Kaptolskom utvrdom od 1999. godine upravlja tada osnovani Stolni kaptol sv. Petra Požeške biskupije koji je navedenom kompleksu pokušao naći najbolju svrhu.

- Želimo obnoviti crkvu i vratiti joj njezino dostojanstvo, odnosno da ona bude ono za što je i građena, sakralni objekt. Ona će služiti za više svrha, a osobito za kulturne namjene, koncerte i izložbe. Tu će se okupljati i naše udruge, vjeroučitelji i drugi crkveni slojevi s posebnim poslanjem. Stambeni prostor utvrde želimo namijeniti za arhivsku građu koju sada nemamo gdje smjestiti i povijesnu knjižnicu gdje ćemo smjestiti vrijedne povijesne knjige iz 17., 18. i 19. stoljeća koje smo zatekli u Požegi te još u dvadesetak župa naše biskupije – istaknuo je biskup Škvorčević. Dodao je kako se nastoji s više strana naći novac za obnovu pa i iz inozemstva te iz europskih fondova. Obnovu je do sada u najvećem djelu podupiralo samo Ministarstvo kulture i to sa skromnim sredstvima, oko 200.000 kuna godišnje.   (a.t.)

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO POŽEŠKO SLAVONSKE ŽUPANIJE  -

POŽEGA – Nakon što smo sebi i bližnjima poželjeli dobro zdravlje u novoj godini trebamo poduzeti korake kako bi se te želje i ostvarile, poručuju nam iz Zavoda za javno zdravstvo požeško-slavonske županije.

Podsjećaju da već početkom siječnja, od 09. za sugrađanke u dobi od 50-69 godina započinje akcija preventivnog pregleda dojki, mamografija. O svom zdravlju svaka žena treba voditi računa tijekom cijelog života i zato su važni pregledi. Nakon 40. godine mamografski pregledi trebaju biti redoviti svakih dvije godine, a nakon 50. godine svake godine. Upravo program MAMMA omogućuje ženama snimanje dojki bez uputnice i čekanja u terminu kada vama odgovara. Apeliraju na sve žene koje dobiju poziv da se odazovu jer ovaj pregled doista može spasiti život.

Ukupno je do sada ovim programom otkriveno 46 karcinoma dojke i ovim je ženama ranije otkrivanje karcinoma pružilo priliku za potpunu pobjedu nad bolesti. Program je dobro počeo u našoj županiji i s odzivom od 74% pozvanih žena svrstava nas u tri županije s najboljim rezulatima.

OBITELJSKO GOSPODARSTVO TARGUŠ IZ POŽEGE PROIZVODI KREMASTI MED  -

POŽEGA - Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Targuš iz Požege već se godinama bavi proizvodnjom meda. Među rijetkima su koji rade kremasti med, ali i ostale proizvode od meda. - Već punih 15 godina pčelarimo i proizvodimo sve na bazi meda, od propolisa do peluda, kremastog meda ali i meda u saću. Imamo sve vrste meda, od livadskog do kestena. Pčele vodimo i u Dvor na Uni ali i Baranju, te druga mjesta. Na ispašu bagrema ostajemo ovdje a zbog repice idemo u kutjevački kraj. Mi smo zadovoljni iako godina zbog suše nije bila naklonjena. No kako mi prevozimo pčele nama to nije smetalo - kaže Marinka Targuš dodajući da je od nedavno njihova bogata paleta proizvoda od meda obogaćena i kremastim medom kojega sve više traže, posebice mladi i djeca.

Da kremasti med nije teško napraviti potvrđuje nam i suprug Ivica pojašnjavajući kako za bazu uzima med od repice. - Lagano ga miksamo 10-15 minuta i ostavimo ga da se ohladi. Zatim drugog dana nastavljamo miksanje do 10-ak minuta i onda se dobije taj kremasti med. Ja osobno najviše volim med od kestena jer je on dobar za želudac a i nije mi tako sladak kao drugi med. S proizvodnjom meda počeli smo se baviti jer smo naslijedili 13 košnica. Sada smo dogurali do dva kontejnera, imamo 70 zajednica i to je sada pravi obiteljski posao -kaže Ivica dodajući kako su i on i supruga u tom poslu.

- Ima tu dosta posla no unatoč svemu zadovoljan sam. Ova godina nije bila loša jer smo predali četiri bureta u Osijeku za  Podravku. Dobili smo 24 kune po kilogramu za cvjetni med. Bagrem je bio po 25 kuna, a za kesten se cijena kretala oko 28 kuna. Onaj tko se bavi pčelarstvom od proizvodnje meda ipak može solidno živjeti i zaraditi. Ne može se to postići s 50-ak zajednica no tko ih primjerice ima stotinjak i više, može solidno živjeti jer primjerice one mogu dati oko tri tone meda. Ako je prosječna cijena 24 kune po kilogramu nije loša zarada – kaže Ivica, dodajući kako je u mirovini već tri godine pa svoje slobodno vrijeme najviše koristi za pčelarenje. Od kada se tim poslom bavi kaže ne osjeća posljedice bolesti ali ni godina.

V.Re.