POŽEGA – Osnovna škola Dobriše Cesarića već sedam godina priređuje i uspješno provodi svoj školski projekt „Cesarić u Cesariću“ u kojemu nadahnuti stihovima pjesnika obrađuju jednu od tema, pjesme ili stiha. Ove godine tema je bila Putovanje, a učenici su se o putovanju izrazili kroz razne tehnike stvaranja i kroz predmete u redovnoj nastavi.
Kako su im ove godine po prvi puta doputovali i gosti iz Osnovne škole Gornja Vežica iz Rijeke dio programa izvodili su zajedno s njima. Tako je bilo i s Street race – uličnom utrkom koju su odradili doslovno zajedno, jer su dva po dva učenika vezanih nogu odrađivali zadatke. – Kroz ovu utrku učenici odgovaraju na pitanja o određenim znamenitostima grada Požege. Oni moraju svezani zavojima za noge proći određenim dijelom grada i odgovoriti na postavljena pitanja. Ekipe su miješane riječki i požeški učenici – pojasnila nam je Katarina Omazić, učiteljica engleskog jezika.

Učenici povijesne skupine proveli su jedno istraživanje o zanimljivostima iz života Dobriše Cesarića. Oni su o svom istraživanju pripremili veliki pano u holu, ali i jednu prezentaciju za sve učenike. – Prikazali su Cesarićev život, o njegovom prijateljstvu s Miroslavom Krležom i Ivanom Goranom Kovačićem, te izjave o Dobriši glumice Marije Crnobori i srpske pjesnikinje Desanke Maksimović, koja je s njim bila u prijateljskim odnosima i posvetila mu jednu od svojih pjesama. To je bio odgovor na jednu Cesarićevu pjesmu. Zanimljivo je kako se Cesarić odnosio prema političkoj klimi vremena u kojem je živio. Nakon završetka 2. Sv. rata neki su ga prozivali što nije otišao u partizane, što je kod njega izazivalo određenu nelagodu. No zaštita mu je došla s najvišeg mjesta, naime Josip Broz Tito je uputio poruku u Zagreb u kojoj se izrazito pohvalno izjasnio o Cesariću kao čovjeku i pjesniku kojemu „pripada zasluženo mjesto u hrvatskoj i jugoslavenskoj kulturi“ rekao je Tito. Do tog podatka sam došao u razgovoru s tadašnjim admiralom Jugoslavenske ratne mornarice Josipom Žužulom, što je meni kao Požežaninu bilo izuzetno zanimljivo – istakao je prof. povijesti Tadić.

Učenici četvrtih razreda održali su kviz o općem znanju, a učitelji su pripremili prezentaciju sa svojih učiteljskih putovanja, na koja odlaze svake godine za Dan učitelja. Putovanje Rijekom prezentirali su učenici iz Rijeke. – Povjesničari, naše poznate Pajde pripremili su nam scenski prikaz „Tepnja“ (šokački putovanje) na tekst Ivana Abibovića. Po prvi puta izvedena je i školska himna za koju je tekst napisao učitelj Ivan Abibović a glazbu učiteljica Danijela Petrinić. Himnu je izveo mali i veliki pjevački zbor učenika – rekla je ravnateljica Zvjezdana Krip, kojoj se ideja o himni svidjela, jer su to čuli u posjeti školi u Rijeci, a ideju su realizirali nadareni učitelji.

Učenici su u hodniku škole postavili informativni pano na kojemu su po svom viđenju prikazali deset godišnji put prilasku Europi, sada kada smo konačno potpisali ugovor o pristupanju, a građani se većinom na referendumu izjasnili za ulazak u Europsku uniju.


Na kraju dana priredili su priredbu i domjenak za učesnike i goste.

EMOVAČKI LUG – Veseli i složni lovci, članovi Lovačkog društva Babja Gora organizirali su tradicionalnu godišnju zabavu za svoje članove i prijatelje, a svi lovci su ovaj puta poveli i supruge. Kažu neka i one vide kako je teško često ostajati do zore i izdržati sve teške fešte.
     Na samom početku za pojedince koji su se istakli u društvu dodijeljene su nagrade. Tako je Josip Sedlaček dobio nagradu za člana koji najbolje čuva fond divljači u lovištu, jer prošle godine nije ništa odstrijelio. Zvonko Miličević je pak dobio priznanje kao član koji je najviše radio u lovištu, Leo Pandžić priznanje za prvi odstrel koji mu se desio na božićnom lovu. Kako je to malo društvo koje ima 24 člana svi su već postali kao jedna velika obitelj, pa im je i ova lovačka zabava u Izletištu Emovački lug pružila još jedan lijepi provod. Naravno da su za večeru imali specijalitete od divljači.
    Za zabavu i ples bili su zaduženi Tamburaški sastav Naša grana, a da sve ne bi bilo i bez koje anegdote pobrinuo se Boris Janić koji je osmislio i poneku društvenu igru. Tako je u jednoj trebalo što prije popiti litru gemišta iz boce na slamku, što je naravno nenaviklim lovcima bilo teško. U ovoj igri najbrži je bio Thomas Pandžić, a za nagradu je stekao titulu i naziv sv. Tome od Babje Gore. Natjecalo se i utrkivalo u tačkama kojima su upravljale dame, a muški su morali što prije pojesti štapiće iz šalica na podu. I ova zabava potrajala je do jutra.

VELIKA – U sklopu programa Pomoć u kući za starije osobe koji djeluje već četvrtu godinu na području općine Velika organiziran je i Dnevni boravak u kojem borave osobe iz programa. – Dnevni boravak smo pokrenuli prije godinu dana i evo vidite da i danas kada smo spontano došli ima uvijek desetak i više korisnica. One se ovdje druže, rade ručne radove, evo rade i na tkalačkom stanu već zaboravljene poslove, popiju kavu ili čaj, i provedu dopodne. Program Pomoć u kući i Dnevni boravak financira dosadašnje Ministarstvo obitelji i međugeneracijske solidarnosti, a ja se nadam da ćemo i s novim ministarstvom financirati ovaj program. Sama općina ne bi mogla financirati ovaj oblik u kojem se skrbimo za 220 starijih korisnika u 27 naselja. U programu radi 14 osoba, a korisnike svakodnevno obilaze na terenu, te uz troškove boravka treba osigurati oko 800 tisuća kuna. Ovaj program je vrlo potreban jer su korisnici uglavnom vrlo stare osobe, samci u obitelji, pa se nadam produženju suradnje s ministarstvom – istakao je načelnik općine Vlado Boban.
Drinka Grujić je domaćica u Dnevnom boravku koja osigurava lijep i ugodan boravak svaki dan za korisnike koji to žele. – Oni se ovdje druže svaki dan, pjevaju, sviraju, rade ručne radove, sve što im padne na pamet. Evo rade i na tkalačkom stanu, od kojih smo jedan dobili na poklon, a jedan su naši majstori sastavili od nekoliko nekompletnih. Korisnici su zadovoljni i kažu da im je teško kad preskoče neki dan, to im je postala svakodnevica bez koje više ne mogu. One koji su iz daljih mjesta naša služba i doveze u boravak – pojasnila je Drinka, koja organizira upravo tu ugodnu svakodnevicu.

PREDSTAVLJENA PRVA HRVATSKA MONOGRAFIJA O TREŠNJI  -

PAKRAC -   Punih šezdeset godina pakrački radioamateri održavaju veze s kolegama iz raznih država no, osim tom osnovnom djelatnošću udruge nekolicina njih bavi se i prikupljanjem, popravcima i restauracijom starih tehničkih uređaja. Što su marljive ruke zaljubljenika u tehniku uspjele održati u funkciji kroz više desetljeća posjetitelji mogu vidjeti na  izložbi u Gradskom muzeju koja je otvorena do kraja veljače.
- Nikad nismo bili obični radioamateri pa su tako naši stariji članovi u godinama prije rata hodali po selima s kinoprojektorom i prikazivali filmove. Također smo šezdesetih godina prošlog stoljeća na tadašnjem korzu puštali glazbu prije redovnih kino predstava. Sada sa zadovoljstvom mogu reći da smo više od 80 posto sačuvanih starih uređaja uspjeli održati u funkciji - kazao je predsjednik Radioamaterskog kluba Pakrac Borislav Černi.

Među četrdesetak izloženih starih aparata najstariji je njemački radio iz 1940. godine a mnogi stariji građani još će se sjetiti RIZ-ovog televizora iz 1959. godine pa i računala Orao iz 1980. godine. Pakrački radioamateri su također sačuvali, a ponešto su im i sugrađani poklonili, i mnoštvo gramofonskih ploča i snimljenog materijala na magnetofonskim trakama. Ljubitelji dobre glazbe sigurno će odmah primijetiti originalnu singlicu Beatlesa "Sommerthing" ili ploče nekada popularnih Ivice Šerfezija ili Mirka Bačića i skupine Meteori.
Magnetofonske vrpce još čuvaju snimljene pjesmice kao "Mi smo đaci maleni" ili "Daj mi majko iglicu i šarena konca" ali i zapise iz Domovinskog rata. - Željeli smo ovo izložiti javnosti kako bi starije sugrađane podsjetili na dane mladosti te da one mlađe podučimo kako se tehnika s vremenom razvijala. Jedina smo udruga tehničke kulture na širem području koja se bavi starom tehnikom i želimo nastaviti taj rad pa pozivamo građane da, ako imaju kod kuće kakvu 'starudiju' ne bacaju ju nego poklone nama - kazao je Černi.
Nakon što se izložba zatvori dio uređaja ostat će u Muzeju kao trajni eksponati.   (v.m.)

POŽEGA - Šimun Miletić, nekadašnji direktor požeške podružnice Croatia banke nepravomoćno je osuđen na godinu dana zatvora na Županijskom sudu u Slavonskom Brodu, stalna služba u Požegi zbog kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti te krivotvorenja isprave. Osim toga morat će državi vratiti 135.460,64 kune te platiti sudske troškove u iznosu od 30.515 kuna. Optužnicu protiv njega podignulo je Županijsko državno odvjetništvo.  
Županijski sud proglasio ga je krivim jer je u vremenskom razdoblju od 1. ožujka do 31. prosinca 2006. godine iskoristio svoj položaj i prekoračio granice svojih ovlaštenja. Naime, on je tvrtkama Promenada iz Josipovca i Agronic iz Vukovara uvjetovao dobivanje kredita za njihove kupce rasplodnih grla i poljoprivredne opreme time da moraju izradu poslovnih planova i investicijskih programa te obradu tržišta naručiti kod njegove privatne tvrtke “Računovodstvo i financije”. Tako su četiri osobe koje su dobile kredit morale za obradu tržišta koju im tvrtka nije ni napravila, a niti je to bilo potrebno za dobivanje kredita, a u stvari na ime provizije od 3 do 10 posto ukupno platiti 135.460,64 kune. Za ovu zlouporabu u Croatia banci u Zagrebu saznali su sasvim slučajno, odnosno kada su utužili četiri osobe zbog nevraćanja kredita. U razgovoru s njima tada su doznali da su oni morali direktoru požeške podružnice plaćati proviziju da bi dobili kredit.   
Optuženik se očitovao da nije kriv te da je u 10 godina rada u Croatia banci radio u skladu sa zakonom i pravilima banke. Istaknuo je da je za odobravanje kredita koji su prelazili iznos od 100.000 kuna bio nadležan kreditni odbor Croatia banke u njezinom sjedištu u Zagrebu, a upravo takvi krediti su ovi koji su predmet optužbe. Na odobrenje tih kredita, kazao je Miletić, on nikako nije mogao utjecati jer se od njega za njih nije tražilo nikakvo mišljenje nego samo mišljenje pravne službe i službe rizika.
Na ovu presudu Miletić ima pravo žabe na višoj instanci, odnosno Vrhovnom sudu.  (a.t.)

NOVA LIPA – Nogometni klub Lipa iz Stare Lipe može se pohvaliti osim igranjem nogometa od 1974. godine i dugom tradicijom organiziranja svojih godišnjih zabava pod nazivom Lipljanska noć, koja je ove godine doživjela i svoju punoljetnost, organizirana je 18 godina za redom. To je tradicionalno druženje članova kluba, igrača i simpatizera kluba, a gosti budu i sponzori kluba. Organiziranjem zabave osiguravaju si i dodatna sredstva za financiranje kluba. Osim sredstava koju dobivaju od grada Požege ostala sredstva osiguravaju sami iz donacija i sponzoriranja, ali i radnim akcijama pravljenja drva i dr. Danas u omladinskom pogonu i ekipi seniora igra 40-tak igrača, a NK Lipa je stabilan županijski drugoligaš.

Uz dobru zabavu i svirku zabavne grupe Spomenar, organizatori su priredili i bogatu tombolu, ali i natjecanje u pucanju penala za dame. Za ovo natjecanje odlučilo se njih dvadesetak, a nakon nekoliko kola raspucavanja dobili smo i pobjednice. Pehar, tortu i cvijeće kao najbolja dobila je Klaudija Gelenčir, za jedan penal manje druga je bila Helena Marčetić koja je uz cvijeće dobila i vino, a treće mjesto je osvojila Ankica Lončarević.

POŽEGA – U ovogodišnju manifestaciju Noć muzeja koja se provodila na cijelom području Hrvatske u kojoj je sudjelovalo više od 100 muzeja, uključio se i Gradski muzej Požega sa nizom događanja. Za ovogodišnju Noć muzeja u izložbenim dvoranama posjetiteljima su ponudili izložbu terenskih fotografija i multimedijalnu prezentaciju s romantične šetnje požeškim dvorištima i sokacima sela Požeštine. Kroz fotografije su nam dali prikaz tradicijskih jela, a stvarni miris i okus mogli smo osjetiti u degustacijama jela i pića koja su se pripravljala na ovom prostoru u prošlom stoljeću. Tako smo mogli kušati med od repe, kruške miholjače u turšiji, glivajna kuhanog vina, čaj od višnjevih grančica, kolače iz starih požeških kuharica, pijance, požeške pogačice s kajmakom, požeške fakine ili gatrice, čvarnjače i salenjake, ali i domaćeg kruha s masti i čvarke i kobasice od domaće, autohtone crne slavonske svinje.
Ovu gastronomsku priču otvorio je požeški gradonačelnik Zdravko Ronko, te pozvao građane da sudjeluju u stvaranju novog bloga o tradicijskoj prehrani Požege i Požeštine svojim prilozima, receptima i savjetima na www.gmp.hr/blog koji je ujedno postao aktivan od ove izložbe. Upravo blog će pomoći da se ovo bakino blago sačuva, istakla je muzejska savjetnica Maja Žebčević Matić, predstavljajući ga.
Muzejski prostor oživljen je i scenskim prikazima svakodnevnog života građanskih i seoskih obitelji požeškog kraja koji su vrlo uspješno izveli Ines Bojanić i glumci amateri, Alen Kopunović Legetin i članovi HKUD Vijenac i GKUD Požega. Predstave o životu građanskih obitelji Požege, posebno muški razgovori i aktivnosti, a posebno ženski razgovori nisu izvođene na pozornici nego među posjetiteljima, što je dalo još jedan dio toplog, kućnog miljea, koji je ostao iza nas. 

POŽEGA - Na Županijskom sudu Slavonski Brod, Stalna služba u Požegi krivom je nepravomoćno proglašena Jasna Drkulec, bivša ravnateljica Doma zdravlja Požeško – slavonske županije. Njoj je izrečena kazna zatvora od 11 mjeseci koja je preinačena u uvjet s rokom kušnje od dvije godine, a uz to mora Domu zdravlja vratiti 410 tisuća kuna, iznos za koji je on oštećen. Obavezna je platiti i sve sudske troškove.
Liječnica opće obiteljske medicine Jasna Drkulec, proglašena je krivom jer je u razdoblju od 1. travnja 2001. do 18. srpnja 2006. u svojstvu ravnatelja Doma zdravlja u nakani da si pribavi nepripadnu materijalnu korist djelatnicima računovodstva usmeno naredila da joj na ime pripravnosti isplaćuju svaki mjesec određeni iznos, od 3.000 do 3.500 kuna, iako nikakvu pripravnost nije obavljala. Osim toga za isplaćivanje pripravnosti nije bilo ni zakonske osnove jer u Požeško – slavonskoj županiji mogu je primiti samo liječnici koji rade u Čaglinu, Kutjevu i Poljani, odnosno oni koji su dovoljno daleko udaljeni od Hitne pomoći, a niti je za nju postojao takav ugovor između HZZO i Doma zdravlja. Bivšoj ravnateljici na taj način ukupno je isplaćeno 201.771,11 kuna što je njezina protupravno stečena imovinska korist. Kako je Dom zdravlja  na taj iznos platio sve pripadajuće doprinose ukupna šteta za Dom je 410,151,29 kuna.
Kaznenu prijavu Županijskom državnom odvjetništvu protiv bivše ravnateljice podnio je Dom zdravlja nakon što je ravnatelj postao Mitar Obradović. Međutim, tijekom istrage, Državno odvjetništvo, odustalo je od daljnjeg progona kojeg je privatno nastavio Dom zdravlja. Oni su Županijskom sudu dostavili optužnicu protiv Jasne Drkulec na koju se ona žalila. Izvanraspravno vijeće Županijskog suda uvažilo je njezinu žalbu nakon čega je uslijedila žalba Doma zdravlja Vrhovnom sudu. Kako su oni poništili odluku Županijskog suda počelo je suđenje koje je završilo donošenjem nepravomoćne presude kojom je Jasna Drkulec proglašena krivom. Na ovu odluku ona ima pravo žalbe na višoj instanci.
Inače protiv nje se vodi još jedan sudski spor na Općinskom sudu u Požegi u kojem ju se tereti da je nezakonito posuđivala novac Doma zdravlja tvrtki Kamen- Ingrad. ( a.t.)