KRUNA VINOGRADARENJA KUTJEVA D.D. JE LEDENA BERBA  -

HRNJEVAC – Dugo su pravu zimu iščekivali i u Kutjevu d.d., a dočekali su je tek krajem siječnja, da mogu upriličiti i obaviti krunu svoga vinogradarenja, ledenu berbu. Za to su morali čekati tri dana niskih temperatura od najmanje -7, koji su dočekali 01. veljače i krenuli sa ledenom berbom na lokalitetu Hrnjevac, gdje su za tu potrebu ostavili 3 ha vrhunskog traminca. – Tradicionalno Kutjevo d.d. ostavlja dio površina za ledenu berbu a ovih dana tek imamo uvjete za ledenu berbu. Očekujemo jako visoke rezultate, sladora od čak 170 eksla, što će dati ledeno vino iznimne kvalitete. Ovakve uvjete nismo dugo godina imali jer nam se grožđe očuvalo i u izvrsnom je stanju. Fantastično izgleda u ovim uvjetima, čak bolje nego što smo očekivali. Sa ovih 3 ha očekujemo proizvodnju oko 1200 litara ledenog vina, čime ćemo biti oduševljeni. Vino iz ove ledene berbe u prodaji se može naći za najranije tri godine, jer ima poseban tretman i jako dugo traje fermentacija – istakao je Damir Špoljarić, član Uprave Kutjeva d.d. za vinogradarsku i vinarsku proizvodnju.
Kutjevo ima tu privilegiju da može imati puno kasnih berbi, izbornih berbi, berbi prosušenih bobica i kao krunu ledenu berbu, što svakako mora zahvaliti odličnim položajima svojih vinograda i dugoj tradiciji vinogradarenja i podrumarenja.

– Velik udio tih vina Kutjevo d.d. ima u svojoj ponudi i plasira ih na hrvatsko i strana tržišta. Ledeno vino ima i primjerene cijene za tu kvalitetu, a samo za usporedbu moram reći da je nedavno na aukciji vina jedno naše arhivsko vino postiglo cijenu od 2.000 € za jednu butelju iz 1947. godine – pohvalio se Špoljarić, dodajući da se svakodnevno grožđe do danas čuvalo, kako od čvoraka, tako i od drugih napasti koje su se htjeli osladiti. U zaštiti osim ljudi upotrebljavaju i plinske topove za strašenje ptica.


- Vinogradarska godina 2011. je bila izvrsna po kvaliteti i prinosima. Problema smo imali jedino s hiperprodukcijom proizvođača grožđa koji nisu imali ugovorenu proizvodnju s Kutjevom d.d. Posebno nam je dara ledena berba, no ne samo ove predikatne berbe, nego i berbe za vrhunska vina, zato što mi s posebnom pažnjom odabiremo mikrolokaciju. To su najbolji vinogradarski položaji u kutjevačkom vinogorju za kojega mi s ponosom kažemo da je najbolje vinogorje u hrvatskoj, po broju sunčanih sati i nadmorskoj visini. Vino koje se ovdje može dobito, posebno ovo ledeno vino, vino je zaista vrijedno pažnje svakog potrošača. To su uglavnom pravi vinski šmekeri, koji znaju što je dobro vino, u pravilu ne pitaju za cijenu. Zbog toga mi ovom vinu posvećujemo pažnju, no ne samo predikatnim vinima, nego se prema svakom vinu ponašamo kao prema svome djetetu, njegujući ga cijelu godinu. To nije trgovačka roba koju vi samo s trgovačkim maržama samo prodate, nego je to proizvod kojemu posvećujemo pažnju i kod serviranja, a potičemo kulturu stola i kulturu pijenja vina – istakla je Natalija Mataić, predsjednica Uprave Kutjeva d.d. na lokalitetu Hrnjevac gdje se obavljala ledena berba vrhunskog traminca.

Započeo rat cijena za učeničke karte -

MJESEČNE KARTE SNIŽENE I DO 50% OD ONIH IZ SIJEČNJA MJESECA -

NAKON USPJEHA MARKA KOPLJARA KOJI JE POSTIGAO KAO ČLAN RUKOMETNE REPREZENTACIJE HRVATSKE  -

POŽEGA – Nakon velikog uspjeha Marka Kopljara koji je postigao kao član rukometne reprezentacije Hrvatske i osvajanja brončane medalje, čestitao mu je na uspjehu župan Marijan Aladrović, koji je za brončanog Marka priredio prijem. Marko je županu Aladroviću poklonio dres sa svojim imenom, a od župana je na dar dobio monografiju Požege. Marku je čestitke uputio i pleternički gradonačelnik i saborski zastupnik Franjo Lucić, koji je istakao da smo možda postali malo i neskromni očekujući uvijek zlatnu medalju, jer je i ova brončana veliki uspjeh, posebno kada se pogleda da su rukometne velesile ostale daleko za nama.

- Nama je drago da je jedan naš Požežanin osvajač medalje, ne prve, jer su već osvajali i prije, i da je dobio mjesto u idealnoj rukometnoj  momčadi Europe – rekao je župan Aladrović izražavajući žaljenje što naši navijači nisu mogli ići na utakmicu, jer je dosta Požežana pokušalo, ali dalje od granice ih nisu puštali.

- Bilo je dosta naporno, ali smogli smo snage i u zadnjoj utakmici pobjedom došli do brončane medalje. Bili su vrlo teški uvjeti i mislim da smo postigli dobar rezultat, najviše što je ekipa mogla postići. Satisfakcija svemu tome je dobiti i nagradu na kraju. Zasluga je to cijele ekipe, a eto meni se sada malo otvorilo, slijedeći puta to može biti netko drugi. Naša najveća snaga je što na svim pozicijama imamo po dva odlična igrača – rekao je Kopljar, koji dodaje da to što je Hrvatska ostala u vrhu treba najviše cijeniti, jer nema moćne Francuske, Njemačke, Španjolske, Švedske, Rusije, koji će se vjerojatno dići na slijedećim natjecanjima.

U narednih pola godine me puno toga očekuje, nema stajanja ni pauze, već sutra počinju pripreme za Seha ligu, zatim u Švedsku gdje igramo ligu prvaka, pa pripreme za Olimpijadu. Osobna želja mi je otići na Olimpijadu, što je sigurno želja svakog sportaša. Tu su najbolji sportaši na jednom mjestu, ta ideja je strašna, a normalno ako bi još uzeli medalju, to je kraj svijeta – rekao je Kopljar, koji još nije dobio nikakve ponude za odlazak, no želja mu je da se prvo naspava jer za vrijeme natjecanja malo su spavali, od nervoze i napetosti ne može se spavati.

Marko je čuo za ideju mladih sa Sajmišta da se pokrene akcija i tamo uredi igralište sa sportskim terenima, i to podržava, jer je i sam kao školarac imao problema s prostorom. Igrali su kaže nogomet na ulici što nije primjereno, i smatra da se mladima na Sajmištu mora napraviti prostor za sport, da je to bitno da djeca izlaze van i bave se sportom, ali ne mora se igralište zvati po njemu iako potiče sa Sajmišta.

KUD ZAGRAĐE ORGANIZIRAO 10. GRANIČARSKO ŠOKAČKO SIJELO  -

ZAGRAĐE – Kulturno umjetničko društvo Zagrađe organiziralo je sada već tradicionalno, jubilarno 10. Graničarsko šokačko silo u Zagrađu. Jubilarno i najposjećenije do sada na desetak stolova prikazalo je tradiciju i običaje koji su se njegovali u šokačkim selima, od granice do poljadije. – Očuvanje običaja i tradicije koju njegujemo na graničarskom šokačkom sijelu, od neprocjenjive su vrijednosti za naše kulturno-umjetničko društvo, naše mještane, naše susjede, sve one koji se oblače u narodnu nošnju i uređuju svoje stolove onako kako su to nekada radile naše bake i djedovi, i za one najmlađe koji će to nastaviti njegovati u bližoj budućnosti. Želimo da se čuje naša slavonska pjesma, da se naši običaji prenose dalje na buduća koljena, da se ta ljepota usadi u srca onih najmilijih koje tek trebamo tome podučiti – rekao je predsjednik KUD-a Zagrađe, Igor Ančurovski.

Za najljepši stol ove godine izabrani su stol broj  37 i 38 koji su zajedno uredili obitelj Sebastijana Bello iz Pleternice i članovi KUD-a Poljadija iz Grabarja, a prikazivao je običaj krštenja djeteta, od odlaska u crkvu, donošenja darova i gozbu u kući čije se dijete krstilo. Svi su naravno bili u starim narodnim nošnjama, na stolu su bila stara slavonska seoska jela i nezaobilazni odojak, a uz zipku s djetetom i darovi, među kojima i živa patka, koja je dio tradicijskog poklanjanja u prigodama.

Odlično je bio uređen i stol koji je prikazao „Velke babnje“ koji su uredili članovi pleterničke udruge, a među kojima su bili i pleternički gradonačelnik i saborski zastupnik Franjo Lucić sa suprugom, te požeško-slavonski župan Marijan Aladrović sa suprugom. Obučeni u narodnu nošnju, muški u opravu u kojoj se išlo u grad, a među „prinosima na babnje“ imali su i živog pijetla. Među delicijama za goste na babnjama isticao se odličan županov kulen.

Svake godine bira se i najljepša šokačka cura i šokački baja, a ove godine najljepšom je proglašena Ivana Galović u narodnoj nošnji mladenke, te Igor Ančurovski, šokački baja za ženidbu.

Kako su se za hranu pobrinuli svi sami, jer se jelo ono što su snaše donijele u košarama, a bećari kobasice, kulen, šunku, rakiju i vino, za veselje su se odlično pobrinuli tamburaši iz Tamburaškog sastava Širok šor. Pjevalo se i plesalo do zore.

LIPIK -  Lipički Dom za djecu i mlađe punoljetne osobe prošle je subote organizirao prvi susret korisnika koji su u toj ustanovi boravili između 1991. i 2011. godine. Među njima je bila i Daniela Firec koja je u domu živjela punih deset godina. - Ovdje sam naučila sve o životu i bilo je strašno emotivno vratiti se u ovaj grad nakon osam godina. Tu sam završila školu a sada živim u Zagrebu. S nekima sam ostala u vezi preko Facebooka ali mnoge sam vidjela prvi puta nakon što smo se rastali. I sjetni smo i sretni smo istovremeno i evo, sve vrijeme prepričavamo razne dogodovštine iz bivših vremena a posebno me zanima da vidim kako sada izgleda soba u kojoj sam nekada živjela i jedva čekam da krenemo u razgledavanje - rekla je Daniela.

Dom u Lipiku namijenjen je djeci bez roditelja ili onima o kojima roditelji iz raznih razloga ne skrbe na odgovarajući način a ideju da se ponovo okupe na zajedničkom druženju dali su sami bivši korisnici. Kako je i uprava o tome također razmišljala ideja je odmah prihvaćena a na susret su pozvani i bivši i sadašnji djelatnici te ustanove.

Nataša Klaić u Domu je medicinska sestra već šesnaest godina. – Neki nam čestitaju blagdane, neki navrate ako su u prolazu kroz Lipik a neki me nazovu i zatraže kakvo mišljenje ili pomoć no, s većinom se kada odu ipak više ne vidimo. Zato nije čudo što su sada svima suze u očima. Bilo je simpatično čuti kako prepričavaju razne anegdote ili si priznaju da su jedni druge 'cinkali' odgajateljima. Osobno me najviše dirnulo kada  sam vidjela da su mnogi od njih roditelji, da imaju obitelj a to je ono što kao djeca nisu imali  - rekla je Nataša.

Prema nekim saznanjima Dom za djecu u Lipiku osnovan je daleke 1922. godine a u posljednjih dvadeset godina kroz njega je prošlo 205 korisnika. Na prvom susretu bivših 'stanara' okupilo ih se 35-ero. - Trenutno u domu stalno živi 29-ero djece a još 11 je u tzv. poludnevnom boravku. Svi su se susreli s bivšim korisnicima i posebno mi je drago kada su im oni kazali da sada tek shvaćaju koliko smo im mi pomogli dok su bili u domu pa su sadašnje korisnike poticali da iskoriste sve mogućnosti koje im pružamo. Žao mi je međutim, što vidim da mnogi još nisu uspjeli naći posao - rekao je ravnatelj Goran Nikles. Susreti korisnika doma, dodao je, postat će tradicija, a ubuduće će se na njih pozivati i oni koji su u toj ustanovi boravili i prije rata. (v.m.)

POŽEGA - Tijekom noći sa srijede na četvrtak, 25./26. siječnja 2012. godine u Požegi u ulici Hrvatskih branitelja nepoznati počinitelj (ili više njih) probušio je dvije gume na parkiranom osobnom automobilu marke „Ford“, požeških registracijskih oznaka, u vlasništvu 49-godišnjaka te jednu gumu na osobnom automobilu marke „Renault“ također požeških registracijskih oznaka u vlasništvu 64-godišnjaka.

Tijekom iste noći na parkiralištu vojarne u Požegi nepoznati počinitelj (ili više njih) probušio je dvije gume na parkiranom osobnom automobilu marke „Opel Astra“, osječkih registracijskih oznaka, i sve četiri gume na „Ford Fiesti“ vinkovačkih registracijskih oznaka.

Nepoznati počinitelj (ili više njih) iste noći u Požegi u ulici Mlinskoj probušio je dvije gume na teretnom vozilu marke „Opel“ zagrebačkih registracijskih oznaka.

Policijski službenici tragaju za počiniteljima ovih kaznenih djela.

UDRUGA ZA POMOĆ DJECI S POTEŠKOĆAMA U UČENJU "OSMIJEH"  -

PLETERNICA - U Pleternici je prije nekoliko mjeseci s radom počela djelovati Udruga za pomoć djeci s poteškoćama u učenju za što je inicijativu dala Marija Bunčić, majka desetogodišnjeg dječaka koji ima dijagnozu ADHD s hiperaktivnošću. - Moj Ivan je zbog toga imao velikih problema kada je pošao u školu i neki su mi nakon prvog razreda, u kojemu nije postigao baš zadovoljavajuće rezultate, predlagali da ga prebacim u specijalnu školu. Savjetovala sam se sa stručnjacima i nakon obavljenog testiranja kada su mi rekli da on nije za takvu školu, odlučila sam ga zadržati u redovnoj i pomoći mu na drugi način. Upisala sam ga u školu u Zagrađu gdje je manje učenika i uspjela mu osigurati asistenticu u nastavi pa je Ivanu sada mnogo bolje. Moje osobno iskustvo me ponukalo da osnujem udrugu koja bi okupljala djecu i roditelje sa sličnim problemima - rekla je Marija.

Njenu ideju, dodala je, podržali su Požeško-slavonska županija i grad Pleternica koji su osigurali sredstva za Ivanovu asistenticu u nastavi. Udruga je, inače, dobila naziv "Osmijeh" jer njeni članovi ističu kako djeci koja iz raznih razloga imaju problema u učenju, žele na lice vratiti osmjeh.

- Nakon završenog prvog razreda Ivan je slovkao, znao je samo štampana slova i nije povezivao ono što je pročitao, brkao je brojeve, nije znao držati škare, nije htio ni pjevati s učenicima za vrijeme glazbenog i slično. Tijekom drugog razreda i sada u trećem on je mnogo toga savladao a ono što je najvažnije, sada se druži s drugim učenicima i na njegovo se lice doista vratio osmjeh - rekla je Zdenka Kovačević, Ivanova asistentica u nastavi.

Udrugu "Osmijeh" osnovala su četiri roditelja i nekoliko volontera koji sada pokušavaju animirati što više roditelja s pleterničkog područja, pa i šire, čija djeca imaju problema u učenju. - Raduje me što nam se javio i veliki broj volontera koji su spremni pomoći u radu Udruge jer planiramo za djecu i roditelje organizirati razna

predavanja, radionice i prigodna druženja. I roditelje i volontere pozivam da nam se jave na mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. - rekla je Bunčić.    (v.m.)

POŽEŠKI SPORTSKI SAVEZ TRADICIONALNO DODIJELIO PRIZNANJA I PEHARE  -

POŽEGA – U organizaciji Požeškog sportskog saveza proglašeni su najbolji sportaši grada Požege za 2011. Godinu. Proglašenje i svečano uručenje priznanja i pehara održano je u Gradskom kazalištu Požega.

Za perspektivne sportaše proglašeni su mladi Egon Hajpek (8) šahovski prvak Hrvatske do 8 godina i njegov mlađi brat Erik (6) prvak Hrvatske do 6 godina, koji se kvalificirao na Prvenstvo svijeta u šahu, oba članovi GŠK Grgin dol. Gimnastičar Luka Čajka član GD Sokol, Antonio Novinc iz NK Dinamo Vidovci-Dervišaga i Lea Mjertan Tenis klub Požega. Pehare im je uručila Verica Rebrina.

U kategoriji kadeta i kadetkinja najboljima su proglašeni Petra Lovrić, ŽKK Požega, odbojkašice Karla Glasnović i Franka Zubović ŽOK Valis Aurea, boksači  Robert Krpan i Valentin Vidović Boksački klub Graciano i Luka Jurković RK Požega. Pehare im je uručio predsjednik Požeškog sportskog saveza Krešimir Pavelić.

                U kategoriji juniora i juniorki najboljima su proglašeni Iris Ivaniš Odbojkaški klub Požega, Tea Đakić Kick boxing klub Bushido, Mirna Bradarić Streljački klub Požega, prvak Hrvatske u motocrosu Roberto Šimunović Moto klub Požega Promet, Leon Abramović Tenis klub Požega i Matko Prpić Boksački klub Graciano. Pehare im je dodijelio zamjenik ministra zdravlja Marijan Cesarik.

U kategoriji sportaša osoba s invaliditetom najboljima su proglašeni Stjepan Matijašević Boćarski klub Nada, Antun Kovačević Sportska udruga slijepih i Vlado Deanović Sportski savez gluhih. Isti klubovi su proglašeni i najboljima u kategoriji klubova osoba s invaliditetom.

Najboljim trenerima proglašeni su Željko Krpan, Boksački klub Graciano, Dario Anić, Rukometni klub Požega i Igor Krizmanić, Kick boxing klub Bushido. Pehare im je uručio požeški gradonačelnik Zdravko Ronko, ujedno naglašavajući da je posljednjih nekoliko godina kriza u društvu ostavila traga i na sportu. – Sve je manje sponzora jer gospodarstvo nema financijskih sredstava koja može usmjeriti ka sportu. No grad Požega uvijek nastoji osigurati sredstva za razvoj sporta, pa tako i ove godine u proračunu sredstva za sport iznose 10 posto izvornih prihoda, koje je grad osigurao za sport, jer u gradu u 70 sportskih udruga djeluje preko četiri tisuće sportaša.

U kategoriji seniora i seniorki bilo je najviše nominiranih za najboljeg sportaša i sportašicu godine, ukupno dvanaest, a najboljima su proglašeni Marina Kljajić Judo klub Judokan, Kristina Soldo, Ženski košarkaški klub Požega, Katarina Banović Judo klub Judokan, Matej Jaroš Moto klub Požega Promet, Zoran Špoler  Streljačko društvo Požega 1871., i Albin Kapetanović, Judo klub Judokan.

Najboljim sportskim udrugama su proglašeni Ženski košarkaški klub Plamen, Ženski odbojkaški klub Valis Aurea, Stolnoteniski klub Požega kod žena i Moto klub Požega Promet,  Gimnastičko društvo Sokol i Rukometni klub Požega kod muških udruga.

Trofej najbolje sportske udruge dobio je Boćarski klub Smrik iz Golobrdaca, dok je trofej pojedinca za životno djelo u sportu dobio Dragutin Krizmanić, kao priznanje za višegodišnji  doprinos razvoju sporta, posebno nogometa. On se ujedno zahvalio u svih nagrađenih, vrlo dirljivim govorom.

GODIŠNJA SKUPŠTINA KLASTERA PROIZVOĐAČA POVRĆA ZLATNA DOLINA  -

POŽEGA – Pune četiri godine radi Udruga klaster proizvođača povrća Zlatna dolina, a od 30-tak proizvođača koji su klaster osnovali, danas ih u udruzi ima 57. Do sada je udrugu uspješno vodio Perica Oroz, pa mu je skupština tu dužnost povjerila i u slijedećem mandatu. Za tajnika je izabran Tomislav Šulc iz Jakšića, a članovi upravnog odbora su Vlado Vranić iz Turnića, Miroslav Pojer iz Cerovca i Davor Kuntarić.

Gost na skupštini je bio i zamjenik župana za gospodarstvo Željko Jakopović, koji je članove upoznao što županija radi da bi povrćarima i poljoprivrednicima osigurala razvoj. Povrtlari imaju jednu olakšavajuću okolnost jer se njihovi objekti proizvodnje, plastenici ne moraju legalizirati niti ishoditi građevinske dozvole, nego samo popratne objekte, skladišta, mini hladnjače, i dr. – Sa dolaskom EU vjerojatno će se povećati konkurencija u vašim proizvodima, pa ćete trebati imati pomoć u nabavci osnovnih sredstava, podrška za kapitalnu potporu, što se sada može ostvariti kroz EU fondove i kohezijske fondove. Županija je svakako napravila iskorake u navodnjavanju i prvi 70 ha povrtlari mogu koristiti, a u ovoj godini grade se novi kapaciteti za navodnjavanje. Plan županije je ukupno u nekoliko godina oko 3.000 ha osigurati pod navodnjavanjem – rekao je Jakopović, te istakao problem gradnje hladnjače, o kojem se priča godinama. Nije problem samo u gradnji hladnjače, nego u organizaciji otkupa povrća i voća i stavljanju istoga na tržište.

Broj članova se povećao, što znači da postoji interes proizvođača povrća za udruživanjem jer su svi svjesni da jedino udruženi možemo osigurati nastup na tržištu, ali i prema EU fondovima. Udruga je najviše radila na edukaciji naših proizvođača, te na prezentaciji proizvodnje široj javnosti kroz naše dane polja i prezentacije pojedinih proizvoda. O članovima ovisi u kojem ćemo smjeru se dalje razvijati – istakao je Perica Oroz.

Na skupštini se razgovaralo i o problemima prodaje na požeškoj tržnici i deklariranju robe za tržište.  Predavanje na temu Prilagodba zakona o EU za prskalice održao je Ivica Prpić, načelnik odjela za mehanizaciju HPK, a demonstraciju rada termogena na plin za grijanje plastenika održala je tvrtka IPI Vukotić iz Slobodnice.

Udruga je osnovala i svoju web stranicu, www.povrce.com.hr na kojoj će se predstavljati javnosti.

UDRUGA ANTIFAŠISTA POŽEGE POLOŽILA VIJENAC NA ŽIDOVSKO GROBLJE  -

POŽEGA – Udruga antifašističkih boraca i antifašista Požega polaganjem vijenca i komemoracijom za žrtve fašizma na Židovskom groblju u Požegi obilježila je Međunarodni dan holokausta. Na minutu šutnje okupljene antifašiste pozvala je predsjednica udruge Kata Holjevac.

Sjećanje na holokaust obilježava se 27. siječnja, kada je 1945. godine Crvena armija oslobodila Auschwitz – Osvjencin u Poljskoj. U tamošnjem logoru umrlo je 1,1 milijun Židova, a tek 7.000 njih je dočekalo slobodu oslobođenjem logora. Ukupno je u koncentracijskim logorima za vrijeme fašizma ubijeno 6 milijuna Židova. Riječ holokaust grčkog je porijekla i znači žrtva vatre – ognja.

Stradanja Židova u Požegi

Odmah nakon proglašenja NDH počele su represije prema Židovskoj zajednici pri čemu su Židovi označavani, degradirani i pljačkani. - Požeške ustaše najprije su demolirali židovsko groblje, njemački vojnici i pripadnici Kulturbunda trgovine, a 1.svibnja 1941. Godine požešku Sinagogu. Zabranjen je rad Židovskom gospojinskom dobrotvornom društvu, te Židovskom društvu Chvre Kadisa. Oduzimani su im novci, zlatnici, dukati i drugi vrijedni predmeti – istakao je na komemoraciji član Saveza antifašističkih boraca i antifašista, Borivoje Zarić.

Tako je primjerice 20. svibnja na temelju usmene zapovjedi, zapovjednika ustaša Požege Kreše Kišpatića, izvršena kod Josipa Rozenberga iz Kutjeva, te mu oduzet nađeni novac, zlatnina i nakit, a on sam priveden u Ustaški stan u Požegi.

Spašen samo jedan dječak

Na poticaj Ustaškog logora u Požegi, Židovi su podvrgavani prisilnom radu, muškarci radeći na isušivanju rukavca Orljave u Babinom Viru, a žene perući prozore na željezničkim vagonima. Već u jesen 1941. godine ustaše su Židove iselili iz užeg područja grada. Dozvolili su im privremeno naseljavanje na Ciglani i ubožnici Varelovac, kao i bližoj okolici, ali ne zadugo. Krajem prosinca 1941. Godine ustaše su pohapsile svih 60 požeških obitelji Židova i poslali ih u logore smrti. Tada je spašen samo jedan dvogodišnji dječak, Ivica Haas, kojega su sakrili Mandica i Emanuel Taborsky. On je preživio cijeli rat i danas živi u Izraelu.

- U Požeškoj kotlini evidentirano je 112 poginulih Židova, ali je taj broj po svemu sudeći znatno veći, istakao je na komemoraciji Zarić, no i sama činjenica da je u samoj Požegi od potvrđeno 138 poginulih žrtava fašističkog terora 101 Židov dovoljno govori o odnosu prema Židovima u NDH i njihovim stradanjima. U Pleternici je stradalo šest  Židova, u Brestovcu troje, a Ljeskovici dvoje.

O osebujnom životu židovske zajednice u Požeškoj kotlini i stradanjima pisao je Alen Budaj u knjizi Valis Judaea. Alen Budaj u svom istraživačkom radu pronašao je i živog zapovjednika požeškog ustaškog logora Milivoja Ašnera u Daruvaru. Uspio je uteći u Austriju, a austrijske vlasti nisu ga željele izručiti zbog godina i zdravstvenog stanja. Umro je prošle godine u Austriji.