U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 117 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 106 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji, a 11 osoba je hospitalizirano. U samoizolaciji se nalazi 621 osoba, a ukupno je testirano 8.821 osoba. Tijekom nedjelje nije bilo testiranja, pa nema novo zaraženih osoba. Danas tijekom dana će se nastaviti s testiranjem kontakata zaraženih osoba kao i svih suspektnih osoba.

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Posjete i ulazak u socijalne ustanove kao što su domovi za stare i nemoćne, do daljnjega su ukinute, domovi zdravlja funkcioniraju tako da će se obavljati mjerenje temperature i dezinficiranje na ulazu, za sve ostale slučajeve postoje obiteljski liječnici te se svakako apelira na građane da odgode manje važne preglede.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi s radnim vremenom od 08,00 do 20,00 sati, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe  098/9829-204

Najvažnije je bitno povećati izvjesnost kažnjavanja za prometne prekršaje, uvođenjem integralnog video nadzora i temeljitim poboljšanjem, katarzom pravosuđa, uvesti mehanizme “mladog vozača” i “privremene vozačke dozvole”, na cestama se fokusirati na raskrižja i zone izlijetanja te poticati nova, sigurna vozila, a penalizirati nesigurna…

Ako želite da nešto ne uspije, osnujte komisiju – antologijska je izjava Sir Winstona Churchilla (1874. – 1965.), potvrđena njegovom povijesnom ulogom početkom II. svjetskog rata, kad je promišljenim i samostalnim odlukama spasio Britaniju, u, praktički, izgubljenoj situaciji.

Sličnom je izjavom često poentirao Sir Alec Issigonis (1906. – 1988.), proslavljen legendarnim modelom Mini iz 1959., jednim od najinovativnijih u povijesti: Da ga dizajnira odbor, konj bi izgledao poput deve!

To se dobro može primijeniti na stanje u hrvatskom cestovnom prometu, gdje smo neprestano, premda smo razmjerno najviše uložili u cestovnu infrastrukturu, pri samom dnu Europske unije, a po razmjernoj smrtnosti na cestama 60 posto iznad prosjeka.

Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa 2011. – 2020., kojeg je napravila velika komisija, odnosno odbor, propisao je da se broj smrtno stradalih, s 426 u 2010., smanji na 213. u 2020.

Ispunjenju postavljenog cilja pogodovalo je što je u tom periodu nastao progresivan porast aktivne i pasivne sigurnosti automobila, najmanje dvostruko veći nego u razdoblju 2001. do 2010., a cestovnu infrastrukturu, dovršetkom mreže autocesta i poboljšanjem državnih i županijskih cesta, poboljšali smo dvostruko više nego od uspostave Hrvatske dotada.

Neočekivana povoljna okolnost za ispunjenje cilja NPSCP-a bilo je masovno iseljavanje ih Hrvatske u proteklih deset godina, i to radno i vozački najaktivnijeg dijela stanovništva te prirodno odumiranje stanovništva. Došlo je do bitnih kvantitativnih i kvalitativnih promjena te je bazu za izračun razmjerne smrtnosti na cestama trebalo korigirati za 10 %.

Dakle, utjecajem negativnih demografskih promjena, postavljeni cilj, 213 smrtno stradalih u 2020., trebao je korigirati na 192. Dodatno, u 2020. zadesila nas je pandemija koronavirusa, uz “lock-down” tijekom velikog dijela godine, drastičan pad poslovnih i turističkih aktivnosti te cestovnog prometa.

Kako svaka velika nevolja donosi i neke koristi, tako je Covid-19 trebao povoljno djelovati na ispunjenje Nacionalnog programa…, jer se pad poginulih, samo tim osnovom, trebao dodatno smanjiti za 20 posto.

Stoga i da smo ispunili postavljeni cilj, u bitno promijenjenim okolnostima, s velikim, povoljnim utjecajem na proces, koji se mogu smatrati i “višom silon”, ne bi se mogao smatrati uspjehom.

A hrvatska je realnost da ćemo u 2020., umjesto 30 posto manje, imati 30 posto više poginulih na cestama (!) nego što je 2011. određeno Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa.

Što zaključiti nego – sjedni, jedan!

Što bi se dogodilo s upravom bilo koje svjetske korporacije, koja posluje u zdravim tržišnim uvjetima, da je ostvarila takav “uspjeh” u usporedivim okolnostima? Kako bi postupio vlasnik, odnosno vlasnici? Smijenio je, otpustio članove, potom temeljito promijenio strategiju…

No u Hrvatskoj smo! Stoga nas očekuje novi, 10-godišnji ciklus aktivnosti koje će donijeti nova komisija, odnosno odbor oformljen i vođen na isti način kao i prošli!

Glavni problem dosadašnje strategije je što su prioriteti pogrešno definirani, s aktivnostima išle preširoko, forsiralo se i ulagalo u nebitno te se “od šume se nije vidjelo drvo”.

Stvari su u osnovi jednostavne, ne treba nam “Nacionalni program…”, svrhovitost novoga pokazuje “uspjeh” dosadašnjeg! Treba nam uvođenje paketa bitnih mjera utemeljenih na stručnom tretiranju tri bitna čimbenika za sigurnost vožnje: vozača, okoline (sustav prometnice) i vozila.

Pogrešna strategija koju je provodio i provodi još uvijek važeći “Nacionalni program…” su pogrešno definirani udjeli, odnosno utjecaji na prometnu sigurnost. Mnogi, nažalost utjecajni, neutemeljeno inzistiraju na tri utjecajne trećine, odnosno da su vozač, vozilo i sustav prometnice za sigurnost odgovorni s po 33,3 posto.

Na osnovu toga pogrešno se određuju prioriteti. Točno je da utjecajni čimbenici na sigurnost cestovnog prometa utječu u sljedećem omjeru;

Vozač – 85 posto
Prometnica -10 posto
Vozilo – 5 posto

Dokaz 1: Ako imamo najlošije, čak i neispravno vozilo i prometnicu, dobar vozač može natkompenzirati ostala dva čimbenika, prvenstveno poštujući članak 51. stavak 1 Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prilagodbom brzine stanju vozila i uvjetima na cesti (stanju kolnika, vidljivosti) te sigurno stići do odredišta. Kad bi svi čimbenici bili po 33,3 posto vrijedio bi obrat, ali obrat ne vrijedi! Možete imati najbolji automobil, na najkvalitetnijoj prometnici, ali ako se sumanuti vozač u opasni zavoj zaleti s 200 km/h, ništa ne može pomoći.

Dokaz 2: Ako je cesta hrapava, tada dobro prianjaju i loše gume (najvažniji čimbenik dinamike i sigurnosti vožnje), a ako je cesta skliska, posebice zaleđena, ne prianjaju ni najbolje gume.

Dokaz 3: Ako cesta ima sigurnu zonu izlijetanja, ni u pasivno nesigurnom automobilu posljedice neće biti teške, ali ako je u zoni izlijetanja stablo, armiranobetonski stup ili mostić preko uzdužnog odvodnog kanala… pri izlijetanju velikom brzinom neće pomoći ni pasivno najsigurniji automobil.

Trebamo se dakle usmjeriti na vozače, kako bi manje kršili Zakon o sigurnosti prometa na cestama. Naime, kad bi svi dosljedno vozili po propisu, broj nesreća bi se sveo, praktički, na nulu, jer se svaki vozač dužan prilagoditi uvjetima na cesti.

Stoga, umjesto novog, jalovog Nacionalnog programa sigurnosti na cestama treba uvesti i usredotočiti se na ovih pet mjera, po prioritetu:

1. Bitno povećati izvjesnost kažnjavanja! Za to je najvažnije ceste, posebice opasna mjesta, premrežiti radarskim kamerama, uvesti mehanizam objektivne odgovornosti (kaznu prvenstveno plaća vlasnik vozila) te provesti katarzu pravosudnog sustava, u cilju bitnog povećanja njegove pravednosti i učinkovitosti.
2. Uvesti mehanizme “mladog vozače” do navršene 24. godine, za koje bi vrijedilo ograničenje snage vozila od 70 kW (95 KS) i “privremene vozačke dozvole”, uz definiranje uvjeta (sigurnog ponašanja u prometu) za dobivanje trajne vozačke dozvole.
3. Raskrižja ubuduće prioritetno rješavati denivelacijom ili kružnim tokovima, a ostala opremiti vibracijskim uspornicima, semaforima i radarskim kamerama.
4. Zabraniti postavljanje električnih stupova i stupova javne rasvjete uz ceste izvan grada, a postojeće planski zamjenjivati podzemnom mrežom i visećom rasvjetom, zabraniti sadnju stabala uz ceste te izgradnju armiranobetonskih mostića i betonskih prilaza preko uzdužnih odvodnih kanala, bez posebnih prometnih projekata, koji bi, u slučaju njihove opravdanosti/potrebe, prilagodili cestovnu infrastrukturu – ograničenje brzine, radarske kamere, uspornici, zaštitne ograde…

5. Trošarinu (PPMV) i godišnji porez na vozila (do 10 godina starosti) za nova vozila koja imaju pet zvjezdica za sigurnost po Euro-NCAP sustavu smanjiti za 50 posto, a ako imaju i sustav autonomnog kočenja, ukinuti. Na stara i nesigurna vozila, otklonom od štetnog populizma i političkog marketinga, uvesti progresivni malus.

autor Željko Marušić

Više od 65 državnih predstavnika, uključujući čelnike pet najvećih svjetskih gospodarstava, podržavaju „Obvezu čelnika za prirodu“, obvezujući se na odlučne akcije u zaštiti prirode ljudi i planeta.  Hoće li Hrvatska biti među njima?

ZAGREB – Čelnici država i predstavnici vlada iz više od 65 zemalja te predsjednik Europske komisije ispred Europske unije, obvezali su se preokrenuti gubitak prirode do kraja ovog desetljeća. Države koje su prihvatile ovaj izazov predstavljaju više od 1,3 milijarde ljudi, ali i više od četvrtine svjetskog BDP-a. WWF poziva i Vladu Republike Hrvatske da se pridruži ovoj Obvezi.

Čelnici su obećali poduzeti hitne mjere u narednih deset godina kroz dokument “Obveza čelnika za prirodu: Ujedinjeni u preokretanju gubitka biološke raznolikosti do 2030. za održivi razvoj” (The Leaders’ Pledge for Nature: United to reverse biodiversity loss by 2030 for Sustainable Development). Ovaj dokument, odličan uvod u UN-ov summit o biološkoj raznolikosti, snažna je poruka svijetu da mora pojačati ambiciju za zaustavljanje gubitka prirode i klimatskih promjena.

Obveza, koju će službeno biti pokrenuta danas na “Okupljanju čelnika za prirodu i ljude” (Leaders Event for Nature and People) u New Yorku, izravan je odgovor na hitnu potrebu za globalnom akcijom za rješavanje prirodne, klimatske i zdravstvene krize.

Uz Njemačku, Keniju, Veliku Britaniju, Kolumbiju, Meksiko, Francusku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Španjolsku i druge države, ovu Obvezu podržavaju i brojne organizacije i tvrtke, poput WWF-a, GEF-a, Gospodarske komore Svjetske banke, BirdLife Internationala, Danonea itd.

Prije samo dva tjedna WWF je objavio Izvještaj o stanju planeta, koji ukazuje da je od 1970. godine veličina populacija sisavaca, ptica, riba, vodozemaca i gmazova smanjena za zabrinjavajućih 68%. Uslijedio je i UN-ov Biodiversity Outlook 5 koji je potvrdio da svijet nije na putu da u potpunosti ispuni bilo koji od 20 ciljeva dogovorenih prije dest godina u japanskom Aichiju.

Obveza koja se danas prihvaća naglašava da ova ubrzana kriza nanosi nepovratnu štetu našim sustavima za održavanje života, pogoršavajući siromaštvo i nejednakosti, povećavajući rizik od budućih zoonotskih pandemija, značajno doprinoseći klimatskim promjenama. Rastući troškovi za društva i gospodarstvo zahtijevaju zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti ako želimo postići zadane klimatske ciljeve i ciljeve održivog razvoja. Iz WWF Adrije pozivaju Vladu Republike Hrvatske da još danas prihvati ovu Obvezu koja nam otvara prozor u zeleniju budućnost. 

VINKOVCI - Proteklog vikenda u Vinkovcima je održano Prvenstvo Hrvatske za juniore u gađanju zračnim oružjem, međunarodni program. Nastupila je i ekipa juniora Streljačkog kluba "Požega" sastavljena od već iskusnog Gašpara Klarića i dva kadeta kojima je to prvo juniorsko prvenstvo.

 - Ekipa je ostvarila dobar ekipni plasman i zauzela šesto mjesto. Posebno iznenađenje je napravio Ivan Pavao Laštovica kojemu je ovo bilo i prvo natjecanje općenito, a još veliki meč od 60 hitaca odradio je bez velike treme kao da mu nije prvi put. Uz njega je i Vedran Živković odradio dobro i ako nisu ostvarili visoki plasman, dok je Gašpar zauzeo deveto mjesto pojedinačno sa krugom zaostatka za finalima, jer pogodio je 532 kruga, a za finale mu je trebalo 533 za što je kriva jedna šestica. Ali svejedno je to veliki uspjeh nakon dugo vremena ne treniranja i još pridržavanja epidemioloških mjera - ističu iz kluba.

Pred Vedranom i Ivanom je Prvenstvo Hrvatske za kadete koje je još upitnodali će se održati. Uz njih trojicu u ženskoj konkurenciju je nastupila i Kristina Josipović i uz veliku tremu odradila meč te se plasirala među prvih dvadeset strijelaca Hrvatske.

POŽEGA - Idealan prostor na moto kross stazi Vilare u Požegi, izvan grada s velikim prostorom za parkiranje bio je poprište još jednog Moto partya u organizaciji požeškog Moto kluba Tsunami. Uspješno je održan 3. Moto Oktoberfest, sada već tradicionalno okupljanje bikera i bikerica, ljubitelja motora, brzina, oktana, žestokog rocka. Dobro druženje je organizatorima bio moto prije svega, posebno u ovim korona vremenima kada su i bajkeri ostali bez mnogo tradicionalnih moto susreta. Pod velikim šatorom na Vilarama domaćini su pripremili velike količine besplatnog grah za sve, a na brojnim vatrama oko šatora svi su si mogli ispeći kobasice koje su također organizatori pripremili u velikim količinama i za sve besplatno. Kako su bikeri pretežno pivopije, pivo je teklo u žedna grla nakon dobre klope.

Uz obvezno mjerenje temperature i evidenciju, dezinfekciju ruku, masku po želji, svi su na raspolaganju imali i besplatnu kvalitetnu staru rakiju za dezinfekciju grla, kao borbu protiv korone i u sklopu epidemioloških mjera.

Na velikoj kamion pozornici žestoki rock su svirali bandovi "Plagijat" i Fair play Band" iz Slavonskog Broda. Djevojke iz "Tsunamija" pripremile su puno suvenira, majica, naljepnica, upaljača, sve ono što jednom bajkeru treba.

Uz odličnu zabavu sve se to na kraju trajalo do dugo u noć. Još jedna odlična organizacija MK Tsunami, koja je prošla na zadovoljstvo svih. Kako je bilo možete pogledati na fotografijama i video zapisu na Facebooku Kronika požeško-slavonska koji je išao live i najbolje dočarava atmosferu Moto Oktroberfesta.  

U posljednja 24 sata zabilježeno je 190 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 1.316  -

Među njima je 280 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 23 pacijenta. 

Tri osobe su preminule, do sada ukupno imamo 272 preminule osobe od Covid 19..

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 16.197 osoba zaraženih novim koronavirusom, ukupno se oporavilo 14.609 osoba, od toga 204 u posljednja 24 sata.

U samoizolaciji su trenutno 9.372 osobe. Do danas je ukupno testirano 292.969 osoba, od toga 3.945 u posljednja 24 sata.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu.

Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr.  

Na pitanje jesu li ikada jeli žitarice za doručak potvrdno odgovara 39,7% sudionika istraživanja. Pritom žitarice svakodnevno za doručak jede 18,9% hrvatskih građana, a barem jednom tjedno žitarice si za doručak pripremi 34,1% ispitanih

Da se po doručku dan poznaje kao svoju krilaticu ističe 62,1% hrvatskih građana jer upravo toliko njih redovito konzumira doručak. Da prvi obrok dana konzumiraju povremeno kaže 19,6% ispitanih, a da uopće ne doručkuju ističe njih 18,3%.

Za doručak se najčešće jede kruh s namazom (27,5%) te nešto manje žitarice (21,3%). Peciva za doručak jede 16,9% ispitanika, omlet ili jaja njih 12%, mesne nareske konzumira 11,3% te voće 11% ispitanih.

Kava je najpopularnije piće uz doručak te je konzumira više od polovine ispitanika (55,9%). Približno sličan broj ispitanika za doručak pije tekući jogurt (14,9%), čaj (12,4%) i mlijeko (11,4%). Najmanji broj ispitanika, njih 5,4%, uz doručak pije sok od naranče (5,4%).

Na pitanje jesu li ikada jeli žitarice za doručak potvrdno odgovara 39,7% sudionika istraživanja.  Pritom žitarice svakodnevno za doručak jede 18,9% hrvatskih građana, barem jednom tjedno žitarice si za doručak pripremi 34,1% ispitanih, a jednom mjesečno to čini njih 20,5%. Nešto više od četvrtine ispitanika (26,4%) ističe pak da žitarice za doručak konzumira rijetko.

Istraživanje su tijekom rujna 2020. godine proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.  U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

OBILJEŽENA 25 GODIŠNJICA RADA SKD PROSVJETA PAKRAC  -

KUSONJE - U Kusonjama kod Pakraca snimana je tradicionalna košnja sa prikazom kosidbenih običaja Srba pakračkog kraja. Kroz košnju u šljiviku starim kosama, prikazom nasađivanja, brušenja i otkivanja/klepanja kose i pjesmom vratili smo se u neka stara vremena, kada je ovo današnje košenje bila svakodnevica u našim selima.

Snimanje kosidbe obavljeno je uz podršku Uprave za dijasporu i Srbe Vlade Republike Srbije u izvođenju SKD Prosvjete, Pododbor Zapadna Slavonija, Pakrac. Kroz rad, pjesmu i priče prikazan je ovaj dio običaja pakračkog kraja. Kosidbu ćete imati prilike pogledati ove zime. Snimanje je podržano i od strane SKD Prosvjete, Srpskog narodnog vijeća i VSNM Požeško-slavonske županije.

 - Kosidba je dio novih aktivnosti pokrenutih ove godine koja je uspjela zbog zajedništva i koordinacije srpskih organizacija na našem području ali i zbog podrške Uprave za dijasporu, SKD Prosvjete i Srpskog narodnog vijeća. Dogodine planiramo pokrenuti kosidbene i žetvene svečanosti, a današnjom aktivnosti obilježili smo i 25 godina pakračkog Pododbora Prosvjete - istaknuo je Nikola Ivanović, zamjenik gradonačelnice Grada Pakraca. 

Predsjednik SKD Prosvjeta Pododbor Zapadna Slavonija Pakrac Darko Derenj istaknuo je da danas obilježavamo 25 godina od ponovnog osnivanja pakračkog odbora Prosvjete, koji je među rijetkima djelovao nakon 1995. i koji sada radi na očuvanju srpske kulture i tradicije ali želi i uključiti mlade kako bi se pokrenuo novi programski pravac djelovanja.

Sa današnjeg druženja u Kraguju nakon kosidbe iskazana je zahvala svim aktivistima i aktivisticama pakračke Prosvjete koji su svojim radom doprinijeli radu društva u proteklih 25 godina. Zbog epidemioloških mjera današnja godišnjica je obilježena samo u krugu članova Pododbora.

Marke s reprodukcijom motiva s gramofonskih ploča -

 – Hrvatska pošta pustit će u optjecaj sutra 28. rujna nove prigodne poštanske marke iz serije „Hrvatska glazba“. Motivi na markama prikazuju reprodukcije najpoznatijih izdanja gramofonskih ploča Dine Dvornika, Olivera Dragojevića i Tome Bebića. Autori prigodnih poštanskih maraka su Ivana Vučić i Tomislav-Jurica Kaćunić, dizajneri iz Zagreba. Nominalna vrijednost marke jednaka je za svaki motiv i iznosi 10,00 kuna. Marke su otisnute u nakladi od 100 000 primjeraka po motivu od čega je 1000 arčića u pripadajućim numeriranim etuijima. Prigodne marke otisnute su u arčićima s četiri samoljepljive marke, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Okrugli arčići imitiraju gramofonsku ploču.

Dino Dvornik

Glazbena ostavština Dine Dvornika (20. kolovoza 1964. – 7. rujna 2008.), baš kao i njegov privatni i estradni život, koji su se trajno prepletali, svjedoče o golemom talentu i eruptivnoj glazbi u kojoj je, bez obzira na razmjere nadahnuća, u osnovi uvijek bio furiozni ritam i strast. Bilo je to očito još kada je 1989. objavio album prvijenac koji je dao megahit „Zašto praviš slona od mene“, jedan od najvećih – ali i najboljih – hitova s konca osamdesetih. Dino je njime oglasio da funk nije ni tinejdžerska infekcija ni pomodna trendovska „fora”, nego čista i nepatvorena strast. Pokazali su to i sljedeći projekti poput albuma Kreativni nered, objavljenog godinu poslije, s iznimnim skladbama poput „Udri jače manijače“, koja je u samom vrhu hrvatske pjesmarice devedesetih.

Ako su ratne godine i drastično kresanje negdašnjeg tržišta Dini uskratili goleme naklade i rasprodane turneje, posve sigurno nisu utjecali na njegovu kreativnost. Na albumu Priroda i društvo objavljenom 1993. zakoračio je prema ozbiljnijim temama, ali i pokazao da je podjednako sposoban sklopiti bezgrješne R'n'B-pop stilizacije te uspješno i pionirski eksperimentirati s, na albumu gotovo sveprisutnim, techno/house ritmovima. U vrijeme dok se domaća scena priklanjala danceu 1995. objavljuje Afriku, jedan od najboljih, ali i najutjecajnijih brojeva hrvatske glazbe u devedesetima, a dvije godine poslije i izniman album Enfant Terrible. Na tragu funka ostao je sve do kraja i albuma Pandorina kutija, koji je objavljen postumno neposredno nakon preranog odlaska hrvatskog neokrunjenog „kralja funka“.

Oliver Dragojević

Oliver Dragojević (7. prosinca 1947. – 29. srpnja 2018.) pjevač je koji je, baš poput Franka Sinatre, zaslužio da ga zovu „The Voice“ odnosno „Glas“. Znan i kao „kozmički Dalmatinac“, otac, sin i duh sveti dalmatinske pjesme i „južnjačke utjehe“, koju je odavno patentirao svojom emocionalnom vokalnom „rašpom“, Oliver je sigurno bio i najbolji pjevač među glazbenicima i najbolji glazbenik među pjevačima. Multiinstrumentalist i odličan klavijaturist u dugogodišnjoj karijeri prošao je put od rocka i popa do zabavne glazbe i jazzy stilizacija. Davši najprije i glas i dušu brojnim vječnim melodijama Splitskoga festivala iz pera Zdenka Runjića, u devedesetima je otvorio s „Cesaricom“ novo lukrativno razdoblje i karijeru suradnjom s mnogim mladim skladateljima.

Dok je u sedamdesetima i osamdesetima bio kultni „dalmatinski pjevač“ s himničkim i antologijskim skladbama poput „Galeba“, „Malinkonije“, „Oprosti mi pape“, „Skalinade“, „Karoce“, „Ništa nova“, „Stine“ i drugih, a dometom kudikamo većim od regionalnih granica, u devedesetima i novom mileniju postao je najveća i najblistavija zvijezda (ne samo) hrvatske scene. Štoviše, velikim baladama tipičnim za opus u dvijetisućitima davao je neponovljiv emocionalni timbar surađujući uspješno sa skladateljima i glazbenicima iz drugih žanrovskih niša koje je – baš kao i Raya Charlesa, Wondera ili Cocciantea – doživljavao kao braću po istoj strasti, nadahnuću i glazbenim sklonostima. Rezultat su skladbe koje, predstavljene i na najvažnijim svjetskim koncertnim adresama, čine veliko finale blistave karijere pjevača (i glazbenika) koji je nepodnošljivom lakoćom talenta i muzikalnosti ostavio vječne melodije za „do kraja vrimena“. Kao epitaf i kao testament.

Toma Bebić

Toma Bebić (1939. – veljača 1990.), aforističar, razbarušeni pjesnik, kozer, tvrdoglavi zagovaratelj baš svake alternative, čak i autor slikovnica i knjiga uvrnutih aforizama, postao je još za života legenda. Doduše, za njim je – nakon prerane smrti – ostao nevelik diskografski opus, no utjecaj njegovih ključnih skladbi bio je znatno, znatno veći. Ništa čudnog jer Toma i njegove najpoznatije skladbe poput „Kalete“, „Nevere“, „Oya Noya“, „Smoči svoj...“, „Ča smo na ovome svitu“, „Leute moj“, „Marčeline“ i drugih postale su gotovo himne i tradicionalista i pristaša festivalske alternative sa splitskih Prokurativa. Nažalost, dijelom zbog vlastita nehaja, a dijelom pak plaćajući danak „provincijalnosti“, Tomin je diskografski opus uglavnom slabiji i od vrijednosti samih pjesama i iznimnih koncertnih izvedba.

Njegove skladbe bile su mahom „dalmatinske šansone“ s osebujnim posvetama zavičaju, ali prije i poslije svega govorile su o svakodnevnim situacijama i „malim ljudima“, marginalcima s kojima se – kao boem i anarhist – najbolje slagao. Otpjevane hrapavim i sugestivnim glasom, bljesnule su na albumu Oya Noya 1980., s kantautorskim zgoditcima „Nevera“, „Leute moj“, „Marčelina“, „Tu-tu auto, vrag ti piz… odnija“, „Za moj raj pitajte mene“... potvrđujući Bebićevu ulogu estradnog enfant terriblea u apsolutnom otklonu od konfekcije tadašnje splitsko-festivalske šlageristike. Trajno zanimljiv kao „razbarušeni“ fenomen „splićanistike“ i osebujan šansonijer, Toma je bio i ostao kultna figura ne samo splitske nego i hrvatske glazbene scene.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 116 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 105 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji, a 11 osoba je hospitalizirano. U samoizolaciji se nalazi 810 osoba, a ukupno je testirano 8.821 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 128 uzoraka, od kojih je 9 pozitivnih. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Posjete i ulazak u socijalne ustanove kao što su domovi za stare i nemoćne, do daljnjega su ukinute, domovi zdravlja funkcioniraju tako da će se obavljati mjerenje temperature i dezinficiranje na ulazu, za sve ostale slučajeve postoje obiteljski liječnici te se svakako apelira na građane da odgode manje važne preglede.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi s radnim vremenom od 08,00 do 20,00 sati, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204