Tradicionalno u vrijeme blagdana brojni će poslodavci svojim zaposlenicima isplatiti novčani
dodatak, poznatiji i kao uskrsnica. Kao i kod božićnice, riječ o novčanom neoporezivom
dodatku koji zaposlenici primaju u vrijeme blagdana, a sve kako bi im taj period bio
jednostavniji i naprosto ljepši.
Naime, za vrijeme blagdana redovito se bilježi pojačano trošenje budući da blagdanski stol
podrazumijeva bogatiju ponudu hrane i tradicionalnih namirnica koje nisu nimalo jeftine.
Građani tako uoči Uskrsa izdvajaju više novca za osnovne potrepštine, ali kupuju i veće
količine jaja, šunke, povrća, kolača i drugih namirnica koje su u ovo vrijeme tradicionalne na
stolu.
No, upravo zbog ovih povećanih troškova, uskrsnica mnogima predstavlja dobrodošlu
financijsku pomoć koja olakšava pripremu i omogućuje da blagdan provedu u opuštenijem i
svečanijem ozračju.
Iako je dijeljenje božićnice djelatnicima znatno uvriježenija praksa i svojevrsni standard u
brojnim tvrtkama, posljednjih godina primjetan je rast broja poslodavaca koji zaposlenima
isplaćuju i uskrsnicu. Iako još uvijek nije toliko “popularan” kao božićnica, ovaj oblik dodatne
nagrade sve se češće uvodi kao znak pažnje i podrške zaposlenicima, osobito u razdoblju
povećanih troškova tijekom blagdana.
Tim povodom posao.hr proveo je anketno istraživanje, a sve kako bismo doznali kakav stav i
očekivanja imaju ljudi u Hrvatskoj. Anketa je distribuirana kroz društvene mreže, kao i na
portalu posao.hr.
Kroz anketu smo postavili nekoliko pitanja ispitanicima, poput očekuju li uskrsnicu kod
trenutačnog poslodavca, u kojem obliku trenutačni poslodavac isplaćuje uskrsnicu, kolika je
bila prosječna vrijednost uskrsnice koju su ranijih godina primili i slično.
Krenimo redom.
Koliko zaposlenika doista očekuje uskrsnicu?
Na pitanje “Očekujete li uskrsnicu kod trenutnog poslodavca”, od ukupnog broja ispitanika
njih 51,96 posto odgovorilo je potvrdno, 43,81 posto ne očekuje, dok njih 4,23 posto ni ne
razmišlja o tome.
Prema rezultatima ankete o načinima isplate uskrsnice, najčešći oblik i dalje je novčana
isplata, koju prima 40,18 posto ispitanika. Vrlo blizu tome je i udio onih čiji poslodavci uopće
ne isplaćuju uskrsnicu, što je navelo 41,99 posto sudionika. Poklon bon kao oblik uskrsnice
prima 13,90 posto ispitanika, dok je paket s prehrambenim proizvodima znatno rjeđi i
pojavljuje se u tek 0,91 posto slučajeva. Manji dio ispitanika, njih 3,02 posto, naveo je da
uskrsnicu dobiva u nekom drugom obliku.

Većina želi novčanu isplatu
Na pitanje “Kolika je bila prosječna vrijednost uskrsnice koju ste ranijih godina primili?” s
jednom mogućnošću odabira, 27,40 posto ispitanika istaknulo je kako su primili između 50
do 100 eura uskrsnice. Njih 18,43 posto primilo je između 101 i 200 eura, 6,34 posto
ispitanika primilo je između 201 i 400 eura, dok je njih 2,72 posto primilo više od 400 eura
uskrsnice. Manje od 50 eura primilo je 14,20 posto ispitanika, 9,67 posto nije željelo ponuditi
odgovor, dok je 21,15 posto ispitanika odgovorilo “drugo”.
Rezultati ankete o percepciji pravednosti raspodjele uskrsnica među zaposlenima unutar
jedne tvrtke pokazuju podijeljena mišljenja među zaposlenicima. Najveći udio ispitanika, njih
35,05 posto, smatra da su uskrsnice pravedno raspoređene i da svi dobivaju jednako. S
druge pak strane, 31,42 posto sudionika ističe kako to nije slučaj te da neki zaposlenici
dobivaju više. Istodobno, značajan dio ispitanika, njih 33,53 posto, nije sigurno ili nema
jasan stav o ovom pitanju.
Nadalje, naša je anketa pokazala i snažnu preferenciju zaposlenika prema novčanoj isplati
kada je riječ o načinu isplate uskrsnice. Čak 91,84 posto ispitanika navodi da bi, kada bi
mogli birati, željeli uskrsnicu u obliku novčane isplate. Znatno manji udio, 4,53 posto, odlučio
bi se za poklon bon, dok je tek 0,91 posto sudionika odabralo košaricu s proizvodima.
Preostalih 2,72 posto ispitanika navelo je neki drugi oblik uskrsnice.
Znači li izostanak uskrsnice i promjenu posla?
Rezultati ankete pokazuju da većina naših ispitanika nije mijenjala posao zbog boljih
pogodnosti poput uskrsnice ili božićnice. Naime, 69,18 posto sudionika u anketi izjavilo je da
takvi benefiti nisu bili razlog za promjenu zaposlenja. S druge pak strane, 24,77 posto
ispitanika navodi da su ipak promijenili posao potaknuti boljim materijalnim pogodnostima.
Manji dio, njih 6,04 posto, nije želio odgovoriti na ovo pitanje.
Rezultati ankete ukazuju na to da bi izostanak uskrsnice imao značajan utjecaj na
zadovoljstvo većine zaposlenika. Gotovo polovica ispitanika, njih 49,85 posto, navodi da bi
bila izrazito razočarana kada ove godine ne bi dobila uskrsnicu.
Uz to, 29,00 posto pak ističe da bi bili donekle razočarani. S druge strane, 8,46 posto
sudionika smatra da im to ne bi imalo veći značaj, dok 9,67 posto navodi da ih izostanak
uskrsnice uopće ne bi pogodio. Najmanji udio ispitanika, 3,02 posto čak ističe da bi bili
zadovoljni jer bi to značilo uštedu za poslodavca.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih najavilo je početak isplate
uskrsnice u iznosu od 100 eura za gotovo 90 tisuća zaposlenika u sustavu
obrazovanja i znanosti.
Konkretnije, prema podacima Ministarstva, uskrsnicu će primiti više od 70 tisuća zaposlenika
u školskim ustanovama. Isti iznos bit će isplaćen i za više od 15 tisuća zaposlenih u sustavu
visokog obrazovanja te za više od 2 tisuća djelatnika u sustavu znanosti.

Osim toga, poznato je i da će neke jedinice lokalne samouprave podijeliti uskrsnice za
umirovljenike. Nadalje, poznato je da Grad Zagreb svake godine, sukladno važećoj Odluci o
socijalnoj skrbi, isplaćuje uskrsnicu i božićnicu različitim kategorijama korisnika novčanih
naknada, uključujući umirovljenike, korisnike doplatka za pomoć i njegu te osobne
invalidnine, korisnike nacionalne naknade za starije osobe, hrvatske branitelje, osobe sa
statusom roditelja njegovatelja ili njegovatelja, korisnike domova za starije osobe i
organiziranog stanovanja, osobe s invaliditetom, korisnike doplatka za djecu bez jednog
roditelja te korisnike inkluzivnog dodatka.
Savjetujemo da provjerite službene stranice grada ili općine u kojemu imate prebivalište
kako biste se informirali o uvjetima i kriterijima te provjerili jeste li i sami među onima koji
ostvaruju pravo na uskrsnicu.
Izvor fotografija: Canva, Pexels

PLETERNICA - „Osnaživanje mladih u ruralnim sredinama – poduzetništvo i edukacija“ naziv je novog projekta koji donosi nove prilike za mlade u ruralnim sredinama kroz edukaciju, razvoj poduzetničkih vještina i poticanje samozapošljavanja, a čija je početna konferencija održana u Pleternici u organizaciji udruge Mladi za mlade Pleternice, koja je i nositelj projekta, uz podršku projektnih partnera, Grada Pleternice i Požeško-slavonske županije.

 - Grad Pleternica kontinuirano ulaže u mlade i podržava projekte koji im stvaraju nove prilike. Mladi su ključ razvoja svake zajednice, a ovakvi projekti doprinose jačanju poduzetništva, stvaranju novih mogućnosti zapošljavanja i ostanku mladih u ruralnim sredinama- izjavila je gradonačelnica Pleternice Marija Šarić.

Cilj projekta je osnažiti mlade iz ruralnih područja kroz edukativne radionice, mentorstvo i praktične aktivnosti kako bi razvili vlastite poslovne ideje, prilagodili ih lokalnom tržištu te dugoročno doprinijeli razvoju lokalne ekonomije i kvaliteti života u ruralnim sredinama.

Projekt, financiran od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, provode udruga Mladi za mlade Pleternice, Savjet mladih Grada Pleternice i Savjet mladih Požeško-slavonske županije, koji su ujedno i aktivni dionici u radu s mladima i stvaranju novih prilika za njihov ostanak i razvoj u lokalnoj zajednici.

 - Ovaj projekt ima poseban značaj jer mladima u ruralnim sredinama pruža konkretna znanja i prilike za razvoj vlastitih ideja te pokretanje poslovnih inicijativa. Posebno nas veseli što je naš rad prepoznat na nacionalnoj razini – u okviru godišnjeg izvješća Ministarstva znanosti i obrazovanja o praćenju provedbe Zakona o savjetima mladih, Savjet mladih Požeško-slavonske županije uvršten je među osam primjera dobre prakse u Republici Hrvatskoj i u 2023. i u 2024. godini, u konkurenciji od približno stotinu aktivnih savjeta mladih. To nam predstavlja snažan poticaj za daljnji rad i provedbu projekata usmjerenih na mlade – istaknula je Lara Mandić, predsjednica Savjeta mladih Požeško-slavonske županije.

Predsjednica Savjeta mladih Grada Pleternice Nikolina Lucić naglasila je kako će novi saziv Savjeta mladih poseban naglasak staviti na aktiviranje mladih i njihovu veću vidljivost u društvu. -  Kao novi saziv Savjeta mladih Grada Pleternice želimo raditi na većoj vidljivosti mladih, njihovom uključivanju u društveni život te poticanju na sudjelovanje u projektima i edukacijama, posebno u području poduzetništva. Smatramo kako upravo kroz ovakve projekte mladi mogu dobiti priliku za razvoj i ostanak u svojoj sredini.

POŽEGA - Županijska liga protiv raka Požega i Zavod za javno zdravstvo naše županije priključili su se pomalo neobičnom načinu obilježavanja Plavog ožujka – kroz pub kviz, uz podršku Instituta za gastrointestinalne tumore (IGET) iz Zagreba i udruge Kvizoljupci zlatne doline iz Požege.
  - U sklopu redovitog kviziranja domaćini Kvizoljupci Zlatne doline omogućili su nam održavanje općeg pub kviza u Kazališnoj kavani, koji je uključivao i tematska pitanja vezana uz prevenciju raka debelog crijeva. Autor kviza bio je tajnik Lige, dr. Nikola Gotovac, a kviz je imao humanitarni karakter te su kotizacije bile donacija Županijskoj ligi protiv raka.
Uz 60 odličnih pitanja i uobičajeno dobru zabavu, sudionici su osvojili prikladne nagrade koje je priredio IGET (planinarski štapovi), kao i nagrade sastavljača kviza, s ciljem podsjećanja na važnost tjelesne aktivnosti te konzumacije voća i povrća (vlakana) u prevenciji raka debelog crijeva i očuvanju zdravlja općenito - istakla je predsjednica Županijek lige protiv raka Požega, dr. sc. Jasmina Kovačević.

Rang lista ekipa s kviza:
1. America first NG second - 49.5
2. Če i prijatelji – 46.5
3. Hrvat, Srbin i Bošnjak – 45.5
4. Grupa TNT - 45
5. Ex tempore - 44
6. Mesni doručak na travi – 42.5
7. Mučki provokatori – 41.5
8. Tri nijanse sive- 41*
9. Sitne duše – 41
10. Pivom protiv Romerquellea – 40.5*
11. SO – 40.5
12. Nikad siti uvijek žedni – 40.5
13. Remii – 39.5*
14. Dobar, loz, jaro – 39.5
15. DNS poslužitelji – 38.5 *
16. V.K. „Titanic” – 38.5
17. Što god hoćeš – 38
18. Kokošanele 2.0 – 37.5
19. Kvizonauti – 35.5
20. Crni agenti – 33.5 **
21. Odustaše početnici – 29
22. Standardno zadnji - 26
* Bolje pitanje procjene
**Najbolje pitanje procjene: Crni agenti (600 000 000 od 701 181 449)
Postotak riješenosti: 65%

Dogodile su se dvije prometne nesreće u Požegi  -

FOTO: Ilustracija

U ponedjeljak 30. ožujka 2026. oko 11.25 sati u Požegi u Osječkoj ulici, na parkiralištu 25-godišnja vozačica koja je upravljala osobnim automobilom, kretala se vožnjom unazad te udarila zadnjim desnim dijelom vozila u desnu bočnu stranu osobnog automobila kojim je upravljala 53-godišnjakinja.

Na mjestu događaja je 25-godišnjakinji uručena obavijest o počinjenom prekršaju zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Istoga dana, oko 12 sati u Požegi u Vukovarskoj ulici, 77-godišnja vozačica koja je upravljala osobnim automobilom, uključivala se u promet s parkirališta te udarila prednjim dijelom vozila u desnu bočnu stranu osobnog automobila kojim je upravljala 33-godišnjakinja.

U prometnoj nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba, a 77-godišnjakinji je uručena obavijest o počinjenom prekršaju zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Blagdanski stol ove će godine mnogima biti ozbiljan trošak: skromna uskrsna košarica stoji oko 75 eura, a bogatija prelazi 160, uz značajne razlike među županijama. Dok si neki mogu priuštiti janjetinu i bogatiji jelovnik, mnogima će ostati tek osnovne namirnice i skromnija ponuda pića i slastica -

Blagdanski stol za Veliki petak i Uskrs ove će godine predstavljati značajno opterećenje za kućne budžete, potvrdilo je istraživanje portala za usporedbu cijena Koliko.HR u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP).

Temeljna, skromnija košarica na nacionalnoj razini u prosjeku stoji oko 75,49 eura za četveročlanu obitelj, odnosno 62,34 eura za tročlanu. Najskuplje su Požeško-slavonska (85,60 eura za četveročlanu), Ličko-senjska (79,86) i Krapinsko-zagorska županija (79,11). S druge strane, najjeftinije su Karlovačka (71,16), Grad Zagreb (71,39) i Koprivničko-križevačka županija (72,55). Razlika između najskuplje i najjeftinije doseže 14,44 eura za četveročlanu obitelj, odnosno 11,81 eura za tročlanu obitelj.

     Bogatija trpeza dvostruko je skuplja

Kod standardne, bogatije košarice trošak se očekivano penje. Nacionalni prosjek iznosi oko 163,81 eura za četveročlanu obitelj i 138,23 eura za tročlanu. Razlika između najskuplje i najjeftinije županije iznosi oko 16,25 eura za četveročlanu, odnosno oko 13,50 eura za tročlanu obitelj.

“Cijene uskrsnjih košarica pokazuju da će nekima i skromna košarica biti preskupa. Ne zaboravimo na više od 300.000 umirovljenika s mirovinama manjim od 300 eura. Ostali će kupiti koliko im prihodi dozvoljavaju, iako svjedočimo da ima i onih kojima cijene nisu uopće bitne. Šunkica će možda biti dostupna većini, ali janjetinu će mnogi vidjeti samo u katalogu”, komentira Ana Knežević, predsjednica HUZP-a.

     Što je u bogatijoj standardnoj košarici?

Bogatija obitelj za Veliki petak i Uskrs na stol će staviti raznolik jelovnik koji prati blagdansku tradiciju. Veliki petak počinje paštetom od tune, a ručak donosi šarana uz krumpir salatu i blitvu, dok je večera zaseban obrok s prženim srdelama.

Na Uskrs doručak uključuje šunku, sir, kuhana jaja, mladi luk i pincu. Ručak je klasičan blagdanski; bistra goveđa juha, pečena janjetina, krumpir, zelena i francuska salata. Večera se ponovno oslanja na šunku i ostatke, ali uz širi izbor pića, uključujući kvalitetno vino te tradicionalne slastice poput pince, orehnjače i sitnih konfekcijskih kolača.

     Što je u skromnijoj temeljnoj košarici?

Skromnija, temeljna varijanta zadržava osnovnu strukturu blagdanskih obroka, ali s manje slastica i uz jeftinije namirnice. Veliki petak počinje ribljom paštetom, dok je ručak jednostavan – oslić s krumpir salatom. Večera se ne priprema posebno, nego se jede ono što je ostalo od ručka.

Na Uskrs je stol skroman, ali tradicionalan uz doručak sa šunkom, sirom, jajima i mladim lukom. Ručak počinje goveđom juhom, ali janjetinu zamjenjuje piletina. Izostaje i francuska salata. Kvalitetno vino zamijenjeno je stolnim, a među slasticama ostaju tek tradicionalna orehnjača i sitni kolači.

     Kako se računa?

Obje se košarice računaju za dva modela kućanstava: četveročlanu obitelj (majka, otac, sin od 13 i kći od 10 godina) I tročlanu obitelj (majka, otac i kći od 10 godina). Cijene po županijama izračunate su kao prosjek kontinuiranog praćenja maloprodajnih cjenika koje su trgovački lanci dužni svakodnevno objavljivati prema Vladinoj odluci od 2. svibnja 2025. godine. Cijena nacionalne košarice predstavlja prosjek županijskih vrijednosti i daje najtočniji prikaz troškova prehrane u Hrvatskoj.

POŽEGA - Županijski Centar 112 Požega javlja o još jednom zatvorenom pravcu za promet: - PZC Slavonski Brod javlja kako je 30.03.2026. u 09:15 sati Zatvorena cesta ŽC 4253 Velika - Jankovac zbog nanosa snijega.

  - Tekija d.o.o. uslijed obilnih oborina registrirane su povišene vrijednosti zamućenja vode.

    Zamućenje vode je zapaženo u većem dijelu naselja općina Velika, Kaptol, Jakšić, Brestovac, Čaglin te grada Kutjeva.

    Pozivamo sve korisnike sustava javne vodoopskrbe da u slučaju vidljivog zamućenja vode, vodu ne koristite za     piće bez prokuhavanja.

    Tekija d.o.o. prati stanje na izvorištima i u vodoopskrbnoj mreži, te poduzima potrebne aktivnosti na normalizaciji stanja vodoopskrbnog sustava.