BJELIŠEVAC - Tradicionalna manifestacija Dani češke kulture obilježila je 20 godina u Bjeliševcu u organizaciji Češke besede Bjeliševac. Češka beseda u Bjeliševcu obnovljena je 2000. godine pa su ovog puta obilježili dva jubileja zajedno. Zbog trenutne korona krize sve se odvijalo pod epidemiološkim mjerama i na otvorenom prostoru, ali i uz manje gostujućih Čeških beseda i uzvanika i gostiju. Uz predsjednicu besede Alenku Hruška sve uzvanike i izvođače pozdravio je tajnik Saveza Čeha u Hrvatskoj Dalibor Kolar.

Program su izvele uglavnom domaće snage, od Mješovite pjevačke skupine i Muške pjevačke skupine iz Bjeliševca uz pratnju Gorana Hruške na harmonici, Mješovite pjevačke skupine Češke besede iz Kaptola, KUD Bektež iz Bekteža te pjesnikinja Mira Šulc koja je čitala svoje pjesme iz tri izdane zbirke. Svim sudionicima uručene su zahvalnice za sudjelovanje. Nakon službenog dijela programa uz lijepo poslijepodnevno vrijeme svi su ostali na druženju uz češke specijalitete i slastice.

Uz ove dvije obljetnice svoju osobnu obljetnicu 40 godina braka obilježili su Alenka i Slavko Hruška koji oboje vrlo aktivno rade u Češkoj besedi Bjeliševac.

KAPTOL - Iduće 2021. godine obilježiti će se 800. godišnjica od prvog pisanog spomena naselja Kaptol, a pripreme su već počele. Među ostalim, radi se na izdavanju Monografije uz ovu visoku obljetnicu.
 – Urednik Monografije je prof. Kruno Matešić, a tekstove priprema 15-ak autora. Očekujemo kako će knjiga biti predstavljena javnosti na proljeće, prije Dana općine – kazao nam je načelnik Općine Kaptol Mile Pavičić.
Naseljenost kaptolačkog prostora evidentira se još iz pretpovijesnoga vremena. Sva istraživanja i iskapanja potvrdila su da je Kaptol, negdje u 7 st. prije Krista, u vrijeme starijega željeznog doba, bio kneževsko mjesto i jedan od centara halštatske kulture pa je tako i registriran u našoj i svjetskoj povijesnoj literaturi. Samo naselje Kaptol dobilo je ime prema Zbornom kaptolu sv. Petra pečuške biskupije Pet crkava. Kaptol se kao zborno mjesto u povijesnim dokumentima spominje prvi put 1221. godine. Kao Zborni kaptol osim crkvenih službi bio je i “mjesto povjerenja” (locus credibilis) s najrazličitijim zadaćama, koje su kaptolski ljudi obavljali nekoliko stoljeća na svim stranama hrvatsko-mađarske državne zajednice, što mu je davalo poseban ugled u kraljevinama.

U budućoj Monografiji o svemu ovom bit će više riječi, kao i o kasnijim stoljećima, sve do današnjih dana.

autor V. M.

U posljednja 24 sata zabilježeno je 258 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 1.512  -

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

MITROVAC - Na izvrsnim položajima iznad Mitrovca svoj vinograd sa tri crne sorte ima i naš poznati pjevač, a odnedavno i aktivni političar, predsjednik Domovinskog pokreta i saborski zastupnik Miroslav Škoro. On je već svoje bijele sorte, od kojih najviše ima graševine i nešto sauvignona,  već obrao, a sada su bile na redu crne sorte od kojih će ove godine Škoro napraviti izvrstan cuvee. Vinograd je još uvijek pun zelenog lišća bez ikakvih tragova bolesti, odlično održavan, a grožđe sa visokim sladorom i potpuno zdravo, što je garancija da se u podrumu može napraviti i odnjegovati izvrsno vino.

 - Nemam ja tako puno tih vinograda, kako su se raspisali neki, tek nekoliko hektara, a dio kvalitetnog grožđa od vrijednih vinara otkupim, tako da će moja proizvodnja ove godine biti od 25 do 30 tisuća litara. Neki vaši kolege su majstori opscene u želji da maknu fokus s prave priče. U naslovima je pisalo stotine hektara, dalje od naslova mnogi niti ne čitaju, a ja ne mogu sada ići od čovjeka do čovjeka i to ispravljati.

Danas beremo crni merlo, sirah i cabernet, a počeli smo ovaj vinograd brati prije dvije godine. Od toga ćemo ove godine praviti cuvee, a koliko ima ljudi ovdje, vidjet ćemo na ručku. Nema ih previše, jedni su plaćeni za dnevnicu, a ostali su moji dobri prijatelji koji su došli pomoći i zato što moraju po stranačkoj stezi. U našem statutu piše da svi moraju imati škare i posudu za ubrano grožđe - našalio se malo Škoro na račun sebe i svog Domovinskog pokreta, ali nije daleko od istine kada se uzmu neke starije stranke s hrvatske političke scene.

Škoro je prokomentirao i mjere koje je država namijenila vinogradarima i vinarima. - Ja sam dio graševine prodao u grožđu, za koje sam dobio 4 kune po kilogramu što nije neka velika cijena ako se uzmu u obzir sve agrotehničke mjere i posao koji je potreban oko vinograda. Znam da dio tih mjera odnosio da se jedan dio tih prekrasnih slavonskih vina pretvori u alkohol, uz otkupnu cijenu od 6-7 kuna po litri vina. To nije dovoljno jer onaj koji se bavi i živi pod proizvodnje vina je sklapanja kraja s krajem. Zato kada dolazite u ova sela ovog vinorodnog kraja imate puno praznih kuća, jer ljudi odlaze iz ovog kraja. Ovdje u Mitrovcu je bila škola u koju je prije išlo dvadesetak djece, sada je škola oronula i ima dvoje djece i četiri učiteljice. To je stvarnost hrvatskog sela u kojem treba nešto korjenito mijenjati. Nije rješenje doći ovdje i dati neke novce, davati poticaje a ne stvarati uvjete da ljudi proizvode i prodaju svoj proizvod. Uvijek vrijedi ona ljudima ne treba davati ribu nego ih učiti pecati. Taj proces je otišao u krivo prije nekog vremena i ne znam koliko će trebati vremena da ga, ako je uopće moguće vratimo.

Škoro je prokomentirao i što se mnogi političari sada vide u berbama. - Ja ovdje berem ne da bi se pokazivao, nego zato što ovaj vinograd treba obrati. Evo sada se ja bavim politikom pa su tu došle moje kolege iz sabora, a i sve vas sam zvao ne da šaljem neke političke poruke, nego da se danas družimo i da vidite kako mi vidimo život u Slavoniji. Moji su prije dolazili iz Imotskog u ovu nekada bogatu Slavoniju da bi preživjeli, a danas se moji nećaci i bratići iseljavaju iz Slavonije da bi preživjeli. A pogledajte ovu zemlju, tu je dovoljno da ti ispadne klip kukuruza i nikne polje kukuruza do slijedeće jeseni. Mi nismo ovdje pozeri i ušminkani, došli se slikati kako berem jedan grozd i kažem nekome da je narikača. To ne, mi ovdje stvarno beremo jer ćemo iz ovog grožđa napraviti vino, jer će ovdje ljudi koji su brinuli za ovaj vinograd dobiti svoj honorar i što će od ovoga netko živjeti. No da moram samo od ovoga živjeti, ne bi uspio.

Prokomentirao je Škoro i mogućnost da se u Saboru RH nešto promijeni, da priča o poljoprivredi krene s mrtve točke i propadanja slavonskog sela. - Mi ćemo vas uvijek zvati da dođete ili ovdje, ili na farmu kod Ružice Vukovac u Kopanicu, ili kod onih koji imaju jabuke, onih koji se u Krasnom  bave proizvodnjom sira. Vi to snimite, razgovarajte s ljudima koji tamo žive, snimite odnos tih ljudi prema nama iz Domovinskog pokreta. Mi u Saboru imamo situaciju koja je smiješna i iracionalna, ja više ne znam kuda bih gledao od sramote. Tu se troši puno vremena na nebitne predmete. U Saboru se ne može napraviti puno jer je to čista trgovina. Svakog drugog petka u 12 sati mora biti 76 ruku u zraku da bi neki zakoni bili usklađeni s EU ili iz nekog razloga pogodovanja nekim trećim osobama. Nitko ne pita ništa, ovih 76 ljudi  koji imaju 152 ruke dižu njih 76. Da bi bio prijedlog da mrtva kokoš bude direktor HRT nitko ne bi pitao zašto, nego bi samo digli ruke. Mi iz oporbe možemo zvati samo vas medije i dovesti u vinograd i pokazati, vama ljudima koji ste isto kao i mi ljudi, pokazati da ima neka volja i neka druga Hrvatska. Ključ je da jedino na izborima možemo pokazati, ali da na izbore izađe i onih 53% koji ne izlaze na izbore. Kada oni shvate da kada ponovno zaokruže ove ljude, shvatit će da će ponovno biti krađe, afera Janaf, tunela, imati preparirane nosoroge u podrumu. Mi u oporbi možemo samo lajati nam mjesec i ukazivati na probleme, no to je danas jedini način. 

LUG / BARANJA - Tradicionalni festival proizvođača najbolje baranjske crvene, sitno mljevene ljute i slatke paprike, Paprika fest i ove godine održan je uz sudjelovanje tridesetak proizvođača ove poznate baranjske začinske delicije. Mnogi proizvođači suhomesnatih proizvoda, dobrog kulena i kulenove seke, brojni poznati majstori fiša, čobanca, perkelta, graha, sarme i drugih slavonskog delicija ne mogu si zamisliti svoj proizvod bez ovog začina. Ovdje u Baranji to nije samo začin za natjecanje ili hobi, ovdje je to način života. Od paprike se ovdje i živi, iz naraštaja u naraštaj ide dalje ova tradicijska proizvodnja, cijele obitelji bave se proizvodnjom paprike, kasnije sušenjem i mljevenjem, a cijelu godinu prodajom crvene ljute i slatke baranjske paprike.

Ove godine u Lugu na Paprika festu, dvostruki šampionat, prvo mjesto u kategoriji ljute crvene paprike i kategoriji slatke crvene paprike odnijela je Zuzana Jozef iz Luga. - Nije mi ovo prvi puta da sam odnijela oba prva mjesta. Gotovo svake godine osvajam prvo mjesto u ljutoj paprici ili slatkoj paprici, a već nekoliko puta osvojila sam oba pehara za prvo mjesto u kvaliteti crvene paprike. No moram reći da mi u Lugu svi pravimo dobru crvenu papriku. Ove godine imamo pod paprikom 3 ha i može se očekivati do tisuću kila paprike. Svu proizvodnju imamo pod navodnjavanjem kap na kap, a imali smo toplo vrijeme što paprika voli. Dosta smo uložili i svake godine mora se uložiti da bi se dobila dobra kvaliteta paprike i dobar urod. Sve uglavnom prodamo i moramo voditi računa da dotekne do slijedeće berbe, da ljudi ne ostanu bez crvene paprike. Prošle godine cijena je bila 130 kn za kilogram, a ove godine svi proizvođači smo se dogovorili da ta cijena bude 140 kn za kilogram. Ovo na natjecanju je prva paprika koju smo obrali, no još uvijek beremo papriku i sušimo.

Uz samo natjecanje u Lugu je bilo puno štandova s proizvođačima ne samo paprike, nego i OPG-a sa lješnjacima, bučinim uljem, sirevima, medom, kolačima, ručnim radovima i suvenirima i dr. Na velikoj pozornici u šatoru mađarske folklorne skupine su od najmanjih do onih većih prikazali svoj folklor i baštinu. Održano je i natjecanje u kuhanju fiš paprikaša kroz dva dana.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivan 71 slučaj zaraze korona virusom (COVID-19), 64 osobe nalazi se u kućnoj izolaciji, a 7 osoba je hospitalizirano. U samoizolaciji se nalazi 415 osoba, a ukupno je testirano 9.537 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 113 uzoraka, od kojih je 3 pozitivnih. Tijekom dana će se nastaviti s testiranjem kontakata zaraženih osoba kao i svih suspektnih osoba.

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Posjete i ulazak u socijalne ustanove kao što su domovi za stare i nemoćne, do daljnjega su ukinute, domovi zdravlja funkcioniraju tako da će se obavljati mjerenje temperature i dezinficiranje na ulazu, za sve ostale slučajeve postoje obiteljski liječnici te se svakako apelira na građane da odgode manje važne preglede.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi s radnim vremenom od 08,00 do 20,00 sati, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

U posljednja 24 sata zabilježen je 241 novi slučaj zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 1.447  -

Među njima je 289 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 23 pacijenta.
Preminule su 2 osobe, ukiupno do sada preminule su 293 posopbe pod Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježena 17.401 osoba zaražena novim koronavirusom, od kojih su 293 preminule. Ukupno se oporavila 15.661 osoba, od toga 238 u posljednja 24 sata.

U samoizolaciji su trenutno 8.973 osobe. Do danas je ukupno testirano 321.551 osoba, od toga 4.352 u posljednja 24 sata.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu.

Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr.

Sudjeluje više od 17 000 djece, učenika razredne nastave -

 – Hrvatska pošta uključila se u obilježavanje prvog Svjetskog dana razglednice koji je osmislila organizacija 'Postcrossing' kako bi novim generacijama, ali i svim ljubiteljima pisane riječi približili šarm razglednica. Obzirom na velik interes i na pozitivne reakcije sudionika, prvi dan listopada proglašen je Svjetskim danom razglednice. Naime, prošle je godine obilježeno 150 godina otkako je nastala i poslana prva razglednica kao, tada, nov i inovativan komunikacijski kanal. Danas razglednice nisu nove, ali su u retro trendu baš kao i gramofonske ploče koje se sve više sviđaju novim generacijama odraslima uz pametne telefone.

Kako izgleda Dan razglednice ove godine kod nas? Hrvatska pošta pozvala je sve osnovne škole u Hrvatskoj da sudjeluju u obilježavanju ove obljetnice, a njih čak 500 pozivu se i odazvalo. Učenicima je Pošta dostavila 17 000 razglednica, a Marko Markica, maskota filatelije, pripremio je edukativni video u kojem djeci govori o povijesti razglednica i poštanskih maraka te objašnjava kako pravilno adresirati razglednicu.

Ponosni smo na velik odaziv škola i drago nam je što se Hrvatska uključila u obilježavanje Svjetskog dana razglednice.

Pogledajte video: https://youtu.be/VW4NqXX56JI.

ZAGREB - Sjednica Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija, odnosno svih hrvatskih župana, održana je u Zagrebu. Raspravljalo se o aktualnim pitanjima vezanim uz predstojeće zakonske promjene, s naglaskom na digitalizaciju javne uprave i rad na daljnjoj fiskalnoj i funkcionalnoj decentralizaciji. Ispred Požeško - slavonske županije sjednici je prisustvovao zamjenik župana Vedran Neferović.

Ministarstvo financija nedavno je predstavilo porezne reforme kojima se, između ostalog, predlaže preusmjeravanja sredstava u iznosu 17 posto poreza na dohodak, koji se koristi za fiskalno izravnanje, u povećanje udjela raspodjele u porezu na dohodak općinama, gradovima i županijama. Spomenuta sredstva za fiskalno izravnanje osigurat će se u državnom proračunu. „Uzimajući u obzir sve porezne reforme i štetu koju je gospodarstvu cijele zemlje nanijela pandemija koronavirusa te izdatke koje će županije morati namiriti, zalažemo se za pravedniju raspodjelu poreza na dohodak između jedinica lokalne i regionalne samouprave. Smatramo da i županije, i gradovi, i općine moraju jednakomjerno sudjelovati u raspodjeli“, istaknuo je predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk.

S predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca razgovaralo se o organizaciji javnog linijskog prijevoza, problematici koja je posebice došla do izražaja s organizacijom početka nove školske godine. Održivi županijski prijevoz u svom krajnjem cilju uključuje integrirani prijevoz putnika, s naglaskom na orijentiranost građanima. „Model po kojem se ugovori javnim pozivom sklapaju s postojećim prijevoznicima, uz zajedničko oblikovanje priloga je put za bržu i jednostavniju organizaciju prijevoza, osobito uzimajući u obzir specifičnosti naše zemlje. Cilj je osigurati održiv i jednako dostupan prijevoz svim našim građanima, posebice učenicima“, nastavio je Pauk.

Reformom javne uprave, koja je započela povjeravanjem poslova ureda državne uprave županijama 1. siječnja ove godine, započeli su procesi digitalizacije kojima je krajnji cilj što efikasnija javna uprava. Na nacionalnoj razini, u tijeku je provođenje odgovarajućih zakonodavnih aktivnosti određenim Programom Vlade 2020.-2024. s ciljem učinkovite, transparentne i otporne države. Jedinice lokalne i regionalne samouprave nastavit će raditi na jačanju svojih kapaciteta kroz suradnju s Državnom školom za javnu upravu, čije je aktivnosti predstavio ravnatelj Škole Rudolf Vujević. Cilj je cjeloživotno obrazovanje službenika i uspostava sustava čiji će programi biti usklađeni s potrebama s terena i pojačati kapacitete javne uprave, istaknuo je Vujević.

Obuku je započelo 199 ročnika, od čega 173 ročnika i 26 ročnica na dragovoljnom vojnom osposobljavanju  -

U Bojni za temeljnu vojnu obuku, Središta za obuku pješaštva i oklopništva, Zapovjedništva za obuku i doktrinu «Fran Krsto Frankopan», Hrvatske kopnene vojske u Požegi u petak, 2. listopada 2020. godine započela je obuka 28. naraštaja ročnika na dragovoljnom vojnom osposobljavanju u OS RH.

U ovom naraštaju prihvaćeno je 199 ročnika, od čega 173 ročnika i 26 ročnica na dragovoljnom vojnom osposobljavanju.

Služenje je započelo prihvatom, potpisivanjem ugovora s MORH-om o dragovoljnom vojnom osposobljavanju. 

Ročnicima predstoji tjedan dana prilagodbe, te upoznavanja i savladavanja vojničkih sposobnosti i vještina predviđenih programom obuke i ocjenjivanja.    

Ročnici će na dragovoljnom vojnom osposobljavanju provesti osam tjedana u  Središtu za temeljnu obuku. Prva faza obuke u trajanju od dva tjedna provodi se u vojarni 123. brigade „Hrvatske vojske“ u Požegi, a druga faza obuke provodi se također u vojarni u Požegi, Logističkom vježbalištu „Glavica“ i na strelištu „Novo Selo“ u terenskim uvjetima u trajanju od pet tjedna, te treća faza obuke u trajanju od tjedan dana provodi se ponovo u vojarni 123. brigade „Hrvatske vojske“ u Požegi. 

Tijekom obuke ročni vojnici obučavaju se iz slijedećih programskih područja: rukovanje osobnim oružjem, kretanje, komuniciranje, zaštita, reakcije, vojna služba, tjelovježba i psihološka priprava ročnika.

Dragovoljni ročnik koji uspješno završi obuku stječe vojno-stručnu specijalnost (VSSp) streljačka, dužnost strijelac roda pješaštva te samim time ispunjava jedan od propisanih uvjeta za prijem u djelatnu vojnu službu.   

Prihvat ročnika odvijao se sukladno propisima epidemiološke službe. 

Završetak obuke i otpust ročnika na dragovoljnom vojnom osposobljavanju planiran je 26. studenog 2020. godine.

Od početka dragovoljnog vojnog osposobljavanja 2008. godine do 2020. godine oko 9.000 ročnika uspješno je završilo dragovoljno vojno osposobljavanje.