Prikazujem sadržaj po oznakama: ivo enjingi

VINCELOVO KOD UGLEDNOG VINARA IVANA ENJINGIJA NA VENJU - 

 VENJE – Nakon orezivanja loze kod uglednog vinara Ivana Enjingija na vinogradarskim položajima iznad Venja loza se zalijevala prestižnim vinima koja su dobila najlaskavije nagrade u Londonu, Parizu, Amstredamu i drugim europskim metropolama. Jedinstveni je to doživljaj koji mogu doživjeti samo gosti na proslavi vinogradarskog zaštitnika sv. Vinka, da u jednom danu mogu kušati toliko nagrađivanih vina, toliko vinskih uspješnica koje dolaze iz podruma Enjingi.

 Vincelovo na Venju dobar je početak vinogradarske godine koji si je zaželio sam Ivo Enjingi kiteći lozu najboljim kulenima i kobasicama, jer prošla godina nije bila najbolja za vinogradare.

– Dosta vinograda je stradalo jer je na tržištu zaštitnih sredstava događaju prijevare i prodaju neučinkovita sredstva pa je dosta vinograda stradalo zbog toga. To je još jedan od razloga zašto sam se ja odlučio za ekološku zaštitu i od toga neću odustati. Zašto davati velika novčana sredstva a prodaju nam neučinkovitu zaštitu. Upravo se spremam saditi noe vinograde, dodatnih 10 ha koje će biti isključivo ekološki uzgoj – istakao je Ivo Enjingi za vrijeme orezivanja u kojemu je imao pomoć iskusnog voćara, šljivara, župana Alojza Tomaševića. Možda mu se svidi pa i on postane vinogradar, našalio se Enjingi.

 Osim obveznog vincelovskog štapa sa slaninom i kobasicom koje si svatko sam od gostiju peče na vincelovskoj vatri, kod Enjingija je za večeru bilo nekoliko jela, ali sve od junećeg mesa Red Angusa, crvenog lanadskog goveda kojih nekoliko stotina komada ima u ekološkom uzgoju, ali kako kaže Enjingi najviše zbog krčenja šikara za nove vinograde, jer to govedo uspješno počisti i pojede sve raslinje, pa i ono u kojemu se i čovjek teško kreće.

Tekst: Vladimir Protić Foto: Vladimir Protić/Vanja Protić

NAJVEĆE MARTINJE TRADICIONALNO JE ONO U VENJU KOD ENJINGIJA  -

 VENJE – Da se slavonska tamburica i dalmatinska klapa mogu odlično sljubiti s vinima Ive Enjingija, dokazuje se to već godinama, na tradicionalno najvećim Martinjima u Požeštini, koja se održavaju u Venju, u srcu vinograda. – Uvijek je bilo loših i dobrih godina za nas vinogradare, no uvijek smo imali dobrih vina. Preživjet ćemo i ovu tešku godinu, a da bi i ovo manje vina što smo dobili bilo što kvalitetnije pozvali smo njegovo veličanstvo vinskog kardinala Vladu Bauera sa svojim ministrantima da nam u tome pomogne – pozvao je Ivo Enjingi na poznati veseli ceremonijal krštenja mošta. Ove godine biser kum vinu bio je Vlado Brnas poduzetnik iz Zagreba, vlasnik restorana Gladne oči s izvrsnim roštiljem.

Novom vinu nazdravili su i svi kumovi vinu prošlih godina koji tradicionalno dolaze za Martinje kod Enjingija, naravno s ove godine najviše nagrađenim vinom. To je kupaža bijelih vina Venje, berbe 2007. koje je u Nizozemskoj odnijelo prvu nagradu i proglašeno najboljim vinom među 12.000 uzoraka. Crno vino zweigelt ovog mjeseca je u New Yorku proglašeno vinom mjeseca.

Kod Enjingija na svim vinskim proslavama uvijek bude iznenađenja, a ove godine uz tamburaše TS Castrum iz Kaptola, sa dalmatinskim pjesmama nastupila je klapa Venje iz Šibenika. Uz tamburicu i dalmatinsku pjesmu najbolje se sljubljuje Venje, zaključili su to svi nazočni u dvorani, a posebno uz specijalitete od crvenog goveda Red Angusa koje nekoliko stotina uzgaja Enjingi na svojim pašnjacima. Među dvjestotinjak gostiju, prijatelja i poslovnih partnera, bio je i Davor Bobić, skladatelj Vinske simfonije Enjingi, koja je upravo noć prije promovirana u Osijeku i požeški župan Alojz Tomašević.

VENJE - Tradicionalno baš na dan sv. Vinka obilježava se Vicelovo u vinogradima Ive Enjingija, na lokaciji iznad Venja, gdje nastaju najpoznatija vina, i Decanteru poznate vinske kupaže crnih i bijelih vina pod nazivom Venje. Trsovi su se orezivali vješto škarama pravog majstora Ive Enjingija, ali ništa lošije i od njegovog učenika, Saše Ćasića, mladog pakračkog vinogradara, koji je proglašen za najboljeg mladog vinogradara Hrvatske. Krenuše oni tako u redu orezivati, i gdje bi im bio kraj da nisu naišli u redu na kulenove i kobasice. To je bio pravi znak da se stane, zareže kulen i kobasica, počasti sve prijatelje koji su došli blagosloviti vinograde, početi novu vinogradarsku godinu, zaželjeti dobar rod, grozdova velikih kao slavonski kulen, te zaliti trs starim vinom da u proljeće krene svojom punom snagom.

Dok su jedni na vatri pekli slaninu i kobasice, tradicionalno jelo Vincelova koje si gosti sami pripremaju na štapu, tamburaši Castruma zasvirali su najpoznatije slavonske. Kasnije na večeri gosti su imali prilike počastiti se specijalitetima od crvenog goveda Red Angus i biranim vinima, naravno Venje

PRVIM REZANJEM TRSA LOZE I ZALIJEVANJEM TRSA VINOM ZAŽELJELI USPJEŠNU VINOGRADARSKU GODINU -

KUTJEVO - Obilježavanje Vicelova i početak vinogradarske godine obavlja se najprije u vinogradima Kutjeva d.d., a tradicija je da se to obavi na lokalitetu Vile Vinkomir i vinogradima na blagim padinama iznad grada Kutjeva. Prvim rezanjem trsa loze i zalijevanjem trsa vinom uz blagoslov i najljepše želje za dobrom vinogradarskom godinom, od Vincelova kreću i prvi poslovi u vinogradu. - Već nekoliko godina nemamo normalnu vinogradarsku godinu, ili je previše sušna, ili je previše vlažna, a ova je posebno čudljiva i nepredvidljiva. Ove neobično visoke temperature za ovo doba godine izazivaju kod nas bojazan da sokovi u lozi ne krenu kolati, što je prerano, a kasniji hladni dani i mrazevi uništili bi lozu. Stoga očekujemo od ovog blagoslova da nam donese dobru vinogradarsku godinu - istakao je član Uprave Kutjeva d.d. Mladen Jitrak.

Blagoslov vinograda obavio je kutjevački župnik Marijan Đukić a prvo orezivanje trsa uz većinskog vlasnika Envera Moralića i župana požeško-slavonskog Alojza Tomaševića lozu je zarezala i Snježana Španjol, zamjenica ministra poljoprivrede. Za sve vinogradare ona je najavila skore natječaje za sredstva iz omotnice, koje će vinogradarima donijeti dodatna sredstva za poboljšanje marketinga i sredstva za nastup na novim tržištima zemalja Europske unije.

Kutjevo d.d. ponovno se pokazalo kao pravi domaćin, a uz birana vina s kojima su ove godine odnijeli na desetke domaćih i međunarodnih priznanja gostima je na raspolaganju bilo cijeli niz delicija. Uz već tradicionalni "vincelovski štap", slanina i domaća kobasica na štapu koju si je svatko sam pripremao, bilo je tu kobasica kuhanih u vinu, šarana pečenog na rašljama, pečene janjetine na ražnju, te svakako kuriozitet, pečeni vol na ražnju.

Svake godine kao zabavljači u Kutjevu gostuju zvijezde estrade, a ove godine ta čast je pripala Nedi Ukraden. Ona je nizom svojih starih pjesama mnoge odvela u njihovu mladost, a novim hitovima uz "viljamovku" i druge podigla cijeli šator na noge. Cijelu večer su se izmjenjivali i vrsni tamburaši, Bosutski bećari i domaći tamburaši Bisernice, pa je pjesme i plesa bilo za svakoga. Gotovo tisuću gostiju u velikom šatoru zabavljalo se i nazdravljalo novoj vinogradarskoj godini, a u ponoć veliki vatromet izmamio ih je u zaista neobičnu toplu noć.

TRADICIJA VINCELOVA KOD ENJINGIJA NIJE NIKADA PREKINUTA  -

VENJE – U vinogradima Ive Enjingija na lokaciji iznad Venja već tradicionalno Vincelovo se obilježava uvijek na dan sv. Vinka, a ta tradicija nije nikada prekidana. Smatrajući to posebnim danom u životu jednog vinogradara, danom kada je stvarno prvi puta u novoj godini vinogradar sa svojom obitelji i družinom pohodio vinograd i počeo prve radove u njemu. Danas je to samo svečano orezivanje pokojeg trsa, a nekada se taj dan napravilo i nešto posla, a onda se skromno proslavilo sa suhomesnatim proizvodima, a na vatri se pekla slanina i kobasica. Grlo se uvijek zalijevalo naravno vinom, a za dobru godinu zalio se i pokoji trs. Ta tradicija kod Enjingija je ostala ista, loza se ukrasi sa lijepim primjercima suhomesnatih proizvoda, a nakon orezivanja prvog reda loze, kad se dođe do kulena, za svakog se nareže po kriška. Zbog toga Ivi svi i nazdrave da mu grozdovi budu poput kulenova.

Na vincelovskoj vatri peku se kobasice i slanina, jedino kod Ive družina je nešto brojnija i na proslavi Vincelova nađe se i koja stotina duša. Ivino srce tada bude ispunjeno, a njegova velika ljubav tamburica tada dobiva glavno mjesto. Uvijek je volio tamburicu, uvijek je želio da ga ona uveseljava i bio je nesretan kada je skoro nestala iz života slavonskog. No ta njegova želja i htijenje urodila je plodom, tamburica je njegovim velikim zalaganjem vraćena u život svakog Slavonca, a samo na svečanoj večeri kod Enjingija nađe se uvijek nekoliko tamburaških sastava. Tako je i ove godine uz TS Castrum iz Kaptola, zapjevala Ana Baketarić, uz nju Marko iz Gazda, a gosti večeri bili su i TS Fijaker iz Osijeka. 

GRAĐANSKA INICIJATIVA KUZMICA ORGANIZIRALA PROSLAVU VISOKE OBLJETNICE -

KUZMICA – Iako ne po planu u obnovljenoj i uređenoj zgradi Munjare, kako su planirali članovi Građanske inicijative Kuzmica, organizirali su proslavu 100. Obljetnice puštanja u rad HE Kuzmica. Na vrijeme su inicirali uređenje zapuštenog i devastiranog objekta, napravili projekte, pribavili sponzore za sav potreban materijal i građevinske radove, a dio radova napravili bi svojim dobrovoljnim radom. No kako se približavao datum potrebnog uređenja za obilježavanje, grad Pleternica im nije dao odobrenje, čak što više objekt elektrane je ogradio visokom žičanom ogradom. No članovi Građanske inicijative Kuzmica, organizirali su obilježavanje ove visoke obljetnice koje u svom životu čovjek može doživjeti samo jedan put.

U svom programu „Stoljeće svijetla u Zlatnoj dolini“ na svečanoj akademiji u društvenom domu u Kuzmici upoznali su sve s dugom povijesti gradnje male hidroelektrane, tada 6. listopada 1912. g., prije sto godina šeste u Hrvatskoj, koja je za stanovnike Kuzmice i cijele Požeštine značila puno. O značaju elektrane i samoj obljetnici govorili su predsjednik Građanske inicijative mr. oec. Miro Rašić, zamjenik župana za društvene djelatnosti Ferdinand Troha, akademik Božo Udovičić a svoja sjećanja kao malog dječaka vezano uz Munjaru iznio je naš najpoznatiji vinar Ivo Enjingi. – Djed je sa kolima vozio trupce u pilanu na rezanje, a o Munjari koja proizvodi struju, svjetlo svi su pričali. Ja sam molio djeda da me poveze da vidim to čudo, čak sam i učiteljicu molio da izostanem jer to je sa konjskim kolima bio pothvat od cijelog dana. Sjećam se dolaska i moga čuđenja tim velikim strojevima i turbinom, a tro mi je ostalo u sjećanju do danas. Mislim da je pred svima nama zadatak da to obnovimo, jer nekada smo išli u korak s Europom i možemo se time podičiti pred Europom – rekao je Ivo Enjingi.

Među prvima smo radili hidroelektrane u Europi, još 28. kolovoza 1895., puštena je u pogon prva hrvatska hidroelektrana Jaruga, koja je druga najstarija hidroelektrana u svijetu i prva u Europi. Tada smo bili u vrhu, a svoju povijest ne smijemo zaboraviti istakao je akademik Udovičić, ovaj svijetli primjer Kuzmice.

Učenici iz župskog zbora Ptičice otpjevali su nekoliko pjesma, prikazan je i 15-minutni film o samo povijesti struje i elektrane Kuzmica, te povijest samog naselja Kuzmice i njenih povijesnih objekata koje treba obnoviti i prikazati javnosti, iskoristiti u turističke svrhe. Svi učesnici akademije obišli su sadašnje stanje HE Kuzmica i fotografirali se za povijest.