POŽEGA - Održana je 17. sjednica Gradskog vijeća grada Požege koja je umjesto najavljenih 7 imala 9 točaka dnevnog reda, na što su se žalili vijećnici oporbe jer su materijale za nove točke dnevnog reda dobili tek sat vremena prije sjednice.

Uslijedio je Aktualni sat koji i dalje traje pola sata, a dominirala su pitanja vijećnika oporbe koji su uvijek znatno aktivniji po postavljanju pitanja za gradonačelnika dr. sc. Željka Glavića.  Tako smo dobili 5 pitanja viječnika iz redova Kluba SDP-a, a postavljeno je pitanje reakcije gradonačelnika na optužbe u jednom mediju o zapošljavanju koja nisu u skladu, pitanje što se dešava s Dječjim odmaralištem u Baškoj, tko je sve kažnjen u predmetu zajedno s posrnulim gradonačelnikom Puljašićem i dali i grad Požega trpi kakve posljedice po toj presudi, kako su građani ocijenili prošlogodišnji Advent u Požegi, kada će krenuti kompletna obnova Županijske ulice koja je u jako lošem stanju puna rupa i zakrpa, te da li će djelatnici Dječjig vrtića Požega dobiti odštetu za elementarnu nepogodu koja im pripada po kolektivnom ugovoru ili će morati ići sa tužbama.

Na samom početku odlučivalo se o dodjeli javnih priznanja Grada Požege u 2023. godini. Već niz godina za te nagrade grada Požege dolazi sve manje prijedloga, a po odluci Povjerenstva o dodjeli nagrada grada Požege još manje predloženih kandidata bude izabrano za te nagrade. Zato ove godine nemamo nikoga za nagradu za životno djelo, nagradu počasnog građanina grada Požege, samo jednu Godišnju nagradu grada Požege, prije ih je bilo puno više, i može se dodijeliti više, kao i do pet Kolektivnih nagrada grada Požege. Tako je odmah uslijedila reakcija Kluba vijećnika SDP-a kako nije prošao njihov prijedlog za nagradu za životno djelo za predloženog koji to zaslužuje svojim radom kao liječnik i hrvatski branitelj, a da nisu dobili niti nikakvo obrazloženje zašti nije prošao njihov prijedlog. Gradsko vijeće je nakon toga jednoglasno izglasalo da se u povodu Dana Grada, 12. ožujka, na Svečanoj sjednici dodjeljuju javna priznanja Grada Požege, kako slijedi: Povelja humanosti dodjeljuje se Ivici Mađareviću, Godišnja nagrada dodjeljuje se Željki Peški, a Kolektivna nagrada ove godine će se dodijeliti OŠ Dobriša Cesarić i Ženskom košarkaškom klubu Plamen Požega.

Odlukom gradskog vijeća prihvaćen je prijedlog Odluke o prodaji nekretnina k.č.br. 467/10, u k.o. Požega, k.č.br. 460/1, u k.o. Požega, te stan u Zagrebu, Siget 14f, a većinom glasova izglasan je i Prijedlog Odluke o ukidanju statusa javnog dobra na k.č.br. 478, u k.o. Požega te Prijedlog Odluke o izmjenama Odluke o komunalnom redu.

Gradsko vijeće također je usvojilo Prijedlog Zaključka za razrješenje i imenovanje mrtvozornika za prigradska naselja Grada Požege kao i Izvješće o korištenju proračunske zalihe za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2022. godine. Oporbeni Prijedlog Izmjena i dopuna Poslovnika o radu Gradskog vijeća Grada Požege nije izglasan.

Na dnevnom redu našao se i Prijedlog Odluke o izmjeni Odluke o pristupanju lokalnoj akcijskoj grupi (LAG-u) Papuk-Krndija koji je većinom glasova usvojen kao i Suglasnost za zaduživanje Komunalaca Požega d.o.o. za nabavku novih vozila za prikupljanje otpada.

Ekspertni tim Prometni stručnjaci, sastavljen od istaknutih pojedinaca iz cestovnog prometa, proglasio je Peugeot 408 za Hrvatski automobil 2023. godine te najbolji izbor po kriteriju hrvatskog tržišta

Peugeot 408 je u tržišno najzanimljivijem C-segmentu ponudio optimalan spoj dizajna, funkcionalnosti, sigurnosti i ekologičnosti. Atraktivna izvedba, napredni pogoni, informacijska povezivost, funkcionalnost te povoljan omjer plaćenog i dobivenog čine ga najboljim novitetom na hrvatskom tržištu u 2023., izjavio je prof. dr. sc. Željko Marušić, voditelj Ekspertnog tima Prometni stručnjaci. Nagradu je primio Dragutin Gotal, direktor marke Peugeot.

Proglašeni su i najbolji automobili po kategorijama i posebnim disciplinama te zaslužni pojedinci iz branše, koji su osvojili Zlatne plakete 2023.

Mali automobil 2023. godine: Toyota Aygo X
Kompaktni automobil 2023. godine: Opel Astra
Poslovni automobil 2023. godine: Citroën C5 X
Obiteljski automobil 2023. godine: Dacia Jogger
Premium automobil 2023. godine: Mercedes-Benz GLC
SUV 2023. godine: Renault Austral
Crossover 2023. godine: Toyota Corolla Cross
Električni automobil 2023. godine: Hyundai IONIQ 5
Hibridni automobil 2023. godine: Toyota Prius
Najisplativiji automobil 2023. godine: Suzuki S-Cross
Najsigurniji automobil 2023. godine: Volvo XC60 Recharge

Zlatna plaketa za pouzdanost: Kia
Zlatna plaketa za rabljena vozila: AS Kramar
Zlatna plaketa za ekologiju: Datacol
Zlatna plaketa za servis: Auto kuća Karlo
Zlatna plaketa za odnose s javnošću: Marina Jelinek (Dacia i Renault)
Zlatna plaketa za sigurnost u prometu: Željko Kalečak (Vulkal)
Automobilski novinar 2023. godine: Ines Brežnjak (Net.hr)
Zlatna plaketa za životno djelo: Stjepan Will (Autowill)

Medijski pokrovitelj izbora: Autoportal.hr

U utorak, 28. veljače 2023. godine, u Globalnu riznicu sjemena u Norveškoj po prvi puta su pohranjene primke iz hrvatske Nacionalne banke biljnih gena. Riječ je o 153 primke iz skupine žitarica i kukuruza i 8 primki iz skupine povrća, čime je ukupno pohranjena 161 hrvatska primka te ispunjen jedan od ciljeva Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora do 2027.

Ova riznica sjemena u Svalbardu slovi kao najvažnija „banka“ na svijetu i smatra se „trezorom sudnjeg dana“, budući se u nju pohranjuje sjeme iz svih biljnih banaka gena, te služi kao „polica osiguranja“ za opskrbu hrane u svijetu u slučaju katastrofalnih događaja. Riznica posjeduje kapacitet pohrane 4,5 milijuna sorti usjeva i 2,5 milijarde sjemenki, nudeći mogućnosti budućim generacijama da prevladaju izazove klimatskih promjena i rasta stanovništva.  

Kao važan genetski materijal koji treba sačuvati odabrane su primke hrvatskih tradicijskih sorti koje su se kroz godine prilagodile klimatskih prilikama. Umnažanje sjemena započelo je u 2021. godini, za one primke za koje su se ispunili uvjeti da su već pohranjeni u sigurnosnoj kolekciji koja se nalazi u Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Prikupljeni materijal je bilo potrebno ispitati i morfološki opisati, te proizvesti dovoljnu količinu visokokvalitetnog sjemena za adekvatnu pohranu na dvije lokacije. Naime, Globalna riznica je druga sigurnosna rezerva – što znači da materijal koji se pohranjuje mora biti pohranjen u Nacionalnoj banci biljnih gena u osnovnoj i sigurnosnoj kolekciji, što zahtjeva nekoliko godina umnažanja.

U hrvatsku Nacionalnu banku biljnih gena pohranjeno je 106 primke industrijskog bilja, 207 primki krmnog bilja, 2666 primki ljekovitog i aromatičnog bilja, 332 primki povrća, 471 primka voća, 147 primki vinove loze i 610 primka žitarica.  Čuvanjem sjemena u bankama gena osigurana je dostupnost biološke raznolikosti poljoprivrednicima, oplemenjivačima i istraživačima, kao i korištenje budućim generacijama. Pohrana primki u Globalnoj riznici sjemena predstavlja završni čin u lancu očuvanja biljnih genetski izvora, a pruža sigurnost da neće doći do gubitka vrijednog genetskog materijala.

Nacionalna banka biljnih gena je sastavni dio Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u RH za razdoblje od 2021. do 2027. putem kojeg se provode aktivnosti vezane uz prikupljanje, opisivanje i očuvanje autohtonih i tradicijskih sorti, kako u kolekcijama koje se čuvaju u banci biljnih gena, ali i njihovim očuvanjem na poljoprivrednim gospodarstvima i u prirodnom staništu,  održivo korištenje te izgradnju ljudskih i institucionalnih kapaciteta za očuvanje biljnih genetskih izvora. U protekle dvije godine je za provedbu Programa utrošeno više od 3,1 milijun eura, a u 2023. osigurana su sredstva u iznosu 1,48 milijuna eura. 

OPATIJA - Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj “Klub članova Selo”, 28. veljače 2023., dodijelila je 70 povelja i posebnih priznanja, u sklopu nacionalne nagrade „Suncokret ruralnog turizma Hrvatske - Sunflower Award“, koja se održava već desetu godinu. Opatijski hotel Royal bio je domaćin događanja, a predsjednica Udruge, Dijana Katica, ovom je prigodom obilježila i 25. godišnjicu djelovanja Udruge. Ukupno je prijavljen 161 kandidat iz 18 hrvatskih županija, a po prvi put, pod pokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, pridružuje se i 16 prijavitelja iz Bosne i Hercegovine. Suorganizator događanja bila je Primorsko-goranska županija, budući da su prošle godine najveći broj nagrada osvojili kandidati iz ove županije. Do samoga kraja natjecanje je bilo vrlo neizvjesno između Zagrebačke županije, najmnogobrojnije po broju osvojenih priznanja (7) i Osječko-baranjske županije (6) no zbog većeg broja zlatnih priznanja i povelja, kao i šampionske titule Zlatni suncokret, koju je osvojila Općina Kneževi Vinogradi.

Priznanje Suncokret ruralnog turizma Hrvatske projekt je u sklopu kojeg se jednom godišnje ocjenjuju i predstavljaju tradicijski sadržaji, čuva izvornost te povezuju sudionici ruralnoga turizma, a dodjeljuje se u osam kategorija:  turistička seljačka gospodarstva, tradicijska domaćinstva, tradicijska gastronomija, vinski i craft turizam, aktivni turistički sadržaji u ruralnom  prostoru, ruralno turistički projekti, kao i oni koji imaju zaštićene i marketinške oznake. Uz jednu šampionsku nagradu dodijeljene su zlatne, srebrne i brončane povelje te posebna priznanja, podijeljena po kategorijama.

Predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Kluba članova „Selo“, Dijana Katica, koja već deset godina organizira najveću i najznačajniju manifestaciju u ruralnom turizmu, istaknula je: “Ponosna sam što od samih početaka i nastanka ruralnog turizma u našoj zemlji podupirem i savjetujem ljude, koji u ovaj segment turizma tek ulaze. Isto tako drago mi je što su naš rad prepoznali i u Bosni i Hercegovini te izrazili želju da i oni sudjeluju u izboru.”

Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj “Klub članova Selo” organizirala je više od 300 stručnih i edukacijskih seminara, više međunarodnih i nacionalnih konferencija i stručnih skupova te četiri međunarodna znanstveno-stručna kongresa o ruralnom turizmu. Članovi udruge isto tako vrlo često djeluju kao savjetnici turističkih destinacija na ruralnim područjima, s ciljem povećanja kvalitete proizvoda i usluga. 

Predstavljeno je i novo priznanje: Nagrada dr. sc. Eduard Kušen, za poseban doprinos razvoju i promociji ruralnog turizma. Naime, pokojni dr. sc. Kušen u velikoj je mjeri pridonio promicanju znanja i istraživanja značajnih za razvoj ruralnog turizma. Nagrada će se dodjeljivati jednom godišnje osobama, udrugama, OPG-ima, pružateljima usluga, turističkim zajednicama i ostalim institucijama, koje su u svom radu uložile izvanredne napore i trud, dale značajan doprinos, ostvarile postignuća u razvoju i promociji ruralnog turizma te unapređenju ruralnih područja Republike Hrvatske.

Dodjelu nagrada Suncokret ruralnog turizma Hrvatske podržali su: Hrvatska turistička zajednica, Središnji ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Turistička zajednica Primorsko-goranske županije, Turistička zajednica grada Opatije, kao i Ministarstvo poljoprivrede te Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te Ministarstva turizma i sporta. Sljedeća dodjela nagrada Suncokret planirana je za kraj godine u Osječko-baranjskoj županiji.

Nagradu "Suncokret" u Požeško-slavonskoj županiji dobili su:
Srebrna povelja
u kategoriji „CRAFT TURIZAM“
PIVOVARA SLAVONICA - PAKRAC

Srebrna povelja
u kategoriji „AKTIVNI TURISTIČKI SADRŽAJI U RURALNOM PROSTORU“
PUSTOLOVNA AGENCIJA THRILLSEEKER CROATIA - KAPTOL

Brončana povelja
u kategoriji „PROJEKTI/NOSITELJI ZAŠTIĆENIH I MARKETINŠKIH OZNAKA“
OPG ANTONIJA ZELENIKA -  VELIKA

Posebno priznanje za tradicionalnu proizvodnju i preradu raznovrsnog voća
u kategoriji „TURISTIČKA SELJAČKA GOSPODARSTVA“
OPG LJUBICA VIDO Turističko seljačko domaćinstvo Baka Ljuba

Posebno priznanje za tradicijsku proizvodnju voćnih rakija iz vlastite sirovine
u kategoriji „CRAFT TURIZAM“
DESTILERIJA ŠIMIĆ - POŽEGA

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava  -

U utorak 28. veljače 2023., policijskim službenicima je prijavio 46-godišnjak da mu je u razdoblju 27./28. veljače 2023. u mjestu Doljanci, nepoznati počinitelj (ili više njih) iz dvorišta otuđio akumulatore.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

Protiv 22-godišnjaka slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga  -

U utorak 28. veljače 2023. oko 22.20 sati u Lipiku u Ulici Matije Gupca, policijski službenici su prilikom nadzora prometa zaustavili osobni automobil marke „Opel“, kutinskih registarskih oznaka, kojim je upravljala 30-godišnjakinja, dok se u vozilu nalazio 22-godišnji putnik koji je policijskim službenicima dragovoljno predao manju količinu marihuane.

Protiv 22-godišnjaka slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga.

On je uhićen i smješten u posebnu prostoriju policije te će biti priveden na Prekršajni odjel Općinskog suda -

U utorak 28. veljače 2023. oko 22.20 sati u Pakracu u Ulici Šeovački put, policijski službenici su prilikom nadzora prometa zaustavili osobni automobil marke „Renault“, daruvarskih registarskih oznaka, kojim je prije stjecanja prava na upravljanje i pod utjecajem alkohola od 1,63 promila upravljao 45-godišnjak.

Uhićen je i smješten u posebnu prostoriju policije te će biti priveden na Prekršajni odjel Općinskog suda u Bjelovaru, a protiv njega slijedi i optužni prijedlog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodila se prometna nesreća s materijalnom štetom -

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodila se prometna nesreća s materijalnom štetom u mjestu Kula.

KUTJEVO - Održana je početna konferencija projekta "Zaželi - za bolje sutra II" (UP.02.1.1.16.0204) Poziva Zaželi faza III. grada Kutjeva u Kino dvorani u Kutjevu. Cilj projekta Zaželi – za bolje sutra je osnažiti i unaprijediti radni potencijal teže zapošljivih žena pripadnica ranjivih skupina, zapošljavanjem u lokalnoj zajednici čime će se smanjiti posljedice njihove nezaposlenosti i rizik od siromaštva a ujedno povećati razina kvalitete života te socijalna uključenost krajnjih korisnika.

Grad Kutjevo je nositelj projekta, a partneri na projektu su Hrvatski zavod za zapošljavanje područni ured Požega i Hrvatski zavod za socijalnu skrb Požega.

Ukupna vrijednost projekta i iznos bespovratnih sredstava su 143.577,87 eura – 1.081.787,50 KN  uz (85% iz Europskog socijalnog fonda, 15% i Državnog proračuna RH).  Razdoblje provedbe projekta: 8 mjeseci.

Ovaj projekt će osnažiti i unaprijediti radni potencijal 22 nezaposlene žene s najviše završenim srednjoškolskim obrazovanjem koje su prijavljene u evidenciju nezaposlenih HZZ-a s područja Grada Kutjeva. Žene će biti zaposlene 6 mjeseci kako bi pružale uslugu pomoći i podrške za minimalno 132 krajnja korisnika u nepovoljnom položaju čime ublažavaju socijalnu isključenost i povećavaju razinu kvalitete života krajnjih korisnika.

Uz projektni tim projekta, voditeljicu projekta Anamariju Ketović, koordinatorice aktivnosti i nabave Angelu Jozić i Nikolinu Miketa, na konferenciji su sudjelovali gradonačelnik grada Kutjeva gosp. Josip Budimir, partneri projekta Zaželi ispred Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, područnog ureda Požega gđa. Martina Keller i Hrvatskoga zavoda za socijalni rad, područnog ureda Požega gđa Josipa Kolić, zaposlene žene u projektu te mediji.

Konferenciju je vodila voditeljica projekta Anamarija Ketović : ,,Ovaj projekt pridonosi višestrukim ciljevima Europskog socijalnog fonda a to su zapošljavanje pripadnica ciljane skupine nezaposlenih žena s nižom i srednjom razinom obrazovanja, koje kontinuirano nailaze na niz poteškoća na tržištu rada, te ujedno socijalnom uključivanju krajnjih korisnika – starijih i nemoćnih osoba.

Geronto domaćicama zaposlenim kroz ovaj projekt obratio se gradonačelnik Kutjeva Josip Budimir, koji je istakao da je ovo vrlo vrijedan projekt koji pomaže njima kao nezaposlenima, a još više onim starijim stanovnicima kojima će upravo one pomoći u svladavanju životnih problema i podići njihov standard življenja. Projekt je bitan i za sam grad jer uključuje zapošljavanje, socijalno uključivanje, obrazovanje i dobro upravljanje. Ovaj projekt je sada nešto kraći, ali već za slijedeći iz Programa Zaželi najavljuje se u trogodišnjem trajanju što će svakako značiti ženama koje se zaposle, a još više korisnicima koji će imati dugotrajniju brigu i skrb.

Gong je u Europskom parlamentu upozorio kako je Hrvatska jedinstvena u Europi po golemom broju tužbi protiv novinarki i medija koje podižu suci. Kako bi se prevenirale tužbe protiv novinarki i izdavača, nužno je javno objavljivanje imena tužitelja i sadržaja tužbi. Izdavači se moraju obvezati plaćati tužbe podignute protiv njihovih novinara, naglasile smo na događaju kojem je prisustvovala predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola, ali i brojni europski zastupnici i zastupnice.

SLAPP tužbe (strateške tužbe protiv javne participacije) sve su veći problem diljem Europe, a Hrvatska je s više od 900 aktualnih tužbi predvodnica trenda. 

“Niska politička kultura, kao i nastojanje moćnika da kontroliraju javni diskurs, dovodi do toga da predstavnici zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti smatraju da ih se u obnašanju dužnosti ne smije propitivati, a kamoli kritizirati i komentirati. Često ne shvaćaju da su granice dopuštene kritike mnogo šire kada je riječ o obavljanju takvih dužnosti. A ako pokušate progovoriti, budite spremni da vas uskoro očekuje poziv na sud“, pojasnila je Sanja Pavić, Gongova pravnica.

Udruženja protiv SLAPP tužbi u Europi prošle godine proglasilo je predsjednika Županijskog suda u Osijeku Zvonka Vrbana najvećim pravosudnim zlostavljačem u Europi, i to zbog serije tužbi protiv portala Telegram, novinara i urednika, teških oko 100.000 eura. 

“Hrvatska je specifična po tome što veliki dio SLAPP-ova iniciraju suci, a pritom si međusobno dosuđuju previsoke odštete koje nisu razmjerne učinjenoj povredi. O tome je još ranije odlučivao i Europski sud za ljudska prava u slučaju Narodnog lista, protiv koje je niz sudaca podnio tužbe i tražio enormne iznose za naknadu štete”, kaže Pavić i upozorava kako je praksa nakon tog slučaja promijenjena te da su suci odustali od golemih novčanih potraživanja. 

Praksa je nakon toga promijenjena, te suci sada dosuđuju manje iznose, od 10 do 20.000 kuna. Ipak, u slučaju Davorke Blažević, novinarke Trisa koju je tužila nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Senka Klarić Baranović, zbog općepoznatih činjenica navedenih u kolumni “Portret tjedna”, taj je iznos bio mnogo veći, preko 40.000 kuna. Zbog toga je Hrvatsko novinarsko društvo pokrenulo akciju prikupljanja novca za novinarku, a najavili su i objavu liste sudaca koji iniciraju SLAPP tužbe.

“Iz prve ruke sam vidjela kakav utjecaj SLAPP-ovi imaju na ljude. Jedan od najpoznatijih SLAPP-ova u Hrvatskoj su postupci koje je HRT pokrenuo protiv Hrvoja Zovka. Postupci su trajali više od četiri godine i sve je završilo u korist Zovka, no tu se radilo u zlostavljanju njega kao osobe, u najužem smislu. Nadam se da su države članice postale svjesne ovog problema, i da ćemo shvatiti da SLAPP-ovi ne utječu samo na novinare, već i na demokratske vrijednosti Europske unije. Jedan od najvažnijih elemenata - preduvjet borbe protiv SLAPP-ova je edukacija", naglasila je Vanja Jurić, članica stručne skupine Europske komisije za SLAPP tužbe i članica Gonga, ali i odvjetnica brojnih novinara i novinarki žrtava SLAPP-ova.

Jurić ističe kako su sloboda govora i medijske slobode komplicirano pravno područje, gdje treba dobro poznavati  ne samo domaće zakonodavstvo, već i praksu Europskog suda za ljudska prava. - Unatoč zakonima koje imamo, u praksi Hrvatska i dalje ima velikih problema s primjenom temeljnih standarda slobode izražavanja - dodala je Jurić.  

Takve tužbe prepoznate su kao široko korišteno sredstvo ušutkavanja kritičkih glasova u javnom prostoru, a pokreću ih moćni akteri (npr. privatne tužbe dužnosnika i sudaca) kako bi se zastrašilo i ušutkalo one koji govore u javnom interesu: novinarke, mediji, aktivistkinje.

Prema anketi koju je Hrvatsko novinarsko društvo provelo 2022. godine, u Hrvatskoj je aktivna najmanje 951 tužba protiv medija i novinara, od kojih tužitelji potražuju gotovo 77,4 milijuna kuna. Osim SLAPP-ova, Gong je i ranije upozoravao na pritiske u redakcijama, cenzuru i autocenzuru od strane oglašivača i političara, kao i utjecaj državnog oglašavanja na sadržaj medija.

Konferencija u Europskom parlamentu održana je u sklopu projekta Pioneering Anti-SLAPP Training for Freedom of Expression (PATFox), kojemu je cilj ukazati na probleme SLAPP-ova u Europi i podučiti pravnice kako se nositi s takvim tužbama.

Mnogi automobili započinju svoj život u jednoj državi, a zatim se u nekom trenutku presele u
drugu. To posebno vrijedi za automobile iz zapadne Europe koji čine veliki dio tržišta rabljenih
automobila u istočnoj Europi. Iako Njemačka izvozi najviše polovnih automobila na kontinentu,
specifična situacija razlikuje se u različitim dijelovima Europe.
Istraživanje tvrtke carVertical koja se bavi podatcima iz automobilske industrije otkriva iz kojih
zemalja automobili dolaze u Hrvatsku. Tvrtka se bavi rizicima koje predstavljaju uvezena vozila.

Njemački automobili slove kao dobro održavani

40 % rabljenih automobila u Hrvatskoj dolazi iz Njemačke, koja ima najveći udio u tržištu, a
slijede ju Francuska (14,7 %), Italija (13,5 %), Belgija (10,8 %) i Austrija (5,3 %). Ovi su podatci
dobiveni analizom više od milijun izvješća o povijesti automobila. Napominjemo da ovo možda
ne odražava stvarnu registriranu statistiku u Hrvatskoj.
„Kupci rabljenih automobila traže automobile iz Njemačke jer vjeruju da njemački vozački vode
računa o svojim automobilima bolje od drugih. Ljudi misle da vozači najvećeg tržišta rabljenih

automobila ne propuštaju termine servisa, kvalitetno popravljaju vozila i kupuju automobile s
boljom opremom”, kaže Matas Buzelis, voditelj komunikacija u carVerticalu.
Stanje vozila i uobičajeni problemi uvelike ovisi o regiji iz koje automobil dolazi. Vozila iz
nordijskih zemalja kao što je Švedska obično imaju više korozije zbog snijega, soli i niskih
temperatura.
U isto vrijeme, automobili iz Italije možda nemaju korozije, ali boja mnogih rabljenih vozila iz
Italije može izblijediti zbog intenzivne sunčeve svjetlosti. Općenito, nagle temperaturne
promjene nikada nisu dobre za automobil. To objašnjava zašto Hrvati vole njemačke aute.
Njemačka ima vlagu klimu i dobre ceste, što smanjuje rizik od korozije, blijeđenja boje i
problema s ovjesom.

Prekogranične transakcije s automobilima su rizičnije

Kada se automobili kreću iz jedne zemlje u drugu teško je pratiti njihovu povijest. Većina
zemalja ne dijeli podatke o vozilima, što znači da automobil može pretrpjeti ozbiljnu štetu u
Njemačkoj ili Italiji, a zatim ponovno zasjati u Hrvatskoj.
Prema carVerticalovom indeksu transparentnosti tržišta, 56,4 % svih automobila provjerenih na
ovoj platformi u Hrvatskoj bilo je oštećeno u prošlosti, a njih 10,3 % imalo je vraćenu
kilometražu.
Ove statistike dokazuju da je tržište rabljenih automobila u Hrvatskoj daleko od transparentnog i
kupci bi trebali biti svjesni uobičajenih prevara.

POŽEGA - U Velikoj vijećnici Županije, a u prigodi Međunarodnog Dana civilne zaštite i Dana civilne zaštite u Republici Hrvatskoj, održana je radna i svečana sjednica Županijskog Stožera civilne zaštite Požeško-slavonske županije koju je, pozdravivši sve prisutne, otvorio zamjenik županice i načelnik Županijskog stožera civilne zaštite PSŽ Ferdinand Troha.

  - Sve vas srdačno pozdravljam i zahvaljujem na dolasku na ovu našu sjednicu čiji dnevni red obuhvaća ukupno sedam točaka koje su uobičajene za ovaj dio godine. Pred nama je Međunarodni Dan civilne zaštite te je ovo uistinu prilika da se zahvalimo i odamo priznanje svim sastavnicama civilne zaštite koje nas redovito štite od ugroza kojih zaista ima puno - uvodno je rekao načelnik Stožera Ferdinand Troha.

Radnoj sjednici prisustvovali su članovi stožera, predstavnici policije, zdravstvene zaštite, službe za civilnu zaštitu, a ovom prigodom voditelj Službe civilne zaštite Požega Slavko Marinac putem kratke prezentacije prisutnima je prikazao što je učinjeno u proteklom razdoblju, koliko je sami sustav bio opterećen, kako je reagirao te što je ponudio građanima kao pomoć u određenim nedaćama i katastrofama.

  - Od 2005. do kraja 2022. godine kroz naš Centar zaprimljeno je gotovo 34 milijuna poziva, dakle od godine kada je u RH implementiran žurni broj 112. U 2022. godini ostvarili smo nešto više od 1,8 milijuna poziva, a posebno bih istaknuo da smo zabilježili svega 0,3 posto zlonamjernih poziva što je izvrstan rezultat, jer to znači da su naši građani prepoznali da navedeni broj ne treba zlorabiti nego da se zove isključivo kada imamo nekakav problem - rekao je voditelj Marinac.

  - Kroz Županijski centar 112 implementiran je i žurni broj 193 što znači da smo mi zapravo i Županijski vatrogasno operativni centar u kojemu imamo dva djelatnika u smjeni na 24 sata. Što se tiče funkcije Vatrogasnog operativnog centra u okviru Županijskog centra 112, na našem području imamo 57 vatrogasnih postrojbi od čega su dvije javne, deset ih je središnjih u općinama i gradovima, 44 lokalno, te jedno Vatrogasno društvo u gospodarstvu. U svojoj statistici 2022. godine zabilježili smo 1569 vatrogasnih događaja od čega je 148 požara objekata te 169 na otvorenome - istaknuo je ovom prigodom voditelj Službe civilne zaštite Požega.

Na radnoj sjednici Stožera između ostaloga bilo je govora i o ulozi civilne zaštite u današnje vrijeme, jer sigurnost građana i društva u cjelini postaje jedno od najvažnijih pitanja današnjice, kao i upoznavanje s aktualnim događajima u prošloj godini. S obzirom da u ovo vrijeme Vlada RH donosi odluku o programu aktivnosti za pripremu požarne sezone, Vatrogasna zajednica PSŽ i njen zapovjednik upoznali su Stožer sa planiranim zadaćama i obvezama svih subjekata za ovu požarnu sezonu.