KUTJEVO - Održana je početna konferencija projekta "Zaželi - za bolje sutra II" (UP.02.1.1.16.0204) Poziva Zaželi faza III. grada Kutjeva u Kino dvorani u Kutjevu. Cilj projekta Zaželi – za bolje sutra je osnažiti i unaprijediti radni potencijal teže zapošljivih žena pripadnica ranjivih skupina, zapošljavanjem u lokalnoj zajednici čime će se smanjiti posljedice njihove nezaposlenosti i rizik od siromaštva a ujedno povećati razina kvalitete života te socijalna uključenost krajnjih korisnika.

Grad Kutjevo je nositelj projekta, a partneri na projektu su Hrvatski zavod za zapošljavanje područni ured Požega i Hrvatski zavod za socijalnu skrb Požega.

Ukupna vrijednost projekta i iznos bespovratnih sredstava su 143.577,87 eura – 1.081.787,50 KN  uz (85% iz Europskog socijalnog fonda, 15% i Državnog proračuna RH).  Razdoblje provedbe projekta: 8 mjeseci.

Ovaj projekt će osnažiti i unaprijediti radni potencijal 22 nezaposlene žene s najviše završenim srednjoškolskim obrazovanjem koje su prijavljene u evidenciju nezaposlenih HZZ-a s područja Grada Kutjeva. Žene će biti zaposlene 6 mjeseci kako bi pružale uslugu pomoći i podrške za minimalno 132 krajnja korisnika u nepovoljnom položaju čime ublažavaju socijalnu isključenost i povećavaju razinu kvalitete života krajnjih korisnika.

Uz projektni tim projekta, voditeljicu projekta Anamariju Ketović, koordinatorice aktivnosti i nabave Angelu Jozić i Nikolinu Miketa, na konferenciji su sudjelovali gradonačelnik grada Kutjeva gosp. Josip Budimir, partneri projekta Zaželi ispred Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, područnog ureda Požega gđa. Martina Keller i Hrvatskoga zavoda za socijalni rad, područnog ureda Požega gđa Josipa Kolić, zaposlene žene u projektu te mediji.

Konferenciju je vodila voditeljica projekta Anamarija Ketović : ,,Ovaj projekt pridonosi višestrukim ciljevima Europskog socijalnog fonda a to su zapošljavanje pripadnica ciljane skupine nezaposlenih žena s nižom i srednjom razinom obrazovanja, koje kontinuirano nailaze na niz poteškoća na tržištu rada, te ujedno socijalnom uključivanju krajnjih korisnika – starijih i nemoćnih osoba.

Geronto domaćicama zaposlenim kroz ovaj projekt obratio se gradonačelnik Kutjeva Josip Budimir, koji je istakao da je ovo vrlo vrijedan projekt koji pomaže njima kao nezaposlenima, a još više onim starijim stanovnicima kojima će upravo one pomoći u svladavanju životnih problema i podići njihov standard življenja. Projekt je bitan i za sam grad jer uključuje zapošljavanje, socijalno uključivanje, obrazovanje i dobro upravljanje. Ovaj projekt je sada nešto kraći, ali već za slijedeći iz Programa Zaželi najavljuje se u trogodišnjem trajanju što će svakako značiti ženama koje se zaposle, a još više korisnicima koji će imati dugotrajniju brigu i skrb.

Gong je u Europskom parlamentu upozorio kako je Hrvatska jedinstvena u Europi po golemom broju tužbi protiv novinarki i medija koje podižu suci. Kako bi se prevenirale tužbe protiv novinarki i izdavača, nužno je javno objavljivanje imena tužitelja i sadržaja tužbi. Izdavači se moraju obvezati plaćati tužbe podignute protiv njihovih novinara, naglasile smo na događaju kojem je prisustvovala predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola, ali i brojni europski zastupnici i zastupnice.

SLAPP tužbe (strateške tužbe protiv javne participacije) sve su veći problem diljem Europe, a Hrvatska je s više od 900 aktualnih tužbi predvodnica trenda. 

“Niska politička kultura, kao i nastojanje moćnika da kontroliraju javni diskurs, dovodi do toga da predstavnici zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti smatraju da ih se u obnašanju dužnosti ne smije propitivati, a kamoli kritizirati i komentirati. Često ne shvaćaju da su granice dopuštene kritike mnogo šire kada je riječ o obavljanju takvih dužnosti. A ako pokušate progovoriti, budite spremni da vas uskoro očekuje poziv na sud“, pojasnila je Sanja Pavić, Gongova pravnica.

Udruženja protiv SLAPP tužbi u Europi prošle godine proglasilo je predsjednika Županijskog suda u Osijeku Zvonka Vrbana najvećim pravosudnim zlostavljačem u Europi, i to zbog serije tužbi protiv portala Telegram, novinara i urednika, teških oko 100.000 eura. 

“Hrvatska je specifična po tome što veliki dio SLAPP-ova iniciraju suci, a pritom si međusobno dosuđuju previsoke odštete koje nisu razmjerne učinjenoj povredi. O tome je još ranije odlučivao i Europski sud za ljudska prava u slučaju Narodnog lista, protiv koje je niz sudaca podnio tužbe i tražio enormne iznose za naknadu štete”, kaže Pavić i upozorava kako je praksa nakon tog slučaja promijenjena te da su suci odustali od golemih novčanih potraživanja. 

Praksa je nakon toga promijenjena, te suci sada dosuđuju manje iznose, od 10 do 20.000 kuna. Ipak, u slučaju Davorke Blažević, novinarke Trisa koju je tužila nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Senka Klarić Baranović, zbog općepoznatih činjenica navedenih u kolumni “Portret tjedna”, taj je iznos bio mnogo veći, preko 40.000 kuna. Zbog toga je Hrvatsko novinarsko društvo pokrenulo akciju prikupljanja novca za novinarku, a najavili su i objavu liste sudaca koji iniciraju SLAPP tužbe.

“Iz prve ruke sam vidjela kakav utjecaj SLAPP-ovi imaju na ljude. Jedan od najpoznatijih SLAPP-ova u Hrvatskoj su postupci koje je HRT pokrenuo protiv Hrvoja Zovka. Postupci su trajali više od četiri godine i sve je završilo u korist Zovka, no tu se radilo u zlostavljanju njega kao osobe, u najužem smislu. Nadam se da su države članice postale svjesne ovog problema, i da ćemo shvatiti da SLAPP-ovi ne utječu samo na novinare, već i na demokratske vrijednosti Europske unije. Jedan od najvažnijih elemenata - preduvjet borbe protiv SLAPP-ova je edukacija", naglasila je Vanja Jurić, članica stručne skupine Europske komisije za SLAPP tužbe i članica Gonga, ali i odvjetnica brojnih novinara i novinarki žrtava SLAPP-ova.

Jurić ističe kako su sloboda govora i medijske slobode komplicirano pravno područje, gdje treba dobro poznavati  ne samo domaće zakonodavstvo, već i praksu Europskog suda za ljudska prava. - Unatoč zakonima koje imamo, u praksi Hrvatska i dalje ima velikih problema s primjenom temeljnih standarda slobode izražavanja - dodala je Jurić.  

Takve tužbe prepoznate su kao široko korišteno sredstvo ušutkavanja kritičkih glasova u javnom prostoru, a pokreću ih moćni akteri (npr. privatne tužbe dužnosnika i sudaca) kako bi se zastrašilo i ušutkalo one koji govore u javnom interesu: novinarke, mediji, aktivistkinje.

Prema anketi koju je Hrvatsko novinarsko društvo provelo 2022. godine, u Hrvatskoj je aktivna najmanje 951 tužba protiv medija i novinara, od kojih tužitelji potražuju gotovo 77,4 milijuna kuna. Osim SLAPP-ova, Gong je i ranije upozoravao na pritiske u redakcijama, cenzuru i autocenzuru od strane oglašivača i političara, kao i utjecaj državnog oglašavanja na sadržaj medija.

Konferencija u Europskom parlamentu održana je u sklopu projekta Pioneering Anti-SLAPP Training for Freedom of Expression (PATFox), kojemu je cilj ukazati na probleme SLAPP-ova u Europi i podučiti pravnice kako se nositi s takvim tužbama.

Mnogi automobili započinju svoj život u jednoj državi, a zatim se u nekom trenutku presele u
drugu. To posebno vrijedi za automobile iz zapadne Europe koji čine veliki dio tržišta rabljenih
automobila u istočnoj Europi. Iako Njemačka izvozi najviše polovnih automobila na kontinentu,
specifična situacija razlikuje se u različitim dijelovima Europe.
Istraživanje tvrtke carVertical koja se bavi podatcima iz automobilske industrije otkriva iz kojih
zemalja automobili dolaze u Hrvatsku. Tvrtka se bavi rizicima koje predstavljaju uvezena vozila.

Njemački automobili slove kao dobro održavani

40 % rabljenih automobila u Hrvatskoj dolazi iz Njemačke, koja ima najveći udio u tržištu, a
slijede ju Francuska (14,7 %), Italija (13,5 %), Belgija (10,8 %) i Austrija (5,3 %). Ovi su podatci
dobiveni analizom više od milijun izvješća o povijesti automobila. Napominjemo da ovo možda
ne odražava stvarnu registriranu statistiku u Hrvatskoj.
„Kupci rabljenih automobila traže automobile iz Njemačke jer vjeruju da njemački vozački vode
računa o svojim automobilima bolje od drugih. Ljudi misle da vozači najvećeg tržišta rabljenih

automobila ne propuštaju termine servisa, kvalitetno popravljaju vozila i kupuju automobile s
boljom opremom”, kaže Matas Buzelis, voditelj komunikacija u carVerticalu.
Stanje vozila i uobičajeni problemi uvelike ovisi o regiji iz koje automobil dolazi. Vozila iz
nordijskih zemalja kao što je Švedska obično imaju više korozije zbog snijega, soli i niskih
temperatura.
U isto vrijeme, automobili iz Italije možda nemaju korozije, ali boja mnogih rabljenih vozila iz
Italije može izblijediti zbog intenzivne sunčeve svjetlosti. Općenito, nagle temperaturne
promjene nikada nisu dobre za automobil. To objašnjava zašto Hrvati vole njemačke aute.
Njemačka ima vlagu klimu i dobre ceste, što smanjuje rizik od korozije, blijeđenja boje i
problema s ovjesom.

Prekogranične transakcije s automobilima su rizičnije

Kada se automobili kreću iz jedne zemlje u drugu teško je pratiti njihovu povijest. Većina
zemalja ne dijeli podatke o vozilima, što znači da automobil može pretrpjeti ozbiljnu štetu u
Njemačkoj ili Italiji, a zatim ponovno zasjati u Hrvatskoj.
Prema carVerticalovom indeksu transparentnosti tržišta, 56,4 % svih automobila provjerenih na
ovoj platformi u Hrvatskoj bilo je oštećeno u prošlosti, a njih 10,3 % imalo je vraćenu
kilometražu.
Ove statistike dokazuju da je tržište rabljenih automobila u Hrvatskoj daleko od transparentnog i
kupci bi trebali biti svjesni uobičajenih prevara.

POŽEGA - U Velikoj vijećnici Županije, a u prigodi Međunarodnog Dana civilne zaštite i Dana civilne zaštite u Republici Hrvatskoj, održana je radna i svečana sjednica Županijskog Stožera civilne zaštite Požeško-slavonske županije koju je, pozdravivši sve prisutne, otvorio zamjenik županice i načelnik Županijskog stožera civilne zaštite PSŽ Ferdinand Troha.

  - Sve vas srdačno pozdravljam i zahvaljujem na dolasku na ovu našu sjednicu čiji dnevni red obuhvaća ukupno sedam točaka koje su uobičajene za ovaj dio godine. Pred nama je Međunarodni Dan civilne zaštite te je ovo uistinu prilika da se zahvalimo i odamo priznanje svim sastavnicama civilne zaštite koje nas redovito štite od ugroza kojih zaista ima puno - uvodno je rekao načelnik Stožera Ferdinand Troha.

Radnoj sjednici prisustvovali su članovi stožera, predstavnici policije, zdravstvene zaštite, službe za civilnu zaštitu, a ovom prigodom voditelj Službe civilne zaštite Požega Slavko Marinac putem kratke prezentacije prisutnima je prikazao što je učinjeno u proteklom razdoblju, koliko je sami sustav bio opterećen, kako je reagirao te što je ponudio građanima kao pomoć u određenim nedaćama i katastrofama.

  - Od 2005. do kraja 2022. godine kroz naš Centar zaprimljeno je gotovo 34 milijuna poziva, dakle od godine kada je u RH implementiran žurni broj 112. U 2022. godini ostvarili smo nešto više od 1,8 milijuna poziva, a posebno bih istaknuo da smo zabilježili svega 0,3 posto zlonamjernih poziva što je izvrstan rezultat, jer to znači da su naši građani prepoznali da navedeni broj ne treba zlorabiti nego da se zove isključivo kada imamo nekakav problem - rekao je voditelj Marinac.

  - Kroz Županijski centar 112 implementiran je i žurni broj 193 što znači da smo mi zapravo i Županijski vatrogasno operativni centar u kojemu imamo dva djelatnika u smjeni na 24 sata. Što se tiče funkcije Vatrogasnog operativnog centra u okviru Županijskog centra 112, na našem području imamo 57 vatrogasnih postrojbi od čega su dvije javne, deset ih je središnjih u općinama i gradovima, 44 lokalno, te jedno Vatrogasno društvo u gospodarstvu. U svojoj statistici 2022. godine zabilježili smo 1569 vatrogasnih događaja od čega je 148 požara objekata te 169 na otvorenome - istaknuo je ovom prigodom voditelj Službe civilne zaštite Požega.

Na radnoj sjednici Stožera između ostaloga bilo je govora i o ulozi civilne zaštite u današnje vrijeme, jer sigurnost građana i društva u cjelini postaje jedno od najvažnijih pitanja današnjice, kao i upoznavanje s aktualnim događajima u prošloj godini. S obzirom da u ovo vrijeme Vlada RH donosi odluku o programu aktivnosti za pripremu požarne sezone, Vatrogasna zajednica PSŽ i njen zapovjednik upoznali su Stožer sa planiranim zadaćama i obvezama svih subjekata za ovu požarnu sezonu.

Prijatelji životinja pisali lokalnim zajednicama da obilježe današnji datum provedbom zakona: Propisati obaveznu kastraciju, financirati kastracije, poticati građane na kastraciju životinja  -

Danas se obilježava Svjetski dan kastracije pasa i mačaka. Udruga Prijatelji životinja poziva sve da odvedu na kastraciju životinje o kojima skrbe s obzirom na to da je neželjeno razmnožavanje pasa i mačaka glavni uzrok napuštanja životinja: „Odbačene životinje završavaju u krcatim skloništima ili pate ostavljene bolesne, gladne, žedne, otrovane, ugušene, utopljene, ranjene, pregažene… Tijekom sedam godina samo jedna ženka psa i njezino potomstvo mogu donijeti na svijet 67 000 štenaca, a samo jedna mačka i njezino potomstvo mogu donijeti na svijet čak 420 000 mačića. To uzrokuje patnju životinjama i stvara golem pritisak na lokalne zajednice, skloništa i udruge za zaštitu životinja.”

Prijatelji životinja pisali su jedinicama lokalne samouprave ukazujući na ovaj datum koji je važan za gradove i općine zato što neželjeni psi i mačke, koje skrbnici napuštaju, padaju na teret i brigu lokalnim zajednicama. Iz Udruge su ih pozvali da ga obilježe promocijom na društvenim mrežama, edukacijom putem plakata u gradskim i općinskim prostorijama, distribucijom letaka o zakonskim obavezama skrbnika uz uplatnice za komunalne usluge, a najbolje upravo financiranjem kastracija.

„S obzirom na to da je kastracija najpovoljniji i najučinkovitiji način sprječavanja nastanka neželjenih pasa i mačaka, lokalne zajednice trebale bi aktivno raditi na provedbi Zakona o zaštiti životinja, provoditi programe kastracije slobodnoživućih mačaka i financirati kastracije skrbničkih (vlasničkih) pasa i mačaka. Svi gradovi i općine trebali bi slijediti primjer Samobora, Kutine, Vrbovca, Varaždina, Ernestinova, Popovače, Požege, Lepoglave, Knina, Čazme, Tribunja i mnogih drugih jedinica lokalne samouprave koje su i prethodnih godina (su)financirale troškove kastracije skrbničkih životinja. Time se sprječava njihovo nekontrolirano razmnožavanje, a gradovi i općine štede jer ne izdvajaju velika sredstva za trošak njihova zbrinjavanja”, navode Prijatelji životinja.

Podsjećaju lokalne zajednice i da sve napuštene životinje moraju biti kastrirane, dok za skrbničke pse i mačke mogu propisati obaveznu trajnu sterilizaciju, uz evidentirane izuzetke, što je više od polovice gradova i općina već učinilo. Također, mogu i financirati kastracije pasa i mačaka poznatih skrbnika. To je osobito bitno kada znamo  da je u Hrvatskoj na tisuće napuštenih životinja i da su skloništa prepuna štenaca i mačića. Bez kastracije, ne može se zaustaviti njihov stalni priljev. Kastracija ujedno pomaže i fizičkom i psihičkom zdravlju životinja i olakšava im suživot s ljudima.

„Vrlo je okrutno trudne životinje izbaciti na cestu. One se ne mogu snaći, dok udruge i volonteri ne znaju gdje će s tolikim brojem životinja. Kastracija učinkovito utječe na rješavanje uzroka problema i sprječava patnju i smrt životinja. Lokalne zajednice koje financiraju kastraciju skrbničkih pasa i mačaka imaju manji broj napuštenih životinja, a time i značajne uštede u proračunu”, kaže dr. med. vet. Svjetlana Prodanović, koordinatorica projekta Mreža za zaštitu životinja udruge Prijatelji životinja.

Obilježavanje Svjetskog dana kastracije pasa i mačaka započelo je 1995. godine na inicijativu holivudske glumice Doris Day i njezine organizacije Doris Day Animal League. Odonda se svake godine posljednjeg utorka u veljači u više od 70 zemalja svijeta ukazuje na važnost kastracije muških i ženskih pasa i mačaka kako bi se smanjio broj napuštenih životinja, spriječilo prenošenje mnogih bolesti i općenito poboljšalo njihovo zdravlje.

„Apeliramo na sve da ne napuštaju životinje, da udomljavaju pse i mačke umjesto da ih kupuju i da kastriraju svoje kućne ljubimce, ali i slobodnoživuće mačke, te da odgovornim ponašanjem pridonose dobrobiti i životinja i ljudi”, poručuju dr. med. vet. Prodanović i Prijatelji životinja.

Edukativna brošura „Kastracijom do smanjenja napuštanja pasa i mačaka” informativni video o kastraciji i prijavnica za kastraciju po povoljnijim cijenama nalaze se na www.prijatelji-zivotinja.hr.                       

                  

POŽEGA - U prostorijama Gradskog društva Crvenog križa Požega, Osječka ulica 12, najavljena je druga ovogodišnja Akcija dobrovoljnog darivanja krvi kroz tri dana.

• dana 01. ožujka ( srijeda) u vremenu od 10,00 do 17,00 sati (pauza od 14,00 do 14,30 sati),

• dana 02. ožujka (četvrtak) u vremenu od 10,00 do 17,00 sati (pauza od 14,00 do 14,30 sati),

• dana 03. ožujka (petak) u vremenu od 10,00 do 17,00 sati (pauza od 14,00 do 14,30 sati),

Iz GD Crvenog križa Požega poručuju: - Darovatelj krvi može biti svaki zdravi čovjek od 18 do 65 godina. Darivanje krvi je bezbolan akt koji ne narušava zdravlje davaoca. Dobrovoljnim davanjem krvi ujedno  kontroliramo naše zdravlje. Krv kao LIJEK je nezamjenjiva. 

 - Zahvaljujemo se  na razumijevanju i pomoći svim medijima koji prate naš rad i pridonose animaciji potencijalnih darovatelja krvi u ovim kriznim vremenima pandemije korona virusa - istakao je ravnatelj GD CK Miroslav Zelenika, dipl.oec., pozivajući sve dobrovoljne darivatelje da se odazovu akciji.

Protiv 18-godišnjaka slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama  -

U ponedjeljak 27. veljače 2023. oko 16.20 sati u Pleternici u Vinogradskoj ulici, 18-godišnji vozač koji je upravljao neregistriranim osobnim automobilom marke „BMW“, uslijed neprilagođene brzine izgubio je nadzor nad vozilom te udario u žičanu ogradu i metalni stup.

Protiv 18-godišnjaka slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Protiv 70-godišnjaka sijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Protuzakoniti lov i ribolov“  -

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 70-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja Kutjeva kojeg se sumnjiči da je počinio kazneno djelo „Protuzakoniti lov i ribolov“. Naime, osumnjičeni je 24. veljače 2023. u jutarnjim satima u šumskom dijelu na području Kutjeva  postavio improviziranu zamku u koju se ulovila košuta koja je tom prilikom uginula. Također su temeljem naloga Županijskog suda u Slavonskom Brodu pretražene obiteljska kuća, vikendica, osobni automobil i traktor koje koristi te su pronađene improvizirane žičane zamke.

Protiv 70-godišnjaka sijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Protuzakoniti lov i ribolov“.

OSIJEK - U organizaciji Udruge Donjogradski kobasičari iz Osijeka održana je 19. Donjogradska kobasijada, ocjenjivanje tanke mesne kobasice i 13. ocjenjivanje kulenovih seka na koje je prispjelo 47 kulenovih seka iz hrvatskih županija i BiH.

Ocjenjeno je da su po kvaliteti kulenove seke dobre i ujednačene, te da se trend ljućih kulenovih seka nastavlja. Organizator smatra da su prije slavonske kobasice i kulenove seke bile podcijenjene, no da su po kvaliteti sve bolje i cijenjene kao fermentirani suhomesnati proizvod te i tražene kao delicija.

Požeški čuvari baštine iz Požege pozvali su pobjednike 13. ocjenjivanja kulenovih seka na 8. Festival kulenove seke u Velikoj koji se održava 25. ožujka i koji je i dalje najveća manifestacija i ocjenjivanje u RH i susjednim državama sa međunarodnim karakterom jer sudjelu natjecatelji iz 5 država..

Pozivaju se proizvođači da pošalju ili dođu osobno na ocjenjivanje kvalitete kulenove seke jer nema kotizacije za natjecatelje a ulaznica za cjelovečernju feštu i druženje je opet samo kulenova seka na natjecanju.

Fotografije s natjecanja: Zdenko Pušić, Glas Slavonije

I ovoga vikenda provedene su pojačane mjere u prometu te zabilježeno 63 prekršaja  -

Kako je bilo najavljeno i protekli vikend s ciljem osiguranja povoljnog stanja sigurnosti cestovnog prometa provedene su mjere pojačanog nadzora prometa, posebice usmjerene na tzv. 'četiri glavne ubojice u prometu' (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel) kao i na recidiviste, odnosno višestruke počinitelje prometnih prekršaja.

Ciljana akcija nadzora alkoholiziranosti kod sudionika u prometu provodila se u noći sa subote na nedjelju 25./26. veljače 2023.

Tijekom provođenja aktivnosti na području PU požeško-slavonske utvrđeno je ukupno 63 prekršaja, od čega izdvajamo šest prekršaja upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola, sedam prekršaja ne korištenja sigurnosnog pojasa te 39 prekršaja nepoštivanja dopuštenih brzina kretanja.

Najveća novčana kazna predviđena je za prekršaj koji se dogodio u nedjelju 26. veljače 2023. oko 14.20 sati u mjestu Ratkovica gdje su policijski službenici prilikom nadzora prometa zaustavili 25-godišnjeg vozača koji je upravljao osobnim automobilom marke „Audi“, stranih registarskih oznaka, brzinom od 102 km/h, odnosno što je za 52 km/h više od dopuštene brzine kretanja.

Vozaču je izdan prekršajni nalog na novčani iznos od 1320,00 eura i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima „B“ kategorije u trajanju od tri mjeseca.