Ovaj vikend Hrvatsku su zahvatili nepovoljni vremenski uvjeti, snijeg, kiša, jaka bura s olujnim i orkanskim udarima. Gotovo u svim krajevima vatrogasci su imali povećan broj intervencija, od uklanjanja s prometnica srušenih stabala i granado izvlačenja vozila koja su zapela u prometu. Osim navedenih tehničkih intervencija krčki vatrogasci su sa svojim specijalnim vozilom koje može izdržati i udare bure preko 170 km/h prevezli dvoje pacijenata s otoka na kopno. Prema podacima Državnog vatrogasnog operativnog centra 193, tijekom dva dana ukupno je zabilježeno preko 200 intervencija u kojima su sudjelovala 684 vatrogasca s 215 vozila.

Povećan broj intervencija zabilježen je na području Grada Zagreba, Zagrebačke, Osječko-baranjske, Bjelovarsko-bilogorske, Požeško-slavonske županije, Primorsko-goranske. Ličko-senjske i Istarske županije.

Osim navedenih tehničkih intervencija proteklog vikenda bilježimo i nekoliko požara objekata gdje je u jednom požaru ozlijeđena osoba zbog udisanja dima. Skrećemo pažnju i na potrebu povećanog opreza kod korištenja peći na kruta goriva te na potrebu čišćenja i održavanja dimovodnih kanala.

Na fotografijama intervencija kutjevačkih vatrogasaca iz DVD Kutjevo. na cesti Kutjevo Orahovica koja je bila duže vrijeme zatvorena za promet.

PAKRAC - U prigodi obilježavanja 32. obljetnice početka Domovinskog rata u Pakracu, a u organizaciji Grada Pakraca, Udruge hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika i Osnovne glazbene škole Pakrac, u Hrvatskom domu „Dr. Franjo Tuđman“ održan je četvrti po redu Dječji festival domoljubne pjesme - „Croatio iz duše te ljubim“, učenika osnovnih škola.

Među brojnom publikom koja je uživala u prekrasnim dječjim nastupima, uz gradonačelnicu Pakraca i saborsku zastupnicu Anamariju Blažević, bili su i zamjenik županice Ferdinand Troha te Davor Huška iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU.

Neposredno pred početak samog festivala, hrvatsku himnu, uz pratnju Tamburaškog orkestra Pakrac, otpjevala je Tena Badrov, prošlogodišnja pobjednica festivala, nakon čega se u ime organizatora svima prisutnima obratila ravnateljica Osnovne glazbene škole Pakrac Alfreda Petani Grafina, izrazivši sreću i zadovoljstvo ovogodišnjim odazivom izvođača te zahvalivši svima koji u obrazovnim ustanovama promiču domoljublje.

Pakračka gradonačelnica Anamarija Blažević pozdravivši sve prisutne naglasila je kako obilježavanjem početka Domovinskog i obrambenog rata slavimo mir i pobjedu te se ovom prilikom osvrnula na ratna zbivanja u Ukrajini kojima svjedočimo proteklih godinu dana, izrazivši solidarnost i suosjećanje za ukrajinski narod koji prolazi kroz ratne strahote.

Na festivalu domoljubne pjesme nastupilo je petnaest djevojčica i dječaka, učenika osnovnih škola iz Zagreba, Karlovca, Siska, Valpova, Kutine, Novske, Daruvara i Pakraca, a osim nastupa natjecatelja, publika je mogla uživati i u izvedbama članova zbora Osnovne škole Braće Radića Pakrac.

U ovogodišnjem stručnom žiriju bili su Tea Silađi, Marija Martinelli, Nika Pastuović, Ivana Brkašić i Aleksandar Gašparović, koji su na samome kraju odlučili da je pobjednica 4. Dječjeg festivala domoljubne pjesme Zagrepčanka Marta Deur s pjesmom „Procvjetala Ružica“. Drugo mjesto osvojio je Fabijan Kovačević (Novska) s pjesmom „Vukovar, Vukovar“, dok su treće mjesto osvojile Sofia Makar i Ena Maslać (Zagreb) s pjesmom „Samo jedno srce tuče“.

Nagrade i zahvalnice pobjednicima i sudionicima festivala uručili su gradonačelnica Pakraca Anamarija Blažević, ravnateljica OGŠ Pakrac Alfreda Petani Grafina te Miroslav Ivančić, predsjednik pakračkog Gradskog vijeća i predsjednik Udruge hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika.

PLETERNICA - Polaganjem vijenaca pored spomen obilježja te svetom misom u župnoj crkvi, u Gradu Pleternici posljednje nedjelje u veljači odaje se počast poginulim hrvatskim braniteljima s ovog područja. Tim povodom vijence i svijeće položili su roditelji poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić, zamjenik gradonačelnice Grada Pleternice Domagoj Katić, predstavnici vojske i policije, te drugi građani.

Nakon polaganja vijenaca, u župnoj crkvi sv. Nikole Biskupa, požeški biskup msgr. Antun Škvorčević predvodio je misno slavlje za hrvatske branitelje pleterničkog kraja poginule u Domovinskom ratu.

Snježna idila na Brezovom polju na Psunju -

Planinarke i planinari HPD Sokolovca ove su nedjelje na planinarski izlet krenuli od izletišta Strmac na Psunju. Uspon počinje Božikovcem prema vrhu Gornji Previt, postupno počinju prtiti snijeg koji je sve dublji i dublji. Vjetar sve jače puše, a oni uživajući u pravoj zimskoj idili dolaze na plato Brezovog polja gdje ih čeka prava mećava sa snijegom visine i do 70 cm.

Kako zbog vremenskih uvjeta nemaju vremena za duže odmore nastavljaju zanimljivo spuštanje Šibnjakom prema potoku ponad Strmca. Pred kraj puta razmišljaju o nekoj novoj snježnoj avanturi.

Vodič ovog izleta je bio Krešo Bubak.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava  -

U razdoblju od 24. do 26. veljače 2023. u mjestu Radovanci, nepoznati počinitelj (ili više njih) je provalio u drvarnicu u vlasništvu škole te otuđio drva.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

U prometnoj nesreći teško je ozlijeđen 23-godišnji putnik iz vozila, dok je vozačica lakše i protiv nje slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog dijela „Izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu  -

U nedjelju 26. veljače 2023. oko 13.05 sati između mjesta Trenkovo i Velika, 19-godišnja vozačica koja je upravljala osobnim automobilom marke „Volkswagen“, požeških registarskih oznaka, nije se kretala sredinom obilježene prometne trake te je sletjela na putnu bankinu uslijed čega je došlo do zanošenja vozila i nekontroliranog kretanja. Nakon toga je vozilom udarila u prometni znak i metalnu ogradu te sletjela u odvodni kanal.

U prometnoj nesreći teško je ozlijeđen 23-godišnji putnik iz vozila, dok je vozačica lakše i protiv nje slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog dijela „Izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu“.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodila se i prometna nesreća s materijalnom štetom u mjestu Badljevina u Ulici kralja Tomislava.

POŽEGA - U petak 24. veljače 2023. godine u sklopu manifestacije Dani Matice hrvatske u Požegi, članovi Ogranka Matice hrvatske u Požegi imali su čast ugostiti predstavnike Ogranka Matice hrvatske u Vukovaru, razmijeniti iskustva i dogovoriti buduću suradnju.

Imajući na umu kako je stvaranje što jače mreže suradnje među ograncima Matice hrvatske izuzetno važno, članovi Ogranka Matice hrvatske u Požegi ugostili su u prostorima Gradske knjižnice u Požegi predstavnike Ogranka Matice hrvatske u Vukovaru.

Članovi Ogranka Matice hrvatske u Vukovaru svojim su kolegama i zainteresiranoj javnosti predstavili plodan kulturno-znanstveni rad kao i mnogobrojne publikacije koje su izašle u nakladi ili sunakladništvu njihova Ogranka. Rad je Ogranka MH u Vukovaru predstavila gospođa Lidija Miletić, predsjednica Ogranka i ravnateljica Osnovne škole Dragutina Tadijanovića u Vukovaru. Gospođa je Miletić nazočnima predstavila mnogobrojne projekte, aktivnosti i događanja koja Ogranak u Vukovaru tijekom godine provodi ili u njima sudjeluje. Ogranak u Vukovaru ove godine obilježava 20. godišnjicu svojega djelovanja na što su izuzetno ponosni. Svake godine upriličuju Dane Matice hrvatske u Vukovarsko-srijemskoj županiji tijekom listopada i studenog u koje su uključeni i ostali ogranci koji djeluju na području županije, a svake godine organiziraju i prigodno događanje uoči Dana sjećanja na žrtvu Vukovara. Osobito nastoje u rad Ogranka na posredan ili neposredan način uključiti mlade, učenike osnovnih i srednjih škola, pa za njih organiziraju različite natječaje i zanimljiv kviz o zavičajnicima.

Gospođa Miletić ukratko je predstavila izdanje Priča iz Vukovara Siniše Glavaševića opremljeno dječjim likovnim radovima, knjigu Naš Vukovar – Pozdrav iz Vukovara, knjigu Vukovar – Grad tisuću istina i još neka zanimljiva izdanja. Tijekom svojega izlaganja više je puta ukazala na plodnu i uspješnu suradnju njihova Ogranka i stalih kulturnih i znanstvenih institucija i udruga u lokalnoj sredini.

Predstavljanju je rada Ogranka MH u Vukovaru nazočio i Milan Paun, urednik Vukovarskoga zbornika, novinar Hrvatskoga radija Vukovar te dugogodišnji proučavatelj glagoljice (uključujući i glagoljskih natpisa u Slavoniji). Gospodin je Paun predstavio Vukovraski zbornik, objasnio način njegova nastanka i pročitao jednu iznimno zanimljivu i humorističnu pripovijetku objavljenu u Zborniku, a napisanu govorom slavonske Posavine.

Nazočnima se predstavio i gospodin Petar Elez, dopredsjednik Ogranka i ravnatelj Državnoga arhiva u Vukovaru, govoreći o svoje tri zbirke duhovne poezije izašle u nakladi Ogranka. Gospodin je Elez predstavio svoje zbirke pod nazivom Kamen srce, Da tebi hvalu kažem i Duh i voda. Pročitao je nekoliko svojih pjesama iz sve tri zbirke, od kojih posebno treba istaknuti pjesmu kojom je započeo predstavljanje, a koja je nastala kao pjesnički vrlo uspješna parafraza Cesarićeve pjesme Slap.

Predstavljanju je nazočila i gospođa Đana Marović Zeko, ravnateljica Gimnazije Vukovar i članica predsjedništva Ogranka.

Nakon službenog dijela predstavljanja rada i nakladništva Ogranka u Vukovaru uslijedio je nastavak druženja i razmjene iskustava uz prigodan skromni domjenak.

Među vozačima koji najteže krše prometne propise značajan je i neutvrdiv udio onih koji primanja ostvaruju u nefiskaliziranom poslovanju

Autor: prometni stručnjak Željko Marušić 

Deset posto vozača, koji učestalo krše prometne propise, odgovorni su za više od 90 posto ugrožavanja sigurnosti i stradavanja na hrvatskim vestama. Riječ je o populaciji koja se, uz devijantno ponašanje u prometu, često devijantno ponaša i u društvu te poslovnim i “poslovnim” odnosima.

Velik su problem mladi vozači (do 24 godine života), pogotovo što država nelogičnom i štetnom fiskalnom politikom omogućava kupnju starih i nesigurnih, a snažnih i brzih automobila za nekoliko tisuća eura te njihovo povoljno osiguranje i registriranje, a višestruko oporezuje i penalizira nova i sigurna vozila (više od 50 posto davanja na tvorničku cijenu, plus dodatni godišnji porez), koja sprječavaju stradanja i spašavaju živote u prometu!

Hrvatska je eldorado za kršenje prometnih propisa, jer je rizik kažnjavanja, za iskusne prekršitelje, koji poznaju “modus operandi” prometne policije i lokacije kamera, zanemariv. To je jasno svima, jer čim naši građani koji se “junače” na hrvatskim cestama, prijeđu granicu sa Slovenijom, skidaju nogu s gasa i voze opreznije.

Velik, sustavan problem hrvatskih cesta su neuređene i neosigurane zone izlijetanja s čvrstim i nezaštićenim objektima uz cestu, posebice uzdužni odvodni kanali ispresijecani betonskim prilazima i mostićima, koje svako izlijetanje pretvaraju u tešku nesreću i tragediju.

Sigurnost na hrvatskim autocestama, što je pokazala tragična nesreća koja se sinoć u 23:43 dogodila na autocesti A1 kod čvora Brinje, u kojoj je nakon izlijetanja i prevrtanja albanskog autobusa poginula jedna osova, pogoršavaju strana gospodarska vozila, često upitnog stanja, čiji vozači često voze umorni, jer u gospodarski neuređenim domicilnim zemljama, u vremenima predviđenim za odmor, rade “na crno” pa na put kreću umorni. U vožnji preko mobilnog uređaja razgovaraju i koriste internet te pod pritiskom održavanja voznog reda u otežanim uvjetima voze prebrzo, neprilagođenom brzinom.

Sve to nije (bitan) problem voditeljima Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa, a kao problem svih problema, na nedavnom javnom skupu u organizaciji jedne medijske kuće, podržanom resursima Nacionalnog programa, istaknut je problem osoba s visokim legalnim primjerima: liječnika, sveučilišnih profesora, odvjetnika, uspješnih i poštenih poduzetnika, koji ne muljaju s davanjima ne neto plaću… Njima predlagatelj (MUP), ako “struka” elaboratom ocijeni da je to korisno, planira povećati kazne za prometne prekršaje, progresivno s visinom primanja

Nisu, dakle, problem, neobuzdani mladi vozači koji voze automobile snažnije od 200 KS te osobe sklone devijantnom ponašanju u društvu i prometu, od kojih mnogi “posluju” u sivoj i crnoj zoni te formalno imaju mala ili nikakva primanja, a za probleme njihovog učestalog i teškog kršenja prometnih i drugih propisa u pravilu saznajemo nakon teških i tragičnih nesreća, odnosno drugih “nepodopština”. Dotada se, bez straha od kažnjavanja, ne obaziru ni na kakve prometne propise.

Nije problem što je prosječna starost vozila na našim cestama dosegla 15 godina te što će se aktualnim fiskalnim mjerama penaliziranja novih i sigurnih vozila (!), a poticanja kupnje rabljenih (često višestruko upitnog stanja) prosječna starost dodatno povećati.

Nisu problem ni autobusi niti kamioni koji dolaze iz istočnih zemalja, često već izraubani (jer su u zapadnoj Europi kupljeni nakon što im je prošao osnovni radni vijek), često nelegalno i nekvalitetno održavani, na lošim, često kineskim gumama, a njihovi vozači na naše granice stižu (vrlo) umorni, jer su dane pred odlazak na put intenzivno radili na crno u svojim gospodarski i pravno neorganiziranim državama.

Nisu problem ni opasna mjesta (Crne točke), s pogibeljnim zonama izlijetanja, na kojima često stradava naša mladež, posebice u noćima vikenda, jer bez straha (dok ne izlete i udare u opasnu čvrstu prepreku, drugo vozilo ili sudionika u prometu).

Da nije opasno i potencijalno tragično, bilo bi smiješno.

Problem ovog besmislenog i štetnog prijedloga je što se neodgovorno i neinteligentno zanemaruje da se mjere iz jednog, uređenog sustava ne smiju “preslikati” u drugi, neuređeni.  To može biti pogrešno i kontraproduktivno. To je najbolje ilustrirati starim vicem o osobi X iz središnjeg dijela bivše države, koja je došla u London igrati poker, koji se, nakon razigravanja, odvijao na sljedeći način:

Englez, ne pokazujući karte: “Imam dva para”.
X, pokazujući karte: “Imam tris”.
Englez: “Ne treba pokazivati karte, mi igramo na povjerenje”…
“Uuuu, kad me karta potom krenula!”, veselo je X prepričavao prijateljima nakon povratka kući.

Posebno je loše, što je svakom prolazniku na cesti, da ga slučajno pitamo, dakle da ne konzultiramo osobe iz struke, akademske zajednice i uključene u Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa, jasno sljedeće:

– devijantne osobe u prometu, koje su odgovorne za većinu teških nesreće, često su povezane s nefiskaliziranim i nelegalnim poslovanjem te su često s formalno malim, a stvarno velikim osobnim primanjima.
– u gospodarski, pravno, pa stoga i prometno neuređenoj državi njihov neosporno značajan udio ne može se precizno odrediti, ni kvantitativno (udio među onima koji najčešće i najopasnije krše prometne propise), niti kvalitativno (udio nelegalnog u ukupnom osobnom poslovanju).

To problem neodgovornog i nestručnog istupanja na nedavnom javnom “stručnom skupu” duplira te se s članova Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa širi i na članove strukovne i akademske zajednice.

Naime, prvi je problem što su nositelji Nacionalnog programa… “prometnoj struci” dali nalizirati problem koji se u Hrvatskoj ne može ni stručno precizno analizirati, jer je nemoguće definirati bitne ulazne parametre. Drugi je problem što je “prometna struka” prihvatila analizirati ono što se egzaktno ne može analizirati, pogotovo što u našem cestovnom prometu ne vrijede iskustva iz razvijenih zemalja Europe (mogu biti kontraproduktivna).

Bilo bi poželjno da “prometna struka”, što god to u Hrvatskoj značilo, kad već u startu nije odbacila takvu mjeru, ocijeni kakonije preporučljiva. No, u suprotnom slučaju, ako pak preporuči takvu, za Hrvatsku kontraproduktivnu, opasnu i nepoštenu mjeru, znat ćemo da je vrag došao po svoje, da na naplatu dolaze negativni kriteriji koji su godinama i desetljećima premrežili hrvatsku prometnu struku.

Neinteligentan i štetan prijedlog naplate kazni po imovinskom cenzusu pokazuje besmislenost Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa.

Stoga bi, u situaciji kad je razmjerna smrtnost na hrvatskim cestama (broj poginulih godišnje na milijun stanovnika) 43 posto veća od prosjeka Europske unije (70 poginulih na milijun stanovnika, u usporedbi s 49 na razini EU-a) te plasmana među pet prometno-sigurnosno najlošijih zemalja u Europskoj uniji (lošije je stanje u Rumunjskoj, Bugarskoj, Latviji…) bilo najbolje Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa ukinuti.

Pogotovo i stoga što je nelogično da je upravljanjem sigurnošću prometa u nadležnosti MUP-a, a ne Ministarstva prometa. Umjesto Nacionalnog programa… trebalo bi uvesti novu Strategiju sigurnosti cestovnog prometa, u nadležnosti Agencije za sigurnost cestovnog prometa, koju bi trebalo osnovati u okviru Ministarstva prometa. Strategija bi se trebala temeljiti na sljedećim mjerama za povećanje sigurnosti i smanjenje stradavanja na hrvatskim cestama:

1. Bitno povećati izvjesnost kažnjavanja:
– prometnice, posebice opasna mjesta, premrežiti radarskim kamerama,
– uvesti mehanizam objektivne odgovornosti (za prekršaj odgovoran je i vlasnik vozila,
– uvesti suodgovornost ugostitelja za alkoholiziranost vozača koji je prouzročio tešku nesreću,
– unaprijediti pravosudni sustav, u cilju bitnog povećanja njegove pravednosti i učinkovitosti,
– poboljšati i intenzivirati kontrole vozača i vozila u tranzitnom prometu.

2. Uvesti odredbu mladi vozač, do navršene 24. godine, uz:
– ograničenje snage motora vozila na 70 kW (95 KS),
– kategoriju “privremena vozačka dozvola”, koja bi vrijedila tri godine, odnosno do navršene 24. godine, a poništavala se nakon drugog težeg prekršaja ili prve obijesne vožnje.

3. Na dionice s nezaštićenim odvodnim kanalima uz cestu koje presijecaju betonski prilazi i mostići:
– postaviti uspornike i/ili zaštitne ograde,
– uvesti zabranu postavljanja novih bez građevinske dozvole temeljem prometne studije za konkretnu lokaciju.

4. Fiskalnu politiku prema vozilima definirati prema utjecaju na sigurnost i ekologiju:
– za nove automobile koji imaju 5 zvjezdica za sigurnost po Euro NCAP standardu uvesti popust od 50 posto na trošarinu (PPMV) i posebni godišnji porez,
– za nove automobile koji imaju 5 zvjezdica za sigurnost po Euro NCAP standardu te sustave za upozorenje napuštanja trake te autonomno kočenje trošarinu (PPMV) i posebni godišnji porez,
– na nova i sigurna vozila uvesti dodatni bonus na obvezno i kasko osiguranje,
– na stara i nesigurna vozila treba uvesti malus na autoosiguranje, progresivno rastući sa snagom,

5. Povećati kvalitetu i poboljšati izvedbu pneumatika u prometu:
– uvesti obvezu korištenja zimskih guma, od 15. studenoga do 15. travnja za sva osobna vozila na cestama u RH,
– na kupnju guma, jedan komplet svake tri godine, uvesti povrat PDV-a do visine PDV-a na računu za godišnje servisiranje vozila u bilo kojem legalnom servisu, uz uvjet da se vozilo servisira barem jedanput godišnje,
– uvesti kontrolu tlaka zraka u gumama, temeljem opterećenja vozila.

Prilog:

POGINULI NA HRVATSKIM CESTAMA
1990. – 1360 (“crni” rekord)
2000. – 655
2001. – 647
2002. – 627
2003. – 701
2004. – 608
2005. – 597
2006. – 614
2007. – 619
2008. – 664
2009. – 548
2010. – 426
2011. – 418
2012. – 393
2013. – 368
2014. – 308
2015. – 348
2016. – 307
2017. – 331
2018. – 317
2019. – 297
2020. – 237
2021. – 292
2022. – 271

POŽEGA -  Županijski centar 112 obavještava građane o zatvorenim pravcima za prometovanje vozila zbog srušenih stabala na prometnice: - Za sav promet zbog srušenih drveća i snijega privremeno je zatvorena ŽC 4030 Kutjevo - Petrov vrh – Orahovica. Obilazni smjer je zasad putem cesta Kutjevo – Ferovac (D51) – Gradište (D53) – Našice (D53).

Pošto i na obilaznom smjeru vladaju zimski uvjeti, molimo da se na put ne kreće bez propisane zimske opreme, pa ako je moguće, da se i odgodi putovanje.

ZAGREB - Članovi HPD Sokolovca Marijana i Branko Štivić organizirali u Kulturnom centru Mesnička u Zagrebu predavanje pod nazivom "Slavonci na vrhovima Europe, Turske i Afrike". Tijekom predavanja  članovi HPD Sokolovca, Silvija i Ratimir Čajka dugogodišnji planinari, uz podršku Hrvoje Mikolčevića govorili su o svojim usponima na Mont Blanc drugi po veličini vrh  u Europi, na 4810 metara, Elbrus najviši europski i kavkaski vrh s 5642 metra visine,  Ararat, najviši vrh Turske 5165 metara, te o njihovom nedavnom usponu na najviši vrh Afrike, Uhuru, na Kilimandžaru  visine od 5895 metara.

U opuštenoj atmosferi među ljubiteljima planina na inspirativan i zanimljiv način govorili su o organizaciji, pripremama, poteškoćama, motivaciji ali i o mnogobrojnim  lijepim trenutcima koje su doživjeli tijekom uspona na ove vrhove.