NAVODNJAVANJEM DO REKORDNIH PRIMJERAKA PAPRIKE -

POŽEGA –Da i u ovoj sušnoj godini nešto uspije u poljoprivredi, pa naraste i do rekordnih primjeraka rijetko se moglo čuti ove godine, no pronašli smo i takve slučajeve. Jedan od njih je OPG P sa svojim nasadima paprike koji se nalaze neposredno uz rijeku Orljavu i koje je navodnjavao. – Nismo se zapravo nadali dobrom urodu paprike, jer sve što smo posadili rasade još u  plasteniku su smrzle zbog onog kasnog mraza u četvrtom mjesecu, gotovo sve je uništeno. Onda smo napravili cijelu potragu za sjemenom, jer ga više nije nigdje bilo, tražili smo od Mađarske, Srbije, BiH, cijele naše zemlje i jedva uspjeli nabaviti. Znate inače gram  kvalitetnog hibridnog sjemena je skuplji od grama zlata. Ponovno smo sadili presadnice u plitice, i u kasnoj sadnji posadili u polje. Kasnije u petom mjesecu smo imali i tuču i ponovno štetu na mladim biljkama. Nismo očekivali veliki urod jer smo kasnili, a i imali smo veće troškove, tako da nas sada ovaj dobar urod i po kvaliteti još bolji raduje – kaže Pavle Pavlić, povrtlar iz Požege, očekujući od dvije do tri berbe i od 1- 1,5 kg paprike po grmu. Sva paprika je prodana Mercatoru i za sada su zadovoljni i cijenom od 5 kuna koju su dobili zbog iznimno dobre kvalitete i posebno lijepih i velikih primjeraka paprike. Inače uzgajaju i lubenicu i ostale povrtlarske kulture koje sve navodnjavaju, te nešto ratarskih kultura.

Povrtlarstvom se bavi cijela obitelj, pa smo tako na prvoj berbi zatekli i suprugu Lidiju, ali i dvije kćerke školarke, koje su pomagale u iznošenju paprike i sortiranju za transport. – Kod nas je sve dobro zbog toga što smo ovu parcelu od 1 ha paprike konstantno navodnjavali vlastitim sustavom za navodnjavanje. Ovdje je posađeno nekoliko vrsta, paprika babura četiri vrste, roga i paradajz paprika. Zadovoljni smo i cijenom jer na malo prodajemo po sedam kuna, a naveliko smo postigli cijenu od 5 kuna. Zadovoljni smo i plasmanom jer imamo stalne kupce na svom kućnom pragu, a sve ostalo ide na veliko u trgovačke centre. Sad se bere babura i cijela količina ide u Mercator – kaže Lidija zadovoljna i prinosom i kvalitetom, očekujući do 10 tona paprike, pa im nije teško niti brati papriku po najvećoj vrućini.  U konačnosti nadaju se i dobroj zaradi, koju je rijetko tko u poljoprivredi ove godine zabilježio.

Zbog toga što su podbacili urodi povrća ove godine je i za 50% bolja cijena od prošle godine, pa će to i Pavlićima kompenzirati dvije sadnje i povećane troškove zbog iznimno velikog navodnjavanja, jer od kiše nije došlo baš ništa kada je paprici potrebno najviše vode. No kaže Pavle nekada su povrtlari ulagali dok su sadili a kad je počela berba onda su zarađivali. No i to se promijenilo, jer sada moraju još plaćati za ambalažu, plaćati prijevoz do skladišta kupca, a onda su još i rokovi plaćanja do stotinjak dana.

OPG Pavlić je učlanjen u Cluster uzgajivača povrća Zlatna dolina koji im pomaže oko nabavke sjemena i drugog repromaterijala, kaže predsjednik Perica Oroz. Povrćari u Clusteru obrađuju oko 500 jutara i znatni su proizvođači. – Vidimo da oni koji su navodnjavali mogu očekivati kvalitetnu proizvodnju i to će biti prioritet svim povrćarima, ako se budu željeli uopće baviti ozbiljnom proizvodnjom. Zbog nešto većih cijena tek ove godine povrćari mogu očekivati i neku zaradu – istakao je Oroz očekujući i bolju organizaciju plasmana proizvoda članova Clustera povrćara, jer danas su jedino trgovački lanci ozbiljni kupci. No oni ne traže ništa drugo nego samo koliko tona toga povrća možete isporučiti i tu se povrćari moraju bolje udružiti u zadrugu i unaprijediti poslovanje.

21. GODIŠNJICA TRAGIČNE POGIBIJE BRANITELJA U KUSONJAMA -

KUSONJE – Bjelovarsko-bilogorska županija, Udruga obitelji poginulih branitelja Domovinskog rata – Kusonje 91-93. i grad Pakrac organizirali su i ove godine polaganje vijenaca i sjećanje na 08. rujna 1991. godine. Sjećanje na dan kada je prije 21. godinu tragično poginulo dvadeset pripadnika 105. bjelovarske brigade, koji su tada upali u zasjedu, a nakon predaje mučeni, mučki ubijeni i masakrirani. Sahranjeni su na području Rakovog Potoka na izlazu iz Kusonja. Sjećanje i na dan 08. rujna 1993. godine, kada su na mjestu pogibije njihovi preživjeli suborci, obitelji, rodbina i prijatelji došli položiti vijence i zapaliti svijeće, a od podmetnute eksplozivne naprave stradava još tri pripadnika bjelovarskih branitelja a desetak ljudi je ranjeno.

Nakon polaganja vijenaca kod spomen obilježja na Rakovom Potoku „mimohod istine“ sudionika sa svečanim postrojem Hrvatske vojske uputio se na mjesto stradavanja gdje se danas nalazi kapelica Male Gospe u Kusonje gdje je održana komemoracija i položeni vijenci i zapaljene svijeće. Vijence su položili u ime  Predsjednika Ive Josipovića njegov izaslanik brigadni  general Vlado Šindler, u ime Vlade RH potpredsjednik Hrvatskog sabora Milorad Batinić, u ime ministra branitelja Predraga Matića njegov izaslanik pukovnik Ivan Grujić, članovi Udruge obitelji poginulih branitelja Kusonje, delegacija Bjelovarsko-bilogorske županije, delegacija grada Bjelovara, delegacije udruga branitelja Bjelovarsko-bilogorske županije, delegacija Požeško-slavonske županije s zamjenikom župana Željkom Jakopovićem, delegacija hrvatskih ratnih invalida, delegacija grada Pakraca s gradonačelnikom Davorom Huškom, delegacija grada Lipika s gradonačelnikom Antunom Haramijom, delegacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata navedenih gradova. 

Ratni zapovjednik Bjelovara Stjepan Budimski podsjetio je da idejni začetnik zla koje se dogodilo na ovom području Veljko Džakula, danas ponovno dijeli lekcije i slavi Oluju i Dan hrvatskih branitelja na poziv državnog vrha. Stoga je apelirao na predsjednika RH Ivu Josipovića da se ogradi od takvih ljudi, jer branitelji to ne mogu ravnodušno gledati. Traži od hrvatske države da bar procesuira tog zločinca, koji se ni u Bljesku nije htio predati nego je tražio i dalje Krajinu.

- Tijekom rata od 91.-95. poginulo je 126 osoba s područja grada Pakraca i Lipika, a u ratnim operacijama još 300 pripadnika branitelja s drugih područja Hrvatske u obrani ovog područja. Više od tisuću ljudi je ranjeno, a za ovaj zvjerski zločin odgovarala su tek 3 ili 4 marginalna četnika. Mi danas živimo u gradu koji je pretrpio ogromnu ratnu štetu, koji je razoren i u kojem je bila uništena privreda. Ali mi ne plačemo nego šutimo i radimo i možda je problem u tome što previše šutimo - rekao je na komemoraciji pakrački gradonačelnik  Davor Huška.

Kako ove godine na komemoraciju nije došao nitko iz državnog vrha, svoje žaljenje ali i nadu izrazila je Jadranka Kosor, očekujući da će se do godine ovdje pojaviti i predsjednik RH i premijer, ali možda i naši generali Gotovina i Markač.

NOVI USPJEH KARATE-DO KLUBA POŽEGA -

POŽEGA -  Na prošlog tjedna održanom Imperium World Cup natjecanju karate boraca u Splitu vrlo uspješno je sudjelovao i požeški Karate-do klub Požega. Splitski Cup je bio vrlo jak jer je na njemu sudjelovalo oko 500 natjecatelja iz 18 zemalja svijeta, te šest boraca iz Požege u trodnevnim borbama. Za vrijeme kupa održavali su se i seminari koje su vodili vrhunski majstori borilačkih vještina.

U kategoriji dječaci od 10-12 godina Lovro Podoljak osvojio je zlatnu, a Tomislav Marić brončanu medalju. U kategoriji dječaci od 13-15 godina Luka Barišić je osvojio zlato, a Jan Jurković srebro. U kategoriji kadeti Antun Puklavec je osvojio srebrnu medalju, a Fran Grgić četvrto mjesto. – Cijelo ljeto smo vrlo naporno trenirali i pripremali se za ovaj turnir, te smo zadovoljni što je to rezultiralo ovako dobrim rezultatima – istakao je trener Zdenko Oroz, koji je mlade uspješne borce doveo na prijem kod požeškog gradonačelnika Zdravka Ronka.

Čestitajući mladim karate borcima gradonačelnik Ronko pružio im je i dodatnu podršku od 5.000 kuna za nabavku nužnih strunjača i rekvizita za treniranje. Unatoč sve više ograničenim sredstvima grad će i dalje pomagati klubu, pogotovo što u nekim sportovima zbog potpunog nestajanja sponzora grad Požega ostaje jedini koji daje proračunsku potporu.

LIPIK GLAS PONOVO POSLUJE POZITIVNO -

LIPIK -  Nakon tri gubitaške godine Lipik glas ponovo posluje pozitivno. - Pokazuju to rezultati poslovanja za prvih šest mjeseci. Otkazi, smanjenje plaća i druge uštede bile su nepopularne mjere koje smo poduzeli prošle godine ali su dale rezultate. Osim toga i tržište autoindustrije se stabiliziralo pa više nema smanjenja narudžbi. Dapače, iduće godine ćemo raditi dva nova projekta za McLaren – kazao je direktor Danijel Zadjelović. Ovogodišnji prihod, dodao je, bit će oko 8 milijuna eura a obzirom na pozitivne trendove poslovanja, ne bi se trebao smanjivati ni u idućoj godini. Očekuje se također kako ni broj zaposlenih, trenutno ih je 170, neće biti potrebno dodatno smanjivati. U staklani dapače, planiraju nove investicije i pri kraju je izrada investicijskih studija. - Prva studija se odnosi na vlastitu energanu na biomasu koja će se graditi već dogodine. Proizvodnja struje trebala bi biti veća nego su naše potrebe i tako ćemo znatno smanjiti troškove koje sada imamo na osiguranju potrebne energije. Investirati također planiramo i u tehnologiju što znači da ćemo automatizirati više proizvodnih linija – dodao je Zadjelović.

Inače, do kraja godine lipička staklana će ponovo početi proizvoditi i prodavati stakla po narudžbi što znači da će građani primjerice, moći naručiti i kupiti staklo za svoj traktor. Takav način rada u Lipik glasu je ukinut prije deset godina ali se s vremenom pokazalo da za takvu proizvodnju postoji interes među građanima.(vm)

 

RAMSKA ZAJEDNICA POŽEGA -

Povodom blagdana male gospe Ramska zajednica Požega organizirala je hodočašće iseljenih Ramljaka Požeštine na Šćit u Ramu. Hodočasnici iz Požeštine sudjelovali su na dvodnevnom  misnom slavlju 07. i 08. rujna 2012. godine na Šćitu.

- Hodočasnike iz Požege srdačno je dočekao i poželio doborodošlicu u Ramu načelnik općine Prozor Rama, Jozo Ivančević. Iseljeni Ramljaci Požeštine iskoristili su priliku da obiđu svoj kraj i provedu dva dana u druženju sa rodbinom i prijateljima. U prekrasnom samostanom dvorištu nakon večernje mise hodočasnici su uživali u nastupu klape Sinj koji je dar grada Sinja općini Prozor Rama te je tom prigodom potpisana povelja prijateljstva između ta dva grada – ističe Ivana Ivanika iz Ramske zajednice Požega.

Na sam blagdana Male gospe, prije mise, izaslanstvo Ramske zajednice Požege, pod vodstvom potpredsjednika Mile Barišića i tajnice Dražene Obradović, položilo je vijence i zapalilo svijeće na spomen obilježju svim poginulim Ramljacima u Domovinskom ratu.

UMIROVLJENI HRVATSKI BRANITELJ VEĆ DESET GODINA ŽIVI NA LEŠTATU -

LEŠTAT -  Šezdesetogodišnji umirovljeni hrvatski branitelj Zdravko Kabić prije više od jedanaest godina odlučio se živjeti na Leštatu, dobro znanom predjelu na obroncima Papuka. - Nisam se ljutio kada su me neki tada nazivali divljakom koji želi živjeti u šumi, GrizzlyAdamsu i slično jer sam znao da ću uživati a ti 'kritičari' sada su mi česti posjetitelji - kaže danas Zdravko. Prije preseljenja u šumski mir o tome je, prisjeća se, dugo sanjao a o povratku u Požegu nikada nije razmišljao. Čak ni onda kada mu je prije dvije godine izgorjela kuća koju je po doseljenju izgradio. Prionuo je na posao i napravio novu.

- Ovdje je nekad bilo selo, tu su živjeli moji preci ali im je kuća srušena 1942.godine a oni su kao i drugi seljani otišli u izbjeglištvo. Baka je živjela po raznim stanovima no, dolazila je ovdje povremeno i mene dovodila. Tada mi se, još kao malom, svidjela šuma, bistri potoci i mir i uvijek sam maštao kako ću se jednom vratiti na svoju djedovinu – ispričao je Zdravko. Želju si je odlučio ispuniti nakon što je otišao u mirovinu pa je ubrzo na proplanku ispred šume počeo graditi drvenu kuću. Društvo mu proteklih godina nije, kao GrizzlyAdamsu, pravio medvjed već psi Don i Toca. Naravno, i njegova životna družica Marija, s kojom brižljivo uređuje kuću i okućnicu. - Drvo je odličan izolator tako da je po ljeti u kući hladno a po zimi toplo. Na krov sam stavio solarnu ploču koja osigurava struju za naše potrebe, hladnjak je na plin a vodu dobivamo iz vlastitog izvora. Na okućnici imamo posađene stare sorte voćaka koje, naravno, ne prskamo i sve što jedemo je ekološki uzgojeno – kazao je Zdravko. 

- Ovdje jedino nema dobrog signala za mobitel. Njime se možemo služiti samo zimi kad na drveću nema lišća no,postoji jedno mjesto na prozoru do kojega dolazi signal za SMS poruke i to nam je dovoljno – dodala je Marija.

Prvi susjedi Zdravku i Mariji nalaze se u pet kilometara udaljenom selu ali im zato često navrate rodbina i prijatelji. Osim toga, na okućnici uvijek ima nekog posla pa im nerijetko, kažu, dan bude kratak. Kad se ipak pojavi 'višak' vremena Zdravko ga rado koristi za rezbarenje drveta pa zidove kuće krasi niz njegovih slika. Povremeno on i Marija odu u 33 kilometra udaljenu Požegu ali se tamo nerado duže zadržavaju. - Kad se počne mračiti, osjećam nemir i išao bih odmah svojoj kući. Želja mi je ovdje još izgraditi ambar u starinskom stilu gdje bismo mogli smjestiti goste na spavanje kad nas posjete. Siguran sam, kad budu duže ostali i vidjeli kako je lijepo u tišini živjeti i spavati, neće im se kao meni, žuriti kući – kazao je Zdravko.(vm)

 

UDVDR BRESTOVAC ORGANIZIRAO HUMANITARNI TURNIR -

BRESTOVAC – Ogranak Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata iz Brestovca organizirao je humanitarni malonogometni turnir za prikupljanje pomoći za liječenje Katarine Fridrih iz Dolca, koja je oboljela od maligne bolesti i nalazi se na liječenju u Zagrebu. Šesteročlanoj obitelji teško je skupiti potrebna sredstva za odlazak i pratnju na liječenje, pa je ideja o pomoći došla od brestovačkog ogranka UDVDR, što su odmah prihvatili svi ogranci i ostale udruge.

Na turniru se okupilo deset ekipa ogranaka UDVDR-a, vojne policije, policije PU požeško-slavonske i ekipa HVIDRE. Turnir se igrao jednokružno, a na kraju su se u finalu sastale ekipa UDVDR ogranka Požega i ekipa Policije. Pobjednik turnira je bila ekipa požeškog UDVDR, no pobjednici su bili svi koji su učestvovali u turniru i pomogli da se sakupi 8.000 kuna za liječenje Katarine.

UREĐENJE KUTJEVAČKE RIKE PRIVODI SE KRAJU -

KUTJEVO  - U kutjevačkom  se  kraju privode  radovi na uređenju  Kutjevačke rike vezanih uz djelomičnu  regulaciju i uređenje obala. Zahvaljujući suši i  nedostatku oborina  radovi se u koritu  Kutjevačke  Rike odvijaju bez problema i planiranom dinamikom.  Hrvatske vode za uređenje Kutjevačke Rike ove su godine osigurale 800 tisuća kuna. Nakon završetka  radova u Kutjevu  uslijedit će radovi na uređenju potoka  Vetovke u samom središtu naselja Vetova. (V.Re.)

 

PRVA NAJAVLJENA NEZAVISNA LISTA ZA LOKALNE IZBORE -

TURNIĆ – Na seoskom turističkom imanju „Stari fenjer“ u Turniću najavljena je prva lista za predstojeće lokalne izbore, i to nezavisna lista Nine Smolčića koji je najavio kandidaturu za požeškog gradonačelnika. Njegova Nezavisna lista imat će svoje kandidate i za gradsko vijeće grada Požege. Najavljena je na periferiji grada u seoskoj sredini zbog toga da se pokaže da grad Požega nema samo centar, nego i svoju periferiju i prigradska naselja i da se treba voditi računa i o tim ljudima.

Proteklih mjeseci grupa ljudi okupljena oko Nine Smolčića u javnosti se javljala kao Udruga Vrijeme je za Požegu i iznosila neka svoja mišljenja i prijedloge o razvoju grada. – I u vrijeme do izbora mi ćemo bez imalo demagogije iznositi svoje vizije razvoja Požege.  Požega to zaslužuje, Požega može bolje od ovoga što sada ima. Vrijeme je da Požega prestane biti podređena jednom pojedincu, vrijeme je da Požega dobije tim ljudi koji će upravljati ovim gradom, onih kojima je Požega pri srcu  – istakao je Nino Smolčić, te najavio depolitizaciju brojnih udruga civilnog društva, udruga iz sporta i kulture, najavio potpuno transparentni rad, odgovornu i stručnu gradsku upravu bez bilo kakvog političkog utjecaja.  Smolčić najavljuje i industrijalizaciju Požege kroz mjere razvoja gospodarske infrastrukture, poticanja malog i srednjeg gospodarstva i borbe za svako radno mjesto i stalno privlačenje sredstava Europske unije.

ZAŠTO STOČARI I MLJEKARI POČINJU RASPRODAJU STOKE -

UZ SVE SKUPLJU HRANU MJESECIMA ČEKAJU NA ISPLATU JEFTINOG MLIJEKA I DRŽAVNOG POTICAJA ZA MLIJEKO -

U Hrvatskoj svaki dan nestane petnaestak poljoprivrednih gospodarstava, od početka godine do sada ugasilo ih se 1400. To nije samo brojka, to su ljudi s imenom i svojom sudbinom. Jedan od takvih je i Tihomir Kotrla iz Golog Brda u općini Kaptol koji ima 27 krava te 4 junice te koji je počeo s njihovom rasprodajom. Zbog toga je ne samo ogorčen već i tužan jer ni jedna njegova krava nije uvezena već je sve uzgojio sam. A da je u tome uspješan potvrđuju i brojna šampionska odličja kao i najveće koje je dobio 2006. godine za najbolju kravu u Hrvatskoj. Godišnje proizvodi 138.000 litara, a pojedine krave daju i po 40 do 50 litara mlijeka dnevno.

-To nije ni lijen ni neodgovoran stočar, čak nije ne kreditno prezadužen. To je uzoran stočar koji za ono što ga je snašlo ne snosi nikakvu krivicu – ističe Miroslav Kovač, tajnik Udruge uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine koja je uputila javni apel Ministarstvu poljoprivrede da pomognu gospodarstvu Kotrla da se ne ugasi.

-Ako je ova država odgovorna ona će pomoći ovo gospodarstvu, ako ne može pomoći ovom pojedincu pa kako će pomoći čitavom sustavu, gradovima i selima, čitavom gospodarstvu. Na ovom gospodarstvu oni mogu vidjeti probleme svih poljoprivrednih gospodarstava te ih pretvoriti u ciljeve i vrlo brzo reagirati. Mi smo država koja svakim danom proizvodi sve manje hrane, a što je još žalosnije mi više odavno za sebe ne možemo proizvesti dovoljno hrane unatoč tome što za tu proizvodnju imamo sve uvjete – objašnjava Kovač.

-Najveći problem je premala cijena mlijeka zbog kojeg nitko više ne može poslovati pozitivno. Potrošio sam sve svoje zalihe u nadi da će se nešto promijeniti. Zatim tu je neredovita isplata otkupljivača te države za poticaj. Prije šest dana sam dobio isplatu za šesti mjesec, a neki još nisu dobili ni za četvrti, a prvi novci za poticaj počeli su stizati prije 20 dana. Zbog svega toga ja još nisam platio sjeme i gnojivo za proljetnu sjetvu, a na što mi idu kamate – ogorčen je 40-godišnji Tihomir Kotrla koji se 1998. godine vratio iz Austrije kako bi se bavio stočarstvom računajući da će od toga moći živjeti kao što od takve proizvodnje živi veliki broj austrijskih stočara.

Kovač dodaje da nije za sve kriva suša već je tu problem i državnih robnih rezervi, pogodovanje izvoznim i uvoznim lobijima te općenito neorganiziranost državnog sustava. - Krajnji je čas da sustav počne funkcionirati i da se izradi akcijski plan pomoći ovom i ostalim gospodarstvima, da se pomogne konkretnom čovjeku i zaustavi negativni trend u govedarstvu – poručuju iz Udruge Simentalac.  (a.t.)