KUTJEVO – Nije niti ove godine izostao običaj organiziranja gostinjske berbe grožđa kod obitelji Tandara, kada se u berbi okupi preko pedeset berača iz cijele Hrvatske, ali i inozemstva. - Kao svoje goste u berbu rajnskog rizlinga koji je ove godine imao iznimnu kvalitetu, vrlo visoke šećere i optimalne kiseline, kaže Zorica Tandara, pozivamo sve svoje prijatelje, naše kupce iz cijele hrvatske, od mora do Zagreba, ali i naše kupce iz Švicarske gdje već godinama plasiramo znatne količine vina. Svi oni se vrlo rado odazovu na ovo druženje, a oberemo u ovu lokaciju.

Za goste berače na ražnju se peklo prase i janje, a nije nedostajalo ni kvalitetnih vina iz prošlih berbi. Uz ručak su zasvirali i tamburaši pa je proslavljena ovogodišnja uspješna berba. Nakon povlačenja berača iz vinograda fešta se nastavila u podrumu uz prešu i curenje slatkog mošta.

VLADA ODOBRILA GRADNJU VODOZAHVATA ŠUMETLICA -

PAKRAC -  Vlada RH  dala je 'zeleno svjetlo' za gradnju vodozahvata Šumetlica vrijednog 150 milijuna kuna.

- Ovaj projekt iznimno je važan za cijelo pakračko-lipičko područje jer ćemo njime trajno riješiti pitanje snabdijevanja pitkom vodom i više neće biti obaveznih ljetnih redukcija. Osim toga, Šumetlica će osigurati i navodnjavanje minimalno 200 hektara poljoprivrednog zemljišta na području ova dva grada – rekao je gradonačelnik Pakraca Davor Huška.
  Gradnja Šumetlice aktualna je više od deset godina ali su aktivnosti iz raznih razloga više puta prekidane. Sada je pripremljena sva dokumentacija, izgrađen je temeljni ispust, napravljen je pristupni put, razminirano je područje gradnje te su riješeni imovinsko-pravni odnosi. Za sve to je uloženo oko 12 milijuna kuna. Šumetlica će se graditi u etapama a predviđeno je da svi radovi završe u roku od tri godine.(vm)

HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA GRADA POŽEGE -

POŽEGA- Hrvatska stranka umirovljenika grada Požege održala je konferenciju za novinare na kojoj se osvrnula na aktivnosti aktualne SDP-ove gradske vlasti na uređenju grada Požege. Pohvalno ocjenjujući pojedine poteze kao što je organiziranje javnog prijevoza ali i mnoge infrastrukturne radove koji pridonose poboljšanju standarda življenja, dopredsjednica stranke Veronika Vinković gradskoj vlasti ipak zamjera što ne organizira javne rasprave kako bi se čuli i drugi prijedlozi građana.

- Predlažemo da odgovorni poslušaju i razmotre svaki prijedlog kojim bi se život ovog grada i njegovih stanovnika olakšao ili poboljšao, bez obzira od koga dolazio jer svi mi u ovom gradu živimo zajedno - rekla je Vinković.

Hrvatska stranka umirovljenika također je predložila da gradska vlast za iduće razdoblje u program svoga rada uvrsti uređenje parka kraj Orljave, te da ulicu dr. Franje Tuđmana u kojoj se nalaze čak tri školske ustanove, uredi kao pješačku zonu. Hrvatska je stranka umirovljenika također zainteresirana i za uređenje nogostupa u onim ulicama u kojima se nije radilo već više od tri desetljeća te za otvaranje novih biciklističkih staza gdje je to moguće.

Predsjednik gradske HSU Svetislav Marić na konferenciji za novinare istaknuo je kako je sve veće zanimanje za ovu stranku rezultiralo i reorganizacijom unutar Gradske organizacije te je osnovano pet novih ogranaka dok će još njih osam uskoro biti ustrojeno.

Ustrojavanjem i povećavanjem članstva stranka misli na predstojećim lokalnim izborima sudjelovati u vlasti. (V.Re.)

11. TRADICIONALNA SMOTRA FOKLORA “PJESMOM U JESEN“ -   

JAKŠIĆ - Općinsko središte Jakšić dva dana 15. i 16. rujna živjelo je u znaku pjesme i plesa, šarolikih narodnih nošnji, a cijelo mjesto, okućnice i dvorišta ukrašeni u starom stilu. Članovi Hrvatskog kulturno umjetničkog društva „Slavonija“ organizirali su 11. smotru „Pjesmom u jesen“, od prošle godine u dva dana. Najprije su plesali oni najmlađi u dječjoj smotri folklora, a u nedjelju su običaje i baštinu svojih starih prezentirale i starije folklorne skupine.

Na Dječjoj smotri sudjelovali su KUD Slavonija, Češka beseda Kaptol, KUD Svilenka Buk, KUD Orljava Pleternica, KUD Poljadija Grabarje, Matica slovačka Kukučin-Kuntarić Jakšić, Češka beseda Bjeliševac i GKUD Požega.

Čuvanje običaja i folklorne baštine uči se od najmlađih nogu, kaže voditeljica mlađih skupina Ana Vinković iz Jakšića. - Mislim da su podjednako i oni mali ali i oni stariji izuzetno radosni što nastupaju. Oni najmlađi se uistinu trude naučiti a tu im pomažu stariji folkloraši. Svi oni vole ples i folklor i jedva čekaju probe, koje se održavaju petkom. Usudila bih se ipak reći da nas malo ima jer je Jakšić veliko naselje. Moglo bi biti puno više folkloraša. Ima nas 20-ak stalnih koji dolaze i igre su im najzanimljivije. Sukladno njihovu uzrastu tu su i pjesme i ples - kaže Vinković.

Među onima koji rado dolaze na probe je i mlada folklorašica Dora Košavić dugogodišnja članica jakšićkog folklora.

- Idem u prvi srednje a folklor vježbam već pet godina. Volim pjesmu i ples i tu mi je zanimljivo. Dosta se družimo i to mi je najljepše. Imam priliku mnoge upoznati ali i vidjeti običaje drugih krajeva - kaže Dora.

Kako je HKUD „Slavonija“ iz Jakšića nositelj mnogih društvenih događanju i u općini podupiru rad ovoga društva ali i samu smotru. - Ponosni smo na rad našeg društva i na ovu našu smotru u sklopu koje se već drugu godinu za redom održava i smotra dječjeg folklora. Naša je želja da im i više pomognemo, posebice u kupnji narodnih nošnji za mlađe. Lijepo je vidjeti sve ove mlade jer su oni i budućnost ovoga društva - rekao je načelnik općine Ivica Kovačević.

Smotra folklora bila je prilika za mnoge da pokažu običaje krajeva iz kojih dolaze a na smotri odraslih sudjelovala su HKUD Slavonija Jakšić, KUD Čačinci iz Čačinaca, KUD Stružec iz Stružeca, Kud Vrbje iz Vrbja, KUD Berda iz Brestovca, Matica slovačka Kukučin-Kuntarić Jakšić, KUD Seljačka sloga iz Zadubravlja i KUD Lipa iz Semeljaca.

Kako svake godine mještani u dane smotre urede i svoje okućnice, dvorišta, iznesu starine i blago svojih baka, uprizore mnoge scene iz seoskog života nekada, organizacijski odbor odlučio je nagraditi i najuspješnije. Ove godine tako je nagrađena postava obitelji Rezo, koja se odlučila za postavu stare sobe, prikaz smočnice sa zimnicom a pripremili su i stara jela i slastice za degustaciju, te obitelji Starčević, koji su s namještajem i rubinom prikazali stari način življenja, od jutra do navečer, od ašikovanja do molitve. Obje postave obiluju s mnoštvom starih i originalnih predmeta, starog namještaja, alata i pomagala, starih i preko sto godina. Kod Starčevićevih se mogao vidjeti i raritet, velika posuda koja je svojim oblikom identična šunki, a upotrebljavala se za kuhanje uskršnje šunke.

Naravno da su gostoljubivi Jakšičani i sve goste na smotri počastili ispred svojih kuća. (V. Rebrina i V. Protić)

VISOKA OBLJETNICA DOBROVOLJNOG VATROGASNOG DRUŠTVA -

PLETERNICA – Jedno od starijih vatrogasnih društava u Požeštini svakako su vatrogasci Pleternice koji su u nedjelju, 16. rujna obilježili svoju 120. godišnjicu postojanja i rada. Visoku obljetnicu obilježili su svečanom sjednicom na kojoj je iznesena duga i plodna povijest vatrogastva u Pleternici i povijest društva.

Obljetnice su uvijek i prilika da se nagrade zaslužni pojedinci, pa su tako priznanja za 30-godišnji rad u društvu dobili Đuro Kugli, srebrnu medalju su dobili Radovan Rotar, Hrvoje Tomić, Josip Gabrek, Đuro Kugli, Stjepan Bajt, brončanu plamenicu Duško Vuković i Božidar Klemović, srebrnu plamenicu Vladimir Špoler, a zlatnu plamenicu Vlado Novosad, dok su zlatne medalje primili Franjo Šaplek, Antun Žnidarec, Antun Tomić, Nikola Gabrek, Ivica Gabrek. Priznanje za desetgodišnji rad u društvu primili su Lidija Novosad, Duško Vuković i Josip Miličević, a počasni vatrogasni časnik postao je Marko Alaber i Antun Tomić. Nagradu za čak 60 godina članstva i rada u vatrogasnom društvu dobio je Mato Junek iz Bresnice. On je primio nagradu za životno djelo povelju Mirka Kolarića Hrvatske vatrogasne zajednice.

Predsjednik društva Radovan Rotar primio je i novu vatrogasnu zastavu s likom sv. Florijana koju je uručio pleternički gradonačelnik Franjo Lucić, a koja je posvećena na svetoj misi u pleterničkoj župnoj crkvi.

Nakon svečane sjednice pleternički vatrogasci upriličili su vatrogasnu vježbu gašenja zapaljenog automobila i spašavanja ozlijeđenih iz vozila tehničkim alatom.

HRVATSKE ŠUME DONIRALE TRUPCE ERGELI LIPIK -

LIPIK - Radnici Državne ergele Lipik, radne grupe grada Lipika i članovi lipičkog Konjičkog kluba proteklih su dana intenzivno radili na ograđivanju dodatnog zemljišta uz zgradu ergele. Već su postavili 114 stupova glavne ograde a sada slijedi postavljanje poprečnih stupova na tom prostoru kako bi se dobila tri odvojena pašnjaka, potom postavljanje dasaka i bojanje. - Debla su nam donirale Hrvatske šume i od njih smo ispilili oko 300 komada stupova i potrebne daske, Grad Lipik je osigurao novac za čavle a nešto sredstava smo i mi osigurali. Ograda bi trebala biti gotova do kraja tjedna ili početkom idućeg i tada ćemo dobiti duplo više prostora nego što ga sada imamo gdje se konji mogu kretati i pasti – rekao je upravitelj ergele Damir Jakšić. Na lipičkoj ergeli je trenutno 87 konja.   (vm)

ŽETVA BUČE GOLICE RAZOČARALA PROIZVOĐAČE -

POŽEGA - Već desetak dana na slavonskim poljima traje žetva buče golice. Suša je uzela golem danak na količini dragocjenih koštica - sirovinske baze za proizvodnju visoko kvalitetnih i traženih bučinih ulja. Umjesto očekivanih i do 2000 kilograma sirovih koštica po hektaru, prvi su rezultati pravo razočarenje - tek nešto više od 500 kilograma prinosa. Iako tržište, pogotovu ono Europske unije, vapi za ovom visokokvalitetnom sirovinom, ni prosječna cijena od tri eura za kilogram prosušene koštice kažu slavonsko baranjski proizvođači, neće ove godine pokriti gubitke.

Iako se očekivao bogat urod ove tradicijske kulture slavonskog sela - pod vriježama ga je upola manje.

Obitelj Grbić ekološkom i integriranom proizvodnjom golice bavi se već osmu godinu. I to na vlastitih 50 hektara i 100 u kooperanata u svim županijama slavonske regije.

Urod se kombajnira svakodnevno, no prvi su rezultati poražavajući.

- Očekivali smo puno, no na žalost na ovim poljima buče u Požeštini suša je učinila svoje. Plodova je upola manje od uobičajenog broja, a ako uračunamo i ove zelene od retrovegetacije, bit će tek trećina očekivanog uroda. Od standardnih 1600 do 2000 kilograma visokokvalitetne sirove koštice po hektaru površine, na ovim je poljima tek nešto više od pola tone. U ekološkoj proizvodnji - još je slabije - kaže Ivan Grbić, iskusan proizvođač buče i organizator proizvodnje ove kulture u Slavoniji i Baranji.

   Iako su tla bogata hranjivima, vlage nije bilo ni za lijeka, upozorava Ivan Han, poljoprivredni savjetnik u Poljoprivredno savjetodavnoj službi Požeško slavonske županije. - Hranjiva su trebala doći u listove buče, u tu 'tvornicu' koja će ih usmjeriti u plodove. Nedostatak vlage u taj pritok hranjiva iz tla u plodove je bio puno, puno slabiji pa su i plodovi manji, uroda je manje, a i kakvoća mu je lošija - pojašnjava Han.

Od toga strahuje i donedavni rekorder u prinosu buče - obitelj Kožić iz Šeovaca. Ovo je četvrta godina da ju proizvode, ali svoj rekord od nevjerojatnih 2 tisuće i 300 kilograma po hektaru, ove godine mogu tek sanjati. Prinos će u ovoga kooperanta biti upola manji.

I dok će u zapadnim dijelovima Hrvatske prinos biti uobičajen, što istočnije, barem kada je o buči riječ - to žalosnije.

Europsko tržište vapi za visokokvalitetnim bučinim košticama, plasman i cijena standardno dobri, no sada je to slaba utjeha. Gubici su preveliki da bi se moglo zaraditi čak i uz cijenu od 2,70 do 3 eura za kilogram koštice.

Iako izvozi uspješno na austrijsko tržište, ove godine zbog mala prinosa količine će zadovoljiti tek vlastitu preradu. Prve kapi dragocjenog ulja poteći će za nekoliko dana kada će se pokazati i prava kvaliteta sirovine.

Kako dolaze sve sušnije godine, bez navodnjavanja ova kultura kao ni mnoge druge nema šanse. Država im tu, poručuju, mora bez odgađanja pomoći.

Samo tako ova visoko vrijedna kultura koja se na slavonsko baranjska polja ponovno vratila, može biti itekako isplativa s više nego dobrom izvoznom perspektivom - i koštice i ulja.   (SN)

STANOVNICI LATINOVCA ZAJEDNIČKIM DRUŽENJEM PROSLAVILI ASFALTIRANJE ULICE -

LATINOVAC - Stanovnici sela Latinovca zahvaljujući Vijeću srpske nacionalne manjine općine Čaglin uz prigodan su program i zajedničko druženje minuloga vikenda proslavili modernizaciju dijela ceste kroz svoje naselje.

- Vijeće srpske nacionalne manjine u suradnji s općinom Čaglin realiziralo je asfaltiranje jedne ulice u Latinovcu. Završetak radova bio je povod za naše okupljanje. Ovdje ima i Hrvata i Srba a tu su nam i prijatelji iz Bosne i Hercegovine koji ovdje dolaze na kamp. Problema ima jer mi živimo na selu. Ti su problemi naši zajednički problemi. Naime stanovništvo je starije i pomalo pasivno. Drago mi je što smo se sada uspjeli svi okupiti -istaknuo je predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine općine Čaglin Predrag Kusić dodajući kako su mlađi ipak spremni pokrenuti određene projekte ali da ih onda i oni koji odlučuju moraju poduprijeti jer bez toga neće biti ničega.

Kustić je najavio i druge aktivnosti među kojima će biti i uređenje tamošnje crkve koja je preživjela sve ratove. - Ja bih htio da ta crkva postane simbolom našeg suživota. Ona je uvijek zvonila za sve mrtve i Srbe i Hrvate. Na žalost vrijeme je napravilo svoje i crkvu danas treba obnoviti. Iskreno se nadam da ćemo to svi zajednički učiniti – rekao je Kustić, dodajući kako se samo zajedničkim snagama puno toga može učiniti.

Zadovoljan realiziranim projektom i zajedničkim druženjem svih mještana bio je i načelnik općine Čaglin Ivan Đurina. - Uspjeli smo u suradnji s mnogim udrugama i samim mještanima. Projekt je realiziran preko Ministarstva regionalnog razvoja. Iako se radi o dijelu ceste ona puno znači ovdašnjim stanovnicima. Inače Vijeće srpske nacionalne manjine u Čaglinu je vrlo aktivno i imamo dobru suradnju - rekao je Đurina dodajući kako će dobri projekti uvijek imati potporu općine pa tako i projekt uređenja pravoslavne crkve.

Unatoč poznim godinama svečanosti u selu nazočio je i 98-godišnji Stevo Stanisavljević najstariji stanovnik čaglinskoga kraja. - Recepta za dugi život nema. Uvijek sam živio skromno i nikada nisam ni pomislio da ću dočekati ovolike godine. Kad sam bio mlad i kad bi mi netko rekao da ima 60 godina pomislio bih Bože koliko je taj čovjek star. A sada ja eto skoro stotinu imam. Cijeli sam život tu proveo. Rođen sam u Velikom Bilaču a eto tu sam se skrasio. Godine su sustigle i ne mogu više sam. Paze me i pomažu. Nije mi teško. Sve imam ali imam i puno godina - kaže Stanisavljević dodajući kako se on uvijek rado prisjeća Latinovca iz svojih mlađih dana jer je tada selo bilo puno življe a u svakoj je kući bilo barem petoro-šestoro ljudi dok je danas većina kuća prazna.

Uz seoski dom priređen je i kulturno umjetnički program kojeg su izveli članovi folklorne skupine Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“ iz Okučana. Oni su izveli nekoliko pjesama i plesova uz tamburaški sastav. Uz čelnike općine Čaglin, zamjenika župana za gospodarstvo Željka Jakopovića svečanosti i druženju nazočili su svi mještani Latinovca. (V.Re.)

12. SPORTSKE IGRE UDRUGA RAČUNOVOĐA I FINANCIJSKIH DJELATNIKA SLAVONIJE I BARANJE -

POŽEGA – Grad Požega i Udruga računovođa i financijskih djelatnika Požega bili su domaćini 12. Sportskih igara Udruga Slavonije i Baranje, poznatih kao RIFIJADA. Natjecalo se preko 300 učesnika iz deset gradova, Beli Manastir, Đakovo, Našice, Nova Gradiška, Slav. Brod, Osijek, Valpovo, Vukovar, Županja i Požege.

Natjecanja su održana u odbojci, malom nogometu, kuglanju, pikadu, stolnom tenisu, košarci i potezanju konopa.

Predsjednik požeškog društva mr. sc. Ivan Čolak poželio je dobrodošlicu svim natjecateljima, a pozdravio je goste zamjenika ministra zdravlja mr. sc. Marijana Cesarika, prof. dr. sc. Danimira Gulina, Ivana Jurkovića i Ivana Mršu, čelnike Hrvatske zajednice računovodstveno financijskih djelatnika. Sportske igre je u Dvorani Grabrik otvorio požeški gradonačelnik Zdravko Ronko zaželjevši dobrodošlicu i dobre rezultate svim natjecateljima i da im Požega ostane u dobrom sjećanju. Natjecanja su održana na Gradskoj kuglani, igralištu OŠ Antuna Kanižlića i Sportskoj dvorani Grabrik.

POŽEGA - Više od 53 milijuna kuna iznosi prva procjena štete od suše na području Požeško-slavonske županije iako taj iznos nije konačan budući da još nije prošao rok od 60 dana do kada će se znati konačna procjena . Na žalost suša je druga ovogodišnja elementarna nepogoda koja je zadala dodatni udarac slavonskim seljacima. Naime nakon mraza početkom travnja ove godine koji je ubrao plodove s voćnjaka i vinograda od suše su sada najviše nastradali ratari i rane proljetne kulture. - Na 13.600 hektara imamo procjenu da šteta iznosi 53,1 milijun kuna. Pribroji li se ovim štetama i one prijašnje očekujemo da će ovogodišnja šteta od elementarnih nepogoda biti između 130 do 150 milijuna kuna - rekao je požeško-slavonski župan Marijan Aladrović.

Na žalosti niti voćarima niti ratarima država ne može pomoći, a pomoć koju može dati županija i više je nego simbolična, tako da će seljacima iduća godina uistinu biti izuzetno teška.

- Meni je već prije bilo jasno da naknada od štete neće biti. S obzirom da i sam imam voćnjak znam koliko su velike štete u voćarstvu. Na razini Hrvatske voćari imaju između 800 i 900 milijuna i tada je već bilo jasno rečeno da država nema novca. Najveća šteta koja je brojčano iskazana je na području Pleternice, Kutjeva i drugim sredinama. U Pleternici oko 10 milijuna kuna, u Brestovcu 4 milijuna kuna, u Kutjevu 9,4 milijuna kuna, u Kaptolu 3,8 milijuna kuna u Požegi oko 2 milijuna kuna u Velikoj oko 4 milijuna kuna, u Lipičkom kraju 5,3 milijuna kuna, Čaglinu oko 8 milijuna kuna, Jakšiću 4,6 milijuna kuna te u pakračkom kraju oko 2 milijuna kuna iako napominjem da će se konačne štete znati nakon 60 dana kada konačan obračun šteta bude gotov - rekao je Aladrović. (V.Re.)