Prikazujem sadržaj po oznakama: orah

ČELNICA ORAHA MIRELA HOLY GUBI SVOJE GLASAČE -

Bivši članovi i dužnosnici OraH-a uputili su otvoreno pismo javnosti i simpatizerima stranke u kojem prozivaju predsjednicu stranke Mirelu Holy da u javnosti promovira isključivo sebe, ali i ideje koje su bliže desno orijentiranim strankama. Oni ističu u svom pismu da bi izborna potpora OraH-u bila rasipanje glasova.

- Hrvatska se nalazi pred parlamentarnim izborima. Mi kao članovi i bivši članovi ORaH-a, pobornici ideje održivog razvoja, smatramo nužnim pozvati članove ORaH-a kao i sve građane da razmisle savjesno i odgovorno kome će dati svoj glas na predstojećim parlamentarnim izborima. Osvajanje nekoliko postotaka glasova od strane ORaH-a rezultirati će propadanjem tih glasova, te bi moglo imati značajan utjecaj na formiranje buduće Vlade. Ovi bi glasovi mogli odrediti hoćemo li nakon izbora živjeti u autoritarnom društvu – navodi se u pismu koje potpisuju bivši dužnosnici ORaHa, prvi predsjednik osječkog OraH-a Darko Balaš, potpredsjednik Istočne regije Jadranko Lovaković, predsjednik stranačkog programskog foruma u Rijeci Igor Kegalj, predsjednica GO Križevci u ostavci Lidija Kerin, bivši predsjednik Središnjeg programskog foruma Vladimir Lay, autor stranačke politike nacionalne sigurnosti Zvonimir Mahečić i bivši član predsjedništva stranke Milan Rodić.

Predsjednicu OraH-a Mirelu Holy prozivaju da je nizom pogrešnih poteza, “estradizacijom stranke i elitizmom” istopila nedavnu podršku 17 posto građana, koji su OraH doživljavali kao “alternativu promašenoj i štetnoj bipolarnosti našeg političkog sustava“. Osim za autoritativno vođenje stranke zamjeraju joj i stavove o manjinskoj politici kao i stavove vrha stranke o problemu izbjeglica. ORaH sada zastupa iste stavove poput pojedinih pravaških stranaka, zbog čega predviđaju da će birači na predstojećim parlamentarnim izborima kazniti ORaH. Smatraju da se zapravo vodstvo stranke igra politike i manipulira s građanima i svojim članovima.

Tekst/foto: Vladimir Protić

PLAĆA DOSTOJNA ČOVJEKA -

POŽEGA – Članovi požeškog ORaHa izašli su na tiskovnoj konferenciji sa svojim prijedlozima da se minimalna plaća u RH, sa današnjih 2.500 kuna poveća na 3.500 kuna, a sve zbog poskupljenja potrošačke košarice. Prema procjeni sindikata ona iznosi 7.000 kn za četveročlanu obitelj, a prosječna plača u RH 5.656 kuna.

- Razvidno je da zaposleni koji primaju minimalnu plaću, čak ukoliko je u obitelji zaposleno dvoje članova obitelji, nisu u mogućnosti podmiriti zbrojem minimalnih zakonskih plaća potrošačku košaricu četveročlane obitelji što je jasan put prema siromaštvu takvih obitelji. Stoga ORaH predlaže kao ključnu obavezu države stvoriti takvu zakonsku klimu koja će omogućiti da se minimalnom plaćom podmiruju troškovi potrošačke košarice, a za to je neophodna reforma poreznog sustava koja će ići u pravcu poreznog rasterećenja rada. Smatramo kako se problem siromaštva u Hrvatskoj bezobzirno i neodgovorno gura pod tepih, što od strane političkih elita, a što od društva u cijelosti. Stoga se zalažemo za cjeloviti plan borbe protiv siromaštva. On se temelji na poreznom rasterećenju rada (poreza na dohodak) i oporezivanju imovine i kapitala – istakla je Tatjana Fabrični Galić, članica glavnog foruma i koordinatorica za 5. izbornu jedinicu.

ORaH predlaže i porezno opterećenje imovine i kapitala koje se odnosi na drugu i slijedeće nekretnine u slučaju nekorištenja, s druge strane ako se koriste vlasnik plaća porez kod iznajmljivanja. Treća mjera je oporezivanje kapitala gdje sukladno imovini građani plaćaju poreze, veći porez za bogate. Tiskovnoj konferenciju uz Tatjanu nazočili su Dinko Smojver, Tomo Pejnović i Iva Štimac Bošnjak.

Tekst/foto: Vladimir Protić

UZGOJ ORAHA JE ISPLATIV, NE TRAŽI GOTOVO NIKAKVA ULAGANJA -

Nekad je gotovo bilo nemoguće naći seosko domaćinstvo koje nije imalo barem jedan orah. Osim ukusnih jezgri ploda koje su služile za pripravljanje najboljih kolača orah je svojom golemom krošnjom pružao i ugodnu hladovinu te svojim jakim mirisom tjerao muhe i komarce. Danas su ovo 'kućno drvo' na okućnicama zamijenile neke druge voćke koje zauzimaju vrlo malo prostora, a orah se preselio u moderne nasade. Međutim i oni su rijetki unatoč tome što ga ne proizvodimo dovoljno, odnosno što se najveće količine uvoze.

- Razlog tomu je njegov najveći nedostatak, a to je što na pravi urod morate čekati 15 godina. Mnogi su nestrpljivi i ne mogu toliko dugo čekati pa sade nešto što će im prije donijeti urod i povratiti uloženo. Međutim, kada orah počne donositi urod čak 90 posto toga uroda je prihod. Trošak je zanemariv. Još dvije godine ću ga gnojiti, kilogram do dva gnojiva, a nakon toga njemu više ne treba jer ima široko korijenje koje je većeg promjera od krošnje i koje si samo pribavi dovoljno hrane. Eventualno ću mu dati još malo stajnjaka – ističe Zvonko Vuković iz Požege koji je prije 13 godina na imanju svojih roditelja posadio 200 stabala oraha na hektar i pol. U to vrijeme o sadnji i uzgoju oraha nije bilo ni literature, a ni stručnjaka koje bi mogao pitati. Učio se na vlastitim greškama te sada rado drugima dijeli savjete.

Kako je još uvijek zaposlenih Hrvatskih šuma te zbog toga nema mnogo slobodnog vremena, a s druge strane nije želio da zemlja bude zapuštena sadnja oraha učinila mu se idealnom. – Razmišljalo sam i o sadnji jabuka i krušaka, ali kako to traži mnogo više vremena odustao sam. S druge strane nije mi bilo važno da zarada stigne odmah, odnosno htio sam nešto što će mi popraviti mirovinu kada u nju odem. Očekujem godišnje od svoga nasada od 5 do 10 tona oraha. Oni se kod nas mogu dobro prodati i to u zelenom stanju kada se otkupljuju za likere ili kada sazore – objasnio je Zvonko koji pored domaće sorte, ima dvije bugarske te njemačku.

S druge strane orah ne treba gotovo nikakvu zaštitu. Ona se može koristiti dok je orah mlad, ali, dodaje Vuković, ona je nepotrebna. Ove godine u Vukovićevu nasadu nije bilo oraha zbog velikog mraza, ali zato par kilometara sjeveroistočnije u nasadu Milana Davidovića u Oljasima oraha je ipak bilo. Urod je u prosjeku manji za 50 posto s time da na nekim stablima uopće nije bilo oraha. - Moj nasad je star 32 godine i nikada nije bila tako loša godina za orahe kao ova. Za njih je najvažnije da u vrijeme cvatnje nema mraza te da nema ekstremnih suša, a upravo toga je ove godine bilo. Voli da ga se malo pognoji stajnjakom. Kako između naših stabala pasu svinje i ovce to je dovoljno za njegovu prihranu. Urod mu se, ovisno o godini kreće od 30 do 60 kilograma po stablu – objašnjava Davidović koji ima 170 stabala koji su 'zauzeli' čak 4 jutra površine.

Dodaje da je za razliku od drugih kultura prednost uzgoja oraha što nema ulaganja pa ako se neke godine i dogodi da nema uroda nema ni štete za razliku od jabuka, krušaka, kukuruza, pšenice i ostalih gdje se moraju uložiti znatna sredstva.

Nepoznati uzrok bolesti

U nasadu oraha Milana Davidovića pojavila se neka bolest kojoj za sada ne može otkriti uzrok. Ona se manifestira tako da s oraha otpada kora. - Imam domaći orah star 50 godina, ali na njemu nema bolesti, ali na ovim bugarskim kojima je sada 32 godine ona se pojavila. Mislim da je njima i kraći vijek trajanja. Oni još uvijek rađaju, ali oni će se uskoro zbog otpadanja kore osušiti – objašnjava Davidović.