UZGOJ ORAHA JE ISPLATIV, NE TRAŽI GOTOVO NIKAKVA ULAGANJA -
Nekad je gotovo bilo nemoguće naći seosko domaćinstvo koje nije imalo barem jedan orah. Osim ukusnih jezgri ploda koje su služile za pripravljanje najboljih kolača orah je svojom golemom krošnjom pružao i ugodnu hladovinu te svojim jakim mirisom tjerao muhe i komarce. Danas su ovo 'kućno drvo' na okućnicama zamijenile neke druge voćke koje zauzimaju vrlo malo prostora, a orah se preselio u moderne nasade. Međutim i oni su rijetki unatoč tome što ga ne proizvodimo dovoljno, odnosno što se najveće količine uvoze.
- Razlog tomu je njegov najveći nedostatak, a to je što na pravi urod morate čekati 15 godina. Mnogi su nestrpljivi i ne mogu toliko dugo čekati pa sade nešto što će im prije donijeti urod i povratiti uloženo. Međutim, kada orah počne donositi urod čak 90 posto toga uroda je prihod. Trošak je zanemariv. Još dvije godine ću ga gnojiti, 
kilogram do dva gnojiva, a nakon toga njemu više ne treba jer ima široko korijenje koje je većeg promjera od krošnje i koje si samo pribavi dovoljno hrane. Eventualno ću mu dati još malo stajnjaka – ističe Zvonko Vuković iz Požege koji je prije 13 godina na imanju svojih roditelja posadio 200 stabala oraha na hektar i pol. U to vrijeme o sadnji i uzgoju oraha nije bilo ni literature, a ni stručnjaka koje bi mogao pitati. Učio se na vlastitim greškama te sada rado drugima dijeli savjete.
Kako je još uvijek zaposlenih Hrvatskih šuma te zbog toga nema mnogo slobodnog vremena, a s druge strane nije želio da zemlja bude zapuštena sadnja oraha učinila mu se idealnom. – Razmišljalo sam i o sadnji jabuka i krušaka, ali kako to traži mnogo više vremena odustao sam. S druge strane nije mi bilo važno da zarada stigne odmah, odnosno htio sam nešto što će mi popraviti mirovinu kada u nju odem. Očekujem godišnje od svoga nasada od 5 do 10 tona oraha. Oni se kod nas mogu dobro prodati i to u zelenom stanju kada se otkupljuju za likere ili kada sazore – objasnio je Zvonko koji pored domaće sorte, ima dvije bugarske te njemačku.
S druge strane orah ne treba gotovo nikakvu zaštitu. Ona se može koristiti dok je orah mlad, ali, dodaje Vuković, ona je nepotrebna. Ove godine u Vukovićevu nasadu nije bilo oraha zbog velikog mraza, ali zato par kilometara sjeveroistočnije u nasadu Milana Davidovića u Oljasima oraha je ipak bilo. Urod je u prosjeku manji za 50 posto s time da na nekim stablima uopće nije bilo oraha. - Moj nasad je star 32 godine i nikada nije bila tako loša godina za orahe kao ova. Za njih je najvažnije da u vrijeme cvatnje nema mraza te da nema ekstremnih suša, a upravo toga je ove godine bilo. Voli da ga se malo pognoji stajnjakom. Kako između naših stabala pasu svinje i ovce to je dovoljno za njegovu prihranu. Urod mu se, ovisno o godini kreće od 30 do 60 kilograma po stablu – objašnjava Davidović koji ima 170 stabala koji su 'zauzeli' čak 4 jutra površine.
Dodaje da je za razliku od drugih kultura prednost uzgoja oraha što nema ulaganja pa ako se neke godine i dogodi da nema uroda nema ni štete za razliku od jabuka, krušaka, kukuruza, pšenice i ostalih gdje se moraju uložiti znatna sredstva.
Nepoznati uzrok bolesti
U nasadu oraha Milana Davidovića pojavila se neka bolest kojoj za sada ne može otkriti uzrok. Ona se manifestira tako da s oraha otpada kora. - Imam domaći orah star 50 godina, ali na njemu nema bolesti, ali na ovim bugarskim kojima je sada 32 godine ona se pojavila. Mislim da je njima i kraći vijek trajanja. Oni još uvijek rađaju, ali oni će se uskoro zbog otpadanja kore osušiti – objašnjava Davidović.
