KUD-a „IVO ČAKALIĆ“ IZ KAPTOLA -

KAPTOL - Iako su jedno od mlađih društava folkloraši KUD-a „Ivo Čakalić“ iz Kaptola svojim nastupima nastoje ne samo obogatiti sadržaje kulturnih priredbi koje se organiziraju u kaptolačkom kraju već i očuvati bogatu tradicijsku baštinu toga kraju.

- U zadnje smo vrijeme bili dosta angažirani oko naše „Pudarijade“ a sada nastavljamo uobičajenim ritmom. KUD okuplja oko 40 članova od kojih je 30-ak aktivnih. No važni su nam i oni podupirajući koji nas svugdje prate i bez kojih ne bi mogli. Inače radimo u dvije sekcije od kojih je jedna tamburaška a druga plesna. Mlađih skupina nemamo no radimo na tome. Naime ti mlađi a radi se o srednjoškolcima rade s nama i stalni su članovi - kaže voditeljica Željka Arambašić navodeći kako se probe redovito održavaju.

Prema svom godišnjem planu rada Kaptolčani redovito sudjeluju na smotrama u Požeško-slavonskoj županiji, ali i šire jer su uspostavili dobru suradnji s drugim društvima posebice s onima koja im dolaze u goste.

Rado se doznajemo dalje odazivaju i odlaze na smotre kod onih društava koja ih zovu u goste jer je to kaže voditeljica prilika i da razmjene iskustva ne samo kada je riječ o plesu nego i samom radu i aktivnostima unutar društva.

- Ima nekih smotri gdje smo redoviti kao što je ona u Brestovcu ili primjerice u Jarugama i to nas veseli. Inače njegujemo baštinu kaptolačkog kraja iako svi uglavnom radimo koreografirani ples koji je prilagođen sceni - kaže voditeljica Arambašić.

V.Re.

INTENZIVNA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA LIPIČKOG KRAJA -

LIPIK - Prvi puta na lipičkom području obavljaju se intenzivna arheološka istraživanja a da bi uopće započela treba zahvaliti budućem magistralnom plinovodu Dobrovac-Kutina. Naime, kada su 2009. godine obavljeni uobičajeni arheološki terenski pregledi trase pronađeni su dijelovi različitih starih predmeta. - Gdje god smo zakopali, nešto smo našli pa je odmah bilo jasno kako je riječ o bogatom arheološkom nalazištu – rekla je arheologinja Helena Nodilo. Tvrtka Plinacro naručila je potom detaljna arheološka istraživanja koja od sredine kolovoza obavlja specijalizirana tvrtka Geo-arheo iz Zagreba. Do sada su pregledana područja oko Dobrovca i Kukunjevca.

- Lokacija Brdo u Kukunjevcu pokazala se kao vrlo bogato arheološko nalazište a objekti koje smo pronašli datiraju iz četvrtog tisućljeća prije Krista. Riječ je o Korenovskoj kulturi koja se rasprostire upravo u zapadnoj Slavoniji ali i na Banovini, Lici i Kordunu te u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Na ovoj lokaciji je do sada najveća otkrivena zemunica dužine 12 i dubine 3 metra gdje smo pronašli i ulomke keramičkih posuda, žrvnjeva za mljevenje pšenice, glačanih kamenih sjekira i slično – kazala je Anita Ivanković.

Arheološka istraživanja su se ovih dana preselila u Poljanu a pregledana bi trebala biti cijela trasa plinovoda sve do Kutine. Kada će radovi završiti ovisit će o vremenskim prilikama. - Po završetku istraživanja pristupit ćemo pranju i proučavanju materijala tako da će se tek nakon toga moći govoriti o detaljima ovog arheološkog istraživanja. No, već sada je očito kako je u prahistoriji ovaj kraj bio gusto naseljen i u njemu je bujao život – zaključila je Helena Nodilo. Pronađeni predmeti tijekom ovog arheološkog istraživanja bit će privremeno pohranjeni u muzeju u Kutini.       (vm)

KOORDINACIJA MATICA UMIROVLJENIKA ŽUPANIJE ORGANIZIRALA -

BLACKO – Koordinacija Matica umirovljenika Požeško-slavonske županije u Bijeloj kući u Blackom organizirala je 11. Susrete glazbenih skupina i pjevačkih zborova umirovljenika Požeško-slavonske županije. Susrete je otvorio zamjenik župana za društvene djelatnosti Ferdinand Troha, a sa planovima središnjice MUH okupljene je upoznao tajnik Branko Cvetković. Slijedeći dugu tradiciju ove susrete je organiziralo novo vodstvo koordinacije na čelu s predsjednikom Zvonkom Čorkom. Smotri su nazočili zamjenik župana za gospodarstvo Željko Jakopović, zamjenica gradonačelnika Pleternice Antonija Jozić, načelnici općina Kaptol, Mile Pavičić, Velike, Vlado Boban i Jakšića Ivica Kovačević. Susreti su održani pod pokroviteljstvom Matice umirovljenika Hrvatske, Požeško-slavonske županije i grada Pleternice.

Pred više stotina umirovljenika iz svih općinskih i gradskih matica nastupilo je 8 pjevačkih zborova i glazbenih skupina. Smotru je otvorio Pjevački zbor Vječita mladost i TS Stari tamburaši MU Jakšić, a u nastavku su nastupili Pjevački zbor Vranovac MU Kaptol, Pjevački zbor Orljava MU Pleternica, Pjevački zbor Vetovačka grana MU Vetovo, Pjevački zbor MU Velika, Pjevački zbor MU Brestovac, Pjevački zbor s glazbenom skupinom MU Požega i Pjevački zbor Nove staze MU Pakrac-Lipik. Svi su izveli po tri pjesme uz glazbenu pratnju.

Nakon završetka smotre svi učesnici su dobili prigodna priznanja, a u nastavku nakon svečanog ručka druženje se nastavilo s pjesmom i plesom.

HAZU – ZAVOD ZA ZNANSTVENI I UMJETNIČKI RAD POŽEGA -

POŽEGA – U organizaciji Zavoda za znanstveni i umjetnički rad Požega Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održano je predavanje akademika Franje Tomića na temu „Primjena navodnjavanja u svrhu unapređenja poljoprivrede“. Predavanju su uz studente i profesore požeškog Veleučilišta prisustvovali poljoprivredni stručnjaci i pročelnica ureda za gospodarstvo Branka Kuba i zamjenik župana za gospodarstvo Željko Jakopović.

- Navodnjavanje, posebno kada je u ove zadnje tri godine suša, svi kažu da je potrebno, no ono je potrebno i bez suše, jer imamo nedostatke vode u cijeloj Hrvatskoj, ovisno o području i kulturi od 55 do 120 mm vode u vegetacijskom razdoblju. Mi nažalost nemamo tradiciju navodnjavanja i navodnjavamo samo 18 tisuća ha od sadašnjih obradivih površina, što je 0,84%. No kada kažemo da danas imamo 2.149.000 ha obradivih površina, ali da danas obrađujemo samo 1.330.000 ha ili preko 800.000 ha manje nego prije. Zemlje u okruženju navodnjavaju oko 20% površina, Albanija čak 50% površina navodnjava, Europa u prosjeku 13% površina, a u svijetu 17% obradivih površina. Mi smo tu na dnu, pa čak i skandinavske zemlje koje imaju daleko više oborina nego mi dodatno navodnjavaju oko 4% površina. Nama je navodnjavanje imperativ i moramo provoditi nacionalni projekt navodnjavanja donesen 2005. godine – istakao je akademik Tomić.

Navodnjavanjem bi smanjili uvoz velikih količina hrane i smanjili negativnu bilancu u razmjeni hrane. Europska unija i sve njene članice imaju poljoprivredu kao jedan od glavnih segmenata gospodarstva, a mi to moramo promijeniti, kaže Tomić, što znači povećati obradive površine i proizvodnju. Danas država pokriva do 80% troškova izgradnje kapaciteta za navodnjavanje, ostalo lokalna zajednica a krajnji korisnici samo troškove razvoda sustava za navodnjavanje na svojoj parceli, pa to moramo iskoristiti i znatnije povećati površine pod navodnjavanjem.

Zamjenik župana Željko Jakopović je u raspravi istakao da se na području Požeštine najviše otišlo u stvaranju preduvjeta za navodnjavanje a da se povećavaju i konkretne površine koje se navodnjavaju, od sustava Kaptol, uskoro s akumulacije Kuštravac, a već od slijedeće godine znatno veće površine s akumulacije Londža.

IMA I DOBRIH PRINOSA SA KUKURUZNIH POLJA U OKOLINI POŽEGE -

ZAVRŠJE - Iako je godina bila sušna prinosi hibrida poznatog američkog sjemenara Pioneera na mojim njivama su dobri i kreću se od 9 do 9,5 tona po hektaru, a u normalnim klimatskim uvjetima i do 12 tona – kaže nam Josip Pepa Kordaso ratar iz Završja pokraj Požege dodajući da je takav prinos postigao zahvaljujući jesenskom oranju i prihrani zemljišta lanjske godine.

Prilikom kombajniranja na kraju ovogodišnje berbe ratari su razgledali i pokuse novih sorata hibrida koji će uskoro biti prihvaćeni za primjenu u proizvodnji kukuruza naših poljodjelaca.

- Na slabiji urod su ponajviše utjecale ekstremno visoke temperature koje su uzrokovale otežano stvaranje klipova jer je došlo su sušenja dijela biljaka – kaže Krešimir Tomanović, predstavnik ovog sjemenara u Požeškoj kotlini dodajući da su neki hibridi i ovako nepovoljne uvjete dobro podnijeli što je ponajviše ovisilo o rokovima sjetve, pripremi zemljišta i prihrani kukuruza.

Stručnjaci najavljuju nove generacije hibrida kukuruza, koji su u fazi ispitivanja, kako bi ratari i nadalje bili uspješni u prinosima ove žitarice, te ostvarivali dobre poslovne rezultate. (T)

15. OBLJETNICA KOORDINACIJE ZELENO – PLAVE LINIJE -

KUTJEVO – Svečanom sjednicom svih potpisnika Povelje prijateljstva vatrogasnih društava priobalja i kontinenta obilježeno je punih 15 godina rada Koordinacije zeleno – plave linije. Nju su ustanovili DVD Velika, DVD Slatina, DVD Lobor, DVD Novi Vinodolski, DVD Vodice, VZ Bakar – Kostrena, DVD Kutjevo.

Složili se vatrogasci preko brda i dolina, od mora do polja i zajednički rade, što je samo primjer političarima i drugima da se može surađivati, čulo se na sjednici, a kao plod dobre suradnje je izdana i knjiga Spomenica o petnaest godina rada i djelovanja, koju su također napravili zajedno. Dokumente, činjenice, fotografije, izvješća, zapisnike i zaključke, izvješća sa sportskih igara i ostalih zajedničkih akcija prikupio je i u knjigu uobličio Boris Ožanić, umirovljeni novinar iz Požege, izvjestitelj s brojnih vatrogasnih događanja.

Nakon svečane sjednice upriličena su vatrogasna natjecanja pripadnika vatrogasnih društava, koja osim specijaliziranih vatrogasnih igara kao proguravanje loptice kroz vatrogasnu cijev, rušenje mete uz pomoć vode iz brentače, povlačenje užeta imaju, i nekih starih, zaboravljenih igara, nabacivanje potkove, bacanje kamena s ramena, gađanje lukom i strijelom i dr.

DVD Kutjevo kao dobar domaćin upoznao je goste s dostignućima svoga kraja, prvenstveno u vinskoj umjetnosti, organizirajući posjete vinskim podrumima.

Domaćin slijedeće koordinacije 2013. godine su DVD Vodice.

APOSTOLSKI NUNCIJ PREDVODIO SLAVLJE NA BLAGDAN SV. TEREZIJE AVILSKE - 

POŽEGA - Požeška prvostolnica, grad Požega i Katolička gimnazija 15. listopada su slavili svoju zaštitnicu, svetu Tereziju Avilsku. Svečano euharistijsko slavlje predvodio je apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Alessandro D'Ericco, a propovijedao đakovačko -osječki nadbiskup Marin Srakić.

U pozdravnoj riječi domačin, požeški biskup Antun Škvorčević podsjetio je apostolskog nuncija da je došao u Slavoniju, dio Hrvatske koji još uvijek trpi od posljedica ratnih stradanja, oskudice i brojnih drugih nevolja zbog čega se s ovih prostora iseljavaju, posebno mladi, u potrazi za radnim mjestom. - Molite s nama u ovom svetom slavlju da nas sv. Terezija Avilska približi Bogu, da nas snaga Isusove ljubavi međusobno poveže u poštovanju, solidarnosti i slozi, te se učvrstimo u neprevarljivim Božjim nadama, a vodstvu ove zemlje daruje sposobnost da zauzetije traži rješenja za nevolje ljudi ovog kraja – poručio je biskup Škvorčević.

Nadbiskup Srakić u homiliji je kazao da je sv. Terezija Avilska živjela u teškim vremenima za Crkvu i društvo. - Što je mogla učiniti? Prepustiti se bujici svoga vremena? Ona je odlučila uložiti sve svoje talente uma i srca u obnovu onoga što je zaspalo, zastarjelo, neupotrebljivo. No, ne svojim silama, nego potaknuta Božjim duhom kojeg je Isus obećao svojim učenicima – kazao je nadbiskup.

Pozvao je sve nazočne da prione velikom djelu obnove osobnog i obiteljskog, narodnog i crkvenog života pod vodstvom Duha Svetoga kako bi nas on odgojio u ljubavi, najvećoj snazi, kao što je to učinila i sv. Terezija.

Na kraju slavlja svima se obratio apostolski nuncij kojem je posebno bilo drago što se ovdje njeguju dobri odnosi između crkvene i građanske vlasti. - Često ponavljam da je važno, unatoč različitim viđenjima stvari svi nastojimo, najbolje što možemo služiti građanima ove zemlje. Naša je želja da se ta suradnja ne samo nastavi, nego da se i razvija na svim razinama za dobro grada Požege i čitave zemlje – poručio je apostolski nuncij D'Errico kojem je ovo bila prva posjeta Požeškoj biskupiji.   (a.t.)

DODJELA 57 STIPENDIJA POŽEŠKE BISKUPIJE -

POŽEGA - I ove godine uz blagdan sv. Terezije Avilske, zaštitnice požeške katedrale uručene su stipendije Požeške biskupije. Dobilo ih je 57 učenika i studenata, prije svega oni koji dolaze iz obitelji s više djece i slabijih materijalnih mogućnosti, a dvoje njih primilo ih je kao nagradu jer su bili najbolji maturanti Katoličke klasične gimnazije u Požegi i Virovitici.

Sve stipendiste i njihove roditelje pozdravio je požeški biskup dr. Antun Škvorčević. Kazao je da je materijalno važno, ali da je najvažniji i najpresudniji čovjekov odnos prema Bogu, a onda i prema drugom čovjeku. Poručio je studentima da dok tragaju za punim životom ne dozvole napasti da ih prevari i da sebe svedu na nešto malo, a na malo i sitno čovjek sebe svede kada se svede samo na materijalno. Objasnio je da svaki čovjek, bez obzira na svoj materijalni status, bio bogat ili siromašan može živjeti svoje dostojanstvo koje je silno veliko kroz to što živi odnose plemenitosti, mira dobrote, ljubavi i poštovanja s drugima ljudima.

Među onima koji su dobili stipendiju je bila i Marija Berić iz župe Bučje. Za nju je ugovor o stipendiranju potpisala njezina majka Ružica. - Kako imamo desetero djece, od čega su dvoje studenti, a četvero njih su učenici, ova stipendija za kćer Mariju koja u Rijeci studira medicinu znači nam puno. I prijašnjih godina smo dobivali. Jako nam je važno da se stipendija redovno dobiva, odnosno svaki mjesec – kazala je Ružica Berić. (a.t.)

POVJERENSTVO ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA ŽUPANIJE -

JAKŠIĆ - Povodom Međunarodnog dana seoske žene Povjerenstvo za promicanje ravnopravnosti spolova Požeško-slavonske županije održalo je okrugli stol na temu „Život seoske žene – kako ga unaprijediti“ u Vatrogasnom domu u Jakšiću. Učesnice okruglog stola Iva Šnajder, predsjednica povjerenstva upoznala je sa Zakonom o ravnopravnosti spolova, a razmatrane su i kandidatkinje s područja naše županije koje bi trebale učestvovati na Izboru najuzornije seoske žene Hrvatske u 2013. godini.

- Danas su žene na jednom raskrižju, kao uostalom i cijelu društvo. U odnosu na prošlost mislim da su napredovale, obogatile svoj život i postale svjesnije, a u odnosu na ono što se od njih očekuje i u odnosu na obveze koje stoje pred ženama, mislim da ženama nikada nije bilo teže. Žena je snalažljiva, međutim teške gospodarske prilike traže od žena da se još više snalaze i iznalaze način da obogate kućni budžet već i život svih članova svoje obitelji, život zajednice. Ovaj okrugli stol će pokazati koliko su žene kreativne, pa ovdje imamo i slikarica, vezilja, pjesnikinja, koje se bave i svim ostalim kućanskim poslovima – istakla je Iva Šnajder, koja smatra da su žene ravnopravne onoliko koliko žele biti ravnopravne. – Ako zapravo u svijetu zauzimamo više od 50% stanovništva, onda se moramo izboriti za svoje pravo, ne samo formalno već i stvarno pravo. Ne trebamo se bojati dići glas na svako ugnjetavanje u bilo kojem području života – kaže Iva Šnajder i dodaje da upravo na predstojećim lokalnim izborima žene se trebaju nametnuti i pristati da budu na listama i birane.

Ženama u ruralnom dijelu još je teže no one ipak uspijevaju uz sve redovne poslove majke, domaćice, poljoprivrednice, mljekarke, voćarke baviti se umjetnošću, poezijom, ručnim radom.

- Žene u Jakšiću jesu aktivne ali su samozatajne. Jako puno rade, ali njihov rad je podcijenjen. Ja sam već desetak godina u slikarstvu, radim ulje na platnu i to me zadovoljava. Izlagala sam prošle godine za dan općine Jakšić. Mještanima se sviđa, a u tome me podupire cijela obitelj – kaže Rajka Radoš, 48-godišnja domaćica iz Jakšića.

- Uz sve poslove domaćinstva obitelj se bavi proizvodnjom jabuka i lubenica a ja i dosta šivam. Već nekoliko godina sam u mirovini, radila u tekstilu, a kad su se djeca razišla ja sam se polako počela baviti pisanjem duhovne poezije. Počela sam pisati kao dijete, ali me u međuvremenu život odnio dalje, a sada sam ponovno sebe našla u tome. Obitelj me podržava i pomaže mi, kćerka učiteljica lektorira, a sin profesor pretipka na kompjuteru. Žena je biti prelijep osjećaj, makar je domaćica i čistačica, majka i svekrva, ali uvijek ima mogućnosti da se afirmira i na nekim drugim poljima – kaže 58-godišnja Mira Šulc iz Jakšića.

Uz okrugli stol bila je postavljena i izložba slika, ručnih radova, kolača i slastica žena s područja općine Jakšić. Podršku ženama dali su i općinski načelnik Ivica Kovačević i zamjenik župana Željko Jakopović.

BRANITELJ ANTUN IVEZIĆ KOJEMU SE SUDILO ZA RATNI ZLOČIN TUŽI DRŽAVU -

NAKON PRAVOMOĆNOG OSLOBOĐENJA ZA ODŠTETU MU SE NUDI SAMO 142 TISUĆE KUNA

LIPIK - Umirovljeni hrvatski branitelj iz Lipika Antun Ivezić podnio je tužbu protiv države. Učinio je to nakon što mu je stigla ponuda o nadoknadi štete jer je nevin bio u zatvoru. - U pritvoru sam proveo pune tri godine i tri mjeseca a uspostavilo se na kraju da je došlo do zamjene identiteta i da nisam kriv. Zar sve što sam u tom vremenu proživio i što je proživjela moja obitelj od koje sam bio odvojen vrijede tek malo više od 100 tisuća kuna – s gorčinom u ustima pita se Antun.

   Antun Ivezić sudionik je Domovinskog rata od 5. kolovoza 1991. godine, odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata i ordenom "Bljesak". S još petoricom branitelja bio je optužen za ratni zločin nad srpskim civilima u Marinom Selu nedaleko Lipika krajem 1991. godine a Županijski sud u Požegi u ožujku 2009. godine osudio ga je na deset godina zatvora. Vrhovni sud je presudu ukinuo da bi na ponovljenom suđenju u Osijeku Antun bio pravomoćno oslobođen optužbe. U pritvoru u Požegi i Osijeku proveo je od ožujka 2008. do lipnja 2011. godine. - Sve se to odrazilo na moje zdravlje. Prije nego sam otišao u pritvor bio sam zdrav a onda su mi 'otišli' živci. Sad redovito moram na terapije i pijem hrpu raznih lijekova. Šta mi vrijedi što sam oslobođen optužbe kada sam bolestan a obitelj mi je na rubu egzistencije. Supruga radi za 2.500 kuna, moja mirovina je tek nešto veća, kredit za kuću nam je 2.000 kuna a imamo dvoje djece koje tek treba školovati. Znam da se nikakvim novcem ne može nadoknaditi vrijeme provedeno u zatvoru kao ni moje izgubljeno zdravlje ali, ponuđena odšteta je sramotna – dodao je Antun.   

   Sve osobe koje su pravomoćnom presudom oslobođene krivnje prema ustavnim i zakonskim odredbama imaju pravo na naknadu zbog neimovinske i imovinske štete. Nigdje međutim, ne navodi se precizno koliko 'košta' dan proveden u zatvoru osobe koja nije kriva, njegove duševne boli, odvojenost od obitelji i drugo. Jedan od Antunovih odvjetnika kaže kako su prilikom podnošenja zahtjeva za nadoknadom štete imali u vidu dosadašnju sudsku praksu pa je tako od države zatraženo nešto manje od 1,1 milijuna kuna. Ponuđeno im je međutim, oko 142 tisuće kuna.

U Ministarstvu pravosuđa kažu kako se do ove cifre došlo na temelju jedne uredbe koju su zatekli od bivše Vlade te da se upravo radi na tome da se pitanje naknade štete precizno zakonom riješi.