KUP HRVATSKE U MOTO CROSSU -

RAKOV POTOK - Vožena je prošle nedjelje utrka u moto crossu za Kup Hrvatske na stazi u Rakovom Potoku. Da su u samom vrhu moto crossa naši vozači koji voze za MK Požega Promet pokazali su osvajanjem drugog mjesta. Samo bod im je nedostajao da osvoje prvo mjesto, a time povećaju i izglede za osvajanje zlatne kacige, jer su već imali nekoliko pobjeda u posljednjih nekoliko godina.

Leo Pandžić je vozio u klasi MX open motor od 450 ccm i u konačnom poretku zauzeo 5 mjesto s 33 boda. – Staza je bila teška, i nakon kiše dosta blatnjava. Ja sam vozio dobro, no u prvoj trci mi je otpao mjenjač i ostao u 3 brzini tako da sam uz velike napore ostatak utrke vozio u toj brzini. U drugoj utrci sam s popravljenim mjenjačem popravio i svoj plasman, te došao do petog mjesta. Bez tog kvara zauzeo bih bolje mjesto pa tako popravio i ukupni poredak – ističe sa žaljenjem Leo, jer je osjećao da može bolje, no u takvim teškim uvjetima kvarovi na motoru su česti.

U klasi MX2 250 ccm dominirao je Matej Jaroš, osvojivši u obje trke 1. mjesto i pehar, a kao pobjedniku obje trke slijedio mu je i veliki pehar grada Samobora.

U toj klasi vozi i najmlađi od njih Roberto Šimunović koji je u ukupnom poretku zauzeo 6. mjesto. – U prvoj vožnji zauzeo sam 5. Mjesto, a u drugoj bio na putu da popravim plasman, no onda mi je puknulo kvačilo tako da sam na cilj stigao kao šesti. Nisam zadovoljan ni ovom cijelom sezonom ,jer dobro sam vozio, no nisam vozio sve utrke jer sam se nekoliko puta ozlijedio. U ovom sportu do ozljeda dolazi jako često – kaže Roberto, koji ne zna da li će voziti slijedeće godine, isto kao i Matej Jaroš koji mora zbog godina prijeći u višu klasu, jer neznaju da li će osigurati dovoljno sredstava za motore i odlazak na utrke. – Ovo je skup sport, a na utrke moraš doći s potpuno pripremljenim motorom što košta. Teško se dolazi do sponzora u ovoj krizi i vozim samo uz potporu roditelja, pa još neznam da li ću se moći spremiti za slijedeću sezonu – kaže malo tužnije Roberto, koji vozi nekoliko godina, prošao je sve niže klase, bio na postoljima i voli ovaj sport. U prvenstvu države je četvrti u moto crossu i 2. u supercrossu.

KUP HRVATSKE DOWNHILL - BRDSKI BICIKLIZAM -

GRAČIŠĆE – Na strmim stazama u istarskom Gračišću prošle nedjelje vožena je utrka brdskog biciklizma za Kup Hrvatske u downhillu. U ovoj natjecanju sa dobrim uspjehom već dvije godine vozi i Mihael Pandžić iz Požege, prvo kao rekreativac, a ovu godinu u kategoriji Sport. Na utrci u Gračišću Mihael se popeo na najviše postolje i postao prvak Hrvatske u Downhill Sport.

Downhill se smatra kao jedan od najtežih, najopasnijih i najatraktivnijih biciklizama, najekstremniji biciklistički sport. - Start je kod glavne ulazne volte za Gračišće i to na 455m nadmorske visine, cilj je u malom zaseoku Zlebčari na 120m nadmorske visine. Downhill staza sastoji se od seoskih putova, uskih planinarskih staza i jednim djelom korita potoka. Podloga je uglavnom kamen i šljunak a na nekim dijelovima zemlja i pijesak. U slučaju kiše staza može biti vrlo blatnjava pošto je djelom smještena u koritu potoka. Sama staza je dugačka 2133m s 335m visinske razlike. Na njoj je raspoređeno dvadesetak zavoja, nekoliko prirodnih dropova i skokova. Na mjestima se postižu vrlo velike brzine s kojima onda treba savladati velike i opasne prepreke – pojašnjava nam Mihael, koji to značajno ublažava, jer je već naučio na ovakav tip vožnje.

- Subotu na nedjelju tijekom noći je palo dovoljno kiše tako da je staza tokom dopodneva bila dosta skliska i blatnjava što je uz malo nepažnje i uzrokovalo mojim padom u kvalifikacijskoj vožnji, ali u finalu sam sve ispravio i završio na prvom mjestu. Pošto sam pobjednik Kupa Hrvatske u downhill-u u kategoriji Sport sljedeće godine prelazim u najjaču kategoriju Elite, jer i po vremenima koja postižem na utrkama spadam u kategoriju Elite, na ovogodišnjim utrkama po rezultatima bio sam među 5 najboljih Hrvata u downhill-u – ističe Mihael, koji se zahvaljuje dečkima iz BK Titan Pakrac s kojima odrađuje pripreme i odlazi na utrke, jer je jedini vozač iz Požege. Zahvaljuje se Fitnes klubu Mario u kojemu se kondicijski priprema, a Allesu i Zlatnom lugu na sponzoriranju putovanja na utrke i vrlo skupe opreme.

BRDSKO BICIKLISTIČKI KLUB POŽEGA -

POŽEGA - Završila je i četvrta godina Otvorene brdsko biciklističke lige Scott 2012... Tijekom sezone 2012. održano je ukupno 13 utrka koje su vožene u Slavonskom Brodu, Kutjevu, Požegi, Orahovici, Slatini, Donjem Miholjcu, Osijeku, Našicama, Lipiku, Daruvaru i Velikoj. Većina utrka bila je kružnog karaktera, a samo su utrke u Kutjevu, Velikoj i Slavonskom Brodu bile od točke do točke. I ove godine vozilo se u pet kategorija od kojih su četiri natjecateljske i boduju se za klupski plasman: elite, junior, master, žene.

- Kao jedini Požeški klub bodovan u ukupnom plasmanu, BBK Požega je na svakoj utrci imao svoje predstavnike koji su marljivo sakupljali bodove te pridonijeli da klub osvoji izvrsno drugo mjesto u ukupnom redoslijedu. Uspjeh je tim veći jer je u ligi ove godine nastupilo 16 klubova iz Hrvatske i Srbije. Najuspješniji članovi BBK Požega bili su Marko Batori (1. junior), Goran Pavić (2. master), Tomislav Horvat (3. elite) i Jelena Vukosavljević (3.žene). Tijekom sezone u ligi je nastupilo je ukupno 14 natjecatelja BBK Požega od kojih su zapažene uspjehe postigli još i Adam Marinović (12. elite), Mateo Verhas (5. junior), Matej Batori (7. junior), Dinko Zima (6. sport) i Milan Vidić (10.sport) – istakao je predsjednik BBK Požega Dinko Zima, zadovoljan ovogodišnjim uspjehom iako se potajno nadao da bi povodom desete obljetnice postojanja klub mogli doći i do prvog mjesta. Iskazao je vjeru da će se iduće godine natjecateljima priključiti još Požežana, pogotovo u juniorskoj kategoriji i kategoriji žena. Zaključio je da je Požega prepoznata u cijeloj Hrvatskoj kao grad iz kojega dolazi puno dobrih biciklista.

STO GODINA ELEKTRIFIKACIJE POŽEGE -

POŽEGA – Svečanom akademijom u Gradskom kazalištu obilježena je 100-ta godišnjica elektrifikacije Požege. Povijesni trenutak Požege iz 1912., njeno okruženje i politička previranja, život u gradu prije stotinu godina analizirao je Tomislav Radonić, voditelj Državnog arhiva u Požegi, a u neka starija vremena uveo nas je HKUD Vijenac izvodeći nekoliko skladbi starih glazbenih majstora.

- Cijelo je stoljeće prošlo od kada je prva žarulja zasvijetlila u našoj Slavonskoj Ateni i tim trenutkom Požega nije zasjala samo izvana, nego i iznutra svojom bogatom kulturno-povijesnom baštinom. Žarna nit u staklenoj kugli nadanja, novih mogućnosti i snova o budućnosti. Bio je to pozdrav novom dobu i nepovratno zbogom starom. I ne zaboravljajući sve ono, dobro i veličajno, što je pod škrtim svjetlom petrolejki i uljanih svjetiljki snažilo i pronosilo čast i ugled slobodnog kraljevskog grada Požege kroz njegovo duhovno i materijalno bogatstvo . Danas se priklanjamo novom, težeći još boljem i novijem, kako bi vrata budućnosti, obasjana još snažnijim svjetlom, bila otvorena i za one koji dolaze. Uz poštovanje onoj prvoj požeškoj žarulji, neka nam ovo stoljeće svjetla bude tek početak novih još svjetlijih stoljeća u slobodnoj, samostalnoj i neovisnoj Hrvatskoj, u zajednici europskih naroda. Datum 6. listopada 1912. godine ostat će upisan zlatnim slovima u prebogatu požešku povjesnicu – rekao je u svom obraćanju požeški gradonačelnik Zdravko Ronko. 

Čestitajući ovu visoku obljetnicu na svečanoj akademiji obratili su se član Uprave HEP-a za proizvodnju Zvonko Ercegovac, koji je najavio nastavak ulaganja Elektre Požega u razvoj na području Požege u iznosu od 19 milijuna kuna.

Čestitke je uputio i ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović, istakavši da svoju konkurentnost temeljimo na razvoju, koji mora biti pametan i održiv, a upravo takav on vidi na primjeru Požege. Čestitajući jubilej potpredsjednica Sabora Dragica Zgrebec je istakla da je grad Požega podsjeća na grad Čakovec, jer oba grada su bili pioniri u razvoju proizvodnje i korištenju električne energije, a tada je Hrvatska u tome prednjačila, upravo domovina i Nikole Tesle. Danas stoga ova Vlada prepoznaje potrebu razvoja energetike i u tom pravcu idu dalje njene kapitalne investicije.

Prenoseći čestitke predsjednika RH Ive Josipovića, njegov izaslanik akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU, pohvalio je Požegu koja je uvijek njegovala jedan kulturni građanski stil života, kroz svojih osam stoljeća postojanja, a takav gaji i danas, uvažavajući znanost, obrazovanje i šireći optimizam.

OBRTNIČKA ŠKOLA NOSITELJ PROJEKTA FINANCIRANOG OD EU -

POŽEGA – Započele su prve aktivnosti na projektu kojega je nositelj Obrtnička škola u Požegi – Modernizacija školskih kurikuluma u strukovnim školama u skladu s promjenjivim potrebama tržišta rada i gospodarstva. Kao partner u projektu sudjeluje i Industrijsko-obrtnička škola iz Nove Gradiške a projekt se u 90 postotnom dijelu financira iz sredstava Europske unije u sklopu programa IPA komponenta Razvoj ljudskih resursa.

- Stvaranje novih generacija tekstilnih i odjevnih strukovnih škola je projekt vrijedan 142 tisuće Eura, od čega 127 tisuća Eura sufinancira Europska unija. Kroz projekt djelatnici škole će se obučiti u računalnoj konstrukciji. To će oni prenijeti našoj djeci koja će time biti prepoznatljivija na tržištu rada. To je trend Europske unije a kod nas tek u začetku. U sklopu projektu će se izraditi i jedna brošura po kojoj će tu računalnu konstrukciju moći prenijeti i na ostale učenike škola – istakla je ravnateljica Iva Šnajder.

Projekt je jedinstven u Hrvatskoj jer se po prvi puta jedan europski projekt bavi unapređenjem stanja tekstilnih škola. OsUvremenjivanje tekstilnih škola dovest će u konačnici do podizanja konkurentnosti preostalih tekstilnih tvrtki u RH.

Prezentaciji projekta u Obrtničkoj školi sudjelovali su partneri u projektu, brojni uzvanici, predstavnici županije, a kao uvod na maloj modnoj reviji učenice tekstilnog smjera prikazale su modele odjeće koje su same dizajnirale i sašile.

GRAD KUTJEVO DOBIVA MILIJUN EURA EUROPSKOG NOVCA -

ZA UREĐENJE PODUZETNIČKE ZONE, UREĐENJE LABORATORIJA ZA ISPITIVANJE KVALITETE I IZGRADNJU METEOROLOŠKE STANICE

KUTJEVO – Grad Kutjevo nalazi se pred realizacijom svojeg najvećeg projekta do sada, jer je po potpisanom ugovoru iz fondova Europske unije dobio potporu za projekt vrijedan 1,25 milijuna eura, od kojega su EU sredstva u iznosu od 922 tisuće eura. Cilj ovog projekta istakao je na predstavljanju kutjevački gradonačelnik Ivica Nikolić je završetak izgradnje Poslovne zone Kamenjača. – Ovim projektom mi rješavamo kompletnu infrastrukturu u našoj poslovnoj zoni na površini od 20 hektara, a izgradit ćemo i asfaltirati sve putove kroz zonu s pristupnim putovima, nogostupima, parkirališta, vodovod, javnu rasvjetu, plin, kanalizaciju s odvodnjom oborinskih i fekalnih voda uključujući tlačni vod s opremom crpne stanice. Samim dovršetkom Poslovne zone osnovat će se i centar za razvoj poduzetnika gdje će se održavati edukacija i seminari za poduzetnike koji će doprinijeti daljem razvoju i konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva, podržati rast i konkurentnost postojećih te stvaranje novih malih i srednjih poduzetnika u Kutjevu, te smanjiti nezaposlenost – kaže Nikolić. Za te namjene uložit će se 854 tisuća eura.

Kako je projekt usmjeren na dominantni i prepoznatljivi sektor ovog područja, sektor proizvodnje hrane, prvenstveno vinogradarstvo, vinarstvo, voćarstvo i medarstvo, tako su usmjerene i ostale aktivnosti iz projekta. – U sklopu poduzetničke zone opremit će se laboratorij za kontrolu i unapređenje kvalitete vina i meda, koji će biti na usluzi vinarima i medarima s područja cijele županije i Slavonije. Planiramo da to postane središnji laboratorij za kontrolu kvalitete ove regije. U drugoj fazi opremit će se laboratorij i za kontrolu kvalitete hrane, poput mesa i suhomesnatih proizvoda, mlijeka i mliječnih proizvoda, žitarica i ostalih poljoprivrednih proizvoda. Laboratorij će se smjestiti u prostoru KTC-a koji je iznajmljen. Prema procjenama ovakvim uslugama laboratorij bi mogao prihodovati i do milijun kuna godišnje što će omogućiti dodatno zapošljavanje i kasnije samo financiranje rada laboratorija. Nakon isteka projekta sva oprema koja je sada u vlasništvu grada kao nositelja projekta bit će poklonjena Udruzi vinara – rekao je Nikolić koji očekuje uskoro raspisivanje natječaja za izvođače radova na građevinskom dijelu, te natječaj za nabavku opreme za laboratorij.

Poslovna zona dobit će i meteorološku stanicu koja bi vinarima i medarima bila na usluzi informiranja o vremenu, te na vrijeme signalizirala potrebne radove i postupke u vinogradima i pčelinjim košnicama.

Kutjevo je sada spremno krenuti s projektom jer više nije u financijskim problemima i blokadi računa, istakao je gradonačelnik Nikolić, koja je blokirala i provođenje ovog projekta za nekoliko mjeseci.

RAZGOVOR S POVODOM: PRVA JAVNO ISTAKNUTA KANDIDATURA ZA GRADONAČELNIKA GRADA POŽEGE -

Nino Smolčić prvi je službeni kandidat za gradonačelnika Požege. Svoju kandidaturu objavio je uz potporu članova Udruge „Vrijeme je za Požegu“.

Nino Smolčić obiteljski je čovjek i otac dvoje djece. Rođeni je Požežanin. Osnovnu i srednju školu završio je u Požegi. Diplomirao je na ekonomiji i glazbeno je obrazovan. Aktivno se služi engleskim jezikom. Voli glazbu i filmove. U sportu se aktivno bavio plivanjem i stolnim tenisom, a danas rekreativno trči. Privatni je poduzetnik.

Koji je Vaš motiv izlaska na izbore?

- To je i više nego često pitanje s kojim se susrećem. Ljudima je društveno prihvatljivo da se za posao odgojitelja, arhitekta, pravnika, ekonomista, liječnika, nastavnika prijavi i po 50 osoba, ali kada se netko kandidira za gradonačelnika ili Vijeće onda je to čudno. Stječe se dojam da su takve funkcije rezervirane za privilegirane. Ja ne dijelim takvo razmišljanje i dokazati ću da se ne mora biti kandidat interesnog lobija da bi se kandidiralo, a da je za potporu građana dovoljno biti odgovoran prema sebi, obitelji i društvu kojega smo dio.

Više je onih kojima je dosta stranačkih poslušnika bez osobnog stava i mi želimo biti izbor te većine.

Mojom kandidaturom i listom za Gradsko vijeće pokrivamo onaj građanski štih Požege koji je proteklih godina izgubljen u diskursu HDZ-a i SDP-a. Motiv je prezentirati viziju razvoja Grada i okolice za narednih 10 godina.

Na proteklim izborima za mjesne odbore ostvarili ste odličan rezultat:

Izbori za mjesne odbore bili su test snage pojedinaca i traženje odgovora da li mogu svojim imenom i ugledom dobiti potporu svojih prvih sugrađana. Poznata je krilatica da ako vas podržavaju susjedi onda i vrijedite jer oni vas najbolje poznaju. Na tim izborima sam sa svojim timom i programom dobio više glasova od HDZ-a i SDP-a što je jasan znak da se stranačke strukture mogu pobijediti, a uz ime i program potrebno je i malo više energije čega imamo na pretek. Lokalni izbori su logičan iskorak i idemo sa multidisciplinarnim timom koji će ponuditi brojna rješenja na temu gospodarstva, obrazovanja, sporta, ekologije, zdravlja i dr..

Koji su Vam prioriteti u izbornom programu?

Na izbore ne idemo sa predizbornim programom, nego programom kojim ćemo prezentirati viziju razvoja Požege za narednih 10 godina.

Zadaci su realizacija gospodarske zone i poduzetničkog centra, te smanjenje komunalne naknade i doprinosa za realni sektor. Prirez ćemo tretirati kao doprinos čime će se na transparentan način javnosti prezentirati u što su sredstva uložena. Odluku o gradskim porezima mijenjati ćemo u nekoliko članaka, a sve u cilju sprečavanja kažnjavanja onih koji se odluče na samozapošljavanje i na zapošljavanje drugih.

Požega će nakon izbora dobiti tim koji će 100 % biti fokusiran na projekte za koje se može ostvariti sufinanciranje putem proračuna, izvanproračunskih fondova ili fondova EU.

Depolitizirati ćemo gradsku upravu i time politiku ograničiti isključivo na Ured gradonačelnika, a stručne službe osloboditi pritiska političkih promjena čime ćemo im omogućiti potreban mir kako bi se posvetile gradskim projektima.

Koja je vaša zamjerka aktualnoj vlasti?

Ne poznavanje prioriteta, izostanak vizije i neproduktivno trošenje energije. Vlast se ne uspostavlja kao svrha jednog čovjeka, a Požega je klasičan primjer tomu. Potrošeno je blizu milijardu kuna, a da se ne vidi učinak sukladno utrošenom. Na stvaranju preduvjeta požeškom gospodarstvu nije učinjeno ništa čime je Požega stavljena izvan tokova razvoja. Nikakvi rezultati nisu zabilježeni na ostvarenju sufinanciranja projekata od strane fondova EU i tu smo propustili brojne mogućnosti.

Gradonačelnik je klasičan „budžetlija“ i način na koji on upravljanja proračunom je model star 50 godina.

Uvjeravam Vas da se sa postojećim prihodima može puno više učiniti, a kada istima dodamo i sredstava iz proračuna ili fondova EU vidjeti ćete koliko je zadnjih 10 godina učinjeno manje od mogućeg.

Poznati ste kao predlagatelj brojnih tema koje se odnose na poticanje gospodarske aktivnosti i zapošljavanja:

To je točno, ali treba naglasiti da su gradonačelnikovi ljudi te teme uklanjali sa dnevnog reda Gradskog vijeća. To je klasičan primjer izostanka vizije i ne poznavanja prioriteta. Nažalost, zapošljavanje i ulaganje u gospodarsku infrastrukturu nije prioritet ove vlasti i tu se nalazi odgovor zašto nemamo gospodarsku zonu i poduzetnički centar. Ne želim se vraćati na propušteno, ali je sreća što će se to brzo promijeniti.

Prošle lokalne izbore obilježile su teme zatvoreni bazen i sportska dvorana. Da li podržavate zatvoreni bazen u Požegi?

Te teme su obilježile kampanju aktualnog gradonačelnika, ali ne i kampanju svih. O zatvorenom bazenu su pričali oni koji u 10 godina nisu bili u stanju donijeti odluku da se stave barem pločice na sadašnji. Ništa nije realizirano iako smo objektivno sportsku dvoranu mogli imati. Za bazen jesam samo i isključivo ako je to zajednički projekt države, županije i grada Požege. Za realizaciju bazena treba znati i koliki su mjesečni troškovi održavanja istoga po ljeti i po zimi. U takav projekt se ne ide samo srcem već i glavom, a stava sam da niti jedno dijete ne smije završiti osmogodišnje školovanja, a da ne zna plivati. Ta tvrdnja idu u prilog tomu da to treba biti projekt koji nadilazi samo interese grada Požege.

POŽEŠKI TAMBURAŠKI ORKESTAR NA 19. HRVATSKOM SUSRETU TAMBURAŠA -

OGULIN - U organizaciji Hrvatskog sabora kulture, Pučkog otvorenog učilišta Ogulin i ZAKUD-a Karlovačke županije, a uz pokroviteljstvo Karlovačke županije i grada Ogulina, u Školsko sportskoj dvorani u Ogulinu 13. listopada održao se 19. Susret hrvatskih tamburaških orkestara.
Na Susretu je nastupilo 10 najboljih tamburaških orkestara s oko 300 izvođača te gosti - KD Vipavski tamburaši iz Slovenije.

Po odluci stručnog povjerenstva u sastavu Željko Bradić, Stjepan Fortuna i Siniša Leopold 1. nagrada Hrvatskog sabora kulture dodijeljena je Tamburaškom orkestru Centra tradicijske kulture iz Varaždina. Druga nagrada dodijeljena je Tamburaškom orkestru KUD-a „Gaj“ iz Zagreba, a treća Požeškom tamburaškom orkestru.

Najuspješniji orkestri susreta od strane Društva za promicanje hrvatske kulture i baštine Šokadija iz Zagreba dobili su knjigu "Hrvatski tamburaški brevijar" autora Mihaela Ferića, te keramoskulpture Roberta Vrane u ime Hrvatskog sabora kulture. Glazbarski obrt Mario Žmegač najuspješnijem orkestru je dodijelio novi brač, a drugoplasiranima bisernicu.

Odlazak na ovu jedinu nacionalnu Smotru tamburaških orkestara na kojima mogu prezentirati svoja najbolja ostvarenja Požeškom tamburaškom orkestru pomogla je i Županijska zajednica kulture.

POVODOM VISOKE OBLJETNICE PROMOVIRANA MONOGRAFIJA -

POŽEGA – povodom visoke obljetnice 100 godina dolaska električne energije i svijetla prve žarulje u Požegi promovirana je monografija „Stoljeće električne energije u Požegi 1912-2012.“. Monografija je izdana u nakladi Hrvatske elektroprivrede a priredila ju je Đurđa Sušec, urednica Vjesnika HEP-a iz Zagreba.

Svečanost promocije održana je u Gradskoj vijećnici Požege popunjenoj do posljednjeg mjesta, a nazočili su joj uz autoricu, recenzenti Marijan Kale i Mihovil Bogoslav Matković, akademik Božo Udovičić, čelnici HEP-a, članovi Društva energetičara Požega, djelatnici Elektre Požega, čelnici društvenog i političkog života grada Požege i brojni Požežani. – Napravila sam nekoliko monografija posvećenih raznim obljetnicama vezanih uz elektrifikaciju, a ova je za mene bila posebno motivirajuća, jer sam rođena Požežanka – rekla je autorica Đurđa Sušec.

Monografija govori o samom početku svjetlosti i stvaranju električne energije, a bliža povijest počinje s 23. studenim 1910. Godine kada je Gradsko zastupstvo predvođeno gradonačelnikom dr. Eduardom Kurschnerom donijelo odluku o pokretanju izgradnje prve hidroelektrane na rijeci Orljavi u Kuzmici. Prva munjara osim vodenog pogona imala je i veliki dizel stroj za pokretanje generatora u slučaju nedostatka vode. Prati samu gradnju i rad kuzmičke Munjare tre elektrifikaciju grada Požege i Požeštine.

Nakon promocije monografije u Galeriji Ciraki otvorena je izložba fotografija slavne Munjare u Kuzmici te dolaska električne energije u grad Požegu. Fotografije prikazuju elektrifikaciju grada i širenje tadašnje tvrtke nadležne za elektrifikaciju. Izložbu je pripremio i postavio Gradski muzej Požega.

LIČKO ZAVIČAJNO DRUŠTVO „VILA VELEBITA“ ORGANIZIRALO IZLOŽBU -

POŽEGA – Upravni odbor Ličkog zavičajnog društva „Vila Velebita“ Požega organiziralo je u izložbenom prostoru Gradskog muzeja izložbu akademskog slikara Josipa Zankija iz Zagreba s temom „Začudne velebitske priče“. S desetak grafika oživio je čarobne šume Velebita. – Posebno je zanimljiva ta Zankijeva opijenost temom Velebita, kao gotovo ekskluzivnim prirodnim fenomenom. Manirom vrhunskog grafičara, Zanki strukturira svoje „unutarnje krajolike“, svoje snoviđenje umjetnički stigmatiziranog planinara, ljubitelja prirode, iz nepresušne – Velebitske čarolije. Vrhunac slikarskog zadovoljstva je čini se sublimiran u susretu s vilom velebitskom na Točilu. A taj fenomen velebitske vile, čuvarice boga Peruna i kod Zankija je nepresušni izvor inspiracija, zbog svoje mističnosti, poetičnosti i irealnog, ali i putniku laiku i umjetniku, opsesivnog. Za svoj hod po hrptu Velebita Zanki crpi inspiraciju, pored viđenog, još i iz brojnih putopisa – istakao je predstavljajući umjetnika, Josip Fajdić, predsjednik Ličkog zavičajnog društva.

- Šuma detalje ne skriva, nego otkriva ljepotu stabala. Pojedinosti iz prirode izlaze s jednakom snagom iz kadra, tako da se djela mogu sagledavati kao cjelina, ali i samostalno. Josip Zanki ustrajno na okupu drži statične i dinamične elemente u ravnoteži. On pri tome želi ukazati na činjenicu vezanu uz temu Velebita koja se svojom privlačnošću slikaru nametnula. Stoga stoji razmatranje kada je ljepota prirode Velebita toliko snažna i nesaglediva u njegovoj cjelini, kolika je tek njegova veličanstvenost u razmatranju njegovih detalja. Iako je do sada bilo uobičajeno reći za djela ovog umjetnika da slikarsku temu tradicionalno marginalizira, danas bismo ipak zaključili da ovaj slikar na svoj specifičan način svojevrsnom likovnom meditacijom kontrolira i osmišlja kroz temu Velebita bit života i spoznaju prirode, čovjeka i umjetnika – rekla je uvodničarka u katalogu izložbe i prezentirajući umjetnika na izložbi, Lidija Ivančević Španiček, prof., muzejska savjetnica.

- Mene moje sjećanje vodi u rano jutro kada sam sa svojim ocem išao ribariti i prva stvar kada sam pogledao kada je sunce izlazilo bila je kontura Velebita koja se urezala u moje vizualno sjećanje. Kasnije sam skupljao površinske nalaze hrvatske baštine i stvorio jednu zbirku, poslije počeo i planinariti po južnom Velebitu. Zaintrigirao me je jedan fenomen koji je bio prisutan i u Ravnim kotarima, vjerovanje o pomoći dušama na putu prema onom svijetu koji se na Velebitu zadržao nešto duše. Hodajući po tim šumama počeo sam fotografirati i skicirati, pa ovo sve što vidite su stvarno takva mjesta, ta stabla tako stoje, takva kvrgava, ti borovi neobičnih oblika – pojasnio je umjetnik Josip Zanko, zahvaljujući društvu na priređenoj izložbi.

U ime gradonačelnika izložbu je otvorio savjetnik Ivan Čolak.