Prikazujem sadržaj po oznakama: blacko

JUGOLINIJIN BROD DUNAV NA DANAŠNJI DAN JE NESTAO U PACIFIKU SA SVIH 32-JE ČLANOVA POSA -

Na veliku tragediju koja se dešavala 27/28. prosinca 1980. godine, podsjetio je tekst koji objavljuje 24sata, a nas u Požeštini sjetio je i na još jednog mladog čovjeka, koji je nestao te uraganske noći zajedno s 32 člana posade broda Dunav. Šturo priopćenje glasi da je brod Dunav 27. prosinca oko 20 sati upalo u teški uragan i da su valovi visoki 15-ak metara. Oko 23.30 sati javljeno je sa broda da je uragan oštetio brod, te da je kapetan brod uputio prema najbližoj luci Yokohama, no od tada se o sudbini broda više ništa nije čulo, ali ni uspostavio nikakav kontakt.

Na brodu je kao mladi kadet plovio Gojko Božo Novak, iz Blacka, područja grada Pleternice, tada 22-godišnjak. Na njega se uvijek sa sjetom u te dane prisjeća njegov brat Franjo Novak, ravnatelj pleterničke Hrvatske knjižnice i čitaonice. Sjeti se on na nikada prežaljenog mlađeg brata i redovno u tjedniku Kronika požeško-slavonska objavi Tužno sjećanje na svoga brata, Gojka Božu Novaka. Upravo ovaj članak podsjetio je i nas na ovu tragediju, koju želimo prenijeti našim čitateljima, da ih sjetimo na našeg sugrađanina, a da s Franjom Novakom zajedno podijelimo dio boli i sjećanja koja uvijek gaji prema svome bratu. Ovi dani nakon Božića, za njega su uvijek tužni dani.

Priču o brodu Dunav i stradanju prenosimo iz 24 sata da je približimo našim sugrađanima u Požeštini. „Dunav je te 1980. bio brod star sedam godina. Sagrađen je u talijanskoj La Speziji i služio je za prijevoz sipkog tereta. Bio je dug 179, a širok 22,9 metara. Mogao je razviti brzinu od 15 čvorova. Imao je sedam pregrada ispred strojarnice. Bio je prvi brod za prijevoz sipkog tereta u Jugolinijinoj floti. U Panami je ukrcao teret. S Dunava se ondje iskrcao jedan od pomoraca, a u Long Beachu ukrcao se Bartol Perušić (45), vođa stroja iz Podćudnića. Brod je zaplovio 20. listopada 1980. iz kanadske luke Hamilton. Pristao je u američkoj luci Hampton Roads, a 9. prosinca doplovio je u Los Angeles, gdje je popunio zalihe goriva nužne za 10.000 kilometara dugu plovidbu preko Tihog oceana. Prevozio je 12.000 tona čeličnih proizvoda, 11.000 tona papira i druge robe prema kineskoj luci Tsingtau. Nakon 20 dana plovidbe Tihi ocean prestao je biti tih. Vjetar brzine 140 kilometara na sat zapuhao je s istoka, u pramac Dunavu. Valovi su bili golemi. Nevrijeme je bjesnjelo u krugu od 800 nautičkih milja. Dunav je posljednji put dao svoju točnu poziciju 23. siječnja, koju je zaprimila američka organizacija AMVER, koja redovito prati brodove. Prema tim podacima, na odredište je trebao stići 31. prosinca. Do 28. prosinca 1980. brod je još bio u kontaktu s vanjskim svijetom. Radiotelegrafist Milan Tišma javio se Jugoliniji 27. prosinca oko 20 sati da su upali u teški uragan i da su valovi visoki 15-ak metara. Oko 23.30 sati javio je da je uragan oštetio brod i da su krenuli prema japanskoj luci Yokohami.

Dunav je uspio biti u kontaktu s drugim hrvatskim brodom, Banijom Atlantske plovidbe iz Dubrovnika. No nade da će doći do Yokohame bile su male. More je prodrlo u pramčano skladište, prednje dizalice su slomljene, a stabilnost broda na tako velikim valovima opasno je narušena. Jugolinija je tek 2. siječnja 1981. izvijestila da nema komunikaciju s brodom. Na kraju se oglasila 10. siječnja 1981. te je brod i posadu službeno proglasila nestalima. Rekli su da je potraga trajala 14 dana. No nije. Akciju traganja vodila je japanska Agencija za pomorsku sigurnost koja je izvijestila još 4. siječnja da su pretraživali jednim patrolnim brodom i trima zrakoplovima te da su, s obzirom na negativne rezultate, potragu zaključili u zalaz sunca 1. siječnja 1981. Poslije su svi brodovi koji su tuda plovili motrili na moguće tragove, no bez rezultata. Onuda je prošao i japanski tegljač Sun Arrow, koji je tražio dio japanskog tankera Onomici Maru, a koji je poslije susreta s brodom splitske Jadranske slobodne plovidbe “Moša Pijade” tražio Dunav na povratku u Japan. Kapetan Dunava postupio je prema pravilima koja nalažu da se u slučaju oštećenja plovi prema najbližoj luci spasa, a to je bila Yokohama. Prema nekim analizama, da se Dunav okrenuo u krmu, niz vjetar bi doplovio u mirnije vode. Tada bi se mogao spojiti s bazama Amerikanaca koji bi mu pomogli. Nažalost, to će ostati tajna. Smatra se da Dunav počiva na dnu - na 6.000 metara dubine“.

MIHAELA GRBEŠ IZ BLACKA PRVA BOSONOGA KARMELIČANKA IZ NAŠE ŽUPANIJE  -

- Otišla sam na internet da pogledam gdje sve bosonoge karmelićanke imaju svoje samostane i prvi koji mi se pokazao bio je onaj u Albaniji. Moje srce odmah je osjetilo da je upravo to ono mjesto na koje me Bog šalje – svjedoči nam 26-godišnja bosonoga karmelićanka Mihaela Grbeš iz Blacka, župa Kuzmica, koja je na blagdan Gospe Karmelske prošloga mjeseca položila vječne zavjete.

Mihaela koja je prvi puta u karmelski samostan sv. Obitelji i sv. Mihovila u Nënshatu u Albaniji bila 2007. godine na dvomjesečnom izvidu početkom 2008. godine došla je da tu i zauvijek ostane. Ona nije jedina Hrvatica u ovom samostanu. Naime, samostan su osnovale bosonoge karmelićanke iz hrvatskih samostana Brezovica, Kloštar Ivanić i Marija Bistrica. Iz njih su prije deset godina u Albaniju došle dvije Hrvatice i tri Albanke. I priorica samostana je Hrvatica Mirjam Glavina koja je prije toga 15 godina provela u Kloštar Ivaniću. Danas u samostanu ima devet redovnica iz četiri zemlje. Iz Hrvatske ih je četiri, tu su i dvije domaće karmelićanke, zatim dvije s Kosova i jedna iz Crne Gore. Ovaj red postao je posebno poznat široj javnosti u Hrvatskoj kada je u njega stupila glumica Edita Majić u španjolskoj Avili.

Sestra Mihaela od Ranjenog Srca Isusova i Lica Marijina nakon osnovne škole otišla je u samostan sestara milosrdnica u Zagreb gdje je bila četiri i pol godine. Tu je završila srednju školu i pola postulature. - U drugom razredu srednje škole osjetila sam poziv za klauzuru. Mislila sam da je to samo moja želja, ali ne i poziv. Međutim, ta je želja u meni sve više rasla, ali nekako mi je bilo sigurnije tu gdje sam bila. A onda sam počela razmišljati o tome što ako Bog hoće da krenem u klauzurni samostan, a ja to ne želim prihvatiti. Nazvala sam roditelje i rekla im svoju želju. Prvo sam razmišljala da odem u samostan klarisa u Požegi, a onda mi je sestra Slavka predložila da odem malo do karmelićanki u Brezovicu. Došla sam tamo i vidjela sam da su sestre jako dobre i otvorene, ali srce mi je reklo da to nije to – prisjeća se s. Mihaela.

S druge strane osjećala je da je Bog zove upravo u bosonoge karmelićanke. – Kod kuće sam molila da mi Bog otkrije svoju volju i pokaže put kojim bi trebala krenuti. Otišla sam na internet i otvorio mi se samostan u Albaniji – ističe s. Mihaela koja je ubrzo po dolasku u Albaniju shvatila da je Božja volja da ona tu i ostane.

-Mene u ovom samostanu ispunja to što sam puno dublje upoznala Kristovu zaručničku ljubav. Prijateljstvo s Isusom ispunjava svakog čovjeka. Ljudi su ovdje jako otvoreni, ljubazni, svi se pozdravljaju s nama kao da se poznajemo godinama, i to je ono što je bilo iznenađujuće. Jako su jednostavni ljudi i imaju jako puno povjerenja u molitve i jako nas vole, a i mi njih – kaže s. Mihaela kojoj je u srcu na poseban način Hrvatska u koju se više nikada neće vratiti jer bosonoge karmelićanke kada jednom uđu u samostan više ga ne napuštaju, osim u slučaju da se razbole pa trebaju otići kod liječnika ili u bolnicu.

-Kada sam tek došla posebno mi je bilo teško. Uvijek kada sam pomislila na svoju domovinu suze su mi krenule. Sada sam se navikla da mi je u srcu i domovina i hrvatski narod i puno se molim za svoj narod i za cijelu Crkvu u Hrvatskoj kao i za Crkvu u Albaniji – poručila je s. Mihaela.

BLACKO - U srijedu ujutro oko 7,30 sati na državnoj cesti D-38, između mjesta Blacko i Vesela dogodila se teška prometna nesreća. Na dijelu ceste između višestrukih krivina došlo je do sudara WV Golfa požeških registracijskih oznaka, koji se kretao u smjeru Požege i prešao na suprotni prometni trak kojim se u pravcu Pleternice kretalo teretno vozilo MAN s priključnim vozilom slavonsko-brodskih registracijskih oznaka. Uslijed udara kamion je sletio s ceste i prevrnuo se u putnom kanalu.

U prometnoj nesreći dvije osobe su ozlijeđene, vozači iz oba vozila i odmah prevezene u OŽB Požega, jedna s teškim tjelesnim ozljedama, a jedna s lakšim ozljedama. Promet ovom dionicom je do završetka očevida i izvlačenja tegljača iz kanala tekao obilaznim putem.

KOORDINACIJA MATICA UMIROVLJENIKA ŽUPANIJE ORGANIZIRALA -

BLACKO – Koordinacija Matica umirovljenika Požeško-slavonske županije u Bijeloj kući u Blackom organizirala je 11. Susrete glazbenih skupina i pjevačkih zborova umirovljenika Požeško-slavonske županije. Susrete je otvorio zamjenik župana za društvene djelatnosti Ferdinand Troha, a sa planovima središnjice MUH okupljene je upoznao tajnik Branko Cvetković. Slijedeći dugu tradiciju ove susrete je organiziralo novo vodstvo koordinacije na čelu s predsjednikom Zvonkom Čorkom. Smotri su nazočili zamjenik župana za gospodarstvo Željko Jakopović, zamjenica gradonačelnika Pleternice Antonija Jozić, načelnici općina Kaptol, Mile Pavičić, Velike, Vlado Boban i Jakšića Ivica Kovačević. Susreti su održani pod pokroviteljstvom Matice umirovljenika Hrvatske, Požeško-slavonske županije i grada Pleternice.

Pred više stotina umirovljenika iz svih općinskih i gradskih matica nastupilo je 8 pjevačkih zborova i glazbenih skupina. Smotru je otvorio Pjevački zbor Vječita mladost i TS Stari tamburaši MU Jakšić, a u nastavku su nastupili Pjevački zbor Vranovac MU Kaptol, Pjevački zbor Orljava MU Pleternica, Pjevački zbor Vetovačka grana MU Vetovo, Pjevački zbor MU Velika, Pjevački zbor MU Brestovac, Pjevački zbor s glazbenom skupinom MU Požega i Pjevački zbor Nove staze MU Pakrac-Lipik. Svi su izveli po tri pjesme uz glazbenu pratnju.

Nakon završetka smotre svi učesnici su dobili prigodna priznanja, a u nastavku nakon svečanog ručka druženje se nastavilo s pjesmom i plesom.