Prikazujem sadržaj po oznakama: HAZU

IZLOŽBA I PREDSTAVLJANJE KNJIGE U POŽEŠKOM ZAVODU HAZU -

POŽEGA – Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Požegi organizirao je izložbu i predstavljanje knjige „Akademijin Zavod u Bjelovaru 2005. – 2015“, Prilozi za povijest, povodom obilježavanja 10. godišnjice postojanja i rada. Ovakvo predstavljanje akademijinih Zavoda u Požegi je organizirano za Zavod Rijeka, Vinkovci i Osijek.

- Ovo je jedno od redovnih predstavljana Zavoda i njihovih radova koji djeluju kao vanjske jedinice HAZU. Sada predstavljamo bjelovarski Zavod koji je dvije godine stariji od požeškog Zavoda, upravo slave 10. godina postojanja. Ovdje u Požegi predstavit će se sa svim svojim izdanjima svoje izdavačke djelatnosti i sa izložbom. Predstavit će i svoj broj časopisa koji izlazi, kao i naš požeški časopis, a povodom 10. godišnjice postojanja predstavili su nam i svoju monografiju – kaže upraviteljica požeškog Zavoda, dr. sc. Snježana Jakobović, koja najavljuje da se i požeški Zavod već počinje pripremati za izdavanje svoje monografije u nadolazećem jubileju desete godišnjice.

U predstavljanju su sudjelovali akademik Dubravko Jelčić, voditelj požeškog Zavoda, kao domaćin, te prof. dr. sc. Slobodan kaštela, voditelj Zavoda za znanstveno istraživački i umjetnički rad Bjelovar i prof. dr. sc. Vladimir Strugar, upravitelj bjelovarskog Zavoda. Izložba plakata i knjiga izdanih u bjelovarskom Zavodu postavljena je u prostorijama Zavoda Požega u Županijskoj ulici broj 9.

Tekst/foto: Vladimir Protić

HAZU I LIKOVNA RADIONICA TATJANE KOSTANJEVIĆ  -

POŽEGA – U galeriji Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU otvorena je izložba likovnih radova polaznika Likovne radionice akademske kiparice Tatjane Kostanjević. Svojim dolaskom u Požegu prije nekoliko godina ona se uključila u društveni i umjetnički život, a prije dvije godine pokrenula je i Likovnu radionicu za nadarene mlade ljude, djecu i srednjoškolce. – Dvije školske godine su iza nas, a 13-ero mladih ljudi prošlo je kroz Likovnu radionicu. Oni su uglavnom ostvarili svoj cilj, išli su na prijemni ispit, upisali željeni fakultet od arhitekture, grafičkog dizajna do likovne akademije. Neki od njih koji su mlađi nastavit će polaziti i dalje ovu radionicu. Ova radionica nije masovna, nego za djecu koja žele jedan od tih poziva – kaže zadovoljna dosadašnjim rezultatima polaznika, Tatjana Kostanjević.

Najuspjelije radove po odabiru polaznika izložili su na ovoj izložbi. – Oni imaju svoje afinitete, imaju svoj senzibilitet, treba ga samo prepoznati i njegovati, te na toj osnovi graditi dalje. Ne učiti ih crtati, nego ih učiti razmišljati, učiti ga likovnom jeziku. Crtež je osnova i to je u početku zadatak za sve, a dalje ih brusimo. Ovu izložbu smo osmislili da svatko od njih dobije jedan svoj okvir u prostoru, a uskoro će svatko od njih dobiti svoju galeriju. Tu vidimo i njihovo napredovanje, jer crteže koje su napravili prije nekoliko mjeseci za njih više nisu dobri, jer stalno napreduju – istakla je Tatjana Kostanjević.

Ovo je svakako dobar način afirmacije mladih ljudi, jer Zavod HAZU u Požegi upravo ovakvim pristupom mladim ljudima i početnicima ispunjava svoju zadaću. Akademijini zavodi u Hrvatskoj, a ima ih 13, imaju zadaću da promiču znanost i kulturu, da se orijentiraju prema temama, prema problemima koji su u njihovoj sredini. Ovdje u Požegi imamo sreću da se niz mladih ljudi koje sam vidio, što me iznenadilo imaju već svoj likovni rukopis. Prepoznatljivi su po svojim potezima, rekao bih i imaju svoj stil koji se već sada može naslutiti kao njihov budući likovni izraz. To me jako raduje i ja sam otvoren za takve nastupe. Svatko tko je talentiran, svatko tko ima svoju ideju, svatko tko ima rezultat iza sebe ovaj Zavod mu je otvoren – rekao je akademik Dubravko Jelčić, voditelj požeškog Zavoda.

Svoje radove izložili su Anja Božić, Bruno Bulaja, Paula Fumić, Maja Gjajić, Ivana Jazbišek, Tea Horvat, Filip Jozić, Marko Ketović, Ana Pavičić, Boris Radaković, Ela Štefanac, Petar Vračić i Katarina Zmeškal.

Ove godine učenica 4 razreda Gimnazije, a široj javnosti poznata što je svoju prvu slikovnicu nacrtala i izdala još kao osnovnoškolka, Maja Gjajić iz Kutjeva misli da je puno napredovala ove dvije godine. – U radionici smo doživjeli jedan uzlet što se tiče likovnog smisla, jako smo napredovali, pogotovo mi koji smo dvije godine u radionici. Rezultati i taj napredak je dakako vidljiv i to će nam svakako pomoći pri upisu na željeni fakultet. Mi svi težimo prema nekom likovnom izričaju i u budućnosti, u profesionalnom životu, pa nam rad u radionici puno znači.

Ana Pavičić iz Alilovaca uskoro počinje studirati na Grafičkom fakultetu u Zagrebu nije prije radionice razmišljala da bi se time mogla i profesionalno baviti, a na to ju je nagnala upravo likovna radionica. – Zanimalo me slikanje i općenito sve o umjetnosti, ali prije nisam imala priliku to naučiti. Ovo me je potaklo upravo da počnem razmišljati da se time bavim, to je bilo presudno.

POŽEGA – Dani Matka Peića nastavljeni su znanstvenim skupom koji je Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Požegi organizirao u Gradskoj vijećnici grada Požege. Svoja predavanja održali su prof. dr. sc. Goran Rem na temu Putopisni pluralizam u lirici Matka Peića, dr. sc. Sanja Jukić na temu Toposi panonizma u poeziji Matka Peića, prof. Mirko Ćurić na temu Matko Peić i književnost kretanja, dr. sc. Vesna Vlašić na temu Slikovnost „Skitnji“ Matka Peića, prof. Lidija Ivančević Španiček na temu Miroslav Kraljević kao okosnica požeške kulture u vizionarskoj ideji Matka Peića, prof. Kristina Lešić na temu Požega Peiću, Peić Požegi, akademik Dubravko Jelčić na temu Matko Peić kakva sam znao.

IZLOŽBOM SLIKA ZATVORENI 'DANI MATKA PEIĆA' U ZAVODU HAZU  -

POŽEGA - Jednostavnost i  prodornost u slikarskom prikazu – epiteti su kojima je ugledni slikar Ljubo Babić okarakterizirao rad svojega tadašnjeg studenta, a kasnije svestranog umjetnika i likovnog kritičara, akademika Matka Peića. Naravno s razlogom jer su svježa i neposredna zapažanja te prodorna vizualnost odredila kasnije Peićev likovni izraz.

    Pisao je kistom, a slikao riječima. Na ovo drugo, a manje vrednovano u njegovu umjetničkom opusu upozorava Peićeva likovna retrospektiva postavljena u požeškom Zavodu za znanstveni rad HAZU. „Ova je izložba posebno vrijedna jer predstavlja svojevrstan presjek likovnog opusa Matka Peića. Riječ je o četrdesetak radova iz zbirke požeškoga muzeja, a posebna cjelina u njoj su akvarelirani crteži s prikazom žene. Matko crtežom traži karakterni izraz,  akvarelom žensku suptilnost.  Otkriva bogatstvo njihove slojevitosti i gradacije. Crta djevojke, žene, nasmijane, ozbiljne ili tužne, bijele ili crne, u šetnji, na plaži, žene majke, žene pod šeširom ili pod feredžom, pune i vitke, stare i mlade. Sve  su one u specifičnom izrazu nenadmašnog opservatora Matka Peića individualizirane prema izgledu, karakteru i klasnoj pripadnosti“ ističe kustosica povijesno umjetničke zbirke Gradskog muzeja Lidija Ivančević Španiček u pogovoru izložbi.

Većina akvareliranih crteža nadahnutih ženom u punoj dimenziji njezinog bića, a koje čuva muzejska zbirka, nastale su osamdesetih i devedesetih godina. Ima tu i ranih Peićevih radova iz gimnazijskih i studentskih dana, no svi jednako apostrofiraju Peića kao vješta crtača i slikara. Bio je i vrstan pejzažist često temama istinski vezan uz zavičajno, požeško. Podsjeća na to dramatičan motiv Thallerove kolibe šibane olujom, ali i topli, nostalgični akvareli s prikazima središnjeg trga, franjevačkog samostana.

 - Ovo je samo dio vrijedne i za Požegu neprocjenjive ostavštine akademika Matka Peića. Na žalost, dobar dio još je na sudu, dakle za sada nemamo sve što htio i želio ostaviti Požegi. Ipak ovdje u Zavodu željeli smo iznova potaknuti vrednovanje njegova književnog, publicističkog i likovnog opusa. I to upravo kroz zavičajnu dimenziju  koja je uveliko odredila njegov život i umjetnost. 'Dani Matka Peića' doprinos su njegova rodnog grada upravo tomu - istaknula je dr. sc. Snježana Jakobović, voditeljica Zavoda, jednog od priređivača priredbe. Požegu poetično i neponovljivo portretirao u svojim djelima, a ona mu to dostojno vraća i to uz 90. Obljetnicu  Peićeva rođenja.

sn

DANI OTVORENIH VRATA HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI U UMJETNOSTI -

POŽEGA – Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Požegi organizirao je dvodnevnu manifestaciju Dani otvorenih vrata HAZU. Za vrijeme th dana prostorije HAZU su bile otvorene za sve posjetitelje, u prostorijama je bila postavljena izložba učenika požeške Gimnazije Rudinski krugovi K(r)užimo nenasilje, te organizirane kreativne radionice za učenike osnovnih i srednjih škola. – želimo pokazati koliko je u aktivnosti društvenih djelatnosti i umjetničkoj aktivnosti ovaj zavod suglasan općem programu HAZU. Požega je jedan od gradova koji mogu poslužiti kao primjer i drugim akademijinim zavodima – istakao je akademik Dubravko Jelčić.

Organizirano je i predavanje akademika Borisa Senkera na temu „Žensko pismo u drami“. – To je tema o kojoj se tek odnedavno može govoriti. Pojava dramatičarki u našem kazalištu je tek novijeg datuma. Dugo su žene osim kao glumice bile zapostavljene u kazalištu, a tek posljednjih dvadeset godina počinje se osjećati sve jača i važnija prisutnost žena kao redateljica i kao dramatičarki. Počinje sa Ladom Kaštelan koja je prva predstavnica, pa zatim Tena Štivičić, Ina Mitrović, Ivana Sajko kao najvažnije i oko kojih se najviše okreće. One se bave temama onim što je žensko, onim pogledom koji nije toliko političan. Zatim osobni intimni prilaz, zatim odnos majke i kćerke, žene i ljubavnice, nešto što je dosta promijenilo sliku našeg kazališta. Srećom sve ih je više i kazalište ih sve više izvodi – istakao je Boris Senker prije predavanja u Zavodu.

HAZU – ZAVOD ZA ZNANSTVENI I UMJETNIČKI RAD POŽEGA -

POŽEGA – U organizaciji Zavoda za znanstveni i umjetnički rad Požega Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održano je predavanje akademika Franje Tomića na temu „Primjena navodnjavanja u svrhu unapređenja poljoprivrede“. Predavanju su uz studente i profesore požeškog Veleučilišta prisustvovali poljoprivredni stručnjaci i pročelnica ureda za gospodarstvo Branka Kuba i zamjenik župana za gospodarstvo Željko Jakopović.

- Navodnjavanje, posebno kada je u ove zadnje tri godine suša, svi kažu da je potrebno, no ono je potrebno i bez suše, jer imamo nedostatke vode u cijeloj Hrvatskoj, ovisno o području i kulturi od 55 do 120 mm vode u vegetacijskom razdoblju. Mi nažalost nemamo tradiciju navodnjavanja i navodnjavamo samo 18 tisuća ha od sadašnjih obradivih površina, što je 0,84%. No kada kažemo da danas imamo 2.149.000 ha obradivih površina, ali da danas obrađujemo samo 1.330.000 ha ili preko 800.000 ha manje nego prije. Zemlje u okruženju navodnjavaju oko 20% površina, Albanija čak 50% površina navodnjava, Europa u prosjeku 13% površina, a u svijetu 17% obradivih površina. Mi smo tu na dnu, pa čak i skandinavske zemlje koje imaju daleko više oborina nego mi dodatno navodnjavaju oko 4% površina. Nama je navodnjavanje imperativ i moramo provoditi nacionalni projekt navodnjavanja donesen 2005. godine – istakao je akademik Tomić.

Navodnjavanjem bi smanjili uvoz velikih količina hrane i smanjili negativnu bilancu u razmjeni hrane. Europska unija i sve njene članice imaju poljoprivredu kao jedan od glavnih segmenata gospodarstva, a mi to moramo promijeniti, kaže Tomić, što znači povećati obradive površine i proizvodnju. Danas država pokriva do 80% troškova izgradnje kapaciteta za navodnjavanje, ostalo lokalna zajednica a krajnji korisnici samo troškove razvoda sustava za navodnjavanje na svojoj parceli, pa to moramo iskoristiti i znatnije povećati površine pod navodnjavanjem.

Zamjenik župana Željko Jakopović je u raspravi istakao da se na području Požeštine najviše otišlo u stvaranju preduvjeta za navodnjavanje a da se povećavaju i konkretne površine koje se navodnjavaju, od sustava Kaptol, uskoro s akumulacije Kuštravac, a već od slijedeće godine znatno veće površine s akumulacije Londža.

OKRUGLI STOL ZAVODA ZA ZNANSTVENI I UMJETNIČKI RAD HAZU -

POŽEGA – U želji da se ponovno pokrenu i nastave istraživanja na povijesnom lokalitetu Rudine koje su svojim nalazima stavile Požeštinu u sam vrh arheoloških nalazišta, te da se upravo Rudine i simbol nalazišta rudinske glave i na drugi način koristi, kroz turizam, Zavod za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Požegi organizirao je okrugli stol i znanstveni skup na temu „Rudine – prošlost u budućnosti“. Znanstvenom skupu na inicijativu akademika Dubravka Jelčića, voditelja požeškog Zavoda HAZU pridružili su se poznati stručnjaci koji su na nalazištu radili od prvih dana, koji su ga pratili kasnije, znanstveno obrađivali, otkrili njegovu vrijednost i danas mogu reći što Rudine znače u povijesti naših krajeva gledajući i onovremenu Europu.

Tako je prof. Dubravka Sokač–Štimac govorila o Prvim sustavnim arheološkim istraživanjima na Rudini. – Bila su to u tadašnje vrijeme 1980. godine najveća i najopsežnija istraživanja, sa najviše ljudi uključenih u iskapanja i velikim izdvojenim sredstvima za istraživanja. Naravno da su došli i rezultati, a posebno kada smo jednog dana našli četiri rudinske glave, razbacane kao krumpiri, drugi dan našli smo ih još, ukupno u nekoliko dana dvadeset i dvije – istakla je Sokač-Štimac, dugogodišnja ravnateljica požeškog Gradskog muzeja koja je od prvih dana radila na istraživanjima Rudina. O novijim arheološkim spoznajama o Rudini govorio je prof. dr. sc. Željko Tomičić koji je istakao da je ovo najvrednije nalazište u požeškom kraju gdje su otkriveni temelji romaničke crkve i benediktinskog samostana sv. Mihovila iz 12. stoljeća. To je najvažniji sakralni spomenik srednjeg vijeka u Slavoniji.

Antropološku analizu ljudskih koštanih ostataka s nalazišta Rudina i benediktinskog samostana sv. Mihovila izložio je dr. sc. Mario Novak, a o budućnosti povijesnog graditeljstva u Rudinama govorio je mr. sc. Boris Vučić Šneperger. Kulturološku dimenziju Rudina izložio je akademik Dubravko Jelčić a prof. dr. sc. Ivan Pejić govorio je o važnim genetičkim otkrićima u sferi vinogradarstva na Rudini. Dr. sc. Žarko Španiček obradio je Rudine kao složeni konzervatorski i restauratorski problem.

Okrugli stol nastavljen je posjetom povijesnom lokalitetu Rudine. Okrugli stol podržali su i požeški gradonačelnik Zdravko Ronko i zamjenik ministra zdravlja mr. sc. Marijan Cesarik. Najavljena su i nova multidisciplinarna istraživanja, arheološka iskapanja i konzervatorski radovi na Rudinama, a plod okruglog stola je i dvojezična publikacija Rudine – prošlost u budućnosti.

HAZU – Zavod za znanstveni i umjetnički rad  -

POŽEGA – Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Požegi organizator je predavanja pod nazivom Nacionalni prostor u djelima hrvatske književnosti ranog novog vijeka, koji je održala prof. dr. sc. Divna Mrdeža Antonina, sa Sveučilišta u Zadru, odsjeka za kroatistiku na predmetu Starija hrvatska književnost. Autor je knjige Drukčiji od drugih?, koja okuplja sedam autoričinih studija koje na korpusu hrvatske književnosti od renesanse do 19. stoljeća analiziraju i propituju autopredodžbe hrvatskog etničkog/nacionalnog prostora te predodžbe o drugima i drukčijima s kojima se živjelo i pored kojih se živjelo.

Na predavanju je govorila o predodžbama nacionalnog i etničkog prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka. Posebice se identitet individue i zajednice u ranom novom vijeku pokazuje kompleksnim unutar dvaju velikih Carstava i Mletačke Republike. Obično se definira uspostavom razlike prema drugima i drukčijima. Naume, prostor se na različite načine upisuje u književnost. Primjerice kao tema o identitetu određene zajednice ili kao usputna misao o njezinu imenovanju, određenju prostora na kojem živi, razmišlja o podrijetlu zajednice, povijesnom kulturnom ili pak vjerskom nasljeđu.

O identitetu zajednice na određenom prostoru može se govoriti i s pomoću analize književnih poetika, književne infrastrukture ili pak kruga čitatelja. Isto tako, identitet hrvatske književnosti može se čitati i u vlastitoj nacionalnoj povijesti, ali i u povijestima književnosti susjednih kultura koje je pokušavaju upisati u historiografski kod vlastita povijesnog nasljeđa.

ZAVOD ZA ZNANSTVENI I UMJETNIČKI RAD – HAZU POŽEGA  -

POŽEGA – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni rad Požega organizirao je prezentaciju novijih izdanja Centra za samostalni rad HAZU Vinkovci. Požežanima je tako predstavljena Zapostavljena književna baština Anice Bilić izdana 2009. godine i njeni Čuvari književnih dobara izdana 2011. godine. Predstavljen je i Zbornik radova Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim i gospodarskim uvjetima te izdanja Hrvatskog šumarskog društva autorice Ane Horvat, antologiju pjesama Stablopis, izdanu 2011. godine.

Djela i autore predstavio je akademik Dubravko Jelčić, akademik Slavko Matić, dr. sc. Ana Bilić, viša znanstvena suradnica i Damir Delač, dipl ing. šumarstva.

Ovdje predstavljamo djela pisaca, manje poznatih, zanemarenih i prešućivanih, pisaca s područja sjeverne hrvatske, Slavonije, vinkovačkog i županjskog kraja. Ja sam sve te knjige recenzirao, bio i urednik većine njih i ne bi ih kao urednik potpisao da nisu dobre – rekao je u uvodu Dubravko Jelčić, istakavši da je upravo tim izdanim djelima vinkovački centar opravdao svoje postojanje.

 Djela dr. sc. Anice Bilić "Zapostavljena književna baština" i "Čuvari književnih dobara" koja propituju i valoriziraju književnu baštinu, posebice sjeverne hrvatske, iznose na svijetlo dana ono što je nepoznato a zbog toga često i nepriznato u hrvatskoj književnosti 19. i 20. Stoljeća. Ona se posebno fokusira na zavičajne, regionalne pisce. Anica Bilić istraživač je koji se može mjeriti s vrhunskim istraživačima hrvatske književne baštine, predstavljajući rekao je Jelčić.

- Dosta je toga još uvijek neistraženo, još uvijek ima puno posla na toj našoj "književnoj njivi" i mislim da je jako važno proučavati književnu baštinu sa suvremene točke gledišta i sa aspekta suvremene književnosti. Na taj način ju revitaliziramo ali i postavljamo u jednom drugom smislu – naglasila je Anica Bilić predstavljajući svoje knjige.

Predstavljanju su uz predstavnike županije i grada Požege, kulturne uglednike Požeštine, rukovodstva Hrvatskih šuma Požega, nazočili i svi voditelji akademijinih Zavoda u Osijeku, Vukovaru i Vinkovcima.